Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Pravilniku o praćenju kvalitete zraka
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ivan Čuljak | Na temelju članka 52. Zakona o zaštiti zraka („Narodne novine“, br. 130/11 i 47/14), ministar zaštite okoliša i energetike donio je | Potrebno je točno navesti koje se onečiščujuće tvari mjere, što nije u potpunosti zadovoljeno. Stoga je Tablicu B potrebno preimenovati iz B. Referentne metode mjerenja teških metala, benzo(a)pirena u PM10 * u: B Referentne metode mjerenja As, Cd, Ni, Pb i benzo(a)pirena u PM10 * zbog toga što osim As, Cd, Ni, Pb postoji još teških metala. Izuzetno važno je to razjasniti jer se npr. tek u obrascu Z5 (prvi i jednini puta?) navodi i talij ? (As, Cd, Ni, Pb i Tl). Članak 9, stavak (5) navodi da se mjere i tvari koje nisu navedene u Prilogu Pravilnika, ako su navedene u Uredbi NN xx ? Članak 9 u stavkama (1), (2) i (3) se navode Prilozi, pri čemu se prvi prilog označava rimskim brojem a ostali latinskim (Prilog I, Prilog 2, Prilog 3) pa je to potrebno izmijeniti. U članku 23 je, za razliku od ostalog teksta neispravno napisano PM10 i PM2,5 (umjesto PM10 i PM2,5, kao što je u ostalom tekstu), a uvijek je potrebno pisati bez razmaka između PM i 10, odnosno 2,5. Dok se ne donese nova Uredba potrebno se pridržavati stare, pa je u Članku 9.Stavak (4) potrebno navesti točan broj Narodnih novina umjesto: Uredbi o razinama onečišćujućih tvari u zraku.NN xx/17. Članak 15 (2) Umjesto „...na internetskim stranicama zavoda... ispravno je:. na internetskim stranicama Zavoda. Članak 17 (1) : Umjesto „...umjerne laboratorije e obaviti provođenje testova...“ ispraviti na „umjerne laboratorije te obaviti provođenje testova“. Članak 18 (2) i (3): Ispraviti „među laboratorijskim“ u jednu riječ (među laboratorijskim) Naročito ovakvi zakonski dokumenti moraju biti u duhu hrvatskog jezika, pa je u Članak 23 (2) Umjesto „inter alia“ potrebno pisati „između ostalog“ Članak 25 Umjesto: „koncentracijama sumporovog dioksida, dušikovog dioksida i lebdećih čestica u zraku objavljuju se dnevno ...“koncentracijama sumporovog dioksida, dušikovog dioksida i lebdećih čestica u zraku, koje se objavljuju se dnevno Prilg 1 A (b) : Umjesto ... na tvorničkim kompleksima ili industrijskim postrojenjima na koja se primjenjuju relevantne odredbe o zdravlju i sigurnosti; „u tvorničkim kompleksima ili industrijskim postrojenjima za koja se primjenjuju relevantne odredbe o zdravlju i sigurnosti; Potrebno je preformulirati (c) na voznim tracima prometnica i na pješačkim otocima, osim ako postoji normalan pješački pristup otoku., jer je logično da su pješački otoci namijenjeni odnosno dostupni pješacima (?). B a)Mjerna mjesta u svrhu zaštite zdravlja ljudi smještene su tako a) Mjerna mjesta u svrhu zaštite zdravlja ljudi smještena su... Također je potrebno preformulirati i razjasniti g) vodi se računa o potrebi postavljanja mjernih mjesta na otoke gdje je to potrebno radi zaštite zdravlja ljudi., jer nije jasno zašto se posebno ističu otoci a ne npr. zagađenje prekograničnim daljinskim prijenosom (gorući problem je Slavonski Brod). Prilog 2, B : Umjesto: e) prijenosa i sastava lebdećih čestice u zraku: , ispravno je e) prijenosa i sastava lebdećih čestica u zraku: Ispraviti : f) meteorologija: količina oborine f) meteorologija: količina oborina C. Lokacije mjernih mjesta Umjesto od najmanje 25 km x 25 km do 50 x 50 km (odnosno, od oko 500 – 2500 km2), potrebno je:ili „od najmanje 25 km x 25 km do 50 x 50 km (odnosno, od oko 625 – 2500 km2), jer 25x25=625 ili: „od najmanje oko 25 km x 25 km do 50 x 50 km (odnosno, od oko 500 – 2500 km2). Potrebno je preimenovati Tablicu 1 sa : Tablica 1. Najmanja udaljenost od izvora emisije i kontaminacije u: Tablica 1. Najmanja udaljenost od izvora emisije i kontaminacije „Kontaminacija“ je poseban pojam i sa sobom povlači posebne konotacije a u ovom predmetu potrebno se ograničiti na najviše dozvoljene vrijednosti. Nadalje, iz izvora emisija potrebno je izbaciti Upotreba stajskog gnojiva, stočne farme, i Ispaša stoke na kultivirranim pašnjacima, jer svaki izvor emisije mora imati svoje „ime i prezima“, tj Gauss-Krugerove X, Y i Z koordinate, a to ovi izvori nemaju, pa je nemogući zakonski odrediti udaljenost od nečega što ne možemo kvantizirati, odnosno ovo bi u praksi bilo neprovedivo. 