Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2017. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 domagoj starčević PRIJEDLOG PLANA UPRAVLJANJA IMOVINOM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU komentar na točku: "4. Godišnji plan upravljanja i raspolaganja stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske Najveći su predmeti izvan postojećih modela rješavanja: odjeljak: Stanovi 3. MAJ Brodogradilišta d.d., Rijeka – na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o preuzimanju u vlasništvo nekretnina određenih pravnih osoba od 21. rujna 2000. godine stanove je u vlasništvo preuzela Republika Hrvatska, a za njih korisnici traže prodaju sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (Narodne novine, broj 43/92, 69/92, 87/92, 25/93, 26/93, 48/93, 2/94, 44/94, 47/94, 58/95, 103/95, 11/96, 76/96, 111/96, 11/97, 103/97, 119/97, 68/98, 163/98, 22/99, 96/99, 120/00, 94/01 i 78/02), pri čemu nisu podnijeli zahtjev za kupnju u za to zakonom predviđenim rokovima ili nisu nositelji stanarskog prava. Korisnik sam bivšeg trećemajskog stana sa svojom obitelji gotovo 25 godina. Diplomirani sam inženjer elektrotehnike. Zaposlen sam u Brodogradilištu 3.MAJ. Želio bih ostati u tom stanu zbog blizine posla i prijatelja u blizini. Međutim, žalosti me da državne institucije ne omogućavaju nama da ostanemo u Republici Hrvatskoj kroz povoljniji otkup stana u kojem živim otkad znam za sebe. Prisiljen sam razmišljati o odlasku u inozemstvo zbog rješavanja egzistencijalnih pitanja. Lijepi pozdrav Nije prihvaćen Predstavnici djelatnika Brodogradilišta „3. Maj“ d.d. koji su kao djelatnici brodogradilišta predmetne stanove dobili na korištenje za vrijeme trajanja zaposlenja u Brodogradilištu „3. Maj“ d.d. uputili su u više navrata zahtjev Vladi Republike Hrvatske za otkup tih stanova na način da im se omogući otkup kao tzv. nositeljima stanarskog prava ili da Vlada Republike Hrvatske u tom smislu izmjeni Odluku o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 109/11 izvan snage, 144/13 trenutno važeća). Republika Hrvatska postala je vlasnik predmetnih stanova temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske KLASA: 310-14/00-01/01, URBROJ: 5030120-00-24, od 21. rujna 2000. godine, a dana 11. veljače 2011. godine sklopljen je Sporazum o uređenju imovinsko-pravnih pitanja između Republike Hrvatske, Brodograđevne industrije 3. Maj, 3. Maj Brodogradilište d.d., 3. Maj tvornica industrijske i brodske opreme i 3. Maj motori i dizalice d.d. (društva koja su povezana sa Brodogradilištem 3. Maj), a koji Sporazum je temelj za uknjižbu Republike Hrvatske na predmetnim stanovima. Iz dokumentacije kojom raspolaže Državni ured za upravljanje državnom imovinom vidljivo je da većina korisnika predmetnih stanova nema status tzv. nositelja stanarskog prava, već stanove koriste za vrijeme trajanja zaposlenja u Brodogradilištu „3. Maj“ d.d. ili kao korisnici nužnih smještaja, a korisnici koji imaju taj status, nisu podnijeli zahtjev za kupnju stana po odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Prije 2000. godine brodograđevna industrija „3. Maj“ pripremila je za svoje djelatnike i korisnike stanova za vrijeme trajanja posla, dvadesetak ugovora o prodaji stanova sa stanarskim pravima, ali Državno odvjetništvo (odnosno Javno pravobraniteljstvo) na iste nije dalo pozitivno mišljenje o usklađenosti s pozitivnim propisima, jer kupci nisu bili nositelji stanarskog prava. Mišljenja smo da bi se traženim izmjenama, za koje ne postoji zakonska podloga u pravnom sustavu Republike Hrvatske, pogodovala prodaja stanova u vlasništvu Republike Hrvatske samo djelatnicima Brodogradilišta „3. Maj“ d.d. u odnosu na ostale djelatnike i korisnike stanova drugih poduzeća i društava, što smatramo neprihvatljivim. Slijedom navedenog, korisnici stanova, djelatnici Brodogradilišta „3. Maj“ d.d., prema trenutno važećim propisima stanove mogu kupiti samo ukoliko ispunjavaju uvjete za kupnju sukladno Odluci o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 109/11 izvan snage, 144/13 trenutno važeća), dok ostali korisnici tih i drugih stanova u vlasništvu Republike Hrvatske kojim upravlja Državni ured za upravljanje državnom imovinom iste mogu kupiti sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom (Narodne novine 94/13, 18/16) i Uredbe o raspolaganju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 127/13).
2 filip horvat PRIJEDLOG PLANA UPRAVLJANJA IMOVINOM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU Smatramo da Uredbe o kupoprodaji poslovnog prostora u vlasništvu Republike Hrvatske Odluke Vlade Republike Hrvatske o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske donošenje koje se očekuje u 2017 godini ne bi trebala raditi razliku izmedju stanova i poslovnh prostora koji su dani na upravljene Hrvatskim nekretninama i ostalih stanova i poslovnih prostora u vlasništvu HR. Nije prihvaćen Predmet prodaje, ukoliko do iste dođe, bit će onih poslovnih prostora i stanova koji su u vlasništvu Republike Hrvatske, neovisno na čijem su upravljanju i ne pravi se distinkcija između istih. Državne nekretnine d.o.o. u čijem upravljanju su pojedini stanovi i poslovni prostori nisu ni ovlašteni istima raspolagati putem prodaje, već ih staviti u funkciju i komercijalizirati davanjem u zakup ili najam.
