Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu prijedloga Pravilnika o dozvoljenim ulaganjima i ograničenjima ulaganja UCITS fonda
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | HGK | DIO ČETVRTI, Članak 15. | Vezano na odredbu stavka 7. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK smatra kako ovdje nije u potpunosti jasno odnosi li se ograničenje od 20% na tehnike i instrumente iz st. 2. ili na imovinu fonda. U praksi može postojati razlika u udjelu u NAV-u između vrijednosti repo ugovora (obveze) i vrijednosti imovine fonda založene tim repo ugovorom. | Primljeno na znanje | Ograničenje se promatra u odnosu na neto vrijednost imovine UCITS fonda, kao što je bio slučaj i do sada, gdje se u omjer stavlja nominalna vrijednost ugovora. |
2 | HGK | Poglavlje 3., Članak 11. | Vezano na stavak 2. točku 1. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK postavlja pitanje koji su to instrumenti koji omogućavaju prijenos kreditnog rizika povezanog s kamatnim stopama ili deviznim tečajevima? | Primljeno na znanje | Agencija upućuje na tekst relevantne direktive 2007/16/EC čije se odredbe implementiraju u ovaj Pravilnik (čl. 8.) i Consultation Papera vezanih za usvajanje predmetne direktive CESR/06-005 (str. 59) CESR/05-064b (str. 37) |
3 | HGK | Instrumenti tržišta novca , Članak 7. | U odnosu na stavak 5. točku 2. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK postavlja pitanje zbog čega je udio najvećih udjela bitan za ulaganje u ITN, a isto se ne navodi za ulaganje u vrijednosne papire? Također se postavlja pitanje može li se otkup udjela u UCITS fondu ograničiti? Zašto ovo bitno za ulaganje u ITN, a isto se ne navodi za ulaganje u vrijednosne papire? | Prihvaćen | Komentar se prihvaća i u skladu s tim Pravilnik se nadopunjuje predmetnim odredbama i u članku 5. stavku 5. ovoga Pravilnika kod definiranja uvjeta prilikom procjene likvidnosti prenosivih vrijednosnih papira. Društvo može ispitati mogućnosti ograničavanja otkupa udjela u UCITS fondu, uz nužno pridržavanje zakonskih odredbi o otkupu udjela ulagatelja. |
4 | HGK | Instrumenti tržišta novca , Članak 6. | U odnosu na tekst stavka 1. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK smatra da je cijeli ovaj stavak nespretno preveden ili se postavlja dodatan uvjet o preostaloj ročnosti za sve kategorije koji nije naveden u tekstu čl. 3. st. 2. Direktive 2007/16/EC. Tekst Direktive: Upućivanje na instrumente tržišta novca u članku 1. stavku 9. Direktive 85/611/EEZ kao na instrumente kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca smatra se upućivanjem na financijske instrumente koji ispunjavaju jedan od sljedećih kriterija: (a) u trenutku izdavanja imaju rok dospijeća od najviše 397 dana; (b) imaju preostali rok dospijeća od najviše 397 dana; (c) njihovi prinosi redovito se korigiraju u skladu s uvjetima na tržištu novca najmanje svakih 397 dana; (d) njihov profil rizičnosti, uključujući kreditni rizik i rizik kamatne stope, odgovora profilu rizičnosti financijskih instrumenata koji imaju rok dospijeća naveden u točkama (a) ili (b) ili podliježu korekciji prinosa navedenoj u točki (c). U odnosu na stavak 1. točka 3., nije jasna intencija navedene definicije: ukoliko je intencija uključivanje dvogodišnjih trezoraca Ministarstva financija među instrumente tržišta novca (a smatramo da oni po svojim karakteristikama to jesu), onda bi trebalo dodatno napomenuti da se navedeni instrumenti mogu i vrednovati kao instrumenti tržišta novca (odnosno metodom amortiziranog troška), jer isto nije navedeno u Pravilniku o utvrđivanju neto vrijednosti imovine fonda (člankom 7. stavkom 4. navedenog pravilnika definirano je da se samo papiri s preostalim rokom dospijeća 397 dana