3. Umjesto „Zbog toga bi mjerno mjesto trebalo biti dovoljno udaljeno od područjima..., ispravno je „Zbog toga bi mjerno mjesto trebalo biti dovoljno udaljeno od područja...“ Zadnju rečenicu: „Čak i u slučaju kada se koristi »wet-only« sakupljač oborine, prašina u okolini može izazvati ozbiljan problem kontaminacije“, je potrebno ili izbaciti ili preformulirati i nikako ne koristiti tj. izbaciti izraz „wet-only“, jer „wet-only sakupljač oborine je sakupljač koji sakuplja samo (oborine) kišu i snijeg. C (b) Upravno obrnuto, umjesto da se izbjegavaju, kako se navodi (Doline i druge lokacije u kojima dolazi do zadržavanja zračnih masa i temperaturnih inverzija treba izbjegavati), upravo te lokacije trebaju biti predmet interesa, a odgovor je ovih hladnih zimskih dana u Madridu, Parisu, Sarajevu i gradovima u Njemačkoj, gdje je uslijed kombinacije stagnacije zraka i velikog prometa, došlo do prekomjernog zagađenja i vožnje par-nepar. Svrha tehnike je da služi ljudima, a ne samoj sebi. Umjesto „Lokacije u obalnom područj.u nije preporučljiva., ispravno je : „Lokacije u obalnom području nisu preporučljive“. Potrebno je izbaciti i cijeli stavak 2 jer je besmislen: (2). S obzirom da vegetacija predstavlja ponor za većinu onečišćujućih tvari u atmosferi, mjerno mjesto ne smije biti zaklonjeno drvećem jer će to rezultirati značajnim smanjenjem razina koncentracija. Osim toga mjerno mjesto ne bi smjelo biti izloženo jakim vjetrovima ili zaklonjeno visokim građevinama. I „drveće“ spada u „vegetaciju“, a ako mjerno mjesto ne smije biti izloženo, ali ni zaklonjeno ljudskim (građevinama) ili prirodnim (drveće) zaklonima, onda je pitanje čime će biti zaštićeno? e) Udaljenost Potrebno je izbaciti ili preformulirati cijeli odjeljak: 2. Pored toga, međusobna udaljenost ovisit će i o jakosti emisijskih izvora, strujanju, topografiji i kemijskim i fizikalnim svojstvima pojedinih onečišćujućih tvari. Nakon analize raspoloživih informacija za Europu, procijenjeno je da se udaljenost lokacija mjerenja može kretati od oko 150-200 km u srednjoj Europi, do 300 km tamo gdje je udaljenost od glavnih emisijskih područja 500 i više kilometara....“, jer je hipotetski i govori se u futuru. Eventualno treba navesti da će se nakon analize „odrediti“ ili „procijeniti“ udaljenost, koja će zbog više dostupnih podataka biti manja u onim područjima za koje postoje podatci. Također nije jasno na koje/koja zemljopisna područja se to odnosi jer se navodi „Europa“. i „srednja Europa (pripada li Hrvatska srednjoj Europi ili ne?). U zakonodavnim dokumentima treba biti precizan, tim više što se u uvodnom dijelu navode direktive koje se ne odnose ni na „Europu“, niti na „srednju Europu“, već za EU. Naslov Priloga 3 je potrebno preformulirati iz „kulturnog i prirodnog nasljeđa“ u „kulturne i prirodne baštine“, jer je ta formulacija u svim dokumentima Ministarstva kulture (Strategija očuvanja, zaštite i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine Republike Hrvatske, Analiza stanja graditeljske baštine i brojni drugi). Prilog 4 (2) Potrebno je ispraviti : „To mjerenje ne neprekinuto...“ u „To mjerenje je neprekinuto... Termin Europska Zajednica se više ne koristi pa termin „u Zajednici“ treba izmijeniti u: „u Europskoj Uniji““. Potrebno je preraditi Tablicu A iz Priloga 7 Brkaju se principi i metode mjerenja, odnosno u većini slučajeva se izjednačavaju. Apsorpcija nije fotometrija, odnosno fotometrija spada u spektroskopske metode itd. Umjesto „Gravimetrijski“ potrebno je navesti „Gravimetrija“. Ako se koriste hrvatski termini (apsorpcija, spektroskopija...), onda tako treba biti i sa GC, PID, AAS, to jest umjesto „GC“ potrebno je napisati „plinska kromatografija“, kao i za sve ostale engleske