Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 31. Članak 119. ZEK-a (članak 31. Prijedloga Zakona) – izmjene u stavku 1.: U članku 119. stavku 1. iza točke 7. dodaju se nove točke 8., 9. i 10. koje glase: "8. ako ne osigura nesmetani pristup nekretninama kojima upravlja ili čiji je vlasnik, a na kojima je postavljena elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema u svrhu njezina korištenja, popravljanja ili održavanja, ili neprekinutog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga ugovorene kakvoće u skladu, sa člankom 25. stavkom 9. ovoga Zakona, 9. ako ne osigura nesmetani pristup svojoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži ili elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi u svrhu njezina korištenja, popravljanja ili održavanja, ili neprekinutog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga ugovorene kakvoće u skladu, sa člankom 25. stavkom 10. ovoga Zakona, 10. ako ne održava svoju elektroničku komunikacijsku mrežu ili elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu osiguravanja sigurnosti i cjelovitosti ugovorenih elektroničkih komunikacijskih usluga, u skladu sa člankom 25. stavkom 11. ovoga Zakona," Obrazloženje: Nastavno na predloženu dopunu članka 25. kojim se predlaže dodati novi stavak 9., a kojim se propisuju obveze upravitelja odnosno vlasnika nekretnina, nužno je odrediti i primjerenu kaznu za kršenje ovih obveza. Predlaže se nomotehničko usklađenje teksta u novoj točki 9. i 10. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Prijedlog dodavanja nove točke 8. u stavak 1. članka 119. Zakona o elektroničkim komunikacijama ne prihvaća se iz razloga neprihvaćanja primjedbe istog podnositelja na članak 11. Nacrta prijedloga Zakona, kojom se predlagalo dodavanje nove odredbe u članak 25. Zakona o elektroničkim komunikacijama, povreda koje bi se sankcionirala ovim prijedlogom. Prijedlog dodavanja preostalih točaka u članak 119. stavak 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama već je uređen člankom 34. Nacrta prijedloga Zakona.
2 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 30. Članak 118. ZEK-a (članak 30. Prijedloga Zakona) – izmjene u stavku 1. – nova točka 1.: Vipnet predlaže u svrhu aktiviranja članka 118. ZEK-a i njegovu poveznicu sa člankom 25 a, u članku 25.a precizno definirati na koji slučaj i neispunjenje rokova se sankcija odnosi, tj. za operatore koji iskažu komercijalni interes za određeno područje, ako protekom razdoblja od 3 godine ne izgrade NGA mrežu, jer su takvim postupanjem NP-u uskratili mogućnost korištenja državne potpore za navedeno područje, te nisu ostvareni ciljevi Digitalne Agende, i to isključivo iz razloga iskaza komercijalnog interesa koji nije realiziran. Dodatno, potrebno je definirati aktivnosti koje su nužne za praćenje izvršenja iskazanog interesa i postupak u slučaju sankcioniranja neizvršenja iskazanog interesa. Pored toga, ovakvo kažnjavanje neće polučiti rezultatima s obzirom da neće biti prihoda od obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga jer se radi o gradnji mreže, a ne pružanju naplatnih usluga. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Smatramo da se novopredloženom točkom 1. u članku 118. stavku 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama na primjeren način i pravilnim upućivanjem na odredbu novopredloženog članka 25.a istoga Zakona propisuje sankcioniranje osobito teške povrede toga Zakona, koja se sastoji u neispunjavanju obveze izgradnje elektroničke komunikacijske mreže velike brzine.
3 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 29. Članak 112. ZEK-a (članak 29. Prijedloga Zakona) – izmjene u stavku 1.: U članku 112. stavku 1. iza točke 15. dodaje se nova točka 16. koja glasi: "16. nadzirati ispunjavanje obveza investitora zgrade iz članka 24.a i vlasnika ili drugih nositelja prava korištenja pristupne točke i fizičke infrastrukture unutar zgrade iz članka 24.b ovog Zakona," Dosadašnje točke 16. do 23. postaju točke 17. do 24. Obrazloženje: Predlaže se dopuniti ovlasti inspektora elektroničkih komunikacija kako bi se osigurao nadzor nad provođenjem obveza propisanih člankom 24.a i 24.b Zakona. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Smatramo da je predložena dopuna ovlasti inspektora elektroničkih komunikacija nepotrebna iz razloga što njegove ovlasti nadzora nad provedbom obveza, koje su predmet ove primjedbe, već proizlaze iz postojećih odredaba članka 112. Zakona o elektroničkim komunikacijama.
4 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 24. Članak 92. ZEK-a (članak 24. Prijedloga Zakona) – dodati novi stavak 8.: U članku 92. ZEK-a predlažemo dodati novi stavak 8. koji glasi: "(8) Prigodom davanja u najam radiofrekvencijskog pojasa nositelj dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra obvezan je o tome pisanim putem obavijestiti Agenciju. U tom slučaju Agencija ne izdaje novu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra." Dosadašnji stavci 8. i 9. postaju stavci 9. i 10. Obrazloženje: Vipnet ovim putem iskazuje potrebu preciznog definiranja omogućavanja korištenja radijskih frekvencija od strane drugih pravnih osoba tj. društva posebne namjene u javno privatnom partnerstvu kako bi se omogućila realizacija Modela C iz ONP-a korištenjem radio-frekvencijskog spektra. Pri tome je potrebno uzeti u obzir da trenutno važeći podzakonski propisi definiraju da je radio-frekvencijski spektar moguće ustupiti djelomično ili u cijelosti iz dozvole odnosno određeno zemljopisno područje unutar područja iz dozvole. Navedena dopuna predlaže se iz razloga što prema saznanjima Vipneta isto prema trenutnom zakonodavnom okviru nije moguće učiniti. Prihvaćen Primjedba se prihvaća. Predložena odredba stavka 8., koji se člankom 26. Nacrta prijedloga Zakona predlaže dodati u izmijenjeni članak 92. Zakona o elektroničkim komunikacijama, već je bila ugrađena u predmetni članak Nacrta prijedloga Zakona u istovjetnom tekstu.
5 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 22. Članak 78. ZEK-a - izmjena stavka 3.: Predlažemo u članku 78. izmijeniti stavak 3. tako da glasi: "(3) Agencija može narediti operatorima javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga da onemoguće, na pojedinačnoj osnovi, pristup brojevima ili uslugama kada postoji opravdana sumnja u zlouporabu ili prijevaru na štetu krajnjeg korisnika ili operatora. Agencija u takvim slučajevima može donijeti odluku kojom će operatorima narediti da uskrate pripadajuće prihode od međupovezivanja ili od drugih usluga." Obrazloženje: U posljednje vrijeme u praksi su vidljivi brojni slučajevi prijevara i zlouporaba koji imaju za cilj nanošenje štete operatorima, a ne krajnjim korisnicima, te je stoga nužno dopustiti operatorima da zaštite svoje interese. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Smatramo da predložena dopuna izmijenjene odredbe članka 78. stavka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama nije prihvatljiva jer predmetnom odredbom HAKOM ponajprije štiti korisnike elektroničkih komunikacijskih usluga od zlouporaba i prijevara u javnim komunikacijskim mrežama.
6 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 21. Članak 77. ZEK-a (članak 21. Prijedloga Zakona): Predlažemo u članku 77. ZEK-a izmijeniti stavak 3. tako da glasi: "(3) Na zahtjev središnjeg tijela državne uprave nadležnog za sustav civilne zaštite, koji se temelji na zahtjevu službi nadležnih za provedbu aktivnosti traganja i spašavanja u skladu s posebnim propisima, operatori iz stavka 1. ovoga moraju surađivati s nadležnim središnjem tijelom iz stavka 2. ovoga članka u smislu određivanja lokacije osobe za kojom je pokrenuta akcija traganja i spašavanja." Obrazloženje: S obzirom da operatori nemaju mogućnost u svakom trenutku dati podatak o lokaciji osobe o kojoj se traga (na primjer ugašen je mobilni uređaj ili osoba nema uza sebe mobilni uređaj pa se osobu uopće ne može locirati), tj. mogu dati podatak o lokaciji mobilnog uređaja koji je posljednji zabilježen (što ne znači da se time daje i podatak o lokaciji osobe za kojom se traga), potrebno je prilagoditi tekst. Predlažemo u članku 77. ZEK-a brisati stavak 4. Dosadašnji stavci 5. do 8. postaju stavci 4. do 7. Predlažemo u članku 77. ZEK-a izmijeniti novi stavak 5. tako da glasi: "(5) Način i uvjeti uporabe jedinstvenoga europskog broja za hitne službe 112 i e-poziva, tehnički i drugi zahtjevi za operatore iz stavka 1. ovoga članka u ispunjavanju obveza prema nadležnom središnjem tijelu iz stavka 2. ovoga članka, način i rokovi za omogućavanje slanja SMS poruka na broj 112 i e-poziv, način, oblik i rokovi dostave podataka o ostvarenim pozivima na broj 112, mjerila kakvoće usluge poziva na broj 112 te način i uvjeti provedbe privremenog i trajnog isključenja iz elektroničke komunikacijske mreže pretplatničke ili korisničke terminalne opreme u slučaju utvrđene zlouporabe poziva na broj 112 pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi ministar." Obrazloženje: Potrebno je dopuniti novi stavak 5. tako da se utvrdi da se način i rokovi za omogućavanje slanja SMS-a, također propisuju pravilnikom. Predlažemo u članku 77. ZEK-a izmijeniti novi stavak 6. tako da glasi: "(6) Obveze operatora iz stavka 1. ovoga članka u pogledu poziva na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama u Republici Hrvatskoj propisuju se pravilnikom iz stavka 5. ovoga članka." Obrazloženje: Predlažemo izmjenu odredbe novog stavka 6. jer je nejasno koje bi se obveze propisane člankom 77. trebale primjenjivati kod poziva na druge brojeve. Nije prihvaćen Primjedbe se ne prihvaćaju. U odnosu na novopredloženi članak 77. stavak 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama primjedba se ne prihvaća jer je istovjetna odredba o dostavi podatka o lokaciji osobe za kojom je pokrenuta akcija traganja i spašavanja već propisana Pravilnikom o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112, koji je na snazi i primjenjuje se. U odnosu na prijedlog za brisanje novopredloženog članka 77. stavka 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama nije dano nikakvo popratno obrazloženje. U odnosu na prijedlog dopune novopredloženog članka 77. stavka 6. Zakona o elektroničkim komunikacijama ukazuje se da je takva dopuna nepotrebna budući da se pod pojmom "poziv na broj 112", u skladu s odredbom novopredloženog stavka 1. članka 77., razumijevaju pozivi na jedinstveni europski broj za hitne službe 112, SMS poruke na broj 112 i e-pozivi. U odnosu na novopredloženi članak 77. stavak 7. Zakona o elektroničkim komunikacijama primjedba se ne prihvaća jer je tom odredbom propisana odgovarajuća primjena odredaba o broju 112 na obveze operatora u pogledu poziva na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama, a također je propisana i primjena odredaba Pravilnika o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112.
7 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 19. Članak 62. ZEK-a - izmjena stavka 5.: Predlažemo u članku 62. izmijeniti stavak 5. tako da glasi: "(5) U slučaju određivanja obvezne primjene sustava troškovnog računovodstva u svrhu nadzora cijena, Agencija u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona objavljuje opis sustava troškovnog računovodstva, uključujući i test istiskivanja marže, koji osobito sadržava glavne skupine troškova, i pravila raspodjele troškova, kao i podatke koji se koriste u izračunu, a koji ne predstavljaju poslovnu tajnu." Obrazloženje: Predmetna dopuna ima za cilj osiguranje transparentnosti i nediskriminacije drugih operatora pri čemu se ne krši pravo operatora kojemu je određena regulatorna obveza na zaštitu poslovne tajne. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Navedena primjedba ne odnosi se na članak koji bi bio predmet uređivanja ovoga Nacrta prijedloga Zakona.
8 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 19. Članak 59. ZEK-a - dodavanje stavka 3.: U članku 59. predlažemo iza stavka 2. dodati stavak 3. koji glasi: "(3) U svrhu postizanja djelotvorne primjene obveze nediskriminacije, ako ocijeni da je to razmjerno, Agencija može od operatora tražiti pružanje relevantnih veleprodajnih usluga u skladu s modelom istovjetnosti ulaznih proizvoda (EoI)." Obrazloženje: Navedena izmjena se predlaže kako bi se jasnije propisala mogućnost primjene EoI modela kod određivanja obveze nediskriminacije kako je to predložila i Europska komisija u svojoj Preporuci o jedinstvenim obvezama nediskriminacije i troškovnim metodologijama u cilju promicanja tržišnog natjecanja i poboljšanja ulagačkog okruženja u području širokopojasnog pristupa (2013/466/EU). Naime, kako se i u Preporuci navodi, jedna od glavnih prepreka u osiguravanju jednakih uvjeta tržišnog natjecanja je povlašteno postupanje prema ovisnim društvima, primjerice maloprodajnom sektoru, vertikalno integriranog SMP operatora na temelju necjenovne diskriminacije (npr. diskriminacija na temelju kvalitete usluge, pristupa informacijama, taktike odgađanja, neopravdanih zahtjeva i strateškog dizajna osnovnih karakteristika proizvoda). Navedene slučajeve necjenovne diskriminacije osobito teško je otkriti i riješiti isključivo na temelju primjene opće obveze nediskriminacije. Prema mišljenju Europske komisije, najsigurniji način postizanja djelotvorne nediskriminacije osigurava se primjenom modela istovjetnosti ulaznih proizvoda (EoI) pa je stoga potrebno ZEK-om jasno propisati mogućnost primjene EoI modela ako se utvrdi da je isto razmjerno i primjereno za ostvarivanje najvećih koristi za tržišno natjecanje. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Navedena primjedba ne odnosi se na članak koji bi bio predmet uređivanja ovoga Nacrta prijedloga Zakona.
9 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 19. Članak 58. ZEK-a (članak 18. Prijedloga Zakona) – izmjena stavka 4. i 5.: Protivimo se predloženim izmjenama u članku 58., te držimo da je nužno zadržati odredbu stavka 4. prema kojoj se osnovni sadržaj standardne ponude određuje pravilnikom iz razloga pravne i regulatorne sigurnosti. Osnovni sadržaj standardne ponude mora osobito sadržavati podatke utvrđene mjerodavnom direktivom Europske unije. Naravno, to ne utječe na pravo HAKOM-a da odlukom mijenja određene odredbe standardne ponude. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Smatramo da je, uvažavajući dosadašnja iskustva u provedbi ovih odredaba Zakona o elektroničkim komunikacijama, prikladnije pitanja u vezi sa standardnom ponudom urediti odlukom HAKOM-a, s obzirom na specifičnosti pojedinih mjerodavnih tržišta i činjenicu da su pojedinosti standardnih ponuda u praksi dodatno utvrđene analizama mjerodavnih tržišta ili odlukama HAKOM-a o izmjeni konkretne standardne ponude. Također, predmetnom odredbom Nacrta prijedloga Zakona i nadalje je propisano da standardna ponuda mora osobito sadržavati podatke utvrđene mjerodavnom direktivom Europske unije.
10 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 16. Članak 51. ZEK-a (članak 16. Prijedloga Zakona) – izmjena stavka 1.: Nastavno na komentar na članak 15. Prijedloga Zakona predlažemo brisati dodani tekst u članku 51. stavak 1. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Primjedba se ne prihvaća iz istog razloga zbog kojeg nije prihvaćeno brisanje dopune u članku 50. stavku 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama.
11 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 15. Članak 50. ZEK-a (članak 15. Prijedloga Zakona) – izmjena stavka 1.: Predlažemo brisati dodani tekst u članku 50. stavak 1. budući da Uredba (EU) 2015/2120 o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu ne propisuje ovakvu obvezu već operatore obvezuje da krajnje korisnike na jasan i lako razumljiv način upoznaju s pravnim lijekovima koji im stoje na raspolaganju u zaštiti i ostvarenju prava propisanih Uredbom, te im omogućiti transparentan, jednostavan i učinkovit postupak podnošenja prigovora koji se odnosi na ova prava. Budući da je člankom 4. stavak 1. Uredbe propisano da takva prava moraju biti sadržana u pretplatničkom ugovoru, držimo da je ovaj prigovor obuhvaćen kategorijom prigovora zbog povrede odredaba pretplatničkog ugovora. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Dopunom članka 50. stavka 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama proširuje se pravo krajnjih korisnika usluga na podnošenje prigovora zbog povrede prava u vezi sa zaštitom pristupa otvorenom internetu, i to upravo radi omogućivanja učinkovite provedbe Uredbe (EU) 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu te o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama i Uredbe (EU) br. 531/2012 o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji.
12 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 14. Članak 42.a ZEK-a – izmjena stavka 10. točke 3.: U članku 42.a ZEK-a, stavak 10. predlažemo izmijeniti točku 3. tako da glasi: "3. posljedica izmjene veleprodajnih cijena na koje operator javnih komunikacijskih usluga nema utjecaja, a posebno u slučajevima kada je maloprodajna cijena operatora niža od veleprodajne cijene ili u slučaju minimalnog godišnjeg usklađivanja cijena koje su posljedica izmjene veleprodajnih cijena na koje operator javnih komunikacijskih usluga nema utjecaja" Obrazloženje: Predlažemo podrobnije opisati slučajeve koji predstavljaju iznimku od općeg načela prema kojem korisnici imaju pravo na raskid pretplatničkog ugovora u slučaju kada su izmjene cjenika nepovoljnije za njih. U dosadašnjoj primjeni odredbe članka 42.a stavak 10. točka 3. uočene su nedoumice i oprečna tumačenja, te stoga predlažemo dopunu ove točke koja će, uvažavajući zaštitu interesa krajnjih korisnika, omogućiti i operatorima naknadu stvarnih troškova, odnosno usklađivanje maloprodajnih cijena s veleprodajnim troškovima. U posljednjih nekoliko godina, zbog povećanja cijena međunarodne terminacije na veleprodajnoj razini, te zadržavanja maloprodajnih cijena na istoj razini, operatori u Republici Hrvatskoj bilježe značajan pad margine, a u odnosu na cijenu poziva prema određenim državama, čak i negativnu marginu (primjerice cijena terminacije u pokretnim mrežama u Švicarskoj). Slijedom navedenog, držimo da je nužno omogućiti povećanje maloprodajnih cijena u ovakvim slučajevima pri čemu korisnici ne mogu raskinuti ugovor bez plaćanja naknade. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Navedena primjedba ne odnosi se na članak koji bi bio predmet uređivanja ovoga Nacrta prijedloga Zakona.
13 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 14. Članak 41. ZEK-a (članak 14. Prijedloga Zakona) – izmjena stavka 4.: Predlažemo izmjenu članka 41. stavak 4. ZEK-a tako da glasi: "(4) Sastavni dio pretplatničkog ugovora čine opći uvjeti poslovanja, uvjeti korištenja usluga i cjenik usluga za koje se taj ugovor sklapa. Pretplatnički ugovor sklopljen između operatora javnih komunikacijskih usluga i potrošača mora sadržavati odredbe koje su utvrđene posebnim zakonom kojim je uređena zaštita potrošača, te drugim posebnim propisima. Obvezno trajanje pretplatničkog ugovora ne može biti dulje od dvije godine, pri čemu operatori javnih komunikacijskih usluga moraju nuditi i pretplatničke ugovore u trajanju od jedne godine. Iznimno, na zahtjev poslovnog korisnika, može se ugovoriti i dulje razdoblje obveznog trajanja pretplatničkog ugovora. a najviše do četiri godine. Ugovori sklopljeni putem sredstava daljinske komunikacije ili elektroničke trgovine, kao i ugovori sklopljeni izvan poslovnih prostora operatora, moraju sadržavati odredbe u skladu s posebnim propisima." Obrazloženje: Predmetna odredba stavka 4. ovoga članka donesena je radi usklađenja s odredbom članka 30. stavak 5. Direktive o univerzalnim uslugama (2002/22/EZ i 2009/136/EZ; dalje: USO Direktiva) koja glasi: "5. Member States shall ensure that contracts concluded between consumers and undertakings providing electronic communications services do not mandate an initial commitment period that exceeds 24 months. Member States shall also ensure that undertakings offer users the possibility to subscribe to a contract with a maximum duration of 12 months." Iz navedenog je razvidno da je zaštita usmjerena na ugovornu stranu koja pretplatnički ugovor sklapa u svojstvu potrošača (consumer), a ne na sve pretplatnike odnosno krajnje korisnike (end-user). U cijelom tekstu USO Direktive razlikuje se pojam end-user (krajnji korisnik) od pojma consumer (potrošač). Odredbe USO Direktive zahtijevaju osiguravanje najmanje razine zaštite za sve krajnje korisnike, pri čemu se u cilju zaštite korisnika koji imaju svojstvo potrošača propisuju i posebne obveze za operatore, te se od država članica Europske unije zahtijeva osiguravanje zaštite potrošača prema posebnim propisima iz područja zaštite potrošača. Ističemo da se u recitalu 49 USO Direktive navodi da je cilj donošenja Direktive zaštita potrošača, što uključuje jasne ugovorne uvjete, rješavanje sporova i cjenovne sustave. Nadalje, cilj je potaknuti da se ova (ili neka od ovih) prava prošire i na druge kategorije korisnika usluga, osobito na male i srednje poduzetnike. Dakle, Direktiva ne nameće jednoobraznu primjenu svih obveza već joj je cilj zaštita onih kategorija korisnika koji se smatraju slabijom ugovornom stranom u odnosu prema operatorima javnih komunikacijskih usluga. U odnosu između operatora i poslovnih korisnika, a osobito velikih poslovnih korisnika operator nije jača ugovorna strana, nego naprotiv, često mora prihvaćati uvjete koje mu nameće poslovni korisnik. Stoga je nužno u Zakonu razlikovati obveze operatora u odnosu na zaštitu potrošača, te ostalih korisnika. U praksi je čest slučaj da poslovni korisnici, a osobito veliki poslovni korisnici koji nisu javni naručitelji u smislu Zakona o javnoj nabavi, zahtijevaju sklapanje pretplatničkih ugovora uz obvezno razdoblje trajanja odnosno ugovore na određeno vrijeme u trajanju duljem od dvije godine. Također, ukazujemo da razvoj naprednih telekomunikacijskih rješenja prilagođenih potrebama poslovnih korisnika u značajnom broju slučajeva iziskuje značajna ulaganja u mobilnu ili fiksnu telekomunikacijsku infrastrukturu kroz izgradnju dodatnih telekomunikacijskih kapaciteta, razvoj specifičnih tehničkih rješenja i naprednu terminalnu opremu. Primjeri iz prakse uključuju različita rješenja, od postavljanja posebnih baznih postaja za unutarnju pokrivenost poslovnih prostora komunikacijskom mrežom, preko integriranih komunikacijskih rješenja za poslovne korisnike do usluga informacijske i komunikacijske tehnologije koje koriste prijenos podataka mobilnim i/ili fiksnim telekomunikacijskim mrežama za pametno upravljanje poslovnim procesima ili infrastrukturom, uključujući npr. infrastrukturu u sklopu tzv. pametnih gradova ili rješenja za pružanje komunikacijskih usluga u javnom prijevozu. Vrlo se često u takvim slučajevima ugrađuje i koristi komunikacijska oprema kod koje se vrijeme amortizacije kreće se od 3 do 7 godina, a za povrat ulaganja uz mjesečnu naknadu prihvatljivu za korisnika potrebno je i znatno više od 2 godine. Ograničavanje obveznog trajanja ugovora na maksimalno 2 godine koje se trenutno odnosi i na poslovne korisnike ozbiljno ograničava mogućnost realizacije razvoja složenih komunikacijskih rješenja, a time ograničava i razvoj gospodarstva Republike Hrvatske u korak sa suvremenim europskim i svjetskim trendovima ubrzanog razvoja gospodarstva zasnovanog na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i digitalizaciji društva (Digitalna agenda). Zbog svega navedenog držimo da je nužno omogućiti iznimku za poslovne korisnike, te omogućiti da se u slučaju kada to poslovni korisnik zahtijeva, omogući sklapanje ugovora na razdoblje dulje od dvije godine. Dodatno, ograničavanjem obveznog razdoblja trajanja na najviše četiri godine utvrđuje se i gornja granica trajanja ugovora, te se time osigurava mogućnost promjene operatora i ravnopravna tržišna utakmica. Članak 41. ZEK-a (članak 14. Prijedloga Zakona) – izmjena stavka 5.: Predlažemo u članku 41. izmijeniti stavak 5. tako da glasi: "(5) Pretplatnik ima pravo na raskid pretplatničkog ugovora u bilo kojem trenutku. Pretplatničkim ugovorom može se utvrditi da, ako pretplatnik, koji raskine ugovor ili je ugovor raskinut krivnjom pretplatnika prije isteka razdoblja obveznog trajanja ugovora, a osobito u slučaju iz članka 48. stavak 5. ovoga Zakona, pretplatnik mora platiti mjesečnu naknadu za ostatak razdoblja obveznog trajanja ugovora , ili naknadu u visini popusta na proizvode i usluge koje je ostvario ako je plaćanje te naknade povoljnije za pretplatnika, osim u slučaju iz članka 42. stavka 7. ovoga Zakona." Obrazloženje: Predloženom dopunom ovoga stavka podrobnije se određuje da u slučaju raskida ugovora krivnjom pretplatnika, operator ima pravo postupiti u skladu s odredbom članka 48. stavak 5. Zakona, isključiti pretplatničku opremu i naplatiti naknadu za prijevremeni raskid ugovora. Članak 41. ZEK-a (članak 14. Prijedloga Zakona) – izmjena stavka 12.: Predlažemo u članku 41. izmijeniti novi stavak 12. tako da glasi: "(12) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na ugovore kojima je predmet korištenje elektroničkih komunikacijskih usluga sklopljene u postupku javne nabave." Obrazloženje: Ugovori koje javni naručitelji sklapaju s operatorima javnih komunikacijskih usluga, a temelje se na Zakonu o javnoj nabavi nisu pretplatnički ugovori te je stoga predloženo brisanje i nomotehničko uređenje ovoga stavka članka 41. Zakona. Djelomično prihvaćen Primjedbe se djelomično prihvaćaju. U odnosu na predloženu izmjenu članka 41. stavka 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama, koja se ne prihvaća, naglašava se da ako poslovni korisnik sklapa pretplatnički ugovor, tada se na njega primjenjuje odredba članka 41. Međutim, operatori javnih komunikacijskih usluga imaju mogućnost s velikim poslovnim korisnicima sklapati posebne ugovore na koje se ne primjenjuju odredbe članka 41. Zakona o elektroničkim komunikacijama. U odnosu na predloženu izmjenu članka 41. stavka 5. Zakona o elektroničkim komunikacijama, koja se ne prihvaća, naglašava se da je postupak u slučaju nepodmirenja dugovanja pretplatnika, uključujući i pravo operatora na trajno isključenje pretplatničke terminalne opreme i raskid pretplatničkog ugovora, u cijelosti propisan člankom 48. Zakona o elektroničkim komunikacijama, te nema potrebe u predmetnoj odredbi dodatno upućivati na taj članak Zakona. Primjedba na dosadašnji stavak 11. članka 41. Zakona o elektroničkim komunikacijama u vezi s ugovorima sklopljenima u postupku javne nabave prihvaća se na odgovarajući način.