i manje mogu tako vrednovati). | Primljeno na znanje | Postavljen je dodatni uvjet o preostaloj ročnosti zbog specifičnosti RH tržišta, a uzevši u obzir da su UCITS fondovi kroz ulaganja u instrumente tržišta novca najviše izloženi upravo prema RH. Nadalje, razlog za definiranje navedenog dodatnog uvjeta bio je i Pravilnik o vrednovanju, u skladu s kojim bi bilo omogućeno vrednovanje metodom amortiziranog troška i za dužničke vrijednosne papire s ročnošću duljom od dvije godine, što nije u skladu s principom vrednovanja po tržišnoj cijeni, a sve u svrhu zaštite ulagatelja UCITS fondova. Što se tiče neusklađenosti definicije instrumenata tržišta novca s načinom vrednovanja propisnim Pravilnikom o utvrđivanju neto vrijednosti imovine UCITS fonda i cijene udjela u UCTIS fondu, biti će razmatrane izmjene navedenog pravilnika u smislu usklađenja vrednovanja s definicijom instrumenata tržišta novca. |
5 | HGK | Poglavlje 1., Članak 5. | Vezano na točku 4. u stavku 1. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK postavlja pitanje koje su to odgovarajuće informacije i na što se odnose? Vezano na odredbu stavka 6. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK ističe kako se prema Zakonu, iznos od otkupa udjela mora imatelju otkupljenog udjela doznačiti u roku od sedam dana. Teoretski i strogo gledano, kada bi svi ulagatelji istog dana podnijeli zahtjev za otkupom svih udjela, fond bi trebao moći isplatiti sve ulagatelje u navedenom roku. Navedeno, u kombinaciji s ovom odredbom Pravilnika, se može tumačiti kako fond uopće ne smije ulagati u papire čija je utrživost manja od 7 dana. Također, odredba o dovoljno druge likvidne imovine u tom slučaju nije uopće relevantna budući da, kad se ulagatelji isplate iz likvidne imovine, uvijek ostaje dio ulagatelja koji se ne mogu isplatiti u zakonskom roku. U odnosu na izričaj u stavku 7. točka 2. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK predlaže riječ „izvedbom“ što je doslovan prijevod riječi „performance“, zamijeniti riječima „kretanjem vrijednosti“. | Nije prihvaćen | Točka 4. stavak 1.: 1) Odgovarajuće informacije za uvrštene vrijednosne papire odnose se na informacije koje je izdavatelj, u skladu sa zahtjevima za transparentnošću, dužan pružiti tržištu, odnosno ulagateljima na tržištu. 2) Odgovarajuće informacije za neuvrštene vrijednosne papire odnose se na informacije koje je izdavatelj dužan dostaviti društvu kako bi isto bilo u mogućnosti obavljati svoje poslove vezane uz taj vrijednosni papir (npr. procjena i upravljanje rizicima koji proizlaze iz vrijednosnog papira, vrednovanje i sl.), a koje bi izdavatelj, da su vrijednosni papiri uvršteni, bio dužan u skladu sa zahtjevima za transparentnošću, pružiti tržištu, kao u prethodnoj točci. (In CESR’s view UCITS should consider the following matters when deciding whether an investment they are considering purchasing amounts to a "transferable security": Information – The UCITS should assess the extent to which the issuer of the transferable security regularly makes information available to the market by providing accurate and comprehensive information on the transferable security or, where appropriate on the portfolio of the product in question.) Stavak 6.: Društvo je dužno kontinuirano i s dužnom pažnjom pratiti i procjenjivati prošle i buduće priljeve i odljeve iz UCITS fonda, u odnosu na imovinu fonda. Procjene budućih priljeva i odljeva se ne temelje isključivo na praćenju priljeva i odljeva prošlih vremena, već moraju uključivati i dodatne stavke poput primjerice strukture ulagatelja u UCITS fondu i potencijalnih obveza koje mogu nastati zbog zahtjeva za otkupom udjela značajnijih ulagatelja, potencijalnih tržišnih šokova itd. Tek na temelju takvih dokumentiranih i kontinuiranih analiza donose se odluke o investiranju u vrijednosne papire koji tek u kombinaciji s drugim likvidnim financijskim instrumentima osiguravaju dovoljnu razinu likvidnosti UCITS fonda. Dodatno, članak 24. Pravilnika o organizacijskim zahtjevima za društva za upravljanje UCITS fondovima uređuje problematiku rizika likvidnosti. Stavak 7. točka 2. : Komentar se ne prihvaća jer izvedba označava širi i drugačiji pojam od kretanja vrijednosti. |