skraćenice. Nije potrebno prvo navoditi hrvatske, pa nakon toga međunarodne norme tj. HR EN, a na kraju u zagradi samo EN (EN). Sve te norme su već prihvaćene, a da bi bile prihvaćene, nije ih nužno cijele prevesti, već se može prevesti samo naslov, a ostaviti originalni tekst na jezicima ISO-a. Također nije jasno zašto se za HR EN 14622 navodi: „prvi, drugi i treći dio“, a na kraju se za sva tri dijela navodi samo prvi dio (EN 1466-1) ? U Tablici D, potrebno je umjesto „Part 1“ i Part 2, napisati „1. dio i 2. dio“ G. Umjesto „Primjenjuju se opće prihvaćene metode mjerenja u skladu u skladu s programom suradnje... potrebno je izbaciti jedan „u skladu“ („Primjenjuju se opće prihvaćene metode mjerenja u skladu s...“). H Potrebno je preformulirati „slučaju primjene članka 11. stavka 2. ovoga Pravilnika, potrebno je osigurati da se, uvijek kad je to prikladno...), jer se radi o contradiction-in-terms između „uvijek“ i onda „kad je to prikladno“. I. Standardizacija Potrebno je dodati „od“ (Za plinovite onečišćujuće tvari volumen zraka mora biti standardiziran na temperaturu zraka od 293 K i tlak od 101,3 kPa). Dio II. Potrebno je prevesti naslov priručnika. Umjesto : „Tri srodna spoja benzo(b)fluoranten, benzo(j)fluoranten, benzo(k)fluoranten može biti teško analitički razlučiti. potrebno je „Tri srodna spoja benzo(b)fluoranten, benzo(j)fluoranten, benzo(k)fluoranten je teško analitički razlučiti.“ Prilog 9, Tablica 1 Umjesto „Automatski sustav za provjeru odziva instrumenta na nula i span vrijednosti, ispravno je Automatski sustav za provjeru odziva instrumenta na nula i raspon vrijednosti.“ | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 2 | Povjerenik za informiranje | Na temelju članka 52. Zakona o zaštiti zraka („Narodne novine“, br. 130/11 i 47/14), ministar zaštite okoliša i energetike donio je, Članak 25. | Članak 25. stavak 2. (2) Raspoložive informacije iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se, zajedno s drugim općim podacima o kvaliteti zraka, na internetskim stranicama Agencije te na drugi odgovarajući način. U navedenom stavku iza riječi „objavljuju se“ dodati „i u strojno čitljivom obliku“. Obrazloženje: U suvremenim okolnostima razvoja digitalnog društva, sve šireg pristupa internetu i razine informatičke pismenosti, proaktivna objava informacija, kao i objava otvorenih podataka, temeljni je način ostvarivanja prava na pristup informacijama i ponovne uporabe informacija. Člankom 10. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, broj 25/13 i 85/15) propisano je da su tijela javne vlasti obvezna na svojim internetskim stranicama objavljivati određene vsate informacija koje se odnose na rad tijela javne vlasti, za koje postoji interes korisnika, kakve nesporno jesu informacije o kvaliteti zraka. Fizičke osobe, udruge osobito za zaštitu okoliša, organizacije za zaštitu potrošača, stalna relevantna tijela za zaštitu zdravlja, znanstvenici, trgovačka društva imaju potrebu za korištenjem informacija tijela javne vlasti kako bi se što bolje iskoristilo njihove mogućnosti u svrhu izrade određenih izvješća, analiza, proizvoda ili usluga. Kako bi se informacije mogle ponovno upotrijebiti moraju biti u objavljene u strojno čitljivom obliku, a to je takav oblik datoteke koji je strukturiran na način da ga neka softverska aplikacija može lako identificirati, prepoznati i iz njega izdvojiti određene podatke. Takvi su otvoreni oblici datoteka primjerice CSV, JSON, XML, RDF. Stoga se predlaže dodavanje i strojno čitljivog oblika prilikom objave na internetskoj stranici kako se ne bi objavljivali podaci u obliku koji nije strojno čitljiv (npr. word ili pdf dokument), a samim time bi se prilikom izrade i objave podataka ostvario i zahtjev iz članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama. | Prihvaćen | prihvaćeno |