14 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 13. Članak 30. ZEK-a – dopuna stavka 2.: U članku 30. stavku 2., na kraju druge rečenice briše se točka, dodaje se zarez i riječi iza zareza: "osim u slučaju kada infrastrukturni operator nije poznat." Obrazloženje: Ističemo da u praksi postoje brojni slučajevi kada nije moguće utvrditi infrastrukturnog operatora ili vlasnika nekretnine, te je zbog toga neopravdano kažnjavati operatora korisnika koji ni na koji način ne može ispuniti obvezu sklapanja ugovora s infrastrukturnim operatorom. Čim se utvrdi tko je infrastrukturni operator, podrazumijeva se da će operator korisnik imati obvezu sklapanja ugovora. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Navedena primjedba ne odnosi se na članak koji bi bio predmet uređivanja ovoga Nacrta prijedloga Zakona.
15 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 13. Članak 29. ZEK-a (članak 13. Prijedloga Zakona) – stavak 1.: Protivimo se predloženim izmjenama u stavku 1. članka 29. ZEK-a. Obrazloženje: Zbog pravne sigurnosti nužno da se obveza plaćanja utvrđuje na temelju izdane potvrde o pravu puta. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Odredbom izmijenjenog članka 29. stavka 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasnije je propisano da stjecanjem prava puta na temelju zakona (ex lege) nastaje i obveza plaćanja naknade za pravo puta.
16 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 12. Članak 28. ZEK-a (članak 12. Prijedloga Zakona): Protivimo se izmjenama u prvoj rečenici stavka 1. članka 28. ZEK-a. Podržavamo izmjene u podstavku 2. stavka 1. Obrazloženje: Protivimo se predloženim izmjenama članka 28. Zakona kojima se zakonska presumpcija mijenja na način da se kao uvjet stjecanja prava puta određuje sama činjenica korištenja određene elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (EKI), umjesto dosadašnjeg uvjeta da je infrastrukturni operator izgradio tu EKI budući da se ovakvim promjenama pogoduje dominantnom operatoru koji na taj način može, bez dokaza da je doista ulagao u izgradnju određene EKI, ishoditi potvrdu o pravu puta i time dodatno ojačati svoj dominantan položaj na već prekomjerno asimetričnom tržištu infrastrukture . Na ovaj način omogućava se operatoru koji uopće nije ulagao u izgradnju predmetne EKI da istom upravlja te naplaćuje naknadu operatorima korisnicima za pristup i zajedničko korištenje. Prihvaćen Primjedba se prihvaća. U članku 28. Zakona o elektroničkim komunikacijama zadržane su važeće odredbe o stjecanju prava puta na temelju zakona i pretpostavci stjecanja tog prava bez sudskog spora.
17 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 10. Članak 25.a ZEK-a (članak 10. Prijedloga Zakona) – komentar: S obzirom na odredbe Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (ONP) potrebno je novi članak 25 a uskladiti sa terminologijom ONP-a u dijelu u kojem će se definirati obveze sukladno ONP-u. Odredbom točke 3.2. ONP-a propisano da će Nositelji programa (NP), tijela javne vlasti na lokalnoj i regionalnoj razini biti korisnici potpora (engl. state aid beneficiary). Primatelji potpora bit će odabrani operatori mreža koje se grade uz potpore. Neizravni korisnici potpora bit će operatori elektroničkih komunikacijskih mreža koji koriste nove mreže za pružanje maloprodajnih usluga krajnjim korisnicima. Dodatno, potrebno je iz istog razloga brisati odredbe stavka 3. do 7. Naime, tijekom javne rasprave operator može iskazati komercijalni interes u bijeloj zoni odnosno pojedini operator tijekom javne rasprave može najaviti ulaganja u NGA mrežu u određenom dijelu ciljanih područja projekta u sljedeće tri godine (zbog toga će za ta područja biti određena druga boja - npr. planirana izgradnja NGA mreže u inicijalno određenom bijelom području rezultirat će promjenom boje tog područja u sivu). U slučaju nemogućnosti nositelja projekta (NP) da samostalno procijeni da li najavljena ulaganja operatora opravdavaju promjenu boje određenog područja (npr. zbog nepotpunih podataka koje su dostavili operatori i/ili sumnje u pouzdanost tih podataka), NP se treba konzultirati s nositeljem okvirnog programa (NOP-om (HAKOM)). Na osnovi konzultacija s NOP-om, NP donosi konačnu odluku u pogledu određivanja i verifikacije boje predmetnog područja na kojem je operator najavio ulaganja. U ovakvim slučajevima, NP može zatražiti od operatora, koji je najavio NGA ulaganja, i detaljnije podatke o ulaganjima, što može obuhvatiti poslovni plan, dinamiku pokrivanja ciljanog područja, podatke o izvorima financiranja i sl. U slučaju da NP, u suradnji s NOP-om, procijeni da je najavljeni plan ulaganja operatora održiv, odnosno realno ostvariv, NP može najavljeni plan ulaganja operatora prenijeti u obvezujuću formu za operatora (takva obvezujuća forma može odgovarati izjavama operatora koji je najavio ulaganja i/ili može biti formalizirana ugovorom između NP-a i operatora). Nije prihvaćen Primjedbe se ne prihvaćaju. Novopredloženi članak 25.a, koji se dodaje člankom 12. Nacrta prijedloga Zakona, općenito se odnosi na sve slučajeve gradnje elektroničke komunikacijske mreže velike brzine javnim sredstvima, odnosno državnim potporama, te na sve sadašnje i buduće programe državnih potpora. Stoga ne smatramo opravdanim usklađivati terminologiju ovoga članka Nacrta prijedloga Zakona s određenim, trenutačno važećim programom državne potpore. Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao provedbeni program, podrobno razrađuje provedbene postupke u skladu s mjerodavnim smjernicama Europske unije i pravilima o državnim potporama, a ti su postupci općenito uređeni novopredloženim člankom 25.a Zakona o elektroničkim komunikacijama, u odnosu na korištenje javnih sredstava za gradnju elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.
18 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 9. Članak 25. ZEK-a (članak 9. Prijedloga Zakona) – izmjena stavka 3.: Predlažemo u cijelom stavku 3. članka 25. riječi: "prethodno mišljenje" zamijeniti riječju: "suglasnost". Obrazloženje: Iz dosadašnjih iskustava u primjeni Zakona i Uredbe o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme uočljivo je da nositelji izrade dokumenata prostornog uređenja ne uzimaju u obzir Agencije, te se stoga događa da u prostornim planovima nije na odgovarajući način planirana gradnja EKI. Stoga se predlaže propisati da Agencija daje suglasnost, čime bi se osiguralo da se i postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja uzmu u obzir naputci Agencije, a koji se temelje na Uredbi. Članak 25. ZEK-a (članak 9. Prijedloga Zakona) – dodavanje novog stavka 9.: Predlažemo u članku 25. iza stavka 8. dodati novi stavak 9. koji glasi: "(9) Upravitelji općeg dobra, Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te vlasnici nekretnina moraju u svakom trenutku osigurati operatorima javnih komunikacijskih mreža i usluga nesmetan pristup nekretninama kojima upravljaju odnosno čiji su vlasnici, a na kojima je postavljena elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema u svrhu njezina korištenja, popravljanja i održavanja te neprekinutog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga." Obrazloženje: Predlažemo dodati novi stavak 9. kojim bi se utvrdila obveza svih vlasnika i upravitelja nekretnina na kojima je postavljena EKI dati pristup tim nekretninama u svrhu korištenja, popravljanja i održavanja. Na ovaj način osigurava se ostvarenje interesa Republike Hrvatske koji je utvrđen člankom 3. Zakona na način da se operatorima jamči svakodoban pristup EKI, a sve u svrhu neprekinutog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga. Članak 25. ZEK-a (članak 9. Prijedloga Zakona) – dodavanje novog stavka 10. i 11.: Predlažemo u članku 25. ZEK-a izmijeniti novi stavak 9. i 10. koji sada postaju stavak 10. i 11. tako da glase: "(10) Infrastrukturni Ooperatori moraju u svakom trenutku osigurati operatorima korisnicima s kojima su sklopili ugovor o pristupu i zajedničkom korištenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, nesmetani pristup svojoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži te elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi u svrhu njezina korištenja, popravljanja i održavanja te neprekinutog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga ugovorene kakvoće u skladu s uvjetima propisanim pravilnicima iz članka 24. stavak 6. Zakona. (11) Infrastrukturni Ooperatori moraju održavati svoju elektroničku komunikacijsku mrežu te elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu osiguravanja sigurnosti i cjelovitosti ugovorenih elektroničkih komunikacijskih usluga. U slučaju izvođenja radova na održavanju elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme infrastrukturni operator mora pravovremeno najaviti i koordinirati izvođenje radova sa svim operatorima korisnicima s kojima je sklopio ugovor o pristupu i zajedničkom korištenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme na području obuhvaćenom radovima." Dosadašnji stavak 11. postaje stavak 12. Obrazloženje: Predlažemo izmjenu odredbe novog stavka 10. kako bi se nedvojbeno utvrdilo da je adresat ove odredbe infrastrukturni operator, a dodatno se predloženom dopunom utvrđuje način ispunjavanja obveze u skladu s mjerodavnim podzakonskim propisima, osobito Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju koji podrobno opisuje obveze infrastrukturnog operatora u osiguravanju sigurnosti i cjelovitosti mreže, što primjerice, uključuje i preventivno i korektivno održavanje. Nadalje, u odnosu na predložene izmjene novog stavka 11. ukazujemo da su člankom 99. Zakona podrobno propisane obveze operatora javnih komunikacijskih mreža i operatora javnih komunikacijskih mreža u ostvarivanju sigurnosti i cjelovitosti komunikacijskih mreža i usluga. Pored toga, člankom 42. Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga propisana je obveza operatora vlasnika elektroničke komunikacijske mreže da izradi plan održavanja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme. Držimo da bi stoga predložena odredba novog stavka 11. bila suvišna, te da se ovdje zapravo radi o obvezi infrastrukturnog operatora koji daje pristup svojoj mreži operatorima korisnicima. Stoga se predlaže dodati druga rečenica u ovom stavku kojom se utvrđuje obveza infrastrukturnog operatora prema kojoj prije izvođenja radova na infrastrukturi na kojoj je ugovoren pristup i zajedničko korištenje s operatorima korisnicima. Na ovaj način osigurat će se da su operatori korisnici pravovremeno obaviješteni o izvođenju radova, te stoga mogu i reagirati i po potrebi osigurati zamjensko rješenje kako bi svojim krajnjim korisnicima osigurali neprekinutost usluga. Nije prihvaćen Primjedbe se ne prihvaćaju. Primjedba na postojeći članak 25. stavak 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama ne prihvaća se jer je institut prethodnog mišljenja usklađen s važećim zakonima kojima je uređeno prostorno uređenje i gradnja, kao i sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za to područje. Primjedbe u vezi s dodavanjem nove odredbe u članak 25., odnosno u vezi s izmjenama novopredloženih stavaka 9. i 10. u istom članku Zakona o elektroničkim komunikacijama ne prihvaćaju se iz razloga što su pitanja nesmetanog pristupa elektroničkoj komunikacijskoj mreži, elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi, kao i obveza operatora na održavanje navedene mreže, infrastrukture i opreme u svrhu osiguravanja sigurnosti i cjelovitosti usluga primjereno uređeni odredbama članka 11. Nacrta prijedloga Zakona. Prijedlog dodavanja odredbe o obvezi infrastrukturnog operatora na koordiniranje izvođenja radova s operatorima korisnicima, s kojima je sklopio ugovor o pristupu i zajedničkom korištenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, ne prihvaća se iz razloga što je zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme u cijelosti uređeno člankom 30. Zakona o elektroničkim komunikacijama i Pravilnikom o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (Narodne novine, broj 36/16).
19 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 8. Članak 24.a ZEK-a (članak 8. Prijedloga Zakona) – izmjena stavka 2.: U novom članku 24.a iza riječi: "ili poslovne jedinice", dodaju se riječi: "u skladu s europskom normom EN 50173-1". Obrazloženje: Predloženom dopunom podrobnije se utvrđuju uvjeti koje vertikalno i horizontalno kabliranje mora zadovoljiti, a da bi osiguralo prilagođenost elektroničkim komunikacijskim mrežama velikih brzina. Članak 24.a ZEK-a (članak 8. Prijedloga Zakona) – komentar na stavak 3.: U svrhu otklona dvojbi molimo potvrdu da se obveze iz stavka 3. članka 24.a primjenjuju primjerice i u slučaju obnove zgrade po trenutnoj inicijativi od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstva graditeljstva – Fond za obnovu zgrada. Članak 24.b ZEK-a (članak 8. Prijedloga Zakona) – izmjena stavka 1., 2. i 5. i brisanje stavka 7.: Predlažemo u članku 24.b izmijeniti stavak 1. i 2. tako da glase: "(1) Svi operatori javnih komunikacijskih mreža imaju pravo, na temelju sporazuma o pristupu s upraviteljem zgrade, odnosno predstavnikom suvlasnika ili nositeljima prava korištenja pristupne točke i fizičke infrastrukture unutar zgrade, o vlastitom trošku uvesti svoju mrežu do pristupne točke te pristupiti bilo kojoj postojećoj fizičkoj infrastrukturi unutar zgrade radi postavljanja elektroničke komunikacijske mreže velike brzine, ako je udvostručavanje fizičke infrastrukture unutar zgrade tehnički neizvedivo ili gospodarski neučinkovito. (2) Vlasnici posebnih dijelova zgrade, odnosno suvlasnici zajedničkih dijelova zgrade ili drugi nositelji prava korištenja pristupne točke i postojeće fizičke infrastrukture unutar zgrade, moraju, uz pravične i nediskriminirajuće uvjete, uključujući i cijenu, udovoljiti svakom razumnom zahtjevu za pristup koji su podnijeli operatori javnih komunikacijskih mreža." Obrazloženje: Predloženom izmjenom usklađuje se pojmovlje u ovom članku s odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Nadalje, u odnosu na stavak 2., uzimajući u obzir usklađivanje Zakona s odredbama Direktive 2014/61/EU o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, skrećemo pažnju da je pitanje cijene definirano podzakonskim propisima koji navodi korištenje infrastrukture unutar zgade bez naknade. Podredno, u slučaju plaćanje naknade za korištenje infrastrukture unutar zgrade, ona mora biti određena na racionalnoj, pravičnoj i nediskriminatornoj osnovi. Predlažemo u članku 24.b izmijeniti stavak 5. tako da glasi: "(5) Obveze iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na zgrade u kojima je pristup postojećoj mreži, koja završava na lokaciji krajnjeg korisnika usluga i prikladna je za pružanje usluga elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, u svakom trenutku osiguran uz objektivne, transparentne, razmjerne i nediskriminirajuće uvjete, uključujući i cijenu." Obrazloženje: Radi pravne sigurnosti i preciznijeg izričaja predlaže se dopuna ovoga stavka. Nadalje, uzimajući u obzir usklađivanje Zakona s odredbama Direktive 2014/61/EU o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina ,skrećemo pažnju da se navedena obveza može tumačiti na način da se operatorima koji svoje usluge ne temelje na bakrenoj parici onemogući ulazak u zgradu, a brzine na bakrenoj parici ne podržavaju NGN brzine. Stoga zakonodavac i Agencija moraju osigurati uvjete da se ovakav slučaj ne dogodi. Predlažemo u članku 24.b brisati odredbu stavka 7. Podredno, predlažemo izmijeniti stavak 7. tako da glasi: "(7) Suvlasnici mogu odbiti ponudu za sklapanje sporazuma iz stavka 6. ovoga članka samo ako : - postoji odgovarajuća zajednička fizička infrastruktura unutar zgrade koju operator koji je dao ponudu iz stavka 6. ovog članka može nesmetano koristiti ili - suvlasnici, u roku od 60 dana od dana kada je predstavnik suvlasnika zaprimio pisanu obavijest o namjeri postavljanja takve fizičke infrastrukture samo za potrebe pojedinačnih krajnjih korisnika usluga, o vlastitom trošku postave odgovarajuću zajedničku fizičku infrastrukturu za potrebe cijele zgrade koju operator koji je dao ponudu iz stavka 6. ovog članka može nesmetano koristiti." Obrazloženje: Budući da članak 9. stavak 4. Direktive 2014/61/EU o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina ne propisuje obvezu već državama članicama ostavlja mogućnost da propišu ovakve iznimke, predlažemo brisati odredbu stavka 7. Podredno, ako se ne prihvati prijedlog da se ovaj stavak briše, nužno je definirati na koji način se utvrđuje da je postojeća zajednička fizička infrastruktura unutar zgrade podobna za pružanje usluga elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. U suprotnom suvlasnici će samovoljno moći zabraniti postavljanje fizičke infrastrukture. Isto vrijedi i za utvrđivanje podobnosti zajedničke infrastrukture koju bi sami suvlasnici postavili, a operator ne bi imao nikakve mogućnosti provjeriti zadovoljava li takva infrastruktura uvjete za pružanje ugovorenih usluga. Stoga predlažemo i u ovom slučaju dati mogućnost strankama pokretanje spora pred Agencijom, u skladu s odredbama ovoga članka. Nije prihvaćen Primjedbe se ne prihvaćaju. Primjedba na novopredloženi članak 24.a stavak 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama ne prihvaća se jer navođenje predmetne europske norme nije propisano Direktivom 2014/61/EU, niti je uobičajeno u normativnim odredbama zakona, s obzirom na mogućnost izmjene broja europske norme. Primjedbe na odredbe novopredloženog članka 24.b stavaka 1., 2., 5. i 7. Zakona o elektroničkim komunikacijama ne prihvaćaju se jer su navedenim odredbama na odgovarajući način prenesene mjerodavne odredbe članka 9. Direktive 2014/61/EU, pri čemu treba istaknuti da svrha ovih odredaba nije proširenje pristupa do svih zajedničkih dijelova zgrade, već do pristupne točke i postojeće fizičke infrastrukture unutar zgrade.
20 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 7. Članak 24. ZEK-a (članak 7. Prijedloga Zakona) – izmjena novog stavka 7.: Predlažemo u članku 24. izmijeniti novi stavak 7. tako da glasi: "(7) Pravilnike iz stavka 6. ovoga članka, kojima se propisuju i uvjeti za prostorno planiranje i gradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture, i koji se odnose na bitne zahtjeve za građevinu donosi Vijeće Agencije." Obrazloženje: Predlažemo brisati riječi: "uz suglasnost ministra nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje" s obzirom na propisanu nadležnost HAKOM-a interese Republike Hrvatske iz članka 3. ZEK-a. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Institut suglasnosti čelnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje na provedbene propise, koje donosi Vijeće HAKOM-a u području prostornog planiranja i gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture, propisan je i važećim Zakonom o elektroničkim komunikacijama te se pokazao korisnim i potrebnim mehanizmom usklađivanja normativnih rješenja dvaju nadležnih tijela.
21 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 6. Članak 22. ZEK-a – dopuna stavka 5.: Predlažemo u članku 22. stavku 5. ZEK-a dopuniti podstavak 5. tako da glasi: "– postupcima i odlukama iz članka 23., članka 36. stavka 1., članka 52. stavka 1., članka 56. stavka 1. i 2., članka 62., članka 85., članka 85.a i članka 91.a ovoga Zakona," Iza podstavka 5. dodaje se novi podstavak 6. koji glasi: "– u postupcima donošenja Plana razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa," Dosadašnji podstavak 6. postaje podstavak 7. Obrazloženje: Dopuna podstavka 5. predložena je kako bi se osiguralo provođenje postupka javne rasprave i u postupcima donošenja odluka prema članku 23. Zakona, kao i u postupku iz članka 62. koji se odnosi na obvezu nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva. S obzirom da Agencija u postupku određivanja načina ispunjavanja pojedinih regulatornih obveza, a osobito regulatorne obveze nadzora cijena, donosi odluke u zasebnom postupku od postupka analize mjerodavnog tržišta, nužno je osigurati provođenje javne rasprave i u tim postupcima, kako bi se svim sudionicima na tržištu omogućilo iznošenje komentara i mišljenja. Dodavanje novog stavka 6. predloženo je u skladu s nadležnosti Hrvatske regulatorne agencije kao nositelja okvirnog programa čije su aktivnosti definirane Okvirnim nacionalnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Navedena primjedba ne odnosi se na članak koji bi bio predmet uređivanja ovoga Nacrta prijedloga Zakona.
22 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 5. Članak 12. stavak 1. ZEK-a (članak 5. Prijedloga Zakona) – izmjena nove točke 8.: Predlažemo u članku 12. stavak 1. dopuniti novu točku 8. tako da glasi: "8. utvrđivanje obveza infrastrukturnim operatorima i rješavanje sporova u vezi sa zajedničkim korištenjem elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, uključujući i rješavanje sporova prema odredbama posebnog propisa o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina," Obrazloženje: Prema mišljenju Vipneta predložena dopuna nužna je s obzirom na nadležnost Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti sukladno Zakonu o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreže velikih brzina. Nije prihvaćen Primjedbe se ne prihvaćaju. Mišljenja smo da je dodavanje novih točaka u članku 12. stavku 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama nepotrebno jer su navedene zadaće HAKOM-a već uređene drugim člancima tog Zakona (odredbe o zadaćama HAKOM-a u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja), odnosno drugim člancima ovoga Nacrta prijedloga Zakona (odredbe o rješavanju sporova između operatora javnih komunikacijskih mreža i vlasnika ili drugih nositelja prava korištenja pristupne točke i postojeće fizičke infrastrukture unutar zgrade), te se tako predloženim prenormiranjem ne bi ispunio smisao članka 12. Zakona o elektroničkim komunikacijama, koji u sklopu glave tog Zakona o HAKOM-u ima za cilj načelno urediti njegovu nadležnost, i u sklopu nje poslove koji se obavljaju kao javna ovlast, a ne taksativno pobrojiti sve konkretne zadaće i ovlasti HAKOM-a, koje su uređene pojedinim materijalnim odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama. Nadalje, ovlast HAKOM-a za rješavanje sporova, koji proizlaze iz Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (Narodne novine, broj 121/16), u cijelosti je uređena tim Zakonom kao posebnim propisom u odnosu na Zakon o elektroničkim komunikacijama, a na koji upućuje na općenit način (kao i na sve druge propise kojima se uređuju pojedine druge zadaće i ovlasti HAKOM-a) izmijenjena točka 28. koja se ovim Nacrtom prijedloga Zakona predlaže dodati u članku 12. stavku 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama.
23 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 5. Članak 12. stavak 1. ZEK-a (članak 5. Prijedloga Zakona) – dodavanje nove točke 6.: Predlažemo u članku 12. stavak 1. iza točke 5. dodati novu točku 6. i 7. koje glase: "6. sudjelovanje u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja davanjem stručnih podloga za planiranje položaja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme u pokretnim i nepokretnim javnim komunikacijskim mrežama, 7. rješavanje sporova između operatora javnih komunikacijskih mreža i suvlasnika zgrade ili drugih nositelja prava korištenja pristupne točke i postojeće fizičke infrastrukture unutar zgrade prema članku 24.b ovoga Zakona," Dosadašnje točke 6. do 28. postaju točke 8. do 30. U stavku 3. brojka: "20" zamjenjuje se brojkom: "22". Obrazloženje: Predloženom dopunom kojom se dodaje nova točka 6. propisuje se sudjelovanje Agencije u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja davanjem stručnih podloga za planiranje položaja EKI, a kako bi se jasno utvrdila zakonska obveza uključivanja Agencije u takvim postupcima. Dopuna kojom se dodaje nova točka 7. predlaže se s obzirom na uvođenje novog članka 24.b te je stoga navedene ovlasti Agencije nužno navesti i u članku 12. stavak 1. Zakona. Nije prihvaćen Primjedbe se ne prihvaćaju. Mišljenja smo da je dodavanje novih točaka u članku 12. stavku 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama nepotrebno jer su navedene zadaće HAKOM-a već uređene drugim člancima tog Zakona (odredbe o zadaćama HAKOM-a u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja), odnosno drugim člancima ovoga Nacrta prijedloga Zakona (odredbe o rješavanju sporova između operatora javnih komunikacijskih mreža i vlasnika ili drugih nositelja prava korištenja pristupne točke i postojeće fizičke infrastrukture unutar zgrade), te se tako predloženim prenormiranjem ne bi ispunio smisao članka 12. Zakona o elektroničkim komunikacijama, koji u sklopu glave tog Zakona o HAKOM-u ima za cilj načelno urediti njegovu nadležnost, i u sklopu nje poslove koji se obavljaju kao javna ovlast, a ne taksativno pobrojiti sve konkretne zadaće i ovlasti HAKOM-a, koje su uređene pojedinim materijalnim odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama. Nadalje, ovlast HAKOM-a za rješavanje sporova, koji proizlaze iz Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (Narodne novine, broj 121/16), u cijelosti je uređena tim Zakonom kao posebnim propisom u odnosu na Zakon o elektroničkim komunikacijama, a na koji upućuje na općenit način (kao i na sve druge propise kojima se uređuju pojedine druge zadaće i ovlasti HAKOM-a) izmijenjena točka 28. koja se ovim Nacrtom prijedloga Zakona predlaže dodati u članku 12. stavku 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama.
24 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 3. Članak 6. ZEK-a – dodavanje novog stavka 3.: Predlažemo u članku 6. iza stavka 2. dodati novi stavak 3. koji glasi: "(3) Na pitanja vezana za prostorno planiranje, gradnju, održavanje, razvoj i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme koja su uređena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ne primjenjuju se odredbe posebnih propisa iz područja gradnje i prostornog uređenja." Dosadašnji stavci 3. do 5. postaju stavci 4. do 6. U novom stavku 6. brojka: "4" zamjenjuje se brojkom: "5". Obrazloženje: Svrha uvođenja novog stavka je brža i efikasnija gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture i EKM uz jasno određivanje ZEK-a i propisa donesenih na temelju ZEK-a kao lex specialis-a u odnosu na propise iz područja gradnje i prostornog uređenja Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Navedena primjedba ne odnosi se na članak koji bi bio predmet uređivanja ovoga Nacrta prijedloga Zakona.
25 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 3. Članak 5. stavak 2. ZEK-a – dodavanje nove točke 7.: Predlažemo u članku 5. stavak 2. ZEK-a dodati novu točku 7. koja glasi: "7. određivanjem promicanjem i regulatornih mjera i promicanjem prostornog planiranja kojima se potiče efikasnija gradnja, održavanje, razvoj i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža," Dosadašnja točka 7. postaje točka 8. Obrazloženje: Prema mišljenju Vipneta navedeno je nužno s obzirom na važnu ulogu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti u promicanju i omogućavanju efikasnije gradnje elektroničkih komunikacijskih mreža. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Odredbama članka 5. stavka 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama u cijelosti su prenesene odredbe članka 8. stavka 5. Direktive 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge, u cilju primjene propisanih regulatornih načela od strane HAKOM-a, pri čemu je sadržaj novopredložene točke, koja nije sasvim jasno formulirana, najvećim dijelom već obuhvaćen postojećim točkama članka 5. stavka 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama.
26 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 2. Članak 3. ZEK-a – dopuna Predlažemo članak 3. ZEK-a dopuniti tako da glasi: "Elektronička komunikacijska infrastruktura, obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, prostorno planiranje, gradnja, održavanje, razvoj i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža posebno elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, razvoj širokopojasnog pristupa internetu, te upravljanje i uporaba radiofrekvencijskog spektra, adresnog i brojevnog prostora, kao prirodno ograničenih općih dobara, od interesa su za Republiku Hrvatsku." Obrazloženje: Vipnet je uvodno naveo važnost razvoja širokopojasnog pristupa internetu uz brzine od minimalno 100 Mbit/s te stoga smatra da bi ti ciljevi trebali biti od interesa za Republiku Hrvatsku. Na žalost, trenutni EU formalni regulatorni okvir ne dozvoljava takvo proširenje definicije mreža velikih brzina i minimalnih brzina širokopojasnog pristupa internetu ali neovisno o tome smatramo da je barem terminološki takve ciljeve potrebno navesti u članku 3. Zakona. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Navedena primjedba ne odnosi se na članak koji bi bio predmet uređivanja ovoga Nacrta prijedloga Zakona.