3 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG PLANA UPRAVLJANJA IMOVINOM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU Komentar na točku 1.2.3. Financijski podaci: Temeljem dopisa broj 63/7366/16LLA Hrvatske elektroprivrede d.d., poslanog 26.10.2016.g., naslova: "Očitovanje o objavljenim podacima u Prijedlogu planu upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2017.g.", a u skladu sa svim navedenim činjenicama i napomenama u dopisu - molimo Vas da kod prikaza podataka u poglavlju 1.2.3. Financijski podaci izmijenite podatke u tablici koja prikazuje ukupne prihode kao i tablici koja prikazuje planiranu bruto dobit /gubitak za 2015., 2016. i 2017. godinu sa točnim iznosima koji su navedeni u predmetnom dopisu. Prihvaćen Tekst Plana će biti ažuriran novim podacima. sukladno navedenom dopisu.
4 Jelica Lamešić PRIJEDLOG PLANA UPRAVLJANJA IMOVINOM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU komentar na točku: "4". Godišnji plan upravljanja i raspolaganja stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske Najveći su predmeti izvan postojećih modela rješavanja: odjeljak: Stanovi 3. MAJ Brodogradilišta d.d., Rijeka Tužno je i žalosno da nitko do sada nije imao sluha za rješavanje životnog problema ovih radnika.Cijeli svoj životni - radni vijek sam proveo u škveru i sada sam u fazi umirovljenja a da svoj životni problem nisam uspio riješiti.Nadam se da ću to uspjeti prije smrti,što to na žalost nije uspjelo nekima od mojih kolega. Smatram da stambeno pitanje spada u socijalnu kategoriju i da ga tako treba rješavati. Ne tražimo ništa više nego da se radnicima omogući da po sličnim uvjetima otkupe stanove kao što je to omogućeno radnicima Brodosplita. Radnicima 3.MAJA se traži da dvaput plate jedno te isto, obzirom da su ih već platili tijekom gradnje. Treba napomenuti da su 2007 godine predstavnici radnika tijekom davanja primjedbi na program restrukturiranja BI 3MAJ, tražili da se stanovi kao nekretnina izuzmu iz naknade na račun obeštećenja za oduzetu imovinu. Očito je zapelo na višim nivoima i rezultat svega toga je ovo stanje i status kakav jest. Na račun promjene vlasnika BI je obeštećen za stanove, preračunato oko 725 DEM (tečaj 3,83 Kn/DEM) po m2 ili 2.775 Kn, a naša Država te iste stanove prodaje po cijeni od 800 eu za m2 ili 6064 kn po m2. Sramotno je da država zarađuje dvostruko i više, i to na račun dugogodišnjih radnika, invalida i učesnika Domovinskog rata! Mnogi od njih su pred mirovinom, neki su već umirovljenici, a nažalost, ima i onih koji nisu više među živima, ostavivši obitelji u svoj ovoj neizvjesnosti u kojoj smo još uvijek ja i moji bivši kolege.Mika Lamešić Nije prihvaćen Predstavnici djelatnika Brodogradilišta „3. Maj“ d.d. koji su kao djelatnici brodogradilišta predmetne stanove dobili na korištenje za vrijeme trajanja zaposlenja u Brodogradilištu „3. Maj“ d.d. uputili su u više navrata zahtjev Vladi Republike Hrvatske za otkup tih stanova na način da im se omogući otkup kao tzv. nositeljima stanarskog prava ili da Vlada Republike Hrvatske u tom smislu izmjeni Odluku o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 109/11 izvan snage, 144/13 trenutno važeća). Republika Hrvatska postala je vlasnik predmetnih stanova temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske KLASA: 310-14/00-01/01, URBROJ: 5030120-00-24, od 21. rujna 2000. godine, a dana 11. veljače 2011. godine sklopljen je Sporazum o uređenju imovinsko-pravnih pitanja između Republike Hrvatske, Brodograđevne industrije 3. Maj, 3. Maj Brodogradilište d.d., 3. Maj tvornica industrijske i brodske opreme i 3. Maj motori i dizalice d.d. (društva koja su povezana sa Brodogradilištem 3. Maj), a koji Sporazum je temelj za uknjižbu Republike Hrvatske na predmetnim stanovima. Iz dokumentacije kojom raspolaže Državni ured za upravljanje državnom imovinom vidljivo je da većina korisnika predmetnih stanova nema status tzv. nositelja stanarskog prava, već stanove koriste za vrijeme trajanja zaposlenja u Brodogradilištu „3. Maj“ d.d. ili kao korisnici nužnih smještaja, a korisnici koji imaju taj status, nisu podnijeli zahtjev za kupnju stana po odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Prije 2000. godine brodograđevna industrija „3. Maj“ pripremila je za svoje djelatnike i korisnike stanova za vrijeme trajanja posla, dvadesetak ugovora o prodaji stanova sa stanarskim pravima, ali Državno odvjetništvo (odnosno Javno pravobraniteljstvo) na iste nije dalo pozitivno mišljenje o usklađenosti s pozitivnim propisima, jer kupci nisu bili nositelji stanarskog prava. Mišljenja smo da bi se traženim izmjenama, za koje ne postoji zakonska podloga u pravnom sustavu Republike Hrvatske, pogodovala prodaja stanova u vlasništvu Republike Hrvatske samo djelatnicima Brodogradilišta „3. Maj“ d.d. u odnosu na ostale djelatnike i korisnike stanova drugih poduzeća i društava, što smatramo neprihvatljivim. Slijedom navedenog, korisnici stanova, djelatnici Brodogradilišta „3. Maj“ d.d., prema trenutno važećim propisima stanove mogu kupiti samo ukoliko ispunjavaju uvjete za kupnju sukladno Odluci o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 109/11 izvan snage, 144/13 trenutno važeća), dok ostali korisnici tih i drugih stanova u vlasništvu Republike Hrvatske kojim upravlja Državni ured za upravljanje državnom imovinom iste mogu kupiti sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom (Narodne novine 94/13, 18/16) i Uredbe o raspolaganju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 127/13).