| 3 | Ured pučke pravobraniteljice | Na temelju članka 52. Zakona o zaštiti zraka („Narodne novine“, br. 130/11 i 47/14), ministar zaštite okoliša i energetike donio je, III. REFERENTNE METODE, DRUGE METODE, NAČIN PROVJERE KVALITETE MJERENJA I PODATAKA KAO I NAČIN OBRADE I PRIKAZA REZULTATA | Nije jasno zašto je u novom Pravilniku izostavljen, odnosno nije naveden čl. 11. važećeg Pravilnika koji glasi: „(1) Stalna mjerna mjesta u aglomeracijama ili zonama, gdje dolazi do onečišćenosti zraka uslijed sumporovog dioksida u blizini većih izvora onečišćenja, moraju biti opremljena mjernim instrumentima i opremom koji osiguravaju satne i desetminutne vrijednosti“. Radi se o jedinom članku koji nije prenesen u novi prijedlog Pravilnika što smatramo potrebnim obrazložiti kako bi se mogli sagledati učinci predložene izmjene. | Prihvaćen | Članak 11. je uklonjen jer su odredbe toga članka u skladu sa propisanim normama mjerenja iz ovog Pravilnika prema kojima se i mjere navedene onečišćujuće tvari te stoga nije potrebno ponovno dodatno propisivati već reguliran način rada/mjerenja. |
| 4 | Ured pučke pravobraniteljice | Na temelju članka 52. Zakona o zaštiti zraka („Narodne novine“, br. 130/11 i 47/14), ministar zaštite okoliša i energetike donio je, Članak 18. | Vezano za izmjene unutar članaka, načelno smatramo da doprinose jasnoći sustava praćenja kvalitete zraka, i to posebice čl. 18. novog Pravilnika, gdje se dodavanjem stavka, odnosno u kojemu novopredloženi st. 2. i st. 3. sada jasnije određuju odgovornosti i obveze referentnih i ispitnih laboratorija jer se isti razgraničavaju i sadržajno preciziraju u dva stavka, za razliku od važećeg Pravilnika (st. 2. čl. 19.). | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 5 | Ured pučke pravobraniteljice | Na temelju članka 52. Zakona o zaštiti zraka („Narodne novine“, br. 130/11 i 47/14), ministar zaštite okoliša i energetike donio je | Sukladno Zakonu o pučkom pravobranitelju (NN 76/12), dajemo mišljenje na Pravilnik o praćenju kvalitete zraka. Zahvaljujemo na dosadašnjoj suradnji i pozdravljamo napore u poboljšanju sustava praćenja kvalitete zraka, kao i unapređenju prava na zdravlje i prava na zdrav život građana Republike Hrvatske. Pučka pravobraniteljica prati sustav kvalitete zraka unutar područja zaštite okoliša, o čemu redovito izvještava Hrvatski sabor od 2013. godine te sudjeluje u javnim raspravama vezano za isti. Iz Programa Vlade Republike Hrvatske za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske Unije za 2017. godinu razvidno je da je ovaj Pravilnik u javnoj raspravi zbog usklađivanja s Direktivom Europske komisije (EU) 2015/1480 od 28. kolovoza 2015. o izmjeni određenih priloga direktivama 2004/107/EZ i 2008/50/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju pravila za referentne metode, validaciju podataka i lokaciju mjernih točaka uzorkovanja za ocjenjivanje kvalitete zraka (SL L 224, 29. 8. 2015.). Sukladno novoj Direktivi, nužne su izmjene priloga I, II, IV, V, VI i IX u važećem Pravilniku o praćenju kvalitete zraka (NN 3/13). U odnosu na važeći Pravilnik, u novom su predložene izmjene njegovih priloga kako upućuje nova Direktiva, no predlažu se i određene izmjene unutar članaka te se izostavlja jedan članak. Vezano za izmjene unutar članaka, načelno smatramo da doprinose jasnoći sustava praćenja kvalitete zraka, i to posebice čl. 18. novog Pravilnika, gdje se dodavanjem stavka, odnosno u kojemu novopredloženi st. 2. i st. 3. sada jasnije određuju odgovornosti i obveze referentnih i ispitnih laboratorija jer se isti razgraničavaju i sadržajno preciziraju u dva stavka, za razliku od važećeg Pravilnika (st. 2. čl. 19.). Međutim, nije jasno zašto je u novom Pravilniku izostavljen, odnosno nije naveden čl. 11. važećeg Pravilnika koji glasi: „(1) Stalna mjerna mjesta u aglomeracijama ili zonama, gdje dolazi do onečišćenosti zraka uslijed sumporovog dioksida u blizini većih izvora onečišćenja, moraju biti opremljena mjernim instrumentima i opremom koji osiguravaju satne i desetminutne vrijednosti“. Radi se o jedinom članku koji nije prenesen u novi prijedlog Pravilnika što smatramo potrebnim obrazložiti kako bi se mogli sagledati učinci predložene izmjene. | Prihvaćen | Prihvaćeno |