27 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 2. 1) Komentar na novu točku 8. kojom se uvodi pojam elektronička komunikacijska mreža velike brzine: Kako je uvodno navedeno Vipnet, kao greenfield investitor, koji gradi vlastitu mrežu koja omogućava brzine od najmanje 100 Mbit/s, ovim putem koristi priliku skrenuti pozornost na nužnost poticanja gradnje takvih mreža kojima se unaprijed može osigurati stvaranje ciljeva DAE 2025. 2) Članak 2. stavak 1. ZEK-a - prijedlog dopune u točki 9.: Predlažemo u novoj točki 9. stavka 1. kojom se definira pojam elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema, iza riječi: "antenske stupove" dodati riječi: "antenske prihvate na postojećim građevinama" Obrazloženje: Predloženom dopunom dodaju se i antenski prihvati na postojećim građevinama s obzirom da su isti neophodni za pružanje usluga u pokretnim javnim komunikacijskim mrežama. 3) Članak 2. stavak 1. ZEK-a - nova točka 19.: U članku 2. stavak 1. nova točka 19. ZEK-a, predlaže se riječi "sastavnice zajedničkih dijelova nekretnine" zamijeniti riječima: "elemente zajedničkog vlasništva" u svrhu preciznog usklađivanja s tekstom Direktive 2014/61 o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, uslijed koje se, između ostalog, predlaže izmjena Zakona o elektroničkim komunikacijama. Ukoliko je namjera zakonodavca bila usklađivanje Zakona o elektroničkim komunikacijama s terminologijom Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tada je potrebno osim zajedničkih dijelova nekretnine uzeti u obzir i mogućnost zajedničkog vlasništva koje navodi Direktiva. 4) Članak 2. stavak 1. ZEK-a - prijedlog dodavanja nove točke 22.: Predlažemo u članku 2. stavak 1. ZEK-a, iza točke 21. dodati novu točku 22. koja glasi: "22. istovjetnost ulaznih proizvoda (EoI): odnosi se na pružanje usluga i informacija internim i trećim tražiteljima pristupa pod istim uvjetima, uključujući cijenu i kvalitetu uslužnih razina, u istim rokovima, uporabom istih sustava i procesa te s istom razinom pouzdanosti i uspješnosti," Obrazloženje: Nastavno na predložene izmjene u članku 59. kojima se dodaje novi stavak 3., predlaže se dodavanje navedene definicije istovjetnosti ulaznih proizvoda (EoI). 5) Članak 2. stavak 1. ZEK-a - prijedlog dodavanja nove točke 47.: Predlažemo u članku 2. stavak 1. ZEK-a, iza točke 46. dodati novu točku 47. koja glasi: "47. poslovni pretplatnik: osoba koja se koristi javno dostupnom elektroničkom komunikacijskom uslugom ili zahtijeva tu uslugu, a nije potrošač," Dosadašnje točke 47. do 80. postaju točke 48. do 81. Obrazloženje: Nastavno na predložene izmjene članka 41. stavak 4. Zakona nužno je dodati definiciju pojma poslovni pretplatnik. 6) Članak 2. stavak 1. ZEK-a - dopune nove točke 49.: Predlažemo u novoj točki 49. stavka 1. članka 2. ZEK-a kojom se definira pojam povezana oprema, iza riječi: "antene" dodati riječi: "stupove", a iza riječi " druge potporne građevine, "dodati riječi: "antenske prihvate na postojećim građevinama ". Obrazloženje: Predloženom dopunom dodaju se stupovi i antenski prihvati na postojećim građevinama s obzirom da su isti neophodni za pružanje usluga u pokretnim javnim komunikacijskim mrežama. 7) Članak 2. stavak 1. ZEK-a - izmjena nove točke 60. (točka 59. u Prijedlogu Zakona): Predlažemo u novoj točki 60. stavka 1. članka 2. ZEK-a kojom se definira pojam "pristupna točka" riječi: "pravnim ili fizičkim osobama koje daju na korištenje ili su ovlaštene za davanje na korištenje" zamijeniti riječima: "operatori" Obrazloženje: Predloženom izmjenom se provodi usklađenje pojmova s ostalim pojmovima u Zakonu, te izbjegavaju pravne dvojbe Djelomično prihvaćen Primjedbe se djelomično prihvaćaju. Pojmovi "elektronička komunikacijska mreža velike brzine" i "fizička infrastruktura unutar zgrade" preneseni su na odgovarajući način, zajedno s drugim pojmovima iz članka 2. Nacrta prijedloga Zakona, u članak 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama radi potpunog usklađivanja s pojmovima iz Direktive 2014/61/EU. Prijedlozi dodavanja novih pojmova "istovjetnost ulaznih proizvoda" i "poslovni pretplatnik" ne prihvaćaju se iz razloga što nisu prihvaćeni prijedlozi materijalnih odredaba u Nacrtu prijedloga Zakona, u kojima se upotrebljavaju navedeni pojmovi. Prijedlozi dopune postojećih pojmova "elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema" te "povezana oprema", kao i prijedlog izmjene u definiciji pojma "pristupna točka" prihvaćaju se na odgovarajući način.
28 A1 Hrvatska d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA Vipnet pozdravlja prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama koje se donose, između ostalog, u cilju poticanja i olakšavanja gradnje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. S tim u vezi, neovisno o trenutno važećim definicijama velikih brzina, Vipnet koristi priliku skrenuti pažnju na sljedeće: Trenutna Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine (Strategija) koju je usvojila Vlada Republike Hrvatska promovira ciljeve DAE EU 2020: a) pokrivenost pristupnim mrežama sljedeće generacije (NGA) koje omogućuju pristup internetu brzinama većim od 30 Mbit/s za sve stanovnike od RH b) najmanje 50% kućanstava u RH budu korisnici pristupa internetu brzinom od 100 Mbit/s ili većom S obzirom da cilj b) govori o korištenju brzina od minimalno 100 Mbit/s za ispunjenje istog potrebno je osigurati pokrivenost i izgradnju mreže koja to osigurava što znači da rasprostranjenost takve mreže mora biti puno veća od 50%. Drugim riječima, potrebno je izgraditi mrežu koja omogućava ove brzine na puno većem području od 50% kućanstava kako bi se osiguralo korištenje te mreže od strane minimalno 50% kućanstava što konkretno znači da je potrebno regulatornim okvirom poticati postavljanje mreža koje pružaju brzine od minimalno 100 Mbps. Dodatno, pri tome treba uzeti u obzir trenutne EU inicijative i ciljeve za 2025 g. tzv. "Povezivost za Gigabitno društvo". Prema navedenim ciljevima očekuje se da je za 100% kućanstava osigurana dostupnost širokopojasnog interneta sa brzinama od minimalno 100 Mbit/s te gigabitna povezivost za sve bitne socio-ekonomske čimbenike. Stvaranje regulatornog okvira kojim će se omogućiti efikasnije postavljanje mreža koje dokazano pružaju takve brzine (optičko- mobilne (LTE) mreže) preduvjet je ostvarivanja programa Vlade Republike Hrvatske, digitalizacije društva i razvoja Republike Hrvatske čime se isključivo može popraviti trenutno negativna statistika Republike Hrvatske u EU okvirima. U stvaranju takvog regulatornog okvira nužno je uključiti sve relevantne dionike kao i predstavnike industrije kako bi se povećala konkurentnost, a sve u korist krajnjih korisnika-potrošača. Primljeno na znanje Ovi komentari nemaju obilježja primjedbe.
29 Agencija za zaštitu osobnih podataka PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 14. Agencija smatra da nije provedena, odnosno prikazana primjerena ocjena učinka odnosno opravdanosti ovakve odredbe iz koje bi bio razvidan podatak o dovoljno značajnoj šteti koji telekomunikacijski operatori trpe zbog nedostatka ovakve odredbe. Naime Agencija smatra da prije uspostavljanja ovakvog sustava određivanja kreditne sposobnosti pojedinaca koji podrazumijeva zadiranje u privatnost pojedinaca, od kojih velika većina nema dospjelih a nepodmirenih dugovanja prema telekomunikacijskim operatorima, treba balansirati između legitimnih interesa telekomunikacijskih operatora s jedne, i interesa ispitanika/potrošača s druge strane. Razvidno je da predložena obrada osobnih podataka ima elemente obrade iz čl. 22a. Zakona o zaštiti osobnih podataka (NN 106/12 – pročišćeni tekst; dalje u tekstu: ZZOP), odnosno obrade koja se temelji isključivo na automatskoj obradi osobnih podataka koja je namijenjena procjeni određenih aspekata ispitanika. Drugim riječima, prema opisanoj odredbi, na temelju određenih objektivnih parametara utvrđuje se mogućnost određenog budućeg ponašanja pojedinca i na temelju toga se utvrđuje način postupanja. Sukladno navedenoj odredbi ZZOP-a, donošenje takve odluke koja proizvodi pravni učinak na ispitanika ili bitno na njega utječe, a temelji se isključivo na automatskoj obradi osobnih podataka koja je namijenjena procjeni određenih osobnih aspekata ispitanika (kao što su uspjeh na poslu, kreditna sposobnost, pouzdanost i slično), dopuštena je samo: ako je donošenje takve odluke predviđeno zakonom, kojim se ujedno osigurava odgovarajuća zaštita prava ispitanika. U tom pogledu potrebno je istaknuti kako iz predmetnog zakonskog prijedloga ne proizlazi da su utvrđeni svi elementi koji bi zajamčili dovoljnu razinu zaštite prava ispitanika. Naime, Nacrtom prijedloga Zakona je propisano da „operator javnih komunikacijskih usluga ima pravo razmijeniti nužne podatke o podnositelju zahtjeva“, čime nisu adekvatno propisane konkretne kategorije osobnih podataka koje se namjeravaju obrađivati u te svrhe. Drugim riječima, iz Nacrta prijedloga Zakona nije razvidno koji će se podaci u tu svrhu prikupljati niti su određena mjerila na temelju kojih se može zaključiti koji će se podaci prikupljati. Dakle, tako širokom odredbom mogli bi biti pokriveni i podaci o iznosu plaće, o posjedovanju pokretnina ili nekretnina, o članovima kućanstva, o podmirenju zastarjelih dugovanja kao i drugi podaci koji bi se mogli smatrati „nužni (...) u svrhu procjene sposobnosti podnositelja zahtjeva za podmirenje svojih budućih dugovanja“. Iz tog razloga Agencija smatra neophodnim da se utvrdi koji će se podaci moći razmjenjivati i to na način da se provede adekvatan test proporcionalnosti, posebno uzimajući u obzir nužnost mjere (to jest može li se isti cilj smanjenja rizika poslovanja ostvariti manje štetnim mjerama po privatnosti pojedinaca) i odnos između koristi za telekomunikacijske operatore i štete koju ispitanici/pojedinci trpe zbog povrede vlastite privatnosti. Uz kategorije osobnih podataka koji će se obrađivati vezano je pitanje, na temelju kojih se kriterija može donijeti ocjena. Naime, Agencija smatra da je potrebno jasno utvrditi parametre unutar kojih je dopušteno koristiti određene podatke u svrhe izrade kreditne ocjene pojedinca. U tom smislu potrebno je razlikovati između sklapanja ugovora koji podrazumijevaju dugovanje u većem iznosu od ugovora koji podrazumijevaju manji iznos uzimajući u obzir posebno vrijednost pretplate i uređaja, te tako razlikovati prethodnu plaćenu uslugu (prepaid) od pretplate kao i jednokratno od višekratnog plaćanja uređaja. U tom smislu potrebno je ovisno o iznosima dugovanja uspostaviti okvir za sustav u kojemu će se razlikovati veća i manja dugovanja i potencijalna šteta te s tim u vezi i samo razmjenjivanje podataka korisnika usluga. Nadalje, ističe se da nije propisano unutar kojeg vremenskog razdoblja određeni podatak se može koristiti, dakle koliko mora biti star podatak o dugovanju da bi ga jedan operator priopćio drugima, pri čemu je nužno uzeti u obzir primjenjive zakonske zastarne rokove i u tom smislu ako je dug zastario ne može rezultirati negativnom ocjenom, posebno iz razloga što vjerovnik nije bio zainteresiran za pokretanje postupka ovrhe u propisanom roku. Također, potrebno je u Nacrt prijedloga Zakona uvrstiti obveznu ljudsku intervenciju voditelja obrade, pravo na izražavanje vlastitog stajališta te pravo (i mehanizam) osporavanja odluke, sve to sukladno čl. 22. st. 2. i 3. Uredbe (EU) 679/2016. Naime, ti su mehanizmi zaštite predviđeni upravo navedenom Uredbom i potrebno ih je već sada uvrstiti u Nacrt prijedloga Zakona. Slijedom gore iznesenog, i na temelju odredbi Nacrta prijedloga Zakona, Agencija je smatra da iz predložene obrade osobnih podataka nije razvidno da su se ispunili ZZOP-om propisani uvjeti kojima se osigurava odgovarajuća zaštita prava ispitanika u konkretnom slučaju gdje se obrada osobnih podataka temelji isključivo na automatskoj obradi i da je potrebno dalje doraditi navedeni Nacrt prijedloga Zakona. Prihvaćen Primjedbe se prihvaćaju. Predmetne odredbe članka 16. Nacrta prijedloga Zakona izmijenjene su i dopunjene na odgovarajući način.
30 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 13. Vezano na odredbe članka 13. NPZ, HGK predlaže dodatno razmotriti prijedloga izmjena članka 29. ZEK, a s obzirom na primjedbe koje smo dali na članak 11. i 12. ZID ZEK-a. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Primjedba se ne prihvaća iz istog razloga zbog kojeg nije prihvaćena primjedba na dopune članka 27. Zakona o elektroničkim komunikacijama.
31 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 12. U odnosu na članak 12. NPZ, HGK upućuje na činjenicu kako predloženim izmjenama članka 28., može nastati situacija u kojoj će priznato pravo stečeno na temelju zakona po postojećem uređenju biti anulirano novim pravom korištenja. Naime, može doći do situacija sukoba dvaju prava, onog nastalog temeljem gradnje i onog nastalog temeljem korištenja, ovisno od trenutka utvrđivanja tog prava. Ukoliko bi se stjecanje prava puta proširilo i na pojam korištenja tada bi bilo svrsishodno i pravno oportuno, dodatno urediti navedeno pitanje, pa i propisivanjem prijelaznog perioda primjene. Nadalje, ukoliko se izostavljanjem riječi ''sudski'' nastojalo proširiti pretpostavku stjecanja na sve slučajeve postojanja prijepora, smatramo da termin nije pravno odrediv, jer ne obuhvaća sve moguće situacije prijepora među subjektima. Prihvaćen Primjedbe se prihvaćaju. U članku 28. Zakona o elektroničkim komunikacijama zadržane su važeće odredbe o stjecanju prava puta na temelju zakona i pretpostavci stjecanja tog prava bez sudskog spora.
32 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 11. U članku 11. NPZ kojim se mijenja i dopunjuje članak 27. ZEK kojim je uređeno pravo infrastrukturnoga operatora na korištenje tuđih nekretnina radi izgradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture, uz pojam upravitelja općega dobra i vlasnika nekretnine, uvodi se i pojam upravitelja nekretnine. U obrazloženju stručni nositelj navodi kako postojeće nesređeno zemljišnoknjižno stanje na području cijele države predstavlja sve veću prepreku za gradnju, održavanje, korištenje i razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture, i ovakvom promjenom kani se omogućiti slobodan i neometan pristup nekretninama koje su pod upravljanjem RH i JLSPR, a ne samo onima u njihovu vlasništvu ili u statusu općega dobra. Međutim, iz predloženoga teksta nije jasno tko je upravitelj nekretnina. Radi li se u ovom slučaju o upravitelju postavljenom u postupku sekvestracije iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ili upravitelju u ime suvlasnika. Ukoliko se uvođenjem upravitelja nekretninom nastojalo izbjeći komplikacije koje nastaju u smislu nesređenih imovinsko-pravnih odnosa, tad smatramo uputnim da se upravitelju nekretnine kao ovlašteniku naknade nametne obveza identifikacije u smislu aktivne legitimacije kao upravitelja. Ukoliko se pod pojmom upravitelja podrazumijevaju i korisnici nekretnine, tada u konačnici može nastati novi problem ukoliko uslijed nesređenih imovinsko-pravnih odnosa (bolje kazano nesređenih zemljišnih knjiga, obzirom to nisu istoznačnice), dođe do sporova oko ovlaštenja nad nekretninom, koji u konačnici mogu rezultirati situacijom da stvarni vlasnik nekretnine ne bude ''obeštećen'' za njegovo ograničenje prava vlasništva na nekretnini. Time zapravo postoji opravdana opasnost od odstupanja od ustavnih načela. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te druge pravne osobe (npr. Hrvatske šume d.o.o., Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i dr.) prema posebnim propisima imaju posebna ovlaštenja za upravljanje nekretninama, u okviru čega upravljaju, skrbe i odgovaraju za te nekretnine. Budući da je Zakonom o elektroničkim komunikacijama određeno da je gradnja, održavanje, korištenje i razvoj elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme od interesa za Republiku Hrvatsku, dopunama članka 27. Zakona o elektroničkim komunikacijama omogućuje se slobodan i neometan pristup i nekretninama koje su pod upravljanjem Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a ne samo u njihovu vlasništvu ili u statusu općeg dobra, i to u cilju nesmetanog obavljanja navedenih djelatnosti i budućeg razvoja elektroničkih komunikacija u cjelini.
33 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 9. Vezano na članak 9. NPZ kojim se članak 25. ZEK dopunjuje novim stavcima 9. i 10., HGK predlaže dodatno razmotriti predloženo rješenje i s time usko povezano rješenje iz članka 31. NPZ. Naime, na temelju predloženih dopuna operatorima bi se nalagala dužnost utvrđivanja ovlaštenika na predmetnoj nekretnini, što ne bi trebala biti zadaća operatora. Također, ovakvo rješenje nije na tragu općeg uređenja prava vlasništva, koje pored ovlasti vlasnika u pogledu njegova vlasništva, nameće vlasniku i određene obveze. Ovakvim rješenjem, a obzirom Zakon navodi više ovlaštenika na naknadu za pravo puta, operatorima se nameće dužnost utvrđivanja čije je pravo na određenoj nekretnini jače. Podsjećamo kako je pitanje nesređenih imovinsko-pravnih odnosa šire od samog predmeta koji se uređuje ovim Zakonom, a da ovakvo rješenje osim nametanja dužnosti operatorima, pritom zanemarujući dužnosti vlasnika, ne doprinosi sređivanju imovinsko-pravnih odnosa na nekretninama, uz opasku kako to i nije niti može biti funkcija operatora. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Primjedba nije jasna i ne može se dovesti u vezu sa sadržajem članka 11. Nacrta prijedloga Zakona, kojim se utvrđuju obveze operatora u odnosu na nesmetani pristup mreži, infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi, te njihovo održavanje.
34 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 5. U odnosu na članak 5. NPZ kojim se mijenja i dopunjuje članak 12. ZEK, predlaže se u članku 12. stavku 1. dopuniti točku 3. tako da glasi: „3. donošenje odluka u vezi s utvrđivanjem mjerodavnih tržišta, provedbom analize tržišta, određivanjem i ukidanjem regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom te ocjenjivanjem koncentracije i pripajanja, spajanja ili drugog oblika zajedničkog ili usklađenog djelovanja operatora na način i u situacijama predviđenim člankom 68. ovog Zakona“. Naime, predloženo rješenje može dovesti do sukoba nadležnosti između Agencije i tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja te smo mišljenja kako bi navedenu odredbu trebalo uskladiti s postojećim zakonskim uređenjem. Prihvaćen Primjedba se prihvaća. Predmetna odredba članka 5. Nacrta prijedloga Zakona dopunjena je na odgovarajući način.
35 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA Predlaže se izmjeniti članak 19. stavak 2. na način da isti glasi: (2) Vijeće Agencije donosi Statut Agencije, a potvrđuje ga Hrvatski sabor. (3) Vijeće Agencije donosi godišnji financijski plan i završni račun Agencije te godišnji program rada Agencije, sukladno općim ciljevima regulacije mrežnih djelatnosti iz članka 5. ovog Zakona. Agencija je samostalna i neovisna pravna osoba s javnim ovlastima za regulaciju mrežnih djelatnosti. Vijeće Agencije donosi programe rada i razvoja, odlučuje o financijskom planu i godišnjem proračunu te donosi akte potrebne za rad i poslovanje Agencije i nadzire njihovo provođenje, a za svoj rad odgovara Hrvatskom saboru. Stoga HAKOM smatra kako kod donošenja godišnjeg financijskog plana, godišnjeg programa rada Agencije, Statuta nije nužno tražiti suglasnost Vlade Republike Hrvatske (pet ministarstva), već je dovoljno da Vijeće Agencije iste donosi sukladno općim ciljevima regulacije mrežnih djelatnosti propisanih zakonom. Ovdje valja napomenuti da je u zakonima ostalih regulatornih agencija (HERA i HANFA) propisan sličan način donošenja provedbenih propisa i općih akata. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Na temelju članka 7. stavka 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama osnivačka prava nad Hrvatskom regulatornom agencijom za mrežne djelatnosti (u daljnjem tekstu: HAKOM) ostvaruje, osim Hrvatskoga sabora, i Vlada Republike Hrvatske. Slijedom navedenog, ocjenjuje se primjerenim i potrebnim u postupku donošenja Statuta HAKOM-a i godišnjeg programa rada HAKOM-a zadržati institut prethodne suglasnosti Vlade Republike Hrvatske. Dodatno, odredba članka 19. stavka 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama izmijenjena je člankom 8. Nacrta prijedloga Zakona radi usklađivanja s činjenicom da HAKOM stječe status proračunskog korisnika od 1. siječnja 2018. godine.
36 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA Imajući u vidu činjenicu kako su u praksi moguće situacije da Vijeće objektivno nije u mogućnosti donijeti Pravilnik o financiranju (npr. jer nije odobren Financijski plan za sljedeću godinu) te činjenicu kako je moguće da se visina naknada ne mijenja u odnosu na prethodnu godinu, predlaže se sljedeća izmjena članka 16. stavka 3.: Izračun i visina naknada te način plaćanja naknada iz stavka 1. ovoga članka propisuju se pravilnikom koji donosi Vijeće Agencije, na temelju godišnjeg financijskog plana Agencije. Pravilnik se donosi za svaku kalendarsku godinu, osim ako nema promjena u izračunu i visini naknada. Pravilnik vrijedi do donošenja novog pravilnika. Obzirom da višak prikupljenih sredstava u računovodstvu neprofitnih organizacija kao kategorija više ne postoji u propisima i da je posljedica vremena kada je računovodstvo vođeno prema novčanom načelu, HAKOM predlaže u Nacrtu izmijeniti članak 16. stavak 5. na način da isti glasi: Agencija će prenijeti višak ili manjak iz prethodnih godina u sljedeću kalendarsku godinu. Iznimno, Agencija može odlučiti o prijenosu viška iz prethodnih godina na kraju kalendarske godine u Fond za razvoj mrežnih djelatnosti (u daljnjem tekstu: Fond), koji se osniva pri Agenciji otvaranjem posebnog računa kod banke. Djelomično prihvaćen Primjedbe se djelomično prihvaćaju. U odnosu na članak 16. stavak 3. (novi članak 16. stavak 5.) Zakona o elektroničkim komunikacijama primjedba je prihvaćena na odgovarajući način. U odnosu na članak 16. stavak 5. Zakona o elektroničkim komunikacijama primjedba nije prihvaćena jer je odredba dosadašnjeg stavka 5., na prijedlog Ministarstva financija, u cijelosti brisana kao nepotrebna.
37 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 10. Članak 10. Nacrta, kojim se dodaje članak 25.a, u stavku 2., navodi: 2) Javna sredstva za gradnju elektroničke komunikacijske mreže velike brzine te pripadajuće elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme na određenom području Republike Hrvatske mogu se osigurati i upotrebljavati samo ako su u skladu s važećim programima razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj te mjerodavnim propisima i smjernicama Europske unije. HAKOM ističe kako bi ova odredba mogla u praksi restriktivno tumačiti te bi u pitanje mogla doći provedba postojećih projekata koji se financiraju javnim sredstvima, a koji nisu predviđeni važećim programima razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj. Iz tog razloga predlažemo razmotriti brisanje odredbe stavka 2. Prihvaćen Primjedba se prihvaća. U članku 25.a, koji se člankom 12. Nacrta prijedloga Zakona dodaje u Zakon o elektroničkim komunikacijama, brisan je dosadašnji stavak 2.
38 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 7. U članku 7. Nacrta, kojim se mijenja članak 24., u stavku 6., predlaže se pitanje tehničkih specifikacija sučelja urediti Pravilnikom. Naime, odredbe Pravilnika o radijskoj opremi odnose se isključivo na radijsku opremu, dok bi zahtjevi koji se odnose na telekomunikacijsku terminalnu opremu, a proizlaze iz Direktive o tržišnom natjecanju na tržištu telekomunikacijske terminalne opreme (2008/63/EZ) bili predmetom posebnog Pravilnika. HAKOM smatra da je, obzirom na materiju članka 24.c, vrlo bitno da obaveza operatora o objavljivanju sučelja bude definirana Zakonom jer se time izravno određuju prava i obaveze operatora prilikom uključenja/isključenja korisnika i drugih operatora iz mreže. Također, propisuje se obveza da specifikacije sučelja budu javno objavljene, čime se postiže transparentnost prema korisnicima i osigurava njihovu nediskriminaciju. Predlaže se stoga uvrstiti u Nacrt članak 24.c koji glasi: (1) Operatori javnih elektroničkih komunikacijskih mreža u Republici Hrvatskoj moraju javno objavljivati vrste sučelja svojih elektroničkih komunikacijskih mreža. (2) Agencija će osigurati da operatori iz stavka 1. ovoga članka objavljuju točne i odgovarajuće tehničke specifikacije sučelja svojih elektroničkih komunikacijskih mreža, i to prije nego što elektroničke komunikacijske usluge, koje se pružaju putem tih sučelja, postanu javno dostupne, te da redovito objavljuju izmjene tih tehničkih specifikacija sučelja. (3) Tehničke specifikacije sučelja moraju biti podrobno opisane u svrhu proizvodnje telekomunikacijske terminalne opreme koja omogućuje sve elektroničke komunikacijske usluge što se pružaju putem tih sučelja, te moraju osobito sadržavati sve potrebne podatke koji omogućuju proizvođačima opreme obavljanje odgovarajućih ispitivanja, prema njihovu vlastitom izboru, u svrhu udovoljavanja bitnim zahtjevima utvrđenim posebnim propisima koji se odnose na taj proizvod. (4) Agencija će izvješćivati Europsku komisiju o vrstama sučelja operatora javnih elektroničkih komunikacijskih mreža u skladu s posebnim propisom kojim su uređeni postupci službenog obavješćivanja o tehničkim propisima i propisima o uslugama informacijskog društva. (5) Operatori javnih elektroničkih komunikacijskih mreža ne smiju iz tehničkih razloga odbiti priključenje RiTT opreme na odgovarajuća sučelja ako ta oprema udovoljava bitnim zahtjevima utvrđenim posebnim propisima koji se odnose na taj proizvod. (6) Ako RiTT oprema ometa rad, uzrokuje ozbiljna oštećenja elektroničke komunikacijske mreže ili stvara štetne smetnje, operator elektroničke komunikacijske mreže ima pravo uskratiti priključenje takve RiTT opreme na svoju mrežu ili isključiti već priključenu RiTT opremu ili je povući iz pogona. (7) O poduzetim mjerama iz stavka 6. ovoga članka, operator elektroničke komunikacijske mreže mora bez odgode u pisanom obliku izvijestiti inspektora elektroničkih komunikacija. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Direktiva Komisije 2008/63/EZ od 20. lipnja 2008. o tržišnom natjecanju na tržištima telekomunikacijske terminalne opreme ima obilježja provedbenog akta Europske komisije kojim se uređuju pitanja tržišnog natjecanja na tržištu terminalne opreme, posebno kroz obvezu nacionalnih regulatornih tijela da osiguraju objavljivanje pojedinosti tehničkih specifikacija sučelja za mrežni pristup. Budući da su odredbe Direktive 2014/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica o elektromagnetskoj kompatibilnosti i Direktive 2014/53/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o usklađivanju zakonodavstava država članica o stavljanju na raspolaganje radijske opreme na tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/5/EZ, a koje uređuju pitanja u vezi s terminalnom opremom, prenesene u pravni poredak RH odgovarajućim podzakonskim propisima (pravilnicima), ocjenjuje se primjerenim i pitanja iz navedene Direktive Komisije 2008/63/EZ također urediti podzakonskim propisom, u koju se svrhu predlaže propisati ovlast Vijeću HAKOM-a za donošenje provedbenih propisa kojima će se pobliže propisati tehnički, uporabni i drugi uvjeti i za terminalnu opremu. Iz navedenog razloga, predložena materija članka 24.c uredit će se provedbenim propisom koji će Vijeće HAKOM-a donijeti nakon stupanja na snagu ovoga Nacrta prijedloga Zakona.