5 Laktić & partneri odvjetničko društvo d.o.o. PRIJEDLOG PLANA UPRAVLJANJA IMOVINOM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU I U pogledu točke 6. Plana koja uređuje pitanje Godišnjeg plana rješavanja imovinskopravnih i drugih odnosa vezanih uz projekte obnovljivih izvora energije, i to odredbe koja navodi sljedeće: "Prema postojećoj primjenjivoj zakonskoj regulativi, a na temelju članka 51 . Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, DUUDI je za osnivanje prava građenja dužan provoditi postupak javnog prikupljanja ponuda, kako bi investitor mogao izgraditi transformatorsku stanicu za vjetropark, i to osnivanjem prava građenja bez javnog prikupljanja ponuda.", ističemo sljedeća dva komentara: 1. navedena odredba Plana se pogrešno referira na čl. 51, a trebala bi se ispravno referirati na čl. 53 Zakona upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 94/2013, 18/2016). Stoga predlažemo u tom dijelu izmijeniti navedenu odredbu Plana; 2. Mišljenja smo da je posljednji dio navedene odredbe Plana koji glasi „i to osnivanjem prava građenja bez javnog prikupljanja ponuda“ kontradiktoran s ostatkom odredbe. Kako se sukladno primjenjivim propisima za osnivanje prava građenja provodi postupak javnog prikupljanja ponuda, predlažemo brisati navedeni dio odredbe koji glasi „i to osnivanjem prava građenja bez javnog prikupljanja ponuda“. Naime, iako članak 22. Uredbe o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu RH predviđa da se pravo građenja u svrhu izgradnje postrojenja obnovljivih izvora energije i kogeneracije te infrastrukturnih građevina neposredno vezanih za rad postrojenja, osniva neposrednom pogodbom s investitorom – nositeljem projekta, to vrijedi samo za one investitore koji su odabrani kao takvi prema kriterijima i uvjetima natječaja provedenog po posebnom propisu te izabrani od nadležnog tijela kao najpovoljniji ponuditelj za konkretni projekt obnovljivih izvora ili kogeneracije. Treba istaknuti da velika većina aktualnih projekata koji sada ulaze u fazu izgradnje priključne trafostanice (i stoga traže osnivanje prava građenja za trafostanicu) nisu izabrani u takvom postupku natječaja, te se stoga ne mogu kvalificirati za taj posebni postupak stjecanja prava građenja. II U pogledu odredbe u istoj točki 6. Plana koja predviđa sljedeće: "Društvo Hrvatska elektroprivreda d.d. sklapa Ugovor o priključenju s investitorom, u kojemu se navodi da se, prema Zakonu o prostornom uređenju, pravo građenja osniva u korist investitora koji je u obvezi, nakon izgradnje transformatorske stanice, osnovano pravo građenja predati društvu Hrvatska elektroprivreda d.d., a najkasnije u roku od tri godine od dana sklapanja Ugovora o osnivanju prava građenja. Naknadu za osnovano pravo građenja plaća investitor.", ističemo sljedeća tri komentara: 1. Ugovore o priključenju s investitorom više ne sklapa HEP d.d., već Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o. (HOPS d.o.o.) sukladno Zakonu o tržištu električne energije (NN 22/2013, 95/2015, 102/2015). Stoga je predmetnu odredbu potrebno sukladno navedenom izmijeniti jer bi se u protivnom moglo tvrditi da su sva raspolaganja koja će investitori vršiti u korist HOPS-a protivna Planu za 2017.g.; 2. Dodatno, skrećemo pažnju da je navedenom odredbom značajno odstupljeno od prakse koju je SDUUDI (tj. prije DUUDI) prema našim saznanjima dosad imao kao i od toč. 6 prethodnog Plana upravljanja imovinom u vlasništvu RH za 2015. g. (NN 142/2014). Prema toč. 6 Plana za 2015. g. se u slučaju prijenosa prava građenja na HEP d.d. (ispravno bi trebalo stajati HOPS d.o.o. umjesto HEP d.d., op.) pravo građenja osnivalo bez postupka javnog prikupljanja ponuda, što u predmetnom Planu za 2017. g. nije predviđeno. 