6 | HGK | DIO TREĆI, Dozvoljena ulaganja UCITS fonda | Ulaganje u plemenite metale: člankom 252. stavkom 3. ZoIF-a propisano je da seimovina UCITS fondova ne smije se ulagati u plemenite metale niti u potvrde koje ih predstavljaju. Nije jasno značenje pojma „potvrde koje predstavljaju plemenite metale“. U prošlosti je bilo različitih tumačenja, kako od strane regulatora, tako i od strane različitih sudionika tržišta o značenju navedenog pojma. Smatramo da bi isti trebalo jasno definirati. Stav Udruženja društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK jest da pojam potvrde predstavlja npr. certifikate o zlatu i sl. ali se nikako ne bi trebao primjenjivati na npr. ETF-ove ili izvedenice koje prate kretanje plemenitih metala. UCITS direktiva propisuje da UCITS „…shall not acquire either precious metals or certificates representing them“, što jasno govori da je intencija direktive zabrana posjedovanja certifikata o vlasništvu plemenitih metala, a ne instrumenata koji omogućavaju izloženost istima | Prihvaćen | Komentar je prihvaćen te je članku 5. Pravilnika dodan novi stavak 10. koji detaljnije uređuje pojmove vezane uz ulaganje u plemenite metale. |
7 | HGK | DIO DRUGI, Članak 3. | U odnosu na stavak 3. Udruženje društava za upravljanje investicijskim fondovima HGK postavlja pitanje koja je suštinska razlika između uređenog tržišta i drugog uređenog tržišta iz čl. 252. st. 1. točka 1. podtočaka a) i b)? Koji bi bio primjer iz praske za drugo uređeno tržište? Smatraju li se isključivo burze uređenim tržištem u smislu podtočke a)? ESMA na svojim web stranicama objavljuje popis uređenih tržišta, bez diferencijacije što se smatra uređenim tržištem, a što drugim uređenim tržištem. Također, u zadnjem izdanju Q&A za primjenu UCITS Direktive (ESMA/2016/1455) navodi se kako se MTF smatra uređenim tržištem u smislu čl. 50(1)(b) UCIST Direktive („drugim uređenim tržištem“) ako udovoljava zahtjevima iz istog članka (operates regularly and is recognised and open to public). Na temelju čega su definirani dodatni uvjeti za drugo uređeno tržište navedeni u čl.3.st.3. Pravilnika? | Djelomično prihvaćen | „Uređeno tržište“ je tržište na način kako je definirano Zakonom o tržištu kapitala odnosno propisom u koji se u drugu državu članicu prenose relevantne odredbe MiFID-a i za njega ne postoji potreba dodatne provjere. Za „drugo uređeno tržište“ postoji obveza procjene društva ispunjava li isto uvjete navedene u stavku 3. ovoga članka. Predmetni uvjeti su osim Direktivom 2007/16/EC definirani i temeljem analize tržišta i konzultacija Agencije s nadležnim tijelima drugih država članica, s ciljem zaštite ulagatelja. S obzirom na zaprimljeni komentar, Agencija je preispitala uvjete i zaključila da zahtjev naveden u točki 2. nije potrebno definirati u ovom Pravilniku s obzirom da su obveze depozitara UCITS fonda uređene Uredbom (EU) 2016/438. Zahtjev iz stavka 4. je ublažen na način da je izbačena obveza provjere jesu li svi članovi drugog uređenog tržišta predmet nadzora od strane nadležnih tijela. Nadalje, točka 8. se briše, s obzirom da su zahtjevi za likvidnost definirani na razini pojedinačnog prenosivog vrijednosnog papira odnosno instrumenta tržišta novca u člancima 5. i 6. ovoga Pravilnika. |