39 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 4. HAKOM ističe kako će ova dopuna, ako bude izglasana od Hrvatskog sabora predstavljati: (i) izravnu povredu prava EU; (ii) odstupanje od utvrđene zakonske prakse RH. Okvirna direktiva (2002/21/EZ, izmijenjena i dopunjena direktivom 2009/140/EZ), na temelju koje države članice imaju obvezu uspostave neovisnog regulatornog tijela za elektroničke komunikacije, u članku 3. propisuje: Države članice osiguravaju da se voditelj državnog regulatornog tijela ili, prema potrebi, članovi kolegijalnog tijela, (…), mogu razriješiti samo ako više ne ispunjavaju uvjete potrebne radi izvršenja svojih dužnosti, koje su unaprijed utvrđene nacionalnim pravom. Iz citiranog teksta jasno proizlazi da razlog za razrješenje člana Vijeća mora proizlaziti iz osobnih razloga zbog kojih ta osoba više ne udovoljava kriterijima za vršenje te dužnosti, koji su unaprijed predviđeni u nacionalnom pravu. Osobni razlozi moraju biti vezani uz nastup neke objektivne okolnosti vezane uz konkretnu osobu ili skrivljenog ponašanja konkretne osobe. Neprihvaćanje godišnjeg izvješća Agencije ne može se smatrati niti osobnim, niti unaprijed predviđenim razlogom. Notorno je da do neprihvaćanja godišnjeg izvješća može doći iz cijelog niza razloga, od kojih niti jedan ne mora imati nikakve veze s osobnim okolnostima ili skrivljenim postupanjem pojedinih članova Vijeća. Prema tome, radi se o potpuno arbitrarnom razlogu za razrješenje, pri čemu je nemoguće utvrditi pojedinačnu odgovornost članova Vijeća. Napominjemo kako je izmjenama i dopunama ZEK-a iz 2011. razlog za razrješenje iz točke 7., radi usklađenja s regulatornim okvirom iz 2009., izmijenjen tako da glasi: „ako svojim radom ili ponašanjem onemogućuje ispunjavanje ciljeva i zadaća utvrđenih godišnjim programom rada Agencije“. Znači, već je 2011., radi usklađenja s regulatornim okvirom iz 2009., bilo potrebno povezati nastup neke objektivne okolnosti, koja nije vezana uz osobu o kojoj je riječ, kao što je neispunjavanje ciljeva, sa skrivljenim subjektivnim ponašanjem dotične osobe. S druge strane, iz izričaja članka 3. Okvirne direktive, jasno je da kolektivna odgovornost kolegijalnog tijela ne postoji kao valjani razlog za razrješenje. Osim toga, neprihvaćanje godišnjeg izvješća nije „unaprijed predviđeni razlog“ jer ne sadrži taj minimum informacija na temelju kojih bi osoba na koju se taj razlog odnosi mogla znati što se od nje očekuje, odnosno što smije, a što ne smije raditi. Iz navedenog proizlazi kako bi predložena odredba bila direktno protivna izričaju, cilju i svrsi Okvirne direktive i predstavljala bi direktno kršenje prava EU. Osim toga, analiza važećih zakona, kojima se uređuje osnivanje i rad sličnih neovisnih regulatornih tijela (HERA, HANFA, AEM, Agencija za civilno zrakoplovstvo, AZTN), pokazuje kako niti iste niti slične odredbe, koje bi omogućavale, bilo pojedinačno, bilo kolektivno razrješenje člana upravljačkog tijela zbog neprihvaćanja godišnjeg izvješća, trenutno nema niti u jednom važećem zakonu RH. Uz to, ZEK već sada sadrži najveći broj razloga za prijevremeno razrješenje članova Vijeća, u usporedbi s ostalim zakonima. Posljedično, ovaj prijedlog drastično odstupa od uobičajene zakonske prakse u RH. U stavku 2. riječi: „Agencija mora“ zamjenjuju se riječima: Agencija ili Ministarstvo moraju“, HAKOM ističe kako je navedena dopuna nepotrebna. Stavak 2. obvezuje Agenciju da o nastupu razloga za razrješenje izvijesti Vladu RH. Međutim, on ni na koji način ne sprečava bilo koje tijelo, koje u okviru svojeg djelokruga provodi postupke nadzora nad zakonitošću rada tijela s javnim ovlastima, da po saznanju za neku od okolnosti koje mogu biti razlog za razrješenje o tome obavijesti Vladu RH. Uostalom, ova dužnost Ministarstva ne bi proizlazila iz članka 4. ZEK-a, kojim se propisuju zadaće Ministarstva. Prihvaćen Primjedba se prihvaća. Dosadašnji članak 4. brisan je iz teksta Nacrta prijedloga Zakona.
40 Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 3. Uz predloženu izmjenu stavka 6. u članku 5., predlaže se promijeniti i stavak 1. na način da glasi: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (u daljnjem tekstu: Nacionalno regulatorno tijelo) je neovisna nacionalna regulatorna agencija za obavljanje regulatornih i drugih poslova u okviru djelokruga i nadležnosti propisanih ovim Zakonom te posebnim zakonima kojima se uređuje područje poštanskih usluga i regulacija tržišta željezničkih usluga. Zbog usklađivanja s člancima 3., 4., 8., 13. i 23. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona (NN br. 110/15) potrebno je unijeti izraz neovisni regulator. Ujedno, promjena naziva kroz tekst zakona bolje odražava prirodu i ovlasti HAKOM-a kao Nacionalnog regulatornog tijela. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Navedena primjedba je suvišna budući da je pitanje neovisnosti rada HAKOM-a u cijelosti već uređeno člankom 7. stavkom 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama.
41 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 16. U kojem roku Agencija mora odgovoriti na žalbu potrošača? Je li zakonski da zastara osporene tražbine ne teče za vrijeme rješavanja spora pred Agencijom? Prema kojem je to zakonu i članku zakona jer Zakon o obveznim odnosima striktno propisuje što je zastara i kada se prekida,a nije navedena žalba Agenciji. Nije prihvaćen Primjedbe se ne prihvaćaju. U odnosu na upit o roku u kojem HAKOM mora odgovoriti na žalbu potrošača treba naglasiti da se člankom 51. Zakona o elektroničkim komunikacijama., koji se člankom 18. Nacrta prijedloga Zakona predlaže dopuniti u stavku 1., uređuje rješavanje sporova između krajnjih korisnika usluga i operatora, a stavkom 7. istoga članka već je propisan rok u kojem HAKOM mora riješiti taj spor. U odnosu na odredbu o prekidu zastarnog roka u slučaju pokretanja spora pred HAKOM-om ističemo kako je navedena odredba ugrađena u Zakon o elektroničkim komunikacijama 2011. godine i logički je povezana sa zabranom vođenja postupka ovrhe i prisilne naplate za vrijeme trajanja postupka rješavanja spora pred HAKOM-om i upravnog spora koji može uslijediti nakon toga.
42 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 14. Koji su to nužni podaci koji se smiju razmjenjivati i tko ih određuje ? Djelomično prihvaćen Primjedbe se djelomično prihvaćaju. U odnosu na odredbe članka 16. Nacrta prijedloga Zakona o pravu operatora javnih komunikacijskih usluga na razmjenu nužnih podataka o podnositeljima zahtjeva za sklapanje pretplatničkog ugovora, prihvaćena je primjedba te je taksativno propisano što se smatra nužnim podacima podnositelja zahtjeva.
43 HRVATSKA UDRUGA ZA ZAŠTITU POTROŠAČA - HUZP PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 14. U slučaju da je ugovor raskinut krivnjom pretplatnika on mora platiti naknadu. Naš je prijedlo ako davatelj usluge ne može ispoštovati ugovor da i on mora pretplatniku platiti naknadu koju bi pretplatnik platio njemu za raskid ugovora. Na takav način se ne bi diskriminirali pretplatnici jer se na ovakv predloženi način pogoduje kapitalistima. To nije niti u skladu sa standardima EU ili možda EU dopušta diskriminaciju potrošača??? Djelomično prihvaćen Primjedbe se djelomično prihvaćaju. U odnosu na odredbu članka 16. Nacrta prijedloga Zakona o plaćanju naknade u slučaju raskida pretplatničkog ugovora krivnjom pretplatnika, primjedba se ne prihvaća jer je pravo na raskid pretplatničkog ugovora bez naknade i pravo na povrat neiskorištenog novčanog iznosa već propisano odredbama članka 41. stavka 6. i članka 42. stavka 7. Zakona o elektroničkim komunikacijama.
44 Hrvatski Telekom d.d. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 36. Komentar na članak 36. ZID ZEK-a Uzimajući u obzir već prethodno iznesen komentar na prijelazne i završne odredbe ZID ZEK-a, HT još jednom ističe primjedbu nedostatka prijelaznih odredbi ZID ZEK-a. Naime, predloženi propis ne sadrži nikakve prijelazne odredbe, iako se njime mijenjaju materijalno-pravne odredbe o pravima infrastrukturnog operatora, odnosno o pravu puta, a kako je to već obrazloženo u istaknutim primjedbama na članak 12. ZID ZEK-a. Ostaje nejasno u kojem trenutku se smatra da je stečeno pravo puta po novouvedenoj presumpciji, kakav je odnos ovakve izmijenjene odredbe prema ranije stečenim pravima puta, kakve su posljedice osporavanja korištenje prava puta, kakve su posljedice na već izdane potvrde o pravu puta i na plaćanje naknade, kao i na postupke u tijeku. Slijedom navedenog, HT još jednom ponavlja kako se izričito protivi izmjenama sadržanim u članku 12. ZID ZEK-a, iz svih prethodno istaknutih razloga. Također, napominje se kako je u slučaju donošenja predloženog članka, a u svrhu zaštite stečenih prava, na ovom mjestu, nužno potrebno minimalno ugraditi prijelaznu odredbu prema kojoj se izmijenjena predmnijeva iz članka 12. ZID ZEK-a primjenjuje isključivo na onu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu izgrađenu nakon njegova stupanja na snagu. Primljeno na znanje Primjedba je bespredmetna. Budući da su prihvaćene primjedbe na članak 14. Nacrta prijedloga Zakona, na način da su u članku 28. Zakona o elektroničkim komunikacijama zadržane važeće odredbe o stjecanju prava puta na temelju zakona i pretpostavci stjecanja tog prava bez sudskog spora u razdoblju od najmanje tri godine od početka korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture, ova je primjedba postala bespredmetna.
45 Hrvatski Telekom d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Komentar na prijelazne i završne odredbe ZID ZEK-a HT ističe primjedbu nedostatka prijelaznih odredbi ZID ZEK-a. Naime, predloženi propis ne sadrži nikakve prijelazne odredbe, iako se njime mijenjaju materijalno-pravne odredbe o pravima infrastrukturnog operatora, odnosno o pravu puta, a kako je to već obrazloženo u istaknutim primjedbama na članak 12. ZID ZEK-a. Ostaje nejasno u kojem trenutku se smatra da je stečeno pravo puta po novouvedenoj presumpciji, kakav je odnos ovakve izmijenjene odredbe prema ranije stečenim pravima puta, kakve su posljedice osporavanja korištenje prava puta, kakve su posljedice na već izdane potvrde o pravu puta i na plaćanje naknade, kao i na postupke u tijeku. Slijedom navedenog, HT još jednom ponavlja kako se izričito protivi izmjenama sadržanim u članku 12. ZID ZEK-a, iz svih prethodno istaknutih razloga. Također, napominje se kako je u slučaju donošenja predloženog članka, a u svrhu zaštite stečenih prava, nužno potrebno minimalno ugraditi u ZID ZEK prijelaznu odredbu prema kojoj se izmijenjena predmnijeva iz članka 12. ZID ZEK-a primjenjuje isključivo na onu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu izgrađenu nakon njegova stupanja na snagu. Primljeno na znanje Primjedba je bespredmetna. Budući da su prihvaćene primjedbe na članak 14. Nacrta prijedloga Zakona, na način da su u članku 28. Zakona o elektroničkim komunikacijama zadržane važeće odredbe o stjecanju prava puta na temelju zakona i pretpostavci stjecanja tog prava bez sudskog spora u razdoblju od najmanje tri godine od početka korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture, ova je primjedba postala bespredmetna.
46 Hrvatski Telekom d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 31. Komentar na članak 31. ZID ZEK-a Ovim se člankom usklađuju prekršajne kazne predviđene člankom 119. za teške povrede ZEK-a. HT niže iznosi svoje primjedbe i prijedloge u odnosu na pojedine točke sadržane u članku 119. stavku 1. ZEK-a. • U odnosu na članak 119. stavak 1. toč. 8 i 9 ZEK-a Obzirom na primjedbe iznesene na članak 9. ZID ZEK-a, HT se protivi uvođenju novih točaka 8. i 9. u članku 119. stavku 1. ZEK-a, kojima se predviđa teškom povredom ZEK-a neosiguravanje nesmetanog pristupa elektroničkoj komunikacijskoj mreži, elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi te njezino neodržavanje. • U odnosu na članak 119. stavak 1. toč. 11 ZEK-a Obzirom na primjedbe iznesene na članak 12. ZID ZEK-a vezane uz pojam upravitelja nekretnine, HT se protivi izmjeni dosadašnje točke 9., koja postaje točka 11. • Predlaže se dopuniti članak 119. stavak 1. toč. 29 ZEK-a HT ovim putem predlaže dopuniti članak 119. stavak 1. toč. 29 ZEK-a na način da se ispred riječi „člankom 63. stavkom 5. ovoga Zakona“ dodaju riječi „sa člankom 62. i„ tako da odredba sada glasi: „ako u svojstvu operatora sa značajnom tržišnom snagom ne dostavi Agenciji na uvid maloprodajne cijene svojih usluga u skladu sa člankom 62. i člankom 63. stavkom 5. ovoga Zakona“. Obrazloženje: Predloženom izmjenom provodi se nomotehnička promjena s ciljem usklađenja visine propisane kazne za istovrsno postupanje. Naime, članak 119. stavak 1. toč. 29 ZEK-a predviđa novčanu kaznu u iznosu od 100.000,00 do 1.000.000,00 kn za slučaj da operator sa značajnom tržišnom snagom ne dostavi Agenciji na uvid maloprodajne cijene svojih usluga. Budući da ista obveza (dostave Agenciji na uvid maloprodajne cijene) operatoru sa značajnom tržišnom snagom može biti određena i kroz utvrđenje značajne tržišne snage na veleprodajnom tržištu sukladno članku 62. ZEK-a, radi usklađenja potrebno je unutar članka 119. stavka 1. toč. 29 ZEK-a za propuštanje iste obveze (obavještavanja Agencije) predvidjeti i istu prekršajnu sankciju. • U odnosu na članak 119. stavak 1. toč. 45 ZEK-a Radi usklađivanja predmetne odredbe s prethodno predloženom izmjenom članka 77. stavka 3. ZEK-a (u okviru komentara istaknutih na članak 21. ZID ZEK-a), HT predlaže izmjenu članka 119. stavka 1. toč. 45 ZEK-a tako da ista sada glasi: „ako nadležnom središnjem tijelu ne osigura mogućnost preuzimanja podatka o lokaciji osobe za kojom je pokrenuta akcija traganja i spašavanja, u skladu sa člankom 77. stavkom 3. ovoga Zakona,“. Nije prihvaćen Primjedbe se ne prihvaćaju. Mišljenja smo da novopredložene odredbe u članku 119. Zakona o elektroničkim komunikacijama propisuju primjerene prekršajne kazne, razmjerne težini povreda pojedinih odredaba tog Zakona, koje su izmijenjene i dopunjene ovim Nacrtom prijedloga Zakona.
47 Hrvatski Telekom d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 30. Komentar na članak 30. ZID ZEK-a Ovom izmjenom se u članku 118. stavku 1. ZEK-a povisuje posebni maksimum novčane kazne za osobito teške povrede ZEK-a sa dosadašnjih 5% na čak 10% godišnjeg bruto prihoda od obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga. Također, u članku 118. stavku 1. dodaje se nova točka 1. koja predviđa neizgradnju elektroničke komunikacijske mreže velike brzine u skladu s obvezama i u rokovima iz članka 25.a stavka 5. ZEK-a kao osobito tešku povredu ZEK-a. HT se protivi ovako predloženoj izmjeni članka 118. stavka 1. i toč. 1 ZEK-a te iznosi svoj prijedlog izmjene predmetne odredbe kako slijedi. • U odnosu na predloženo povećanje maksimuma novčane kazne iz članka 118. stavka 1. ZEK-a Predlaže se izmijeniti članak 118. stavak 1. tako da isti sada glasi: „Novčanom kaznom u iznosu do najviše 5% vrijednosti ukupnog godišnjeg bruto prihoda od pružanja konkretne elektroničke komunikacijske usluge u okviru koje je počinjen prekršaj, ostvarenog u posljednjoj godini za koju postoje zaključena godišnja financijska izvješća, kaznit će se za prekršaj pravna osoba:“ Obrazloženje: U odnosu na predloženo povećanje maksimuma novčane kazne za osobito teške povrede ZEK-a, HT ističe kako nisu nastupile nikakve nove okolnosti u nacionalnom i europskom zakonodavstvu, kao niti u sudskoj praksi, a koje bi ukazivale na potrebu ovako drastičnog povećanja predviđenog maksimuma novčane kazne. Ako se uzmu u obzir višemilijunski prihodi operatora na tržištu, onda je razvidno da je posebni maksimum novčane kazne od 5% godišnjeg bruto prihoda razmjeran i učinkovit te da se njime već sada postiže opća svrha prekršajno-pravnih sankcija - odvraćanje od počinjenja prekršaja. Stoga se HT protivi ovako predloženoj izmjeni članka 118. stavka 1. ZEK-a. HT predlaže unutar važećeg članka 118. stavka 1. ZEK-a ukloniti trenutno propisan posebni minimum novčane kazne od 1% godišnjeg bruto prihoda. Nepropisivanje posebnog minimuma novčane kazne omogućuje širi raspon u dosuđivanju novčane kazne, sukladno odredbama Prekršajnog zakona, te isto tako predstavlja pravni standard u komparativnom pravu, ali i u srodnim granama prava, poput prava tržišnog natjecanja. Također, način određivanja novčane kazne potrebno je dovesti u vezu s prihodom ostvarenim od konkretne usluge uz koju je vezana povreda ZEK-a. Time bi se sukladno članku 33. stavku 9. Prekršajnog zakona razradilo što čini ukupni prihod poduzetnika te upravo na taj način osiguralo pravičnije kažnjavanje. Stoga, HT predlaže izmijeniti članak 118. stavka 1. ZEK-a na način kako je to gore navedeno. • U odnosu na predviđanje novog prekršaja u članku 118. stavku 1. toč. 1 ZEK-a Predlaže se dopuniti tekst odredbe članka 118. stavka 1. točke 1. ZEK-a na način da ista glasi: „1. ako ne izgradi elektroničku komunikacijsku mrežu velike brzine u skladu s obvezama i u rokovima iz članka 25. a stavka 5. ovoga Zakona, osim ukoliko je do odstupanja došlo uslijed događaja koje podnositelj prijave iz članka 25.a stavka 3. ovoga Zakona nije mogao predvidjeti, izbjeći, otkloniti niti na njega utjecati.“ Obrazloženje: Potrebno je dopuniti odredbu članka 118. stavka 1. toč. 1 ZEK-a, kako bi ista slijedila izmjenu sadržanu u komentaru na članak 10. ZID ZEK-a. Nije prihvaćen Primjedbe se ne prihvaćaju. U odnosu na novopredloženu odredbu članka 118. Zakona o elektroničkim komunikacijama o rasponu novčane kazne, koja se izriče u postotku ukupnoga godišnjeg bruto prihoda, primjedba se ne prihvaća jer je propisana kazna usklađena s mjerodavnom odredbom Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, koji je u postupku donošenja. Posebno se ističe neprihvatljivim predloženo brisanje posebnog minimuma novčane kazne od 1%, budući da važeći Prekršajni zakon (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13 i 110/15), kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, u mjerodavnom članku 33. stavku 9. izričito propisuju navođenje minimuma postotka novčane kazne, i to u visini od 1%. U odnosu na novopredloženu odredbu članka 118. Zakona o elektroničkim komunikacijama, kojom se u popis osobito teških povreda ovoga Zakona dodaje neispunjavanje obveze izgradnje elektroničke komunikacijske mreže velike brzine, ukazuje se na obrazloženje neprihvaćanja primjedbe istog podnositelja pod točkom 16., kojim nije prihvaćena sadržajno istovjetna primjedba na novopredloženi članak 25.a Zakona o elektroničkim komunikacijama, povredu kojega sankcionira ova odredba.
48 Hrvatski Telekom d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 21. Komentar na članak 21. ZID ZEK-a Ovim izmjenama se kroz članak 77. ZEK-a raspisuju dodatne obveze operatora vezane uz jedinstveni europski broj za hitne službe 112, druge pozivne brojeve hitnih službi i e-poziv. U predloženim novim stavcima 2., 3., 4. i 7. članka 77. ZEK-a, HT predlaže izmjene kako slijedi. • U odnosu na članak 77. stavak 2. ZEK-a HT predlaže u drugoj rečenici članka 77. stavka 2. ZEK-a iza riječi „ili trajanju poziva“ dodati riječi: „ili lokaciji s koje je upućen poziv“, tako da predmetni stavak sada glasi: „(2) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju središnjem tijelu, nadležnom za zaprimanje poziva prema hitnim službama u skladu s posebnim zakonom, dostavljati bez naknade sve raspoložive podatke o ostvarenim pozivima na broj 112, što osobito obuhvaća podatke o imenu i prezimenu ili nazivu pozivatelja, pozivajućem broju, vremenu i trajanju poziva te lokaciji s koje je upućen poziv na broj 112, i to odmah po prosljeđivanju poziva prema broju 112 nadležnom središnjem tijelu. Iznimno, ako podaci o imenu i prezimenu ili nazivu pozivatelja, ili trajanju poziva ili lokaciji s koje je upućen poziv nisu dostupni operatoru, ne postoji obveza dostave tih podataka nadležnom središnjem tijelu.“ Obrazloženje: Ovisno o korištenoj usluzi od strane korisnika (npr. usluge osobnog broja, sukladno Planu numeriranja ili usluge prijenosa govora putem interneta), operator nije u svim slučajevima u mogućnosti utvrditi točnu lokaciju pozivatelja, a što je prepoznato i u stručnom mišljenju HAKOM-a od 24. svibnja 2012. godine (Klasa: 011-02/12-04/15, Urbroj: 376-04/DM-12-02). Stoga, u svrhu izbjegavanja mogućih dvojbi, predlažemo dopunu predmetne odredbe u dijelu gdje se navode iznimke od obveze dostave pojedinih podataka nadležnom središnjem tijelu. • U odnosu na članak 77. stavak 3. ZEK-a HT predlaže izmjenu članka 77. stavka 3. ZEK-a na način da isti sada glasi: „ (3) Na zahtjev središnjeg tijela državne uprave nadležnog za sustav civilne zaštite, koji se temelji na zahtjevu službi nadležnih za provedbu aktivnosti traganja i spašavanja u skladu s posebnim propisima, operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju osigurati odgovarajuće tehničko rješenje putem kojeg nadležno središnje tijelo iz stavka 2. ovoga članka može preuzeti podatak o lokaciji osobe za kojom je pokrenuta akcija traganja i spašavanja, a koja nije uputila poziv na broj 112.„ Obrazloženje: Raspoloživo tehničko rješenje koje omogućava dostupnost podatka o lokaciji korisnika za kojim je pokrenuta akcija traganja i spašavanja, a koji nije uputio poziv na broj 112, funkcionira na način da se nadležno središnje tijelo povezuje s odgovarajućim sustavom koji operator stavlja na raspolaganje i na taj način samo dolazi do traženog podatka. Drugim riječima, u navedenom slučaju nije operator taj koji dostavlja traženi podatak nadležnom središnjem tijelu, već nadležno središnje tijelo samostalno preuzima traženi podatak. Stoga je umjesto predloženog obvezivanja operatora da dostavi traženi podatak, potrebno odredbu izmijeniti na način da su operatori obvezni osigurati odgovarajuće tehničko rješenje koje nadležnom središnjem tijelu omogućava preuzimanje potrebnih podataka. U tom pogledu dodatno sugeriramo da se i definiraju mjere u cilju sprječavanja mogućih zlouporaba pri preuzimanju i korištenju podatka o lokaciji korisnika koji nije uputio poziv na broj 112. • U odnosu na članak 77. stavak 4. ZEK-a HT predlaže u članku 77. stavku 4. ZEK-a iza riječi „te su odgovorni za ispravno usmjeravanje poziva na broj 112“ dodati riječi: „ u skladu s tehničkim mogućnostima pojedine usluge putem koje je ostvaren poziv na broj 112“, tako da predmetni stavak sada glasi: „(4) Operatori iz stavka 1. ovoga članka moraju postupati s pozivima na broj 112 na jednak način kao i prema drugim pozivnim brojevima za pristup hitnim službama, koji su u uporabi u Republici Hrvatskoj, moraju obrađivati te pozive na način koji je najprimjereniji postojećem ustrojstvu sustava hitnih službi, te su odgovorni za ispravno usmjeravanje poziva na broj 112 u skladu s tehničkim mogućnostima pojedine usluge putem koje je ostvaren poziv na broj 112, kao i na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama.“ Obrazloženje: Na način i mogućnosti usmjeravanja pojedinih poziva na broj 112, sukladno ustroju sustava hitnih službi, presudno utječe usluga putem koje je ostvaren poziv na broj 112. Tako na primjer SMS poruku upućenu na broj 112 nije moguće usmjeravati po pojedinim županijama sukladno lokaciji korisnika koji je poslao SMS, nego samo na jednu središnju točku nadležnog središnjeg tijela. Slično je primjenjivo i u slučaju pozivatelja za kojeg operator nema točnu informaciju o lokaciji. Stoga je način usmjeravanja poziva na broj 112, kao i na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama, potrebno zasebno dogovoriti između pojedine hitne službe i operatora, uz uvažavanje mogućnosti i ograničenja pri pružanju pojedine usluge putem koje se ostvaruju pozivi na broj 112, kao i na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama. • U odnosu na članak 77. stavak 7. ZEK-a HT predlaže u članku 77. stavku 7. ZEK-a brisati točku na kraju rečenice i dodati slijedeći tekst: „, uz primjenu jedinstvenog tehničkog rješenja za potrebe svih hitnih službi, osim ukoliko se operatori iz stavka 1. ovog članka i pojedina hitna služba ne dogovore drugačije.“, tako da predmetni stavak sada glasi: „(7) Na obveze operatora iz stavka 1. ovoga članka u pogledu poziva na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama u Republici Hrvatskoj na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga članka i pravilnika iz stavka 6. ovoga članka, uz primjenu jedinstvenog tehničkog rješenja za potrebe svih hitnih službi, osim ukoliko se operatori iz stavka 1. ovog članka i pojedina hitna služba ne dogovore drugačije.“ Obrazloženje: HT poziva da se još jednom razmotri postoji li zaista potreba da se sve predviđene obveze iz članka 77. ZEK-a koje se odnose na pozive na 112, općenito prenesu i na sve ostale hitne službe. Nadalje, vezano uz ispunjavanje obveza iz predložene odredbe, skrećemo pažnju kako je nužno osigurati mogućnost da operatori obveze ispune uz primjenu istih tehničkih rješenja prema svim hitnim službama. Smatramo neopravdanim i neučinkovitim obvezivati operatore na razvijanje zasebnog, različitog tehničkog rješenja za svaku pojedinu hitnu službu. Stoga predlažemo da operatori svoju obvezu iz ovog stavka ispunjavaju omogućavanjem primjene jedinstvenog tehničkog rješenja u odnosu prema svim hitnim službama, osim ukoliko se operatori i pojedina hitna služba ne dogovore drugačije. Nije prihvaćen Primjedbe se ne prihvaćaju. U odnosu na novopredloženi članak 77. stavak 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama primjedba se ne prihvaća jer je istovjetna odredba o izuzimanju od obveze dostave pojedinih vrsta podataka već propisana Pravilnikom o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112 (Narodne novine, broj 138/15), koji je na snazi i primjenjuje se. Dodatno, izuzimanje od obveze dostave i podatka o lokaciji s koje je upućen poziv na broj 112 značilo bi, s obzirom na njegovu u važnost u ispunjavanju uloge broja 112, bitno otežavanje rada Centra 112 i svih hitnih služba. U odnosu na novopredloženi članak 77. stavak 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama primjedba se ne prihvaća jer je istovjetna odredba o dostavi podatka o lokaciji osobe za kojom je pokrenuta akcija traganja i spašavanja već propisana Pravilnikom o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112, koji je na snazi i primjenjuje se. U odnosu na novopredloženi članak 77. stavak 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama primjedba se ne prihvaća jer je istovjetna odredba o odgovornosti za ispravno usmjeravanje poziva na broj 112 već propisana Pravilnikom o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112, koji je na snazi i primjenjuje se. U odnosu na novopredloženi članak 77. stavak 7. Zakona o elektroničkim komunikacijama primjedba se ne prihvaća jer je odgovarajuća primjena odredaba o broju 112 na obveze operatora u pogledu poziva na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama već propisana Pravilnikom o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112, koji je na snazi i primjenjuje se. Nadalje, primjena odgovarajućih tehničkih rješenja za potrebe hitnih službi nije predmet uređivanja zakona, već eventualno podzakonskog propisa, i to gore navedenog Pravilnika.