3. Pored navedenog, predmetni Plan za 2017.g. predviđa prijenos prava građenja u roku 3 godine (što implicira prijenos 1/1 suvlasnička dijela, dakle cijelog prava građenja u roku 3 godine), dok praksa prema našim saznanjima odstupa od navedenog – u praksi se postupa tako da se pravo građenja osniva u korist investitora koji mora u konačnici prenijeti na HOPS d.o.o. onaj suvlasnički dio prava građenja koji je specificiran u Ugovoru o priključenju (a to nije nužno cijelih 1/1 suvlasnička dijela prava građenja). U konačnici se pravo građenja mora podijeliti između HOPS-a i investitora u određenom omjeru, a ovaj nacrt to ne prepoznaje. Stoga predlažemo da se odredba Plana za 2017.g. izmijeni tako da propisuje kako slijedi: „U svrhu izgradnje transformatorske stanice za vjetropark, i to osnivanjem prava građenja bez javnog prikupljanja ponuda, društvo HOPS d.o.o. sklapa Ugovor o priključenju s investitorom, u kojemu se navodi da se, prema Zakonu o prostornom uređenju, pravo građenja osniva u korist investitora koji je u obvezi, nakon izgradnje transformatorske stanice, osnovano pravo građenja predati društvu HOPS d.o.o. u suvlasničkom dijelu prava građenja određenom u Ugovoru o priključenju, a najkasnije u roku od tri godine od dana sklapanja Ugovora o osnivanju prava građenja. Naknadu za osnovano pravo građenja plaća investitor.“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
6 MARIJA ZURAK PRIJEDLOG PLANA UPRAVLJANJA IMOVINOM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU komentar na točku: "4". Godišnji plan upravljanja i raspolaganja stanovima i poslovnim prostorima u vlasništvu Republike Hrvatske Najveći su predmeti izvan postojećih modela rješavanja: odjeljak: Stanovi 3. MAJ Brodogradilišta d.d., Rijeka – na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o preuzimanju u vlasništvo nekretnina određenih pravnih osoba od 21. rujna 2000. godine stanove je u vlasništvo preuzela Republika Hrvatska, a za njih korisnici traže prodaju sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo (Narodne novine, broj 43/92, 69/92, 87/92, 25/93, 26/93, 48/93, 2/94, 44/94, 47/94, 58/95, 103/95, 11/96, 76/96, 111/96, 11/97, 103/97, 119/97, 68/98, 163/98, 22/99, 96/99, 120/00, 94/01 i 78/02), pri čemu nisu podnijeli zahtjev za kupnju u za to zakonom predviđenim rokovima ili nisu nositelji stanarskog prava. Preko 25 godina pokušavamo riješiti naš stambeni problem. Većina nas stanove je dobila nažalost u najam, u vrijeme dok je još postojalo stanarsko pravo. Među nama su većinom branitelji. Pitanje naših stanova trebalo je biti riješeno u okviru privatizacije 3.MAJ-a. Činjenica je da smo mi stavljeni u neravnopravni položaj u odnosu na radnike drugih brodogradilišta koji su dobili priliku za otkup stanova prema uvjetima Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Ostala brodogradilišta su u vrijeme prodaje stanova također bila u državnom vlasništvu, prodaju tih stanova su kontrolirali nadzorni odbori koji su predstavljali većinskog vlasnika – državu. Samo stjecajem okolnosti trećemajski stanovi su desetak godina bili u pravno neriješenoj situaciji (zbog odluke Vlade RH iz 2000. god o oduzimanju nekretnina brodogradilištima). Također, u prethodnoj javnoj raspravi nam je odgovoreno da kroz postojeću formulu možemo ostvariti osobne popuste, što se ne odnosi na nas (samo izbjeglice) i upravo zato predlažemo da se u formulu za otkup stanova kao olakšica - kroz godine staža uvrsti jedinstveni faktor koji bi objedinio sljedeće činjenice: 1. kao dugogodišnji radnici 3.MAJ-a stanovi su izgrađeni i našim radom ( ulagali smo u stambeni fond) 2. godinama plaćamo najamninu 3. godinama plaćamo pričuvu za održavanje stanova 4. u više slučajeva smo bili prisiljeni sudjelovati u investicionom održavanju 5. imali smo obavezu radnog odnosa u BI 3.MAJ 6. očekivano, naši stanovi će imati loš energetski certifikat 7. cijena stanova u Rijeci je niža nego u Zagrebu a postojeća formula to ne uvažava 8. osnovica postojeće formule - etalonska vrijednost m2 raste a činjenice su da tržišne vrijednosti m2 novih stanova neprestano padaju 9. nismo birali stanove u kojima živimo, većini od nas ne odgovaraju niti po veličini niti po poziciji 10. Većina nas najmoprimaca, je pred mirovinom, u mirovini ili je na Zavodu za zapošljavanje. Nama je neprihvatljiva prodaja stanova po tržišnim uvjetima čak i za ovako stare stanove u kojima mi živimo. 11. Nas koji smo gotovo kvarat stoljeća ulagali i živjeli u tim stanovima se tjera na ulicu neprihvatljivim uvjetima otkupa. Istovremeno se raznim odlukama omogućavaju otpisi dijela kredita za mlade obitelji, razne olakšice za otkup prve nekretnine ili naknadni otkup POS-ovih stanova. Iako smo pred Ustavom svi ravnoprani, faktička situacija u kojoj se nalazi najveći broj naših kolega najmoprimaca (mirovina ili pred mirovinu) realno nas stavlja u daleko nepovoljniji položaj od ostalih građana. Predlažemo da se pokrene zakonom propisana procedura pred Vladom RH u svrhu ublažavanja uvjeta za otkup stanova radnika brodogradilišta "3.MAJ" na način da Vlada RH donese potpuno novu Odluku o prodaji stanova u vlasništvu RH ili da donese Aneks postojeće Odluke o prodaji stanova u državnom vlasništvu a u skladu s navodima iz ovog komentara. Žalosno je da već treću godinu (2015,2016 i 2017) raspravljamo na istu temu, a da se nismo pomakli sa "mrtve točke". Nije prihvaćen Predstavnici djelatnika Brodogradilišta „3. Maj“ d.d. koji su kao djelatnici brodogradilišta predmetne stanove dobili na korištenje za vrijeme trajanja zaposlenja u Brodogradilištu „3. Maj“ d.d. uputili su u više navrata zahtjev Vladi Republike Hrvatske za otkup tih stanova na način da im se omogući otkup kao tzv. nositeljima stanarskog prava ili da Vlada Republike Hrvatske u tom smislu izmjeni Odluku o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 109/11 izvan snage, 144/13 trenutno važeća). Republika Hrvatska postala je vlasnik predmetnih stanova temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske KLASA: 310-14/00-01/01, URBROJ: 5030120-00-24, od 21. rujna 2000. godine, a dana 11. veljače 2011. godine sklopljen je Sporazum o uređenju imovinsko-pravnih pitanja između Republike Hrvatske, Brodograđevne industrije 3. Maj, 3. Maj Brodogradilište d.d., 3. Maj tvornica industrijske i brodske opreme i 3. Maj motori i dizalice d.d. (društva koja su povezana sa Brodogradilištem 3. Maj), a koji Sporazum je temelj za uknjižbu Republike Hrvatske na predmetnim stanovima. Iz dokumentacije kojom raspolaže Državni ured za upravljanje državnom imovinom vidljivo je da većina korisnika predmetnih stanova nema status tzv. nositelja stanarskog prava, već stanove koriste za vrijeme trajanja zaposlenja u Brodogradilištu „3. Maj“ d.d. ili kao korisnici nužnih smještaja, a korisnici koji imaju taj status, nisu podnijeli zahtjev za kupnju stana po odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Prije 2000. godine brodograđevna industrija „3. Maj“ pripremila je za svoje djelatnike i korisnike stanova za vrijeme trajanja posla, dvadesetak ugovora o prodaji stanova sa stanarskim pravima, ali Državno odvjetništvo (odnosno Javno pravobraniteljstvo) na iste nije dalo pozitivno mišljenje o usklađenosti s pozitivnim propisima, jer kupci nisu bili nositelji stanarskog prava. Mišljenja smo da bi se traženim izmjenama, za koje ne postoji zakonska podloga u pravnom sustavu Republike Hrvatske, pogodovala prodaja stanova u vlasništvu Republike Hrvatske samo djelatnicima Brodogradilišta „3. Maj“ d.d. u odnosu na ostale djelatnike i korisnike stanova drugih poduzeća i društava, što smatramo neprihvatljivim. Slijedom navedenog, korisnici stanova, djelatnici Brodogradilišta „3. Maj“ d.d., prema trenutno važećim propisima stanove mogu kupiti samo ukoliko ispunjavaju uvjete za kupnju sukladno Odluci o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 109/11 izvan snage, 144/13 trenutno važeća), dok ostali korisnici tih i drugih stanova u vlasništvu Republike Hrvatske kojim upravlja Državni ured za upravljanje državnom imovinom iste mogu kupiti sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom (Narodne novine 94/13, 18/16) i Uredbe o raspolaganju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 127/13).