49 Hrvatski Telekom d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 14. Komentar na članak 14. ZID ZEK-a Ovim se člankom, između ostalog, dodaje u članku 41. ZEK-a novi stavak 10., kojim se uređuje pravo operatora na razmjenu nužnih podataka o podnositelju zahtjeva za sklapanja pretplatničkog ugovora, u svrhu procjene njegove sposobnosti za podmirenje budućih dugovanja, te u svrhu sprečavanja i suzbijanja zlouporaba i prijevara. HT predlaže članak 41. stavak 10. ZEK-a izmijeniti tako da isti sada glasi: „ 10. Prigodom zaprimanja zahtjeva za sklapanje pretplatničkog ugovora operatori javnih komunikacijskih usluga imaju pravo međusobno razmijeniti nužne podatke o podnositelju zahtjeva izravno ili putem posrednika i/ili proslijediti te podatke trećoj osobi ovlaštenoj za obavljanje djelatnosti ocjene kreditne sposobnosti, u svrhu procjene sposobnosti podnositelja zahtjeva za podmirenje svojih budućih dugovanja, te u svrhu sprječavanja i suzbijanja zlouporaba i prijevara u pružanju javnih komunikacijskih usluga. Razmjena i prosljeđivanje nužnih podataka u navedene svrhe dopušteno je samo u vezi s podnošenjem zahtjeva za sklapanje pretplatničkog ugovora, pri čemu se tako razmijenjeni ili proslijeđeni podaci moraju trajno izbrisati ili anonimizirati nakon završetka postupka rješavanja zahtjeva za sklapanje pretplatničkog ugovora, u skladu s posebnim propisima o zaštiti osobnih podataka." Obrazloženje: HT prvenstveno pozdravlja uvođenje prava operatora na razmjenu nužnih podataka u predmetne svrhe, koje je u sličnom obliku već prepoznato u pojedinim državama EU. Smatramo da će ova mogućnost doprinijeti urednijem podmirenju dospjelih obveza te sprječavanju zlouporaba i prijevara u pružanju javnih komunikacijskih usluga, na dobrobit korisnika i operatora. Manje izmjene odredbe koje se predlažu odnose se u pravilu na preciznije definiranje, odnosno na izbjegavanje nejasnoća u tumačenju. Tako se želi naglasiti da se pravo (a ne obveza) razmjene podataka odnosi ne samo na operatora koji postavlja upit, već i na operatora koji odgovara na upit. Nadalje, zbog operativnih i sigurnosnih razloga razmjena je vjerojatnija putem informacijskog posrednika nego li između operatora. Takav informacijski posrednik će sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka raditi po nalogu operatora i biti će ugovorom obvezan osigurati sve mjere zaštite osobnih podataka sukladno važećim propisima. Isto tako, nužno je i u drugoj rečenici odredbe naglasiti da se odredba odnosi samo na razmjenu u svrhe procjene sposobnosti podnositelja zahtjeva za podmirenje svojih budućih dugovanja, te u svrhu sprječavanja i suzbijanja zlouporaba i prijevara u pružanju javnih komunikacijskih usluga, a ne u druge svrhe. Na kraju, anonimizirani podaci, odnosno podaci koji se niti izravno niti posredno ne mogu povezati s određenom fizičkom osobom, se sukladno propisima o zaštiti osobnih podataka ne smatraju osobnim podacima. Stoga se predlaže i dopuna u tom dijelu. Djelomično prihvaćen Primjedba se djelomično prihvaća. Predmetne odredbe Nacrta prijedloga Zakona dopunjene su na odgovarajući način, uvažavajući mišljenje Agencije za zaštitu osobnih podataka.
50 Hrvatski Telekom d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 13. Komentar na članak 13. ZID ZEK-a Članak 29. ZEK-a je dopunjen na način da su dodani pojmovi upravitelja nekretnine kroz stavke 1. i 2., tako da se po novom uređenju visina naknade mora odrediti tako da predstavlja pravičan razmjer između prava vlasnika ili upravitelja nekretnina i interesa operatora elektroničkih komunikacijskih usluga te javnog interesa za razvoj tržišta elektroničkih komunikacija. HT se protivi predloženim izmjenama članka 29. ZEK-a te predlaže zadržavanje postojećeg teksta iz svih razloga istaknutih već ranije kroz komentare na članak 11. i 12. ZID ZEK-a. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Primjedba se ne prihvaća iz istog razloga zbog kojeg nije prihvaćena primjedba na dopune članka 27. Zakona o elektroničkim komunikacijama.
51 Hrvatski Telekom d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 12. Komentar na članak 12. ZID ZEK-a Ovim člankom mijenja se postojeći članak 28. ZEK-a koji uređuje pravo puta kao sui generis pravo koje je nastalo na temelju ZEK-a, u odnosu na infrastrukturu izgrađenu prije stupanja na snagu ZEK-a. HT se protivi predloženim izmjenama članka 28. ZEK-a te predlaže zadržavanje postojećeg teksta. Obrazloženje: Predloženim izmjenama se uvode dvije temeljne novine. Kao prvo, temeljna pretpostavka o gradnji iz članka 28. stavka 1. ZEK-a je brisana i zamijenjena s pretpostavkom korištenja. Stoga bi faktično korištenje bilo dovoljno za postojanje presumpcije. To bi značilo da je kategorija infrastrukturnih operatora proširena tako da obuhvaća sve sukorisnike, koji bi sada bili sunositelji prava puta, neovisno o tome jesu li ili nisu izgradili infrastrukturu. Dosadašnje uređenje, podrazumijevalo je u sebi da je ovlaštenik prava puta vlasnik infrastrukture budući da je istu izgradio. Po novom uređenju svaki nesporni korisnik uživa presumpciju o pravu puta neovisno o tome je li izgradio infrastrukturu ili nije. To bi ujedno značilo da više subjekata može uživati pravo puta za pojedinu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu (dalje u tekstu: EKI) na istoj nekretnini, što je u suprotnosti sa stavkom 3. članka 28. ZEK-a. S obzirom da je korištenje izjednačeno s osnovom za pravo puta, proizlazilo bi, ako pravo puta uključuje pravo vlasništva infrastrukture, da vlasništvo infrastrukture može korištenjem postati (su)vlasništvo presumptivnog ovlaštenika prava puta koji nije izgradio infrastrukturu i koji nije sklopio nikakav ugovor usmjeren na stjecanje. Alternativno tumačenje dovodi pak u pitanje je li ovlaštenik prava puta uopće vlasnik infrastrukture ili je samo njezin korisnik s određenim pravima tj. s pravima pristupa, postavljanja, korištenja, popravljanja i održavanja, ali ne i s pravom vlasništva u odnosu na infrastrukturu. Kao drugo, pretpostavka iz članka 28. stavka 1. podstavka 2. ZEK-a je izmijenjena na način da je dovoljno da se infrastrukturni operator sad koristi EKI bez spora s upraviteljem općeg dobra, vlasnikom ili upraviteljem nekretnine na kojoj je izgrađena infrastruktura, i kraće od tri godine, pa da vrijedi presumpcija postojanja prava puta za njegovu korist. S obzirom da je brisana riječ “sudskog” uz riječ “spora”, proizlazilo bi da korištenje mora biti nesporno u svakom smislu (dakle, spor bi mogao biti i izvansudski, npr. vlasnik bi mogao osporiti korištenje i drugim radnjama, izvan suda npr. dopisom, čime bi presumpcija bila isključena). Pritom nije jasno koje su posljedice naknadnog osporavanja prava puta tj. da li samim osporavanjem presumpcija o pravu puta prestaje. S obzirom na predloženu formulaciju odredbe, proizlazilo bi da pravo puta prestaje u slučaju spora, što dovodi u pitanje već osnovana prava puta s obzirom da prijelazne odredbe ne postoje. Konačno, u odnosu na proširenje kruga ovlaštenika prava puta i osoba koje odlučuju o spornosti na način da se dodaje kategorija “upravitelja” nekretnine, vrijede već ranije istaknute primjedbe uz članak 11. ZID ZEK-a. Pritom se ovo pogotovo odnosi na pravo na naknadu koju sada ima i upravitelj nekretnine sukladno članku 28. stavku 4. ZEK-a, premda nije vlasnik nekretnine. Iste primjedbe odnose se i na pravo upravitelja nekretnine da pokreće postupak pred Agencijom radi utvrđivanja infrastrukturnog operatora, količine i vrste infrastrukture, te visine naknade za pravo puta. Uzimajući u obzir sve navedeno iz slijedećih razloga je nužno zadržati tekst važeće odredbe članka 28. ZEK-a: • Predloženom promjenom zadire se u već stečena prava na temelju članka 28. ZEK-a Temeljem odredbe članka 28. stavka 1. ZEK-a infrastrukturni operatori su na temelju samog zakona (ex lege) već stekli pravo puta za svu EKI izgrađenu u trenutku stupanja na snagu ZEK-a, uz ispunjenje bilo koje od dviju zakonskih pretpostavki. Ovdje predloženom izmjenom članka 28. stavka 1. ZEK-a u potpunosti se mijenja presumpcija o postojanju prava puta, a bez da ZID ZEK predviđa prijelazne odredbe kojima bi se zaštitila već ranije stečena prava infrastrukturnih operatora - pravo puta koje su isti ex lege stekli na temelju zakonskih pretpostavki važećih prije stupanja na snagu ovakve izmjene. Ovakvo zadiranje u već stečena prava infrastrukturnih operatora protivno je odredbama Ustava RH koje propisuju: - vladavina prava najviša je vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava (čl. 3 Ustava RH); - prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom (čl. 49/4 Ustava RH); - zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje (čl. 89/4 Ustava RH). Izmijenjena predmnjeva o postojanju prava puta mogla bi se primijeniti samo za onu EKI izgrađenu nakon stupanja na snagu ovakve promjene, a nikako ne bi mogla retroaktivno utjecati na subjektivno pravo infrastrukturnog operatora stečeno na temelju bivšeg propisa. U protivnom, radilo bi se o povredi stečenih prava i legitimnih očekivanja infrastrukturnih operatora, sadržanih u načelu vladavine prava, kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske. Stečeno pravo ne bi se nikako smjelo derogirati ili ograničiti. Ono podrazumijeva sigurnost pravnog subjekta u svoju pravnu poziciju, te se kroz njega oživotvoruje načelo pravičnosti, zakonitosti i pravne sigurnosti. Infrastrukturni operatori kao pravni subjekti moraju biti u mogućnosti planirati aktivnosti, sigurni u pravne posljedice svojeg djelovanja. Ovakvom promjenom utječe se na samo poduzetništvo i pogoršava položaj infrastrukturnih operatora, koji oni nisu mogli predvidjeti u trenutku ulaganja u EKI. No, isto tako utječe se i na odluke koje su sami imatelji dionica donijeli uzimajući u obzir važeće zakonodavstvo prilikom ulaganja svojih sredstava u kupnju dionica infrastrukturnih operatora. Time se postavlja pitanje naknade štete operatorima i njihovim dioničarima. Stoga se HT protivi uvođenju ovakve promjene te predlaže zadržavanje postojećeg teksta zakona. Podredno se predlaže predvidjeti u prijelaznim odredbama da se ovako izmijenjen članak primjenjuje samo na onu EKI izgrađenu nakon stupanja ovih promjena na snagu jer bi se u protivnom radilo o retroaktivnom pravnom učinku. • Nisu nastale nikakve nove okolnosti na tržištu niti su se izmijenili propisi na EU razini, kojima bi se opravdalo uvođenje ovakve promjene u odredbe o pravu puta Iz obrazloženja razloga uvođenja predložene promjene, konstatira se kako se ista provodi u svrhu nomotehničkog uređenja koje bi trebalo doprinijeti uklanjanju prepreka i olakšavanja gradnje, održavanja, korištenja i daljnjeg razvoja EKI, a što je važno u kontekstu provedbe Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (NN 121/16), kojim je u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva 2014/61/EU. Ovakvo obrazloženje je netransparentno jer nije vidljiv legitiman cilj koji se ovakvom promjenom želi postići. Nisu nastale nikakve nove okolnosti na tržištu ili u propisima na EU razini koje bi opravdale uvođenje ovakve promjene u odredbe o pravu puta. Nisu nastupile promjene u članku 11. Okvirne direktive 2002/21/EC (koja uvodi institut prava puta) da bi na ovaj način trebalo mijenjati postojeće odredbe ZEK-a. Također, ovakvim se promjenama, zbog dovođenja u pitanje već stečenih prava infrastrukturnih operatora i stvaranja pravne nesigurnosti, upravo unose prepreke za gradnju, održavanje, korištenje i razvoj EKI, a što je u suprotnosti s ciljevima Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina i Direktivom 2014/61/EU. • Pravna nesigurnost smanjit će ulaganja operatora i otežati ostvarenje ciljeva iz Digitalne Agende za EU i Direktive 2014/61/EU Osim što ukidanje stečenih prava predstavlja povredu temeljnih ustavnih prava, ovakvim postupanjem se kažnjava cjelokupni sektor elektroničkih komunikacija. Onemogućavaju se investicije u razvoj infrastrukture, posebice ulaganja u sektor razvoja mreža velikih brzina i najnovijih tehnologija, u vrijeme kada je potrebno uložiti dodatne napore u postizanje ciljeva iz Digitalne Agende za EU. I sama Direktiva 2014/61/EU i Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina streme upravo ka poticanju gradnje takvih mreža. U tom smislu, podsjećamo kako je namjera zakonodavca kroz donošenja ZEK-a 2008. bila ta da se uvođenjem instituta prava puta potaknu kapitalna ulaganja i omogući izgradnja mrežne infrastrukture sukladno standardima i principima koji su već odavno usvojeni u EU (npr. Njemačka je radi gradnje EKI uvela institut prava puta na način da je dala besplatno pravo puta za korištenje javnih površina za potrebe infrastrukturne gradnje). Prihvaćen Primjedbe se prihvaćaju. U članku 28. Zakona o elektroničkim komunikacijama zadržane su važeće odredbe o stjecanju prava puta na temelju zakona i pretpostavci stjecanja tog prava bez sudskog spora u razdoblju od najmanje tri godine od početka korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture.
52 Hrvatski Telekom d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 11. Komentar na članak 11. ZID ZEK-a Ovim člankom mijenja se i dopunjuje članak 27. ZEK-a koji uređuje pravo infrastrukturnog operatora na korištenje tuđih nekretnina radi izgradnje elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture (dalje u tekstu: EKI). Izmjenom se u članak 27. stavke 1., 3. i 4. pored pojma upravitelja općeg dobra i vlasnik nekretnine, uvodi pojam upravitelja nekretnine, odnosno kategorija nekretnine pod upravljanjem Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. HT se protivi ovako predloženim izmjenama članka 27. ZEK-a i predlaže zadržavanje postojećeg teksta Zakona. Obrazloženje: Iz obrazloženja predložene promjene proizlazi kako postojeće nesređeno zemljišnoknjižno stanje na području cijele države postaje sve veća prepreka za gradnju, održavanje, korištenje i daljnji razvoj EKI pa da ovakva promjena omogućuje slobodan i neometan pristup i nekretninama koje su pod upravljanjem Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (a ne samo u njihovu vlasništvu ili u statusu općeg dobra), a sve u cilju nesmetanog obavljanja navedenih djelatnosti i budućeg razvoja elektroničkih komunikacija u cjelini. HT ističe kako Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLS) upravljaju svojim, a ne tuđim nekretninama. Pojam upravljanja, odnosno upravitelja je pojam koji je strogo vezan uz pravo vlasništva jer predstavlja jedno od temeljnih vlasničkih ovlaštenja. Upravljanje znači odlučivanje o uporabi, korištenju i raspolaganju stvari, a to su upravo vlasnička ovlaštenja iz članka 30. stavka 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14; dalje u tekstu: ZV). Upravitelj—ako i kada to nije vlasnik—je osoba koja postupa po vlasnikovom nalogu, ili po izričitom zakonskom ovlaštenju, jer u suprotnom postupa protupravno odnosno kao poslovođa bez naloga. Republika Hrvatska upravlja: a) općim dobrima – dijelovima prirode koji po svojim osobinama ne mogu biti u vlasništvu niti jedne osobe, već služe uporabi svih, te sukladno članku 3. stavku 3. ZV-a o njima vodi brigu, upravlja i za to odgovara Republika Hrvatska. b) stvarima u svojem vlasništvu - sukladno članku 1. stavku 1. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 94/13, 18/16), "državna imovina" je imovina u vlasništvu Republike Hrvatske, jer se tim zakonom uređuje upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske. Sukladno članku 2. istog zakona, upravljanje državnom imovinom "podrazumijeva sve sustavne i koordinirane aktivnosti i dobre prakse kojima država optimalno i održivo upravlja svojom imovinom u svrhu ostvarivanja svojega organizacijskog strateškog plana.” Sukladno članku 3. stavku 1. točci 4. istog zakona "upravljanje nekretninama podrazumijeva stjecanje nekretnina, raspolaganje nekretninama i ostvarivanje svih drugih vlasničkih prava sukladno propisima koji uređuju vlasništvo i druga stvarna prava." JLS upravljaju također samo imovinom u svojem vlasništvu, jer ne postoji propis koji ih ovlašćuje na to da upravljaju imovinom u tuđem vlasništvu. Slijedom navedenog, iz predložene izmjene članka 27. ZEK-a ostaje nejasno: - koje bi to bile nekretnine na upravljanju Republike Hrvatske ili JLS, a koje nisu u njihovom vlasništvu i ne predstavljaju opće dobro. Nekretnine koje su faktično pod upravljanjem Republike Hrvatske ili JLS, a koje nisu u njihovom vlasništvu ili u statusu općeg dobra su pod upravljanjem protupravno, jer niti Republika Hrvatska niti JLS nemaju pravo na upravljanje tuđim nekretninama, koje im odlukom vlasnika nisu dane na upravljanje, ili koje posebnim propisom nisu stavljene pod njihovu upravu; - što označava pojam upravitelja nekretnine, a koja nema status općeg dobra; - tko bi se mogao pojaviti u ulozi upravitelja nekretnine, a koja nema status općeg dobra; - čime bi upravitelj nekretnine (koja nema status općeg dobra) dokazao da je upravo on upravitelj pa da bi bio ovlašten pokretati postupak utvrđivanja infrastrukturnog operatora pred Agencijom i bio ovlašten primati naknadu za pravo puta; - ako se uz kategoriju vlasnika nekretnine (koja nema status općeg dobra), pojavljuje istovremeno i njezin upravitelj, postavlja se pitanje tko je onda onaj koji bi bio ovlaštenik naknade za pravo puta na takvoj nekretnini? Da li bi to bio vlasnik nekretnine ili upravitelj te iste nekretnine? Na sva ovdje navedena pitanja, predložene izmjene ZEK-a ne daju odgovor čime se samo stvara dodatna pravna nesigurnost kako za infrastrukturne operatore, tako i za vlasnike nekretnina. Problem nesređenog zemljišnoknjižnog stanja ne može se rješavati na način da se jednostavno zanemari pitanje vlasništva i pojam vlasnika zamijeni pojmom upravitelja. Ovo prvenstveno zbog toga jer je takvo postupanje suprotno ustavnoj garanciji vlasništva iz članka 48. Ustava RH. Isto tako, Ustav RH u članku 3. nepovredivost vlasništva navodi kao najvišu ustavnopravnu kategoriju (vrednotu), dok gradnja EKI, premda jest u interesu Republike Hrvatske, ne predstavlja takvu ustavnopravnu vrednotu, pa zbog toga niti može biti razlogom za izjednačavanje pojmova "vlasnik" i "upravitelj", kako se to navodi u prijedlogu ZID ZEK-a. Pitanje nesređenog zemljišno-knjižnog stanja ne bi niti smjelo utjecati na pravo puta infrastrukturnih operatora, stečeno ex lege, ispunjenjem za to predviđenih zakonskih pretpostavki. Jer pravo puta bi trebalo predstavljati trajni teret na nekretnini koji nameće dužnost trpljenja odnosno propuštanja na strani svagdašnjeg vlasnika nekretnine, odnosno upravitelja općeg dobra, za korist infrastrukturnog operatora kao ovlaštenika. Dakle, pravo puta bi trebalo biti usko vezano uz samu nekretninu, a ne uz njezina vlasnika. Smisao prava puta jest taj da infrastrukturni operator na određenoj nekretnini ima pravo puta, neovisno o promjenama vlasnika. Pored toga, napominje se da nesređeno zemljišnoknjižno stanje ne znači da je dokazivanje vlasništva onemogućeno, već je samo otežano. Pritom se ističe da od 1. siječnja 2017. godine u Republici Hrvatskoj u potpunosti vrijedi zaštita povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga, budući da zakonodavac nije produžio rok odgode primjene ovih načela sukladno članku 388. stavku 5. ZV-a. Slijedom navedenog, neprihvatljivo je sa aspekta jedinstvene zakonodavne politike uspostaviti punu zaštitu povjerenja na svim nekretninama u Republici Hrvatskoj, a istovremeno se pozivati na nesređeno zemljišnoknjižno stanje, implicirajući da to zemljišnoknjižno stanje nije potpuno odnosno istinito. Time što je država (odnosno JLS) sebe u upravljanju izjednačila s vlasnikom, izričito navodeći da se radi o slučajevima u kojima nije vlasnik, kako je to navedeno u obrazloženju prijedloga, zapravo je provela svojevrsnu nacionalizaciju nekretnina koje potpadaju u takav režim. Time što je sebi neposredno propisala ovlast koja pripada isključivo vlasniku po samoj prirodi vlasništva, oduzela je jedno vlasničkopravno ovlaštenje vlasniku, bez da je to učinila u odgovarajućem postupku pružajući vlasniku pravo da se očituje, što je suprotno ustavnom pravu na pravičan postupak iz članka 29. Ustava RH. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te druge pravne osobe (npr. Hrvatske šume d.o.o., Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i dr.) prema posebnim propisima imaju posebna ovlaštenja za upravljanje nekretninama, u okviru čega upravljaju, skrbe i odgovaraju za te nekretnine. Budući da je Zakonom o elektroničkim komunikacijama određeno da je gradnja, održavanje, korištenje i razvoj elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme od interesa za Republiku Hrvatsku, dopunama članka 27. Zakona o elektroničkim komunikacijama omogućuje se slobodan i neometan pristup i nekretninama koje su pod upravljanjem Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a ne samo u njihovu vlasništvu ili u statusu općeg dobra, i to u cilju nesmetanog obavljanja navedenih djelatnosti i budućeg razvoja elektroničkih komunikacija u cjelini.