7 Povjerenik za informiranje PRIJEDLOG PLANA UPRAVLJANJA IMOVINOM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU „Povjerenik za informiranje kao tijelo nadležno za zaštitu, praćenje i promicanje prava na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, predlaže da se u Plan upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2017. godinu uvrsti objava Registra državne imovine (Središnjeg registra) u strojno čitljivom i otvorenom obliku, u skladu s otvorenim standardima. Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama, koji je stupio na snagu 9. kolovoza 2015. godine, u Zakon su transponirane odredbe Direktive 2013/37/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj uporabi informacija javnog sektora (SL L 175, 27.6.2013.), kojima se osigurava dostupnost podataka tijela javne vlasti radi ponovne uporabe. Navedenim izmijenjenim odredbama Zakona, između ostalog, proširena je obveza objavljivanja otvorenih podataka, dakle podataka pogodnih za ponovnu uporabu, jasnije su utvrđeni i preciznije definirani pojmovi vezani za ponovnu uporabu informacija te su uvedeni novi pojmovi i standardi za kvalitetu podataka, kao „strojno čitljiv oblik“, „otvoreni oblik“, „otvoreni standard“, „portal otvorenih podataka“ i „metapodaci“. Tijela javne vlasti su dužna, u svrhu poticanja i olakšavanja ponovne uporabe informacija, na lako pretraživ način objaviti informacije dostupne za ponovnu uporabu, zajedno s metapodacima, u strojno čitljivom i otvorenom obliku, u skladu s otvorenim standardima, što propisuje i članak 10. stavak 1. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/13. i 85/15.). Vezano za navedeno, smatramo potrebnim ukazati da pri objavi Registra državne imovine treba voditi računa o formatu objave. I povrh navedene zakonske obveze, a vezano za članak 60. stavak 4. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 94/13. i 18/16.), kojim je propisano da se Središnji registar objavljuje na mrežnim stranicama Državnog ureda i za Strategiju upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2103. do 2017. godine („Narodne novine“, br. 76/13.), kojom je propisano načelo javnosti upravljanja imovinom Republike Hrvatske, sukladno kojem se upravljanje imovinom Republike Hrvatske osigurava propisivanjem preglednih pravila i kriterija upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske u propisima i drugim aktima koji se donose na temelju Zakona o upravljanju državnom imovinom te njihovom javnom objavom u Planu upravljanja državnom imovinom, javnom objavom najvažnijih odluka o upravljanju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske i javnosti dostupnom Središnjem registru imovine u vlasništvu Republike Hrvatske; a koja je skupa s Planom upravljanja ključan i međusobno povezan dokument upravljanja i raspolaganja državnom imovinom iz nadležnosti Državnog ureda; predlažemo da se u Planu upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za 2017. godinu istakne aktivnost objave Središnjeg registra državne imovine u strojno čitljivom i otvorenom obliku, u skladu s otvorenim standardima.“ Primljeno na znanje Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske ("Narodne Novine" 94/13, 18/16, dalje u tekstu: Zakon) koji je stupio na snagu 30. srpnja 2013. godine, članak 60. propisuje kako je Registar državne imovine središnji registar državne imovine, a uspostavlja ga i vodi Državni ured za upravljanje državnom imovinom. Sukladno članku 73. Zakona ostaju na snazi provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o upravljanju državnom imovinom ("Narodne novine" broj 145/2010 i 70/2012). To je i Uredba o registru državne imovine ("Narodne novine" broj 55/2011, dalje u tekstu: Uredba) sve do stupanja na snagu provedbenih propisa iz članka 71. stavka 1.. U Uredbi, članak 25. stavak 1, stoji da su tijela državne uprave, zavodi i pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, kao i drugi korisnici državnog proračuna, dužni do 31. siječnja svake godine Agenciji dostaviti podatke, sa stanjem na 31. prosinca prethodne godine, o nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske koje koriste, o nekretninama u svome vlasništvu, kao i o svim drugim nekretninama koje koriste na temelju ugovora o zakupu, ugovora o najmu ili ugovora o korištenju. U Uredbi. članak 16. stoji da će popis nekretnina sadržavat podatke o nekretninama čiji je vlasnik, suvlasnik ili zajednički vlasnik, odnosno vanknjižni vlasnik Republika Hrvatska, odnosno zavodi i druge pravne osobe kojih je osnivač Republika Hrvatska. U podstavku 6. članka 16. stoji : – vrstu vlasništva na nekretnini – isključivo vlasništvo, suvlasništvo, zajedničko vlasništvo ili vanknjižno vlasništvo, udio u vlasništvu u slučaju suvlasništva ili zajedničkog vlasništva, drugi suvlasnici ili zajednički vlasnici u slučaju suvlasništva ili zajedničkog vlasništva. U podstavku 7. članka 16. stoji: - titulara vlasništva. U podstavku 14. članka 16. stoji: - nositelja prava i udio. U podstavku 18. članka 16. stoji: – korisnika nekretnine i pravnu osnovu korištenja nekretnine. U podacima koji se prikupljaju prema Uredbi članak 25., posebno oni koji se odnose na pobrojane podstavke Uredbe članka 16., a sadrže osobne podatke fizičkih osoba, zatraženo je mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka. Agencija za zaštitu osobnih podataka dostavila je mišljenje KLASA: 004-02/13-01/439 URBROJ: 567-02/03-14-04 od 02.01.2014. koje je proslijeđeno obveznicima dostave podataka u Registar, putem mail-ova kontakt osoba obveznika dostave podataka u Registar, na njihovo daljnje postupanje kod prikupljanja podataka za Registar. Zbog velikog broja podataka, usklađivanje podataka obveznika Registra i prilagodba njihovih evidencija traži vremena, pa još uvijek dio podataka Registra nije u skladu s mišljenjem Agencije za zaštitu osobnih podataka. Registar državne imovine prema članku 2., stavak 1., podstavak 10. Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi NN 92/14 je javni registar RH. U tom članku 2., stavak 1., podstavak 10. stoji da je. javni registar službena evidencija koja se vodi u elektroničkom obliku, a sastoji se od strukturiranih, uređenih, međusobno povezanih i usklađenih podataka o subjektu upisa u registar podataka koji su u svezi sa subjektom upisa u registar iz djelokruga tijela javnog sektora, a ustrojen je i vodi se na temelju zakona ili međunarodnog sporazuma i služi za prikupljanje i pohranu podataka u okviru obavljanja propisanih poslova tijela javnog sektora. Prema tom Zakonu u članu 2., stavak 1., podstavak 1 stoji da je autentični podatak onaj koji je izvoran i vjerodostojan, te je kao takav određen zakonom ili proizlazi iz svrhe uspostave javnog registra određene zakonom, a u podstavku 18. stoji da je temeljni registar javni registar u kojem se prikuplja i vodi barem jedan autentični podatak, a koji je kao temeljni određen odlukom Vlade RH. U Zakonu o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) članak 7. stoji da informacije koje tijela javne vlasti objavljuju odnosno daju moraju biti pravodobne, potpune i točne. Dio podataka koji se prikuplja u Registar prema Uredbi, odnosi se na podatke koje kao autentične podatke vode temeljni registri RH. Trenutna tehnologija i način prikupljanja i obrade podataka Registra, ne omogućuje elektronsko povezivanje s temeljnim registrima RH i provjeru dostavljenih podataka u Registar, pa postoji sumnja u kvalitetu prikupljenih podataka. U Uredbi članak 30. stavak 1. stoji da će Agencija u suradnji s Ministarstvom obrane, Ministarstvom unutarnjih poslova, Sigurnosno-obavještajnom agencijom i Vojnom sigurnosno-obavještajnom agencijom donijeti odluku koja se imovina iz članka 2. ove Uredbe koristi za potrebe očuvanja suverenosti, neovisnosti i obrane teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, te će se podaci o toj imovini upisivati u popis nekretnina koje se koriste za potrebe očuvanja suverenosti, neovisnosti i obrane teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, te se neće javno objavljivati. Odluka iz članka 30. stavak 1. još nije donesena, pa za dio podataka Registra, osim onih koji su unaprijed označeni kao državna imovina koja se koristi za potrebe očuvanja suverenosti, neovisnosti te obrane teritorijalne cjelovitosti RH prema članku 4. stavak 2. Uredbe, postoji dvojba da li se smiju javno objaviti. Neki od obveznika Registra su se o tome i pismeno očitovali. Primjer je dopis MORH-a KLASA: 940-01/14-01/215 URBROJ: 512M3-020101-14-1 od 22.10.2014. Ministarstvo uprave, Uprava za e-hrvatsku izdalo je "Preporuke o prilagodbi skupova podataka za javnu objavu i ponovno korištenje" od 26.03.2015. u kojoj stoji: "Otvoreni podaci po samoj definiciji označavaju one koje bilo tko može slobodno koristit, upotrijebiti za ponovno korištenje i ponovno distribuirati, uz uvjet da se navede izvor podataka i omogući dijeljenje pod sličnim uvjetima. Njihova je bitna značajka da ne sadrže osobne podatke niti druge zakonom zaštićene podatke." Strategija upravljanja i raspolaganja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske za razdoblje od 2013. do 2017. godine (Narodne novine, broj 76/2013) zahtjeva da svi podaci u Središnjem registru moraju biti konkretni, točni i redovito ažurirani, kako bi pružali vjerodostojan uvid u opseg i strukturu imovine u vlasništvu Republike Hrvatske. Slijedom tog, krajem lipnja 2015.godine, Državni ured za upravljanje državnom imovinom objavio je javni natječaj za prvu fazu ISUDIO – Informacijskog sustava za upravljanje državnom imovinom koji će značiti podatkovnu i programsku nadogradnju postojećeg sustava, i to za imovinu obuhvaćenu skupinama 01 - Neproizvedena dugotrajna imovina i 02 – Proizvedena dugotrajna imovina Računskog plana proračuna. Spomenuta podatkovna i programska nadogradnja Središnjeg registra je jedna od aktivnosti u cilju redefiniranja pojma i opsega evidencije državne imovine. Uspostava Središnjeg registra državne imovine i njegova planirana podatkovna i programska nadogradnja složeni su procesi, njima se ostvaruju važni ciljevi iz Strategije u dugoročnom (srednjoročnom) razdoblju. Realizacijom projekta Informacijskog sustava za upravljanje državne imovine (ISUDIO) planira se osigurati veća vjerodostojnost i validnost, ali i sistemska kontrola podataka. Prvom fazom ISUDIO projekta Registar državne imovine se, među ostalim, planira spojiti sa sustavima zemljišnih knjiga i katastra, preko Zajedničkog informacijskog sustava zemljišnih knjiga i katastra (ZIS), koji je u zajedničkoj nadležnosti Ministarstva pravosuđa i Državne geodetske uprave, a koji predstavlja temeljni registar RH. Iz svega gore navedenoga proizlazi da će se podaci koji se prikupljaju u Registru državne imovine moći objavljivati kao otvoreni podaci tek uspostavom sustava ISUDIO.