53 Hrvatski Telekom d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 10. Komentar na članak 10. ZID ZEK-a Ovim člankom u ZEK se dodaje novi članak 25.a kojim se propisuju uvjeti gradnje elektroničke komunikacijske mreže velike brzine javnim sredstvima, kao i obveze podnositelja prijave o iskazu tržišnog interesa. HT predlaže dopuniti članak 25.a stavak 5. na način da se iza prve rečenice doda druga rečenica, tako da predmetni stavak sada glasi: „Podnositelj prijave iz stavka 3. ovoga članka mora izgraditi elektroničku komunikacijsku mrežu velike brzine u skladu s obvezama koje je iskazao u toj prijavi, u roku od najviše tri godine od dana podnošenja prijave, ili u kraćem roku u skladu sa zahtjevima određene državne potpore ili programa državne potpore. Podnositelj prijave neće se smatrati odgovornim za ona odstupanja do kojih je došlo uslijed događaja koje isti nije mogao predvidjeti, izbjeći, otkloniti niti na njega utjecati.“ Obrazloženje: Budući da se stavkom 5. članka 25.a ZEK-a propisuje obveza podnositelja prijave o iskazu tržišnog interesa na provođenje gradnje u skladu s iskazanim obvezama i u određenom roku, nužno se nameće potreba predvidjeti odredbu prema kojoj se podnositelj prijave oslobađa odgovornosti za odstupanja do kojih može doći zbog razloga koji nisu pod njegovom kontrolom pa ih isti ne može predvidjeti, izbjeći, otkloniti na njih utjecati (npr. prirodne nepogode, izmjene propisa, duljina postupka ishođenja određenih dozvola i sl.). To tim više što se člankom 30. ZID ZEK-a ovakva odstupanja predviđaju kao osobito teška povreda Zakona, za koju bi prema novom prijedlogu novčana kazna iznosila od 1% do čak 10% ukupnog godišnjeg bruto prihoda od obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Mišljenja smo da bi svaki zainteresirani subjekt, odnosno podnositelj prijave, trebao u svojem poslovnom planu, na kojem se i temelji iskaz tržišnog interesa, analizirati sve poslovne rizike povezane s poslovnim pothvatom i na temelju takve analize odrediti obuhvat područja za koji iskazuje tržišni interes. Dodatno, skrećemo pozornost na činjenicu da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 20/17) pojednostavljen postupak pribavljanja suglasnosti i dozvola za gradnju na zemljištu, građevinama ili drugim nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske te jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Okolnosti "više sile" i objektivnih razloga za neispunjenje preuzetih obveza izgradnje (razlozi koji nisu pod kontrolom podnositelja prijave te ih on ne može predvidjeti, izbjeći, otkloniti niti na njih utjecati), a koje navodi podnositelj primjedbe, procjenjuju se u svakom konkretnom slučaju inspekcijskog nadzora.
54 Hrvatski Telekom d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 9. Komentar na članak 9. ZID ZEK-a Predloženim člankom dopunjuju se odredbe članka 25. ZEK-a koji nosi naslov Gradnja, korištenje i održavanje elektroničke komunikacijske mreže, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme na način da se predviđa obveza operatora osigurati nesmetani pristup i održavanje elektroničke komunikacijske mreže, infrastrukture i povezane opreme (dalje u testu: EKI), a sve u svrhu osiguravanja sigurnosti uporabe mreže, cjelovitosti i međusobnog djelovanja elektroničkih komunikacijskih usluga. HT se protivi predloženim izmjenama u članku 25. ZEK-a, te s njime usko povezanim člankom 31. ZID ZEK-a i predlaže zadržavanje postojećeg teksta Zakona. Obrazloženje: Iz obrazloženja predloženih promjena proizlazi da je njihov jedini njezin cilj potaknuti operatore na ishođenje potvrda o pravu puta ne bi li se na taj način uredili imovinsko-pravni odnosi u vezi sa EKI. HT skreće pozornost na to da činjenica da potvrda o pravu puta nije izdana ne znači da imovinsko-pravni odnosi između infrastrukturnog operatora i upravitelja općeg dobra odnosno vlasnika nekretnine nisu riješeni. Pravo puta je uspostavljeno po sili članka 28. stavka 1. ZEK-a za EKI infrastrukturnog operatora koji ispunjava pretpostavke iz tog članka, na svim nekretninama u Republici Hrvatskoj. Potvrda o pravu puta je deklaratorne naravi te ista prema sudskoj praksi Visokog upravnog suda RH (Us-12493/2009 od 14.1.2010. i Us-3173/2010 od 17.2.2011.) predstavlja samo uvjerenje, a ne upravni akt kojim bi se odlučivalo o kakvom pravu, obvezi ili pravnom interesu legitimiranih stranaka u upravnom postupku. Stoga, činjenica da potvrda nije izdana, ne znači da su odnosi neregulirani. Oni su već uređeni ZEK-om i odgovarajućim podzakonskom propisom – Pravilnikom o potvrdi i naknadi za pravo puta (152/11, 151/14). Potvrda o pravu puta se izdaje na zahtjev bilo infrastrukturnog operatora, bilo upravitelja općeg dobra, odnosno vlasnika nekretnine. Do tada, obje strane su se dužne ponašati sukladno zakonu. Budući da je pravo puta osnovano ex lege, infrastrukturni operator ima pravo pristupa, postavljanja, korištenja, popravljanja i održavanja EKI, što je upravitelj općeg dobra, odnosno vlasnik nekretnine dužan trpjeti. Slijedom navedenog, razvidno je da reguliranje imovinsko-pravnih odnosa nije i ne bi smjelo biti pretpostavka za sigurnu uporabu mreže, cjelovitost i međusobno djelovanje elektroničkih komunikacijskih usluga. Time nema niti razloga za dodatnim raspisivanjem ovakvih obveza operatora, uz prijetnju sankcije istima člankom 31. ZID ZEK-a u iznosu od 100.000,00 – 1.000.000,00 mio kn (članak 119. stavak 1. točke 8. i 9. ZEK-a), kojoj promjeni se HT ovime također protivi. Sasvim suprotno, iz dosadašnje neujednačene prakse proizlazi da su vlasnici nekretnina (upravitelji općih dobara) iz različitih razloga skloni uskraćivati infrastrukturnom operatoru pravo pristupa mreži i infrastrukturi položenoj na njihovoj nekretnini te upravo time svojim radnjama onemogućavati funkcioniranje djelatnosti operatora, zbog čega su operatori prisiljeni ostvarivati sudsku zaštitu. Obzirom da je člankom 3. ZEK-a predviđeno kako su EKI i obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga od interesa za Republiku Hrvatsku, sudska praksa (OS Zlatar, rješenje od 5. srpnja 2016., PsP-24/2016) je zauzela stajalište da eventualni sporni odnosi vezani za ugovaranje služnosti ili ishođenje potvrde o pravu puta ne bi nipošto smjeli predstavljati opravdani razlog zbog kojeg bi vlasnici nekretnina (upravitelji općih dobara) bili ovlašteni poduzimati radnje koje bi onemogućavale funkcioniranje djelatnosti operatora. Stoga, HT apelira da se u svrhu zaštite EKI i javnog interesa za razvojem tržišta elektroničkih komunikacija, jasnije raspišu obveze ne za operatore, već upravo za vlasnike nekretnina (upravitelje općih dobara), u svrhu boljeg razumijevanja važnosti omogućavanja pristupa EKI. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Kao što se pokazalo u dosadašnjoj provedbi Zakona o elektroničkim komunikacijama, bilo je nužno u za to namijenjenom zakonskom članku, koji uređuje pitanja gradnje, korištenja i održavanja elektroničke komunikacijske mreže, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, izričito propisati obvezu operatora da osiguraju nesmetani pristup svojoj mreži, infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi u svrhu njezina korištenja, popravljanja i održavanja te neprekinutog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga ugovorene kakvoće, kao i njihovu obvezu da održavaju navedenu mrežu, infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu osiguravanja sigurnosti i cjelovitosti ugovorenih elektroničkih komunikacijskih usluga. Navedene obveze operatora trebalo je izričito urediti upravo zbog činjenice što su, prema odredbi članka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama, održavanje, razvoj i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme od interesa za Republiku Hrvatsku, pa je stoga, prema našoj ocjeni, za kršenje predloženih odredaba predviđena i primjerena novčana kazna u članku 34. Nacrta prijedloga Zakona.
55 Hrvatski Telekom d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 5. Komentar na članak 5. ZID ZEK-a Predloženim člankom jasnije se uređuje nadležnost Agencije u okviru članka 12. ZEK-a, pa tako između ostalog, kroz stavak 1. točku 3. i u području ocjenjivanja koncentracije i pripajanja, spajanja ili drugog oblika zajedničkog ili usklađenog djelovanja operatora. HT predlaže u članku 12. stavku 1. dopuniti točku 3. tako da ista sada glasi: „3. donošenje odluka u vezi s utvrđivanjem mjerodavnih tržišta, provedbom analize tržišta, određivanjem i ukidanjem regulatornih obveza operatorima sa značajnom tržišnom snagom, te ocjenjivanjem koncentracije i pripajanja, spajanja ili drugog oblika zajedničkog ili usklađenog djelovanja operatora na način i u situacijama predviđenim člankom 68. ovog Zakona“. Obrazloženje: Obzirom da se u području ocjenjivanja koncentracije i pripajanja, spajanja ili drugog oblika zajedničkog ili usklađenog djelovanja operatora radi isključivo o onim ovlastima Agencije koje već izviru iz važećeg članka 68. ZEK-a, predlaže se dopuna članka 12. stavka 1. točke 3. ZEK-a, kako ne bi došlo do pogrešne interpretacije i miješanja nadležnosti ove Agencije s nadležnošću Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Prihvaćen Primjedba se prihvaća. Predmetna odredba članka 5. Nacrta prijedloga Zakona dopunjena je na odgovarajući način.
56 Hrvatski Telekom d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 2. Komentar na članak 2. ZID ZEK-a Ovim člankom dopunjuje se popis pojmova utvrđenih člankom 2. ZEK-a. Tako se, između ostalog, u postojeći članak 2. stavak 1. dodaje nova točka 43. kojom se uvodi definicija pojma opsežnih radova na obnovi. HT ovim putem predlaže uskladiti predmetnu definiciju sa terminologijom iz Zakona o gradnji (NN 153/13). Obrazloženje: Zakon o gradnji ne poznaje termin opsežnih radova na obnovi, uslijed čega će doći do neusklađenosti i različitog tumačenja u primjeni ovog propisa vezano uz novi članak 24. a ZEK-a, koji obvezuje investitore na izgradnju zajedničkog antenskog sustava, kabelske kanalizacije, pristupne točke i fizičke infrastrukture unutar zgrade prilagođene mreži velike brzine, onda kada se vrši obnova takve zgrade. Najbliži pojam iz Zakona o gradnji koji bi odgovarao pojmu opsežnih radova na obnovi jest termin rekonstrukcija građevine iz članka 3. stavka 1. toč. 19 Zakona o gradnji, pod kojim se podrazumijeva „izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove“. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Pojam "opsežni radovi na obnovi" prenosi se, zajedno s drugim pojmovima iz članka 2. Nacrta prijedloga Zakona, u članak 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama radi potpunog usklađivanja s pojmovima iz Direktive 2014/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/61/EU).
57 Iskon Internet d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 31. Predlažemo izmjenu dosadašnje točke 29., članka 119. stavak 1. na način da ista glasi: ''ako u svojstvu operatora sa značajnom tržišnom snagom ne dostavi Agenciji na uvid maloprodajne cijene svojih usluga u skladu sa člankom 62. i člankom 63. stavkom 5. ovoga Zakona,'' Operator sa značajnom tržišnom snagom smije nuditi usluge po cijenama koje su troškovno usmjerene, te je za povredu navedene obveze propisana najteža kazna. No, od navedene obveze nužno je razlikovati, a posljedično i različito sankcionirati, obvezu notifikacije maloprodajnih cijena nadležnom regulatornom tijelu. Nesporno je da obveza notifikacije služi pravnoj sigurnosti operatora sa značajnom tržišnom snagom koji se nakon obavijesti, a po proteku roka od 8 dana, može osloniti da primijenjene cijene zadovoljavaju sve uvjete. Stoga, se eventualno kršenje samo obveze notifikacije (kao dijela regulatorne obveze) u slučajevima kada cijene zadovoljavaju test istiskivanja marže (što je bit i smisao regulatorne obveze) ne mogu promatrati jednako strogo kao i slučajevi gdje ponuđena cijena ne ispunjava propisane uvjete iz testa istiskivanja marže pa time ostali operatori nemaju priliku za poštenu tržišnu utakmicu. Smatramo kako bi Zakon jednako trebao jednako prethodno opisani način tretirati situacije notifikacije maloprodajnih cijena usluga HAKOM-u neovisno radi li se o notifikaciji cijena temeljem članka 62. ili članka 63. ZEK-a. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Mišljenja smo da točka 2. stavka 1. članka 118. Zakona o elektroničkim komunikacijama na primjeren način uređuje prekršajnu kaznu operatorima sa značajnom tržišnom snagom.
58 Iskon Internet d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 30. Nastavno na izmjene članka. 118. stavak 1. smatramo da bi se predložena novčana kazna za osobito teške povrede Zakona trebala odrediti u iznosu do najviše 5% ukupnog godišnjeg bruto prihoda, odnosno da navedena odredba treba glasiti: „Novčanom kaznom u iznosu do najviše 5% vrijednosti ukupnog godišnjeg bruto prihoda od pružanja konkretne elektroničke komunikacijske usluge u okviru koje je počinjen prekršaj, ostvarenog u posljednjoj godini za koju postoje zaključena godišnja financijska izvješća, kaznit će se za prekršaj pravna osoba:“ Određivanjem posebnog maksimuma kazne, a bez propisanog posebnog minimuma kazne, osigurava se pravičnije kažnjavanje i omogućuje razmjerno i primjereno kažnjavanje u odnosu na okolnosti konkretnog slučaja. U postojećem okviru uslijed postojanja posebnog minimuma ograničava se prostor sudu prilikom određivanja kazne, što posebno dolazi na vidjelo u situaciji postojanja povreda čije je kažnjavanje predviđeno čl. 118., ali kada nije došlo do negativnih utjecaja na tržišno natjecanje i konkurente. S obzirom da su kazne propisane u postotku od ukupnog godišnjeg bruto prihoda, a što u pravilu predstavlja značajne iznose, nipošto nije u skladu sa načelom razmjernosti za povrede članaka 118., a koje nisu negativno utjecale na zaštićene vrijednosti, ograničiti sudu mogućnost izricanja kazne primjerene povredi. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. U odnosu na novopredloženu odredbu članka 118. Zakona o elektroničkim komunikacijama o rasponu novčane kazne, koja se izriče u postotku ukupnoga godišnjeg bruto prihoda, primjedba se ne prihvaća jer je propisana kazna usklađena s mjerodavnom odredbom Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, koji je u postupku donošenja. Posebno se ističe neprihvatljivim predloženo brisanje posebnog minimuma novčane kazne od 1%, budući da važeći Prekršajni zakon (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13 i 110/15), kao i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, u mjerodavnom članku 33. stavku 9. izričito propisuju navođenje minimuma postotka novčane kazne, i to u visini od 1%.
59 Iskon Internet d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 15. Iskon Internet d.d. pozdravlja predloženu izmjenu čl. 50. st. 2. Smatramo da je korisnički orijentirano prihvaćanje prigovora i elektroničkim putem. Naša iskustva pokazuju da se na taj način korisnicima znatno olakšava pristup operatoru prilikom ostvarenja svojih prava. Primljeno na znanje Ovaj komentar nema obilježja primjedbe.
60 Iskon Internet d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 6. Predlažemo brisanje novo dodanog podstavka 9. u članku 14. stavak 4. Iz razloga pravne sigurnosti i presumpcije nedužnosti smatramo kako je protivno pozitivno pravnim odredbama iznositi činjenice i okolnosti predmeta koji još uvijek nisu pravomoćno okončani. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Novopredloženim podstavkom 9. članka 14. stavka 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama provodi se usklađivanje s člankom 184. stavkom 5. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13 i 110/15).
61 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 31. Članak 119. ZEK-a (članak 31. Prijedloga Zakona) – izmjene u stavku 1.: U članku 119. stavku 1. iza točke 7. dodaju se nove točke 8., 9. i 10. koje glase: "8. ako ne osigura nesmetani pristup nekretninama kojima upravlja ili čiji je vlasnik, a na kojima je postavljena elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema u svrhu njezina korištenja, popravljanja ili održavanja, ili neprekinutog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga ugovorene kakvoće u skladu, sa člankom 25. stavkom 9. ovoga Zakona, 9. ako ne osigura nesmetani pristup svojoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži ili elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi u svrhu njezina korištenja, popravljanja ili održavanja, ili neprekinutog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga ugovorene kakvoće u skladu, sa člankom 25. stavkom 10. ovoga Zakona, 10. ako ne održava svoju elektroničku komunikacijsku mrežu ili elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu osiguravanja sigurnosti i cjelovitosti ugovorenih elektroničkih komunikacijskih usluga, u skladu sa člankom 25. stavkom 11. ovoga Zakona," Obrazloženje: Nastavno na predloženu dopunu članka 25. kojim se predlaže dodati novi stavak 9., a kojim se propisuju obveze upravitelja odnosno vlasnika nekretnina, nužno je odrediti i primjerenu kaznu za kršenje ovih obveza. Predlaže se nomotehničko usklađenje teksta u novoj točki 9. i 10. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Prijedlog dodavanja nove točke 8. u stavak 1. članka 119. Zakona o elektroničkim komunikacijama ne prihvaća se iz razloga neprihvaćanja primjedbe istog podnositelja na članak 11. Nacrta prijedloga Zakona, kojom se predlagalo dodavanje nove odredbe u članak 25. Zakona o elektroničkim komunikacijama, povreda koje bi se sankcionirala ovim prijedlogom. Prijedlog dodavanja preostalih točaka u članak 119. stavak 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama već je uređen člankom 34. Nacrta prijedloga Zakona.
62 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 30. Članak 118. ZEK-a (članak 30. Prijedloga Zakona) – izmjene u stavku 1. – nova točka 1.: Metronet predlaže u svrhu aktiviranja članka 118. ZEK-a i njegovu poveznicu sa člankom 25 a, u članku 25.a precizno definirati na koji slučaj i neispunjenje rokova se sankcija odnosi, tj. za operatore koji iskažu komercijalni interes za određeno područje, ako protekom razdoblja od 3 godine ne izgrade NGA mrežu, jer su takvim postupanjem NP-u uskratili mogućnost korištenja državne potpore za navedeno područje, te nisu ostvareni ciljevi Digitalne Agende, i to isključivo iz razloga iskaza komercijalnog interesa koji nije realiziran. Dodatno, potrebno je definirati aktivnosti koje su nužne za praćenje izvršenja iskazanog interesa i postupak u slučaju sankcioniranja neizvršenja iskazanog interesa. Pored toga, ovakvo kažnjavanje neće polučiti rezultatima s obzirom da neće biti prihoda od obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga jer se radi o gradnji mreže, a ne pružanju naplatnih usluga. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Smatramo da se novopredloženom točkom 1. u članku 118. stavku 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama na primjeren način i pravilnim upućivanjem na odredbu novopredloženog članka 25.a istoga Zakona propisuje sankcioniranje osobito teške povrede toga Zakona, koja se sastoji u neispunjavanju obveze izgradnje elektroničke komunikacijske mreže velike brzine.
63 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 29. Članak 112. ZEK-a (članak 29. Prijedloga Zakona) – izmjene u stavku 1.: U članku 112. stavku 1. iza točke 15. dodaje se nova točka 16. koja glasi: "16. nadzirati ispunjavanje obveza investitora zgrade iz članka 24.a i vlasnika ili drugih nositelja prava korištenja pristupne točke i fizičke infrastrukture unutar zgrade iz članka 24.b ovog Zakona," Dosadašnje točke 16. do 23. postaju točke 17. do 24. Obrazloženje: Predlaže se dopuniti ovlasti inspektora elektroničkih komunikacija kako bi se osigurao nadzor nad provođenjem obveza propisanih člankom 24.a i 24.b Zakona. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Smatramo da je predložena dopuna ovlasti inspektora elektroničkih komunikacija nepotrebna iz razloga što njegove ovlasti nadzora nad provedbom obveza, koje su predmet ove primjedbe, već proizlaze iz postojećih odredaba članka 112. Zakona o elektroničkim komunikacijama.
64 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 24. Članak 92. ZEK-a (članak 24. Prijedloga Zakona) – dodati novi stavak 8.: U članku 92. ZEK-a predlažemo dodati novi stavak 8. koji glasi: "(8) Prigodom davanja u najam radiofrekvencijskog pojasa nositelj dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra obvezan je o tome pisanim putem obavijestiti Agenciju. U tom slučaju Agencija ne izdaje novu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra." Dosadašnji stavci 8. i 9. postaju stavci 9. i 10. Obrazloženje: Metronet ovim putem iskazuje potrebu preciznog definiranja omogućavanja korištenja radijskih frekvencija od strane drugih pravnih osoba tj. društva posebne namjene u javno privatnom partnerstvu kako bi se omogućila realizacija Modela C iz ONP-a korištenjem radio-frekvencijskog spektra. Pri tome je potrebno uzeti u obzir da trenutno važeći podzakonski propisi definiraju da je radio-frekvencijski spektar moguće ustupiti djelomično ili u cijelosti iz dozvole odnosno određeno zemljopisno područje unutar područja iz dozvole. Navedena dopuna predlaže se iz razloga što prema saznanjima Metroneta isto prema trenutnom zakonodavnom okviru nije moguće učiniti. Prihvaćen Primjedba se prihvaća. Predložena odredba stavka 8., koji se člankom 26. Nacrta prijedloga Zakona predlaže dodati u izmijenjeni članak 92. Zakona o elektroničkim komunikacijama, već je bila ugrađena u predmetni članak Nacrta prijedloga Zakona u istovjetnom tekstu.
65 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 22. Članak 78. ZEK-a - izmjena stavka 3.: Predlažemo u članku 78. izmijeniti stavak 3. tako da glasi: "(3) Agencija može narediti operatorima javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga da onemoguće, na pojedinačnoj osnovi, pristup brojevima ili uslugama kada postoji opravdana sumnja u zlouporabu ili prijevaru na štetu krajnjeg korisnika ili operatora. Agencija u takvim slučajevima može donijeti odluku kojom će operatorima narediti da uskrate pripadajuće prihode od međupovezivanja ili od drugih usluga." Obrazloženje: U posljednje vrijeme u praksi su vidljivi brojni slučajevi prijevara i zlouporaba koji imaju za cilj nanošenje štete operatorima, a ne krajnjim korisnicima, te je stoga nužno dopustiti operatorima da zaštite svoje interese. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Smatramo da predložena dopuna izmijenjene odredbe članka 78. stavka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama nije prihvatljiva jer predmetnom odredbom HAKOM ponajprije štiti korisnike elektroničkih komunikacijskih usluga od zlouporaba i prijevara u javnim komunikacijskim mrežama.
66 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 21. Članak 77. ZEK-a (članak 21. Prijedloga Zakona): Predlažemo u članku 77. ZEK-a izmijeniti stavak 3. tako da glasi: "(3) Na zahtjev središnjeg tijela državne uprave nadležnog za sustav civilne zaštite, koji se temelji na zahtjevu službi nadležnih za provedbu aktivnosti traganja i spašavanja u skladu s posebnim propisima, operatori iz stavka 1. ovoga moraju surađivati s nadležnim središnjem tijelom iz stavka 2. ovoga članka u smislu određivanja lokacije osobe za kojom je pokrenuta akcija traganja i spašavanja." Obrazloženje: S obzirom da operatori nemaju mogućnost u svakom trenutku dati podatak o lokaciji osobe o kojoj se traga (na primjer ugašen je mobilni uređaj ili osoba nema uza sebe mobilni uređaj pa se osobu uopće ne može locirati), tj. mogu dati podatak o lokaciji mobilnog uređaja koji je posljednji zabilježen (što ne znači da se time daje i podatak o lokaciji osobe za kojom se traga), potrebno je prilagoditi tekst. Predlažemo u članku 77. ZEK-a brisati stavak 4. Dosadašnji stavci 5. do 8. postaju stavci 4. do 7. Predlažemo u članku 77. ZEK-a izmijeniti novi stavak 5. tako da glasi: "(5) Način i uvjeti uporabe jedinstvenoga europskog broja za hitne službe 112 i e-poziva, tehnički i drugi zahtjevi za operatore iz stavka 1. ovoga članka u ispunjavanju obveza prema nadležnom središnjem tijelu iz stavka 2. ovoga članka, način i rokovi za omogućavanje slanja SMS poruka na broj 112 i e-poziv, način, oblik i rokovi dostave podataka o ostvarenim pozivima na broj 112, mjerila kakvoće usluge poziva na broj 112 te način i uvjeti provedbe privremenog i trajnog isključenja iz elektroničke komunikacijske mreže pretplatničke ili korisničke terminalne opreme u slučaju utvrđene zlouporabe poziva na broj 112 pobliže se propisuju pravilnikom koji donosi ministar." Obrazloženje: Potrebno je dopuniti novi stavak 5. tako da se utvrdi da se način i rokovi za omogućavanje slanja SMS-a, također propisuju pravilnikom. Predlažemo u članku 77. ZEK-a izmijeniti novi stavak 6. tako da glasi: "(6) Obveze operatora iz stavka 1. ovoga članka u pogledu poziva na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama u Republici Hrvatskoj propisuju se pravilnikom iz stavka 5. ovoga članka." Obrazloženje: Predlažemo izmjenu odredbe novog stavka 6. jer je nejasno koje bi se obveze propisane člankom 77. trebale primjenjivati kod poziva na druge brojeve. Nije prihvaćen Primjedbe se ne prihvaćaju. U odnosu na novopredloženi članak 77. stavak 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama primjedba se ne prihvaća jer je istovjetna odredba o dostavi podatka o lokaciji osobe za kojom je pokrenuta akcija traganja i spašavanja već propisana Pravilnikom o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112, koji je na snazi i primjenjuje se. U odnosu na prijedlog za brisanje novopredloženog članka 77. stavka 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama nije dano nikakvo popratno obrazloženje. U odnosu na prijedlog dopune novopredloženog članka 77. stavka 6. Zakona o elektroničkim komunikacijama ukazuje se da je takva dopuna nepotrebna budući da se pod pojmom "poziv na broj 112", u skladu s odredbom novopredloženog stavka 1. članka 77., razumijevaju pozivi na jedinstveni europski broj za hitne službe 112, SMS poruke na broj 112 i e-pozivi. U odnosu na novopredloženi članak 77. stavak 7. Zakona o elektroničkim komunikacijama primjedba se ne prihvaća jer je tom odredbom propisana odgovarajuća primjena odredaba o broju 112 na obveze operatora u pogledu poziva na druge pozivne brojeve za pristup hitnim službama, a također je propisana i primjena odredaba Pravilnika o jedinstvenom europskom broju za hitne službe 112.
67 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 19. Članak 62. ZEK-a - izmjena stavka 5.: Predlažemo u članku 62. izmijeniti stavak 5. tako da glasi: "(5) U slučaju određivanja obvezne primjene sustava troškovnog računovodstva u svrhu nadzora cijena, Agencija u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona objavljuje opis sustava troškovnog računovodstva, uključujući i test istiskivanja marže, koji osobito sadržava glavne skupine troškova, i pravila raspodjele troškova, kao i podatke koji se koriste u izračunu, a koji ne predstavljaju poslovnu tajnu." Obrazloženje: Predmetna dopuna ima za cilj osiguranje transparentnosti i nediskriminacije drugih operatora pri čemu se ne krši pravo operatora kojemu je određena regulatorna obveza na zaštitu poslovne tajne. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Navedena primjedba ne odnosi se na članak koji bi bio predmet uređivanja ovoga Nacrta prijedloga Zakona.