8 Sindikat Istre, Kvarnera i Dalmacije PRIJEDLOG PLANA UPRAVLJANJA IMOVINOM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2017. GODINU Preko 20 godina pokušavamo riješiti stambeni problem radnica i radnika 3.Maja. Većina je stanove dobila nažalost u najam, u vrijeme dok je još postojalo stanarsko pravo. Među njima su većinom branitelji. Pitanje stanova trebalo je biti riješeno u okviru privatizacije 3.MAJ-a što je javno obećao riješiti bivši ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. U javnoj raspravi o Nacrtu prijedloga plana upravljanja imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske 2014, tražilo se da se omogući otkup tih stanova najmoprimcima ili članovima obitelji najmoprimaca sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Komentar pravnika DUUDI-a je bio, da bi omogućavanje kupnje stanova trećemajcima značilo stavljanje nas u privilegirani položaj u odnosu na ostale korisnike stanova drugih poduzeća i društava. Međutim, činjenica je da smo mi stavljeni u neravnopravni položaj u odnosu na radnike drugih brodogradilišta koji su dobili priliku za otkup stanova prema uvjetima Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Ostala brodogradilišta su u vrijeme prodaje stanova također bila u državnom vlasništvu, prodaju tih stanova su kontrolirali nadzorni odbori koji su predstavljali većinskog vlasnika – državu. Samo stjecajem okolnosti trećemajski stanovi su desetak godina bili u pravno neriješenoj situaciji (zbog odluke Vlade RH iz 2000. god o oduzimanju nekretnina brodogradilištima). Žalosno je da Vlada RH ima programe kojima pokušava pomoći socijalno osjetljivim skupinama dok se istodobno postojećom odlukom o prodaji stanova po tržišnoj cijeni većinu nas pretvara u socijalne slučajeve. Većina najmoprimaca, je pred mirovinom, u mirovini ili je na Zavodu za zapošljavanje. Nama je neprihvatljiva prodaja stanova po tržišnim uvjetima čak i za ovako stare stanove u kojima mi živimo. Predlažemo da se u formulu za otkup stanova kao olakšica - kroz godine staža uvrsti jedinstveni faktor koji bi objedinio sljedeće činjenice: S obzirom da je tokom niza godina došlo do promjena u porodičnim domaćinstvima nositelja ugovora, (npr. ima slučajeva gdje je nositelj ugovora o najmu preminuo a ostali su članovi obitelji u stanu, postojeća odluka nije uzela u obzir takve slučajeve) predlažemo da i članovi obitelji imaju pravo otkupa po uvjetima nositelja ugovora. S poštovanjem, David Bregovac povjerenik Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije 3. Maj brodogradilište. Nije prihvaćen Predstavnici djelatnika Brodogradilišta „3. Maj“ d.d. koji su kao djelatnici brodogradilišta predmetne stanove dobili na korištenje za vrijeme trajanja zaposlenja u Brodogradilištu „3. Maj“ d.d. uputili su u više navrata zahtjev Vladi Republike Hrvatske za otkup tih stanova na način da im se omogući otkup kao tzv. nositeljima stanarskog prava ili da Vlada Republike Hrvatske u tom smislu izmjeni Odluku o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 109/11 izvan snage, 144/13 trenutno važeća). Republika Hrvatska postala je vlasnik predmetnih stanova temeljem Odluke Vlade Republike Hrvatske KLASA: 310-14/00-01/01, URBROJ: 5030120-00-24, od 21. rujna 2000. godine, a dana 11. veljače 2011. godine sklopljen je Sporazum o uređenju imovinsko-pravnih pitanja između Republike Hrvatske, Brodograđevne industrije 3. Maj, 3. Maj Brodogradilište d.d., 3. Maj tvornica industrijske i brodske opreme i 3. Maj motori i dizalice d.d. (društva koja su povezana sa Brodogradilištem 3. Maj), a koji Sporazum je temelj za uknjižbu Republike Hrvatske na predmetnim stanovima. Iz dokumentacije kojom raspolaže Državni ured za upravljanje državnom imovinom vidljivo je da većina korisnika predmetnih stanova nema status tzv. nositelja stanarskog prava, već stanove koriste za vrijeme trajanja zaposlenja u Brodogradilištu „3. Maj“ d.d. ili kao korisnici nužnih smještaja, a korisnici koji imaju taj status, nisu podnijeli zahtjev za kupnju stana po odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo. Prije 2000. godine brodograđevna industrija „3. Maj“ pripremila je za svoje djelatnike i korisnike stanova za vrijeme trajanja posla, dvadesetak ugovora o prodaji stanova sa stanarskim pravima, ali Državno odvjetništvo (odnosno Javno pravobraniteljstvo) na iste nije dalo pozitivno mišljenje o usklađenosti s pozitivnim propisima, jer kupci nisu bili nositelji stanarskog prava. Mišljenja smo da bi se traženim izmjenama, za koje ne postoji zakonska podloga u pravnom sustavu Republike Hrvatske, pogodovala prodaja stanova u vlasništvu Republike Hrvatske samo djelatnicima Brodogradilišta „3. Maj“ d.d. u odnosu na ostale djelatnike i korisnike stanova drugih poduzeća i društava, što smatramo neprihvatljivim. Slijedom navedenog, korisnici stanova, djelatnici Brodogradilišta „3. Maj“ d.d., prema trenutno važećim propisima stanove mogu kupiti samo ukoliko ispunjavaju uvjete za kupnju sukladno Odluci o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 109/11 izvan snage, 144/13 trenutno važeća), dok ostali korisnici tih i drugih stanova u vlasništvu Republike Hrvatske kojim upravlja Državni ured za upravljanje državnom imovinom iste mogu kupiti sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom (Narodne novine 94/13, 18/16) i Uredbe o raspolaganju nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine 127/13).