68 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 18. Članak 59. ZEK-a dodavanje stavka 3.: U članku 59. predlažemo iza stavka 2. dodati stavak 3. koji glasi: "(3) U svrhu postizanja djelotvorne primjene obveze nediskriminacije, ako ocijeni da je to razmjerno, Agencija može od operatora tražiti pružanje relevantnih veleprodajnih usluga u skladu s modelom istovjetnosti ulaznih proizvoda (EoI)." Obrazloženje: Navedena izmjena se predlaže kako bi se jasnije propisala mogućnost primjene EoI modela kod određivanja obveze nediskriminacije kako je to predložila i Europska komisija u svojoj Preporuci o jedinstvenim obvezama nediskriminacije i troškovnim metodologijama u cilju promicanja tržišnog natjecanja i poboljšanja ulagačkog okruženja u području širokopojasnog pristupa (2013/466/EU). Naime, kako se i u Preporuci navodi, jedna od glavnih prepreka u osiguravanju jednakih uvjeta tržišnog natjecanja je povlašteno postupanje prema ovisnim društvima, primjerice maloprodajnom sektoru, vertikalno integriranog SMP operatora na temelju necjenovne diskriminacije (npr. diskriminacija na temelju kvalitete usluge, pristupa informacijama, taktike odgađanja, neopravdanih zahtjeva i strateškog dizajna osnovnih karakteristika proizvoda). Navedene slučajeve necjenovne diskriminacije osobito teško je otkriti i riješiti isključivo na temelju primjene opće obveze nediskriminacije. Prema mišljenju Europske komisije, najsigurniji način postizanja djelotvorne nediskriminacije osigurava se primjenom modela istovjetnosti ulaznih proizvoda (EoI) pa je stoga potrebno ZEK-om jasno propisati mogućnost primjene EoI modela ako se utvrdi da je isto razmjerno i primjereno za ostvarivanje najvećih koristi za tržišno natjecanje. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Navedena primjedba ne odnosi se na članak koji bi bio predmet uređivanja ovoga Nacrta prijedloga Zakona.
69 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 18. Članak 58. ZEK-a (članak 18. Prijedloga Zakona) – izmjena stavka 4. i 5.: Protivimo se predloženim izmjenama u članku 58., te držimo da je nužno zadržati odredbu stavka 4. prema kojoj se osnovni sadržaj standardne ponude određuje pravilnikom iz razloga pravne i regulatorne sigurnosti. Osnovni sadržaj standardne ponude mora osobito sadržavati podatke utvrđene mjerodavnom direktivom Europske unije. Naravno, to ne utječe na pravo HAKOM-a da odlukom mijenja određene odredbe standardne ponude. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Smatramo da je, uvažavajući dosadašnja iskustva u provedbi ovih odredaba Zakona o elektroničkim komunikacijama, prikladnije pitanja u vezi sa standardnom ponudom urediti odlukom HAKOM-a, s obzirom na specifičnosti pojedinih mjerodavnih tržišta i činjenicu da su pojedinosti standardnih ponuda u praksi dodatno utvrđene analizama mjerodavnih tržišta ili odlukama HAKOM-a o izmjeni konkretne standardne ponude. Također, predmetnom odredbom Nacrta prijedloga Zakona i nadalje je propisano da standardna ponuda mora osobito sadržavati podatke utvrđene mjerodavnom direktivom Europske unije.
70 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 16. Članak 51. ZEK-a (članak 16. Prijedloga Zakona) – izmjena stavka 1.: Nastavno na komentar na članak 15. Prijedloga Zakona predlažemo brisati dodani tekst u članku 51. stavak 1. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Primjedba se ne prihvaća iz istog razloga zbog kojeg nije prihvaćeno brisanje dopune u članku 50. stavku 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama.
71 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 15. Članak 50. ZEK-a (članak 15. Prijedloga Zakona) – izmjena stavka 1.: Predlažemo brisati dodani tekst u članku 50. stavak 1. budući da Uredba (EU) 2015/2120 o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu ne propisuje ovakvu obvezu već operatore obvezuje da krajnje korisnike na jasan i lako razumljiv način upoznaju s pravnim lijekovima koji im stoje na raspolaganju u zaštiti i ostvarenju prava propisanih Uredbom, te im omogućiti transparentan, jednostavan i učinkovit postupak podnošenja prigovora koji se odnosi na ova prava. Budući da je člankom 4. stavak 1. Uredbe propisano da takva prava moraju biti sadržana u pretplatničkom ugovoru, držimo da je ovaj prigovor obuhvaćen kategorijom prigovora zbog povrede odredaba pretplatničkog ugovora. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Dopunom članka 50. stavka 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama proširuje se pravo krajnjih korisnika usluga na podnošenje prigovora zbog povrede prava u vezi sa zaštitom pristupa otvorenom internetu, i to upravo radi omogućivanja učinkovite provedbe Uredbe (EU) 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu te o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama i Uredbe (EU) br. 531/2012 o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji.
72 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 14. Članak 42.a ZEK-a – izmjena stavka 10. točke 3.: U članku 42.a ZEK-a, stavak 10. predlažemo izmijeniti točku 3. tako da glasi: "3. posljedica izmjene veleprodajnih cijena na koje operator javnih komunikacijskih usluga nema utjecaja, a posebno u slučajevima kada je maloprodajna cijena operatora niža od veleprodajne cijene ili u slučaju minimalnog godišnjeg usklađivanja cijena koje su posljedica izmjene veleprodajnih cijena na koje operator javnih komunikacijskih usluga nema utjecaja" Obrazloženje: Predlažemo podrobnije opisati slučajeve koji predstavljaju iznimku od općeg načela prema kojem korisnici imaju pravo na raskid pretplatničkog ugovora u slučaju kada su izmjene cjenika nepovoljnije za njih. U dosadašnjoj primjeni odredbe članka 42.a stavak 10. točka 3. uočene su nedoumice i oprečna tumačenja, te stoga predlažemo dopunu ove točke koja će, uvažavajući zaštitu interesa krajnjih korisnika, omogućiti i operatorima naknadu stvarnih troškova, odnosno usklađivanje maloprodajnih cijena s veleprodajnim troškovima. U posljednjih nekoliko godina, zbog povećanja cijena međunarodne terminacije na veleprodajnoj razini, te zadržavanja maloprodajnih cijena na istoj razini, operatori u Republici Hrvatskoj bilježe značajan pad margine, a u odnosu na cijenu poziva prema određenim državama, čak i negativnu marginu (primjerice cijena terminacije u pokretnim mrežama u Švicarskoj). Slijedom navedenog, držimo da je nužno omogućiti povećanje maloprodajnih cijena u ovakvim slučajevima pri čemu korisnici ne mogu raskinuti ugovor bez plaćanja naknade. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Navedena primjedba ne odnosi se na članak koji bi bio predmet uređivanja ovoga Nacrta prijedloga Zakona.
73 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 14. Članak 41. ZEK-a (članak 14. Prijedloga Zakona) – izmjena stavka 12.: Predlažemo u članku 41. izmijeniti novi stavak 12. tako da glasi: "(12) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na ugovore kojima je predmet korištenje elektroničkih komunikacijskih usluga sklopljene u postupku javne nabave." Obrazloženje: Ugovori koje javni naručitelji sklapaju s operatorima javnih komunikacijskih usluga, a temelje se na Zakonu o javnoj nabavi nisu pretplatnički ugovori te je stoga predloženo brisanje i nomotehničko uređenje ovoga stavka članka 41. Zakona. Djelomično prihvaćen Primjedbe se djelomično prihvaćaju. Primjedba na dosadašnji stavak 11. članka 41. Zakona o elektroničkim komunikacijama u vezi s ugovorima sklopljenima u postupku javne nabave prihvaća se na odgovarajući način.
74 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 14. Članak 41. ZEK-a (članak 14. Prijedloga Zakona) – izmjena stavka 5.: Predlažemo u članku 41. izmijeniti stavak 5. tako da glasi: "(5) Pretplatnik ima pravo na raskid pretplatničkog ugovora u bilo kojem trenutku. Pretplatničkim ugovorom može se utvrditi da, ako pretplatnik, koji raskine ugovor ili je ugovor raskinut krivnjom pretplatnika prije isteka razdoblja obveznog trajanja ugovora, a osobito u slučaju iz članka 48. stavak 5. ovoga Zakona, pretplatnik mora platiti mjesečnu naknadu za ostatak razdoblja obveznog trajanja ugovora , ili naknadu u visini popusta na proizvode i usluge koje je ostvario ako je plaćanje te naknade povoljnije za pretplatnika, osim u slučaju iz članka 42. stavka 7. ovoga Zakona." Obrazloženje: Predloženom dopunom ovoga stavka podrobnije se određuje da u slučaju raskida ugovora krivnjom pretplatnika, operator ima pravo postupiti u skladu s odredbom članka 48. stavak 5. Zakona, isključiti pretplatničku opremu i naplatiti naknadu za prijevremeni raskid ugovora. Djelomično prihvaćen Primjedbe se djelomično prihvaćaju. U odnosu na predloženu izmjenu članka 41. stavka 5. Zakona o elektroničkim komunikacijama, koja se ne prihvaća, naglašava se da je postupak u slučaju nepodmirenja dugovanja pretplatnika, uključujući i pravo operatora na trajno isključenje pretplatničke terminalne opreme i raskid pretplatničkog ugovora, u cijelosti propisan člankom 48. Zakona o elektroničkim komunikacijama, te nema potrebe u predmetnoj odredbi dodatno upućivati na taj članak Zakona.
75 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 14. Članak 41. ZEK-a (članak 14. Prijedloga Zakona) – izmjena stavka 4.: Predlažemo izmjenu članka 41. stavak 4. ZEK-a tako da glasi: "(4) Sastavni dio pretplatničkog ugovora čine opći uvjeti poslovanja, uvjeti korištenja usluga i cjenik usluga za koje se taj ugovor sklapa. Pretplatnički ugovor sklopljen između operatora javnih komunikacijskih usluga i potrošača mora sadržavati odredbe koje su utvrđene posebnim zakonom kojim je uređena zaštita potrošača, te drugim posebnim propisima. Obvezno trajanje pretplatničkog ugovora ne može biti dulje od dvije godine, pri čemu operatori javnih komunikacijskih usluga moraju nuditi i pretplatničke ugovore u trajanju od jedne godine. Iznimno, na zahtjev poslovnog korisnika, može se ugovoriti i dulje razdoblje obveznog trajanja pretplatničkog ugovora. a najviše do četiri godine. Ugovori sklopljeni putem sredstava daljinske komunikacije ili elektroničke trgovine, kao i ugovori sklopljeni izvan poslovnih prostora operatora, moraju sadržavati odredbe u skladu s posebnim propisima." Obrazloženje: Predmetna odredba stavka 4. ovoga članka donesena je radi usklađenja s odredbom članka 30. stavak 5. Direktive o univerzalnim uslugama (2002/22/EZ i 2009/136/EZ; dalje: USO Direktiva) koja glasi: "5. Member States shall ensure that contracts concluded between consumers and undertakings providing electronic communications services do not mandate an initial commitment period that exceeds 24 months. Member States shall also ensure that undertakings offer users the possibility to subscribe to a contract with a maximum duration of 12 months." Iz navedenog je razvidno da je zaštita usmjerena na ugovornu stranu koja pretplatnički ugovor sklapa u svojstvu potrošača (consumer), a ne na sve pretplatnike odnosno krajnje korisnike (end-user). U cijelom tekstu USO Direktive razlikuje se pojam end-user (krajnji korisnik) od pojma consumer (potrošač). Odredbe USO Direktive zahtijevaju osiguravanje najmanje razine zaštite za sve krajnje korisnike, pri čemu se u cilju zaštite korisnika koji imaju svojstvo potrošača propisuju i posebne obveze za operatore, te se od država članica Europske unije zahtijeva osiguravanje zaštite potrošača prema posebnim propisima iz područja zaštite potrošača. Ističemo da se u recitalu 49 USO Direktive navodi da je cilj donošenja Direktive zaštita potrošača, što uključuje jasne ugovorne uvjete, rješavanje sporova i cjenovne sustave. Nadalje, cilj je potaknuti da se ova (ili neka od ovih) prava prošire i na druge kategorije korisnika usluga, osobito na male i srednje poduzetnike. Dakle, Direktiva ne nameće jednoobraznu primjenu svih obveza već joj je cilj zaštita onih kategorija korisnika koji se smatraju slabijom ugovornom stranom u odnosu prema operatorima javnih komunikacijskih usluga. U odnosu između operatora i poslovnih korisnika, a osobito velikih poslovnih korisnika operator nije jača ugovorna strana, nego naprotiv, često mora prihvaćati uvjete koje mu nameće poslovni korisnik. Stoga je nužno u Zakonu razlikovati obveze operatora u odnosu na zaštitu potrošača, te ostalih korisnika. U praksi je čest slučaj da poslovni korisnici, a osobito veliki poslovni korisnici koji nisu javni naručitelji u smislu Zakona o javnoj nabavi, zahtijevaju sklapanje pretplatničkih ugovora uz obvezno razdoblje trajanja odnosno ugovore na određeno vrijeme u trajanju duljem od dvije godine. Također, ukazujemo da razvoj naprednih telekomunikacijskih rješenja prilagođenih potrebama poslovnih korisnika u značajnom broju slučajeva iziskuje značajna ulaganja u mobilnu ili fiksnu telekomunikacijsku infrastrukturu kroz izgradnju dodatnih telekomunikacijskih kapaciteta, razvoj specifičnih tehničkih rješenja i naprednu terminalnu opremu. Primjeri iz prakse uključuju različita rješenja, od postavljanja posebnih baznih postaja za unutarnju pokrivenost poslovnih prostora komunikacijskom mrežom, preko integriranih komunikacijskih rješenja za poslovne korisnike do usluga informacijske i komunikacijske tehnologije koje koriste prijenos podataka mobilnim i/ili fiksnim telekomunikacijskim mrežama za pametno upravljanje poslovnim procesima ili infrastrukturom, uključujući npr. infrastrukturu u sklopu tzv. pametnih gradova ili rješenja za pružanje komunikacijskih usluga u javnom prijevozu. Vrlo se često u takvim slučajevima ugrađuje i koristi komunikacijska oprema kod koje se vrijeme amortizacije kreće se od 3 do 7 godina, a za povrat ulaganja uz mjesečnu naknadu prihvatljivu za korisnika potrebno je i znatno više od 2 godine. Ograničavanje obveznog trajanja ugovora na maksimalno 2 godine koje se trenutno odnosi i na poslovne korisnike ozbiljno ograničava mogućnost realizacije razvoja složenih komunikacijskih rješenja, a time ograničava i razvoj gospodarstva Republike Hrvatske u korak sa suvremenim europskim i svjetskim trendovima ubrzanog razvoja gospodarstva zasnovanog na informacijskim i komunikacijskim tehnologijama i digitalizaciji društva (Digitalna agenda). Zbog svega navedenog držimo da je nužno omogućiti iznimku za poslovne korisnike, te omogućiti da se u slučaju kada to poslovni korisnik zahtijeva, omogući sklapanje ugovora na razdoblje dulje od dvije godine. Dodatno, ograničavanjem obveznog razdoblja trajanja na najviše četiri godine utvrđuje se i gornja granica trajanja ugovora, te se time osigurava mogućnost promjene operatora i ravnopravna tržišna utakmica. Djelomično prihvaćen Primjedbe se djelomično prihvaćaju. U odnosu na predloženu izmjenu članka 41. stavka 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama, koja se ne prihvaća, naglašava se da ako poslovni korisnik sklapa pretplatnički ugovor, tada se na njega primjenjuje odredba članka 41. Međutim, operatori javnih komunikacijskih usluga imaju mogućnost s velikim poslovnim korisnicima sklapati posebne ugovore na koje se ne primjenjuju odredbe članka 41. Zakona o elektroničkim komunikacijama.
76 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 13. Članak 30. ZEK-a – dopuna stavka 2.: U članku 30. stavku 2., na kraju druge rečenice briše se točka, dodaje se zarez i riječi iza zareza: "osim u slučaju kada infrastrukturni operator nije poznat." Obrazloženje: Ističemo da u praksi postoje brojni slučajevi kada nije moguće utvrditi infrastrukturnog operatora ili vlasnika nekretnine, te je zbog toga neopravdano kažnjavati operatora korisnika koji ni na koji način ne može ispuniti obvezu sklapanja ugovora s infrastrukturnim operatorom. Čim se utvrdi tko je infrastrukturni operator, podrazumijeva se da će operator korisnik imati obvezu sklapanja ugovora. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Navedena primjedba ne odnosi se na članak koji bi bio predmet uređivanja ovoga Nacrta prijedloga Zakona.
77 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 13. Članak 29. ZEK-a (članak 13. Prijedloga Zakona) – stavak 1.: Protivimo se predloženim izmjenama u stavku 1. članka 29. ZEK-a. Obrazloženje: Zbog pravne sigurnosti nužno da se obveza plaćanja utvrđuje na temelju izdane potvrde o pravu puta. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Odredbom izmijenjenog članka 29. stavka 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama jasnije je propisano da stjecanjem prava puta na temelju zakona (ex lege) nastaje i obveza plaćanja naknade za pravo puta.
78 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 12. Članak 28. ZEK-a (članak 12. Prijedloga Zakona): Protivimo se izmjenama u prvoj rečenici stavka 1. članka 28. ZEK-a. Podržavamo izmjene u podstavku 2. stavka 1. Obrazloženje: Protivimo se predloženim izmjenama članka 28. Zakona kojima se zakonska presumpcija mijenja na način da se kao uvjet stjecanja prava puta određuje sama činjenica korištenja određene elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme (EKI), umjesto dosadašnjeg uvjeta da je infrastrukturni operator izgradio tu EKI budući da se ovakvim promjenama pogoduje dominantnom operatoru koji na taj način može, bez dokaza da je doista ulagao u izgradnju određene EKI, ishoditi potvrdu o pravu puta i time dodatno ojačati svoj dominantan položaj na već prekomjerno asimetričnom tržištu infrastrukture . Na ovaj način omogućava se operatoru koji uopće nije ulagao u izgradnju predmetne EKI da istom upravlja te naplaćuje naknadu operatorima korisnicima za pristup i zajedničko korištenje. Prihvaćen Primjedba se prihvaća. U članku 28. Zakona o elektroničkim komunikacijama zadržane su važeće odredbe o stjecanju prava puta na temelju zakona i pretpostavci stjecanja tog prava bez sudskog spora.
79 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 10. Članak 25.a ZEK-a (članak 10. Prijedloga Zakona) – komentar: S obzirom na odredbe Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (ONP) potrebno je novi članak 25 a uskladiti sa terminologijom ONP-a u dijelu u kojem će se definirati obveze sukladno ONP-u. Odredbom točke 3.2. ONP-a propisano da će Nositelji programa (NP), tijela javne vlasti na lokalnoj i regionalnoj razini biti korisnici potpora (engl. state aid beneficiary). Primatelji potpora bit će odabrani operatori mreža koje se grade uz potpore. Neizravni korisnici potpora bit će operatori elektroničkih komunikacijskih mreža koji koriste nove mreže za pružanje maloprodajnih usluga krajnjim korisnicima. Dodatno, potrebno je iz istog razloga brisati odredbe stavka 3. do 7. Naime, tijekom javne rasprave operator može iskazati komercijalni interes u bijeloj zoni odnosno pojedini operator tijekom javne rasprave može najaviti ulaganja u NGA mrežu u određenom dijelu ciljanih područja projekta u sljedeće tri godine (zbog toga će za ta područja biti određena druga boja - npr. planirana izgradnja NGA mreže u inicijalno određenom bijelom području rezultirat će promjenom boje tog područja u sivu). U slučaju nemogućnosti nositelja projekta (NP) da samostalno procijeni da li najavljena ulaganja operatora opravdavaju promjenu boje određenog područja (npr. zbog nepotpunih podataka koje su dostavili operatori i/ili sumnje u pouzdanost tih podataka), NP se treba konzultirati s nositeljem okvirnog programa (NOP-om (HAKOM)). Na osnovi konzultacija s NOP-om, NP donosi konačnu odluku u pogledu određivanja i verifikacije boje predmetnog područja na kojem je operator najavio ulaganja. U ovakvim slučajevima, NP može zatražiti od operatora, koji je najavio NGA ulaganja, i detaljnije podatke o ulaganjima, što može obuhvatiti poslovni plan, dinamiku pokrivanja ciljanog područja, podatke o izvorima financiranja i sl. U slučaju da NP, u suradnji s NOP-om, procijeni da je najavljeni plan ulaganja operatora održiv, odnosno realno ostvariv, NP može najavljeni plan ulaganja operatora prenijeti u obvezujuću formu za operatora (takva obvezujuća forma može odgovarati izjavama operatora koji je najavio ulaganja i/ili može biti formalizirana ugovorom između NP-a i operatora). Nije prihvaćen Primjedbe se ne prihvaćaju. Novopredloženi članak 25.a, koji se dodaje člankom 12. Nacrta prijedloga Zakona, općenito se odnosi na sve slučajeve gradnje elektroničke komunikacijske mreže velike brzine javnim sredstvima, odnosno državnim potporama, te na sve sadašnje i buduće programe državnih potpora. Stoga ne smatramo opravdanim usklađivati terminologiju ovoga članka Nacrta prijedloga Zakona s određenim, trenutačno važećim programom državne potpore. Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao provedbeni program, podrobno razrađuje provedbene postupke u skladu s mjerodavnim smjernicama Europske unije i pravilima o državnim potporama, a ti su postupci općenito uređeni novopredloženim člankom 25.a Zakona o elektroničkim komunikacijama, u odnosu na korištenje javnih sredstava za gradnju elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina.
80 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 9. Članak 25. ZEK-a (članak 9. Prijedloga Zakona) – dodavanje novog stavka 9.: Predlažemo u članku 25. iza stavka 8. dodati novi stavak 9. koji glasi: "(9) Upravitelji općeg dobra, Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, te vlasnici nekretnina moraju u svakom trenutku osigurati operatorima javnih komunikacijskih mreža i usluga nesmetan pristup nekretninama kojima upravljaju odnosno čiji su vlasnici, a na kojima je postavljena elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema u svrhu njezina korištenja, popravljanja i održavanja te neprekinutog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga." Obrazloženje: Predlažemo dodati novi stavak 9. kojim bi se utvrdila obveza svih vlasnika i upravitelja nekretnina na kojima je postavljena EKI dati pristup tim nekretninama u svrhu korištenja, popravljanja i održavanja. Na ovaj način osigurava se ostvarenje interesa Republike Hrvatske koji je utvrđen člankom 3. Zakona na način da se operatorima jamči svakodoban pristup EKI, a sve u svrhu neprekinutog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga. Članak 25. ZEK-a (članak 9. Prijedloga Zakona) – dodavanje novog stavka 10. i 11.: Predlažemo u članku 25. ZEK-a izmijeniti novi stavak 9. i 10. koji sada postaju stavak 10. i 11. tako da glase: "(10) Infrastrukturni Ooperatori moraju u svakom trenutku osigurati operatorima korisnicima s kojima su sklopili ugovor o pristupu i zajedničkom korištenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, nesmetani pristup svojoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži te elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi u svrhu njezina korištenja, popravljanja i održavanja te neprekinutog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga ugovorene kakvoće u skladu s uvjetima propisanim pravilnicima iz članka 24. stavak 6. Zakona. (11) Infrastrukturni Ooperatori moraju održavati svoju elektroničku komunikacijsku mrežu te elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu osiguravanja sigurnosti i cjelovitosti ugovorenih elektroničkih komunikacijskih usluga. U slučaju izvođenja radova na održavanju elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme infrastrukturni operator mora pravovremeno najaviti i koordinirati izvođenje radova sa svim operatorima korisnicima s kojima je sklopio ugovor o pristupu i zajedničkom korištenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme na području obuhvaćenom radovima." Dosadašnji stavak 11. postaje stavak 12. Obrazloženje: Predlažemo izmjenu odredbe novog stavka 10. kako bi se nedvojbeno utvrdilo da je adresat ove odredbe infrastrukturni operator, a dodatno se predloženom dopunom utvrđuje način ispunjavanja obveze u skladu s mjerodavnim podzakonskim propisima, osobito Pravilnikom o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju koji podrobno opisuje obveze infrastrukturnog operatora u osiguravanju sigurnosti i cjelovitosti mreže, što primjerice, uključuje i preventivno i korektivno održavanje. Nadalje, u odnosu na predložene izmjene novog stavka 11. ukazujemo da su člankom 99. Zakona podrobno propisane obveze operatora javnih komunikacijskih mreža i operatora javnih komunikacijskih mreža u ostvarivanju sigurnosti i cjelovitosti komunikacijskih mreža i usluga. Pored toga, člankom 42. Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga propisana je obveza operatora vlasnika elektroničke komunikacijske mreže da izradi plan održavanja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme. Držimo da bi stoga predložena odredba novog stavka 11. bila suvišna, te da se ovdje zapravo radi o obvezi infrastrukturnog operatora koji daje pristup svojoj mreži operatorima korisnicima. Stoga se predlaže dodati druga rečenica u ovom stavku kojom se utvrđuje obveza infrastrukturnog operatora prema kojoj prije izvođenja radova na infrastrukturi na kojoj je ugovoren pristup i zajedničko korištenje s operatorima korisnicima. Na ovaj način osigurat će se da su operatori korisnici pravovremeno obaviješteni o izvođenju radova, te stoga mogu i reagirati i po potrebi osigurati zamjensko rješenje kako bi svojim krajnjim korisnicima osigurali neprekinutost usluga. Nije prihvaćen Primjedbe se ne prihvaćaju. Primjedbe u vezi s dodavanjem nove odredbe u članak 25., odnosno u vezi s izmjenama novopredloženih stavaka 9. i 10. u istom članku Zakona o elektroničkim komunikacijama ne prihvaćaju se iz razloga što su pitanja nesmetanog pristupa elektroničkoj komunikacijskoj mreži, elektroničkoj komunikacijskoj infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi, kao i obveza operatora na održavanje navedene mreže, infrastrukture i opreme u svrhu osiguravanja sigurnosti i cjelovitosti usluga primjereno uređeni odredbama članka 11. Nacrta prijedloga Zakona. Prijedlog dodavanja odredbe o obvezi infrastrukturnog operatora na koordiniranje izvođenja radova s operatorima korisnicima, s kojima je sklopio ugovor o pristupu i zajedničkom korištenju elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, ne prihvaća se iz razloga što je zajedničko korištenje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme u cijelosti uređeno člankom 30. Zakona o elektroničkim komunikacijama i Pravilnikom o načinu i uvjetima pristupa i zajedničkog korištenja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (Narodne novine, broj 36/16).
81 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 9. Članak 25. ZEK-a (članak 9. Prijedloga Zakona) – izmjena stavka 3.: Predlažemo u cijelom stavku 3. članka 25. riječi: "prethodno mišljenje" zamijeniti riječju: "suglasnost". Obrazloženje: Iz dosadašnjih iskustava u primjeni Zakona i Uredbe o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme uočljivo je da nositelji izrade dokumenata prostornog uređenja ne uzimaju u obzir Agencije, te se stoga događa da u prostornim planovima nije na odgovarajući način planirana gradnja EKI. Stoga se predlaže propisati da Agencija daje suglasnost, čime bi se osiguralo da se i postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja uzmu u obzir naputci Agencije, a koji se temelje na Uredbi. Nije prihvaćen Primjedbe se ne prihvaćaju. Primjedba na postojeći članak 25. stavak 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama ne prihvaća se jer je institut prethodnog mišljenja usklađen s važećim zakonima kojima je uređeno prostorno uređenje i gradnja, kao i sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za to područje.
82 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 8. Članak 24.b ZEK-a (članak 8. Prijedloga Zakona) – izmjena stavka 1., 2. i 5. i brisanje stavka 7.: Predlažemo u članku 24.b izmijeniti stavak 1. i 2. tako da glase: "(1) Svi operatori javnih komunikacijskih mreža imaju pravo, na temelju sporazuma o pristupu s upraviteljem zgrade, odnosno predstavnikom suvlasnika ili nositeljima prava korištenja pristupne točke i fizičke infrastrukture unutar zgrade, o vlastitom trošku uvesti svoju mrežu do pristupne točke te pristupiti bilo kojoj postojećoj fizičkoj infrastrukturi unutar zgrade radi postavljanja elektroničke komunikacijske mreže velike brzine, ako je udvostručavanje fizičke infrastrukture unutar zgrade tehnički neizvedivo ili gospodarski neučinkovito. (2) Vlasnici posebnih dijelova zgrade, odnosno suvlasnici zajedničkih dijelova zgrade ili drugi nositelji prava korištenja pristupne točke i postojeće fizičke infrastrukture unutar zgrade, moraju, uz pravične i nediskriminirajuće uvjete, uključujući i cijenu, udovoljiti svakom razumnom zahtjevu za pristup koji su podnijeli operatori javnih komunikacijskih mreža." Obrazloženje: Predloženom izmjenom usklađuje se pojmovlje u ovom članku s odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Nadalje, u odnosu na stavak 2., uzimajući u obzir usklađivanje Zakona s odredbama Direktive 2014/61/EU o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, skrećemo pažnju da je pitanje cijene definirano podzakonskim propisima koji navodi korištenje infrastrukture unutar zgade bez naknade. Podredno, u slučaju plaćanje naknade za korištenje infrastrukture unutar zgrade, ona mora biti određena na racionalnoj, pravičnoj i nediskriminatornoj osnovi. Predlažemo u članku 24.b izmijeniti stavak 5. tako da glasi: "(5) Obveze iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne primjenjuju se na zgrade u kojima je pristup postojećoj mreži, koja završava na lokaciji krajnjeg korisnika usluga i prikladna je za pružanje usluga elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, u svakom trenutku osiguran uz objektivne, transparentne, razmjerne i nediskriminirajuće uvjete, uključujući i cijenu." Obrazloženje: Radi pravne sigurnosti i preciznijeg izričaja predlaže se dopuna ovoga stavka. Nadalje, uzimajući u obzir usklađivanje Zakona s odredbama Direktive 2014/61/EU o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina ,skrećemo pažnju da se navedena obveza može tumačiti na način da se operatorima koji svoje usluge ne temelje na bakrenoj parici onemogući ulazak u zgradu, a brzine na bakrenoj parici ne podržavaju NGN brzine. Stoga zakonodavac i Agencija moraju osigurati uvjete da se ovakav slučaj ne dogodi. Predlažemo u članku 24.b brisati odredbu stavka 7. Podredno, predlažemo izmijeniti stavak 7. tako da glasi: "(7) Suvlasnici mogu odbiti ponudu za sklapanje sporazuma iz stavka 6. ovoga članka samo ako : - postoji odgovarajuća zajednička fizička infrastruktura unutar zgrade koju operator koji je dao ponudu iz stavka 6. ovog članka može nesmetano koristiti ili - suvlasnici, u roku od 60 dana od dana kada je predstavnik suvlasnika zaprimio pisanu obavijest o namjeri postavljanja takve fizičke infrastrukture samo za potrebe pojedinačnih krajnjih korisnika usluga, o vlastitom trošku postave odgovarajuću zajedničku fizičku infrastrukturu za potrebe cijele zgrade koju operator koji je dao ponudu iz stavka 6. ovog članka može nesmetano koristiti." Obrazloženje: Budući da članak 9. stavak 4. Direktive 2014/61/EU o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina ne propisuje obvezu već državama članicama ostavlja mogućnost da propišu ovakve iznimke, predlažemo brisati odredbu stavka 7. Podredno, ako se ne prihvati prijedlog da se ovaj stavak briše, nužno je definirati na koji način se utvrđuje da je postojeća zajednička fizička infrastruktura unutar zgrade podobna za pružanje usluga elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. U suprotnom suvlasnici će samovoljno moći zabraniti postavljanje fizičke infrastrukture. Isto vrijedi i za utvrđivanje podobnosti zajedničke infrastrukture koju bi sami suvlasnici postavili, a operator ne bi imao nikakve mogućnosti provjeriti zadovoljava li takva infrastruktura uvjete za pružanje ugovorenih usluga. Stoga predlažemo i u ovom slučaju dati mogućnost strankama pokretanje spora pred Agencijom, u skladu s odredbama ovoga članka. Nije prihvaćen Primjedbe se ne prihvaćaju. Primjedba na novopredloženi članak 24.a stavak 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama ne prihvaća se jer navođenje predmetne europske norme nije propisano Direktivom 2014/61/EU, niti je uobičajeno u normativnim odredbama zakona, s obzirom na mogućnost izmjene broja europske norme. Primjedbe na odredbe novopredloženog članka 24.b stavaka 1., 2., 5. i 7. Zakona o elektroničkim komunikacijama ne prihvaćaju se jer su navedenim odredbama na odgovarajući način prenesene mjerodavne odredbe članka 9. Direktive 2014/61/EU, pri čemu treba istaknuti da svrha ovih odredaba nije proširenje pristupa do svih zajedničkih dijelova zgrade, već do pristupne točke i postojeće fizičke infrastrukture unutar zgrade.
83 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 8. Članak 24.a ZEK-a (članak 8. Prijedloga Zakona) – komentar na stavak 3.: U svrhu otklona dvojbi molimo potvrdu da se obveze iz stavka 3. članka 24.a primjenjuju primjerice i u slučaju obnove zgrade po trenutnoj inicijativi od strane Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i Ministarstva graditeljstva – Fond za obnovu zgrada. Nije prihvaćen Primjedbe se ne prihvaćaju. Primjedba na novopredloženi članak 24.a stavak 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama ne prihvaća se jer navođenje predmetne europske norme nije propisano Direktivom 2014/61/EU, niti je uobičajeno u normativnim odredbama zakona, s obzirom na mogućnost izmjene broja europske norme. Primjedbe na odredbe novopredloženog članka 24.b stavaka 1., 2., 5. i 7. Zakona o elektroničkim komunikacijama ne prihvaćaju se jer su navedenim odredbama na odgovarajući način prenesene mjerodavne odredbe članka 9. Direktive 2014/61/EU, pri čemu treba istaknuti da svrha ovih odredaba nije proširenje pristupa do svih zajedničkih dijelova zgrade, već do pristupne točke i postojeće fizičke infrastrukture unutar zgrade.
84 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 8. Članak 24.a ZEK-a (članak 8. Prijedloga Zakona) – izmjena stavka 2.: U novom članku 24.a iza riječi: "ili poslovne jedinice", dodaju se riječi: "u skladu s europskom normom EN 50173-1". Obrazloženje: Predloženom dopunom podrobnije se utvrđuju uvjeti koje vertikalno i horizontalno kabliranje mora zadovoljiti, a da bi osiguralo prilagođenost elektroničkim komunikacijskim mrežama velikih brzina. Nije prihvaćen Primjedbe se ne prihvaćaju. Primjedba na novopredloženi članak 24.a stavak 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama ne prihvaća se jer navođenje predmetne europske norme nije propisano Direktivom 2014/61/EU, niti je uobičajeno u normativnim odredbama zakona, s obzirom na mogućnost izmjene broja europske norme. Primjedbe na odredbe novopredloženog članka 24.b stavaka 1., 2., 5. i 7. Zakona o elektroničkim komunikacijama ne prihvaćaju se jer su navedenim odredbama na odgovarajući način prenesene mjerodavne odredbe članka 9. Direktive 2014/61/EU, pri čemu treba istaknuti da svrha ovih odredaba nije proširenje pristupa do svih zajedničkih dijelova zgrade, već do pristupne točke i postojeće fizičke infrastrukture unutar zgrade.
85 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 7. Članak 24. ZEK-a (članak 7. Prijedloga Zakona) – izmjena novog stavka 7.: Predlažemo u članku 24. izmijeniti novi stavak 7. tako da glasi: "(7) Pravilnike iz stavka 6. ovoga članka, kojima se propisuju i uvjeti za prostorno planiranje i gradnju elektroničke komunikacijske infrastrukture, i koji se odnose na bitne zahtjeve za građevinu donosi Vijeće Agencije." Obrazloženje: Predlažemo brisati riječi: "uz suglasnost ministra nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje" s obzirom na propisanu nadležnost HAKOM-a interese Republike Hrvatske iz članka 3. ZEK-a. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Institut suglasnosti čelnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje na provedbene propise, koje donosi Vijeće HAKOM-a u području prostornog planiranja i gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture, propisan je i važećim Zakonom o elektroničkim komunikacijama te se pokazao korisnim i potrebnim mehanizmom usklađivanja normativnih rješenja dvaju nadležnih tijela.
86 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 6. Članak 22. ZEK-a – dopuna stavka 5.: Predlažemo u članku 22. stavku 5. ZEK-a dopuniti podstavak 5. tako da glasi: "– postupcima i odlukama iz članka 23., članka 36. stavka 1., članka 52. stavka 1., članka 56. stavka 1. i 2., članka 62., članka 85., članka 85.a i članka 91.a ovoga Zakona," Iza podstavka 5. dodaje se novi podstavak 6. koji glasi: "– u postupcima donošenja Plana razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa," Dosadašnji podstavak 6. postaje podstavak 7. Obrazloženje: Dopuna podstavka 5. predložena je kako bi se osiguralo provođenje postupka javne rasprave i u postupcima donošenja odluka prema članku 23. Zakona, kao i u postupku iz članka 62. koji se odnosi na obvezu nadzora cijena i vođenja troškovnog računovodstva. S obzirom da Agencija u postupku određivanja načina ispunjavanja pojedinih regulatornih obveza, a osobito regulatorne obveze nadzora cijena, donosi odluke u zasebnom postupku od postupka analize mjerodavnog tržišta, nužno je osigurati provođenje javne rasprave i u tim postupcima, kako bi se svim sudionicima na tržištu omogućilo iznošenje komentara i mišljenja. Dodavanje novog stavka 6. predloženo je u skladu s nadležnosti Hrvatske regulatorne agencije kao nositelja okvirnog programa čije su aktivnosti definirane Okvirnim nacionalnim programom za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Navedena primjedba ne odnosi se na članak koji bi bio predmet uređivanja ovoga Nacrta prijedloga Zakona.
87 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 5. Članak 12. stavak 1. ZEK-a (članak 5. Prijedloga Zakona) – izmjena nove točke 8.: Predlažemo u članku 12. stavak 1. dopuniti novu točku 8. tako da glasi: "8. utvrđivanje obveza infrastrukturnim operatorima i rješavanje sporova u vezi sa zajedničkim korištenjem elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, uključujući i rješavanje sporova prema odredbama posebnog propisa o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina," Obrazloženje: Prema mišljenju Metroneta predložena dopuna nužna je s obzirom na nadležnost Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti sukladno Zakonu o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreže velikih brzina. Nije prihvaćen Primjedbe se ne prihvaćaju. Mišljenja smo da je dodavanje novih točaka u članku 12. stavku 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama nepotrebno jer su navedene zadaće HAKOM-a već uređene drugim člancima tog Zakona (odredbe o zadaćama HAKOM-a u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja), odnosno drugim člancima ovoga Nacrta prijedloga Zakona (odredbe o rješavanju sporova između operatora javnih komunikacijskih mreža i vlasnika ili drugih nositelja prava korištenja pristupne točke i postojeće fizičke infrastrukture unutar zgrade), te se tako predloženim prenormiranjem ne bi ispunio smisao članka 12. Zakona o elektroničkim komunikacijama, koji u sklopu glave tog Zakona o HAKOM-u ima za cilj načelno urediti njegovu nadležnost, i u sklopu nje poslove koji se obavljaju kao javna ovlast, a ne taksativno pobrojiti sve konkretne zadaće i ovlasti HAKOM-a, koje su uređene pojedinim materijalnim odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama. Nadalje, ovlast HAKOM-a za rješavanje sporova, koji proizlaze iz Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (Narodne novine, broj 121/16), u cijelosti je uređena tim Zakonom kao posebnim propisom u odnosu na Zakon o elektroničkim komunikacijama, a na koji upućuje na općenit način (kao i na sve druge propise kojima se uređuju pojedine druge zadaće i ovlasti HAKOM-a) izmijenjena točka 28. koja se ovim Nacrtom prijedloga Zakona predlaže dodati u članku 12. stavku 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama.
88 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 5. Članak 12. stavak 1. ZEK-a (članak 5. Prijedloga Zakona) – dodavanje nove točke 6.: Predlažemo u članku 12. stavak 1. iza točke 5. dodati novu točku 6. i 7. koje glase: "6. sudjelovanje u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja davanjem stručnih podloga za planiranje položaja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme u pokretnim i nepokretnim javnim komunikacijskim mrežama, 7. rješavanje sporova između operatora javnih komunikacijskih mreža i suvlasnika zgrade ili drugih nositelja prava korištenja pristupne točke i postojeće fizičke infrastrukture unutar zgrade prema članku 24.b ovoga Zakona," Dosadašnje točke 6. do 28. postaju točke 8. do 30. U stavku 3. brojka: "20" zamjenjuje se brojkom: "22". Obrazloženje: Predloženom dopunom kojom se dodaje nova točka 6. propisuje se sudjelovanje Agencije u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja davanjem stručnih podloga za planiranje položaja EKI, a kako bi se jasno utvrdila zakonska obveza uključivanja Agencije u takvim postupcima. Dopuna kojom se dodaje nova točka 7. predlaže se s obzirom na uvođenje novog članka 24.b te je stoga navedene ovlasti Agencije nužno navesti i u članku 12. stavak 1. Zakona. Nije prihvaćen Primjedbe se ne prihvaćaju. Mišljenja smo da je dodavanje novih točaka u članku 12. stavku 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama nepotrebno jer su navedene zadaće HAKOM-a već uređene drugim člancima tog Zakona (odredbe o zadaćama HAKOM-a u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja), odnosno drugim člancima ovoga Nacrta prijedloga Zakona (odredbe o rješavanju sporova između operatora javnih komunikacijskih mreža i vlasnika ili drugih nositelja prava korištenja pristupne točke i postojeće fizičke infrastrukture unutar zgrade), te se tako predloženim prenormiranjem ne bi ispunio smisao članka 12. Zakona o elektroničkim komunikacijama, koji u sklopu glave tog Zakona o HAKOM-u ima za cilj načelno urediti njegovu nadležnost, i u sklopu nje poslove koji se obavljaju kao javna ovlast, a ne taksativno pobrojiti sve konkretne zadaće i ovlasti HAKOM-a, koje su uređene pojedinim materijalnim odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama. Nadalje, ovlast HAKOM-a za rješavanje sporova, koji proizlaze iz Zakona o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina (Narodne novine, broj 121/16), u cijelosti je uređena tim Zakonom kao posebnim propisom u odnosu na Zakon o elektroničkim komunikacijama, a na koji upućuje na općenit način (kao i na sve druge propise kojima se uređuju pojedine druge zadaće i ovlasti HAKOM-a) izmijenjena točka 28. koja se ovim Nacrtom prijedloga Zakona predlaže dodati u članku 12. stavku 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama.
89 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 3. Članak 6. ZEK-a – dodavanje novog stavka 3.: Predlažemo u članku 6. iza stavka 2. dodati novi stavak 3. koji glasi: "(3) Na pitanja vezana za prostorno planiranje, gradnju, održavanje, razvoj i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme koja su uređena ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ne primjenjuju se odredbe posebnih propisa iz područja gradnje i prostornog uređenja." Dosadašnji stavci 3. do 5. postaju stavci 4. do 6. U novom stavku 6. brojka: "4" zamjenjuje se brojkom: "5". Obrazloženje: Svrha uvođenja novog stavka je brža i efikasnija gradnja elektroničke komunikacijske infrastrukture i EKM uz jasno određivanje ZEK-a i propisa donesenih na temelju ZEK-a kao lex specialis-a u odnosu na propise iz područja gradnje i prostornog uređenja Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Navedena primjedba ne odnosi se na članak koji bi bio predmet uređivanja ovoga Nacrta prijedloga Zakona.
90 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 3. Članak 5. stavak 2. ZEK-a – dodavanje nove točke 7.: Predlažemo u članku 5. stavak 2. ZEK-a dodati novu točku 7. koja glasi: "7. određivanjem promicanjem i regulatornih mjera i promicanjem prostornog planiranja kojima se potiče efikasnija gradnja, održavanje, razvoj i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža," Dosadašnja točka 7. postaje točka 8. Obrazloženje: Prema mišljenju Metroneta navedeno je nužno s obzirom na važnu ulogu Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti u promicanju i omogućavanju efikasnije gradnje elektroničkih komunikacijskih mreža. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Odredbama članka 5. stavka 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama u cijelosti su prenesene odredbe članka 8. stavka 5. Direktive 2002/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. ožujka 2002. o zajedničkom regulatornom okviru za elektroničke komunikacijske mreže i usluge, u cilju primjene propisanih regulatornih načela od strane HAKOM-a, pri čemu je sadržaj novopredložene točke, koja nije sasvim jasno formulirana, najvećim dijelom već obuhvaćen postojećim točkama članka 5. stavka 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama.
91 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 2. Članak 3. ZEK-a – dopuna Predlažemo članak 3. ZEK-a dopuniti tako da glasi: "Elektronička komunikacijska infrastruktura, obavljanje djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, prostorno planiranje, gradnja, održavanje, razvoj i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža posebno elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, razvoj širokopojasnog pristupa internetu, te upravljanje i uporaba radiofrekvencijskog spektra, adresnog i brojevnog prostora, kao prirodno ograničenih općih dobara, od interesa su za Republiku Hrvatsku." Obrazloženje: Metronet je uvodno naveo važnost razvoja širokopojasnog pristupa internetu uz brzine od minimalno 100 Mbit/s te stoga smatra da bi ti ciljevi trebali biti od interesa za Republiku Hrvatsku. Na žalost, trenutni EU formalni regulatorni okvir ne dozvoljava takvo proširenje definicije mreža velikih brzina i minimalnih brzina širokopojasnog pristupa internetu ali neovisno o tome smatramo da je barem terminološki takve ciljeve potrebno navesti u članku 3. Zakona. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Navedena primjedba ne odnosi se na članak koji bi bio predmet uređivanja ovoga Nacrta prijedloga Zakona.
92 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 2. 7) Članak 2. stavak 1. ZEK-a - izmjena nove točke 60. (točka 59. u Prijedlogu Zakona): Predlažemo u novoj točki 60. stavka 1. članka 2. ZEK-a kojom se definira pojam "pristupna točka" riječi: "pravnim ili fizičkim osobama koje daju na korištenje ili su ovlaštene za davanje na korištenje" zamijeniti riječima: "operatori" Obrazloženje: Predloženom izmjenom se provodi usklađenje pojmova s ostalim pojmovima u Zakonu, te izbjegavaju pravne dvojbe. Djelomično prihvaćen Prijedlozi dopune postojećih pojmova "elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema" te "povezana oprema", kao i prijedlog izmjene u definiciji pojma "pristupna točka" prihvaćaju se na odgovarajući način.
93 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 2. 6) Članak 2. stavak 1. ZEK-a - dopune nove točke 49.: Predlažemo u novoj točki 49. stavka 1. članka 2. ZEK-a kojom se definira pojam povezana oprema, iza riječi: "antene" dodati riječi: "stupove", a iza riječi " druge potporne građevine, "dodati riječi: "antenske prihvate na postojećim građevinama ". Obrazloženje: Predloženom dopunom dodaju se stupovi i antenski prihvati na postojećim građevinama s obzirom da su isti neophodni za pružanje usluga u pokretnim javnim komunikacijskim mrežama. Djelomično prihvaćen Prijedlozi dopune postojećih pojmova "elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema" te "povezana oprema", kao i prijedlog izmjene u definiciji pojma "pristupna točka" prihvaćaju se na odgovarajući način.
94 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 2. 5) Članak 2. stavak 1. ZEK-a - prijedlog dodavanja nove točke 47.: Predlažemo u članku 2. stavak 1. ZEK-a, iza točke 46. dodati novu točku 47. koja glasi: "47. poslovni pretplatnik: osoba koja se koristi javno dostupnom elektroničkom komunikacijskom uslugom ili zahtijeva tu uslugu, a nije potrošač," Dosadašnje točke 47. do 80. postaju točke 48. do 81. Obrazloženje: Nastavno na predložene izmjene članka 41. stavak 4. Zakona nužno je dodati definiciju pojma poslovni pretplatnik. Nije prihvaćen Prijedlozi dodavanja novih pojmova "istovjetnost ulaznih proizvoda" i "poslovni pretplatnik" ne prihvaćaju se iz razloga što nisu prihvaćeni prijedlozi materijalnih odredaba u Nacrtu prijedloga Zakona, u kojima bi se upotrebljavali navedeni pojmovi.
95 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 2. 4) Članak 2. stavak 1. ZEK-a - prijedlog dodavanja nove točke 22.: Predlažemo u članku 2. stavak 1. ZEK-a, iza točke 21. dodati novu točku 22. koja glasi: "22. istovjetnost ulaznih proizvoda (EoI): odnosi se na pružanje usluga i informacija internim i trećim tražiteljima pristupa pod istim uvjetima, uključujući cijenu i kvalitetu uslužnih razina, u istim rokovima, uporabom istih sustava i procesa te s istom razinom pouzdanosti i uspješnosti," Obrazloženje: Nastavno na predložene izmjene u članku 59. kojima se dodaje novi stavak 3., predlaže se dodavanje navedene definicije istovjetnosti ulaznih proizvoda (EoI). Nije prihvaćen Prijedlozi dodavanja novih pojmova "istovjetnost ulaznih proizvoda" i "poslovni pretplatnik" ne prihvaćaju se iz razloga što nisu prihvaćeni prijedlozi materijalnih odredaba u Nacrtu prijedloga Zakona, u kojima bi se upotrebljavali navedeni pojmovi.
96 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 2. 3) Članak 2. stavak 1. ZEK-a - nova točka 19.: U članku 2. stavak 1. nova točka 19. ZEK-a, predlaže se riječi "sastavnice zajedničkih dijelova nekretnine" zamijeniti riječima: "elemente zajedničkog vlasništva" u svrhu preciznog usklađivanja s tekstom Direktive 2014/61 o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina, uslijed koje se, između ostalog, predlaže izmjena Zakona o elektroničkim komunikacijama. Ukoliko je namjera zakonodavca bila usklađivanje Zakona o elektroničkim komunikacijama s terminologijom Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tada je potrebno osim zajedničkih dijelova nekretnine uzeti u obzir i mogućnost zajedničkog vlasništva koje navodi Direktiva. Djelomično prihvaćen Primjedbe se djelomično prihvaćaju. Pojmovi "elektronička komunikacijska mreža velike brzine" i "fizička infrastruktura unutar zgrade" preneseni su na odgovarajući način, zajedno s drugim pojmovima iz članka 2. Nacrta prijedloga Zakona, u članak 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama radi potpunog usklađivanja s pojmovima iz Direktive 2014/61/EU.
97 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 2. 2) Članak 2. stavak 1. ZEK-a - prijedlog dopune u točki 9.: Predlažemo u novoj točki 9. stavka 1. kojom se definira pojam elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema, iza riječi: "antenske stupove" dodati riječi: "antenske prihvate na postojećim građevinama" Obrazloženje: Predloženom dopunom dodaju se i antenski prihvati na postojećim građevinama s obzirom da su isti neophodni za pružanje usluga u pokretnim javnim komunikacijskim mrežama. Djelomično prihvaćen Prijedlozi dopune postojećih pojmova "elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema" te "povezana oprema", kao i prijedlog izmjene u definiciji pojma "pristupna točka" prihvaćaju se na odgovarajući način.
98 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 2. IZMJENE ČLANKA 2. STAVAK 1. ZEK-a (članak 2. Prijedloga Zakona) 1) Komentar na novu točku 8. kojom se uvodi pojam elektronička komunikacijska mreža velike brzine: Kako je uvodno navedeno Metronet, kao greenfield investitor, koji gradi vlastitu mrežu koja omogućava brzine od najmanje 100 Mbit/s, ovim putem koristi priliku skrenuti pozornost na nužnost poticanja gradnje takvih mreža kojima se unaprijed može osigurati stvaranje ciljeva DAE 2025. Djelomično prihvaćen Primjedbe se djelomično prihvaćaju. Pojmovi "elektronička komunikacijska mreža velike brzine" i "fizička infrastruktura unutar zgrade" preneseni su na odgovarajući način, zajedno s drugim pojmovima iz članka 2. Nacrta prijedloga Zakona, u članak 2. Zakona o elektroničkim komunikacijama radi potpunog usklađivanja s pojmovima iz Direktive 2014/61/EU.
99 METRONET TELEKOMUNIKACIJE d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA Metronet telekomunikacije d.d. (dalje: Metronet) pozdravljaju prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroničkim komunikacijama koje se donose, između ostalog, u cilju poticanja i olakšavanja gradnje elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina. S tim u vezi, neovisno o trenutno važećim definicijama velikih brzina, koristimo priliku skrenuti pažnju na sljedeće: Trenutna Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2016. do 2020. godine (Strategija) koju je usvojila Vlada Republike Hrvatska promovira ciljeve DAE EU 2020: a) pokrivenost pristupnim mrežama sljedeće generacije (NGA) koje omogućuju pristup internetu brzinama većim od 30 Mbit/s za sve stanovnike od RH b) najmanje 50% kućanstava u RH budu korisnici pristupa internetu brzinom od 100 Mbit/s ili većom S obzirom da cilj b) govori o korištenju brzina od minimalno 100 Mbit/s za ispunjenje istog potrebno je osigurati pokrivenost i izgradnju mreže koja to osigurava što znači da rasprostranjenost takve mreže mora biti puno veća od 50%. Drugim riječima, potrebno je izgraditi mrežu koja omogućava ove brzine na puno većem području od 50% kućanstava kako bi se osiguralo korištenje te mreže od strane minimalno 50% kućanstava što konkretno znači da je potrebno regulatornim okvirom poticati postavljanje mreža koje pružaju brzine od minimalno 100 Mbps. Dodatno, pri tome treba uzeti u obzir trenutne EU inicijative i ciljeve za 2025 g. tzv. "Povezivost za Gigabitno društvo". Prema navedenim ciljevima očekuje se da je za 100% kućanstava osigurana dostupnost širokopojasnog interneta sa brzinama od minimalno 100 Mbit/s te gigabitna povezivost za sve bitne socio-ekonomske čimbenike. Stvaranje regulatornog okvira kojim će se omogućiti efikasnije postavljanje mreža koje dokazano pružaju takve brzine (optičko- mobilne (LTE) mreže) preduvjet je ostvarivanja programa Vlade Republike Hrvatske, digitalizacije društva i razvoja Republike Hrvatske čime se isključivo može popraviti trenutno negativna statistika Republike Hrvatske u EU okvirima. U stvaranju takvog regulatornog okvira nužno je uključiti sve relevantne dionike kao i predstavnike industrije kako bi se povećala konkurentnost, a sve u korist krajnjih korisnika-potrošača. Primljeno na znanje Ovi komentari nemaju obilježja primjedbe.
100 Tele2 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 31. Tele2 se protivi članku 31. Prijedloga u dijelu koji se odnosi na dodavanje novih točaka 7. i 8. članku 119. stavku 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama iz istih razloga iz kojih predlaže brisati čl. 9 Prijedloga. Napominjemo da su u prekršajnim odredbama Zakona već predviđene kazne za povredu obveza održavanja sigurnosti i cjelovitosti mreža i usluga te povredu odredaba Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga koji, između ostaloga, sadrži odredbe o obvezi operatora da u opće uvjete ugrade mehanizme za obeštećenje korisnika u slučaju pogoršanja kvalitete usluga zbog razloga koji se odnose na okolnosti iz područja elektroničke komunikacijske infrastrukture. Nadalje, Tele2 se protivi članku 31. Prijedloga u dijelu koji se odnosi na dodavanje nove točke 43. članku 119. stavku 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama iz razloga što je za ispunjenje obveza iz članka 77. stavka 2. Zakona potrebno da središnje tijelo, nadležno za zaprimanje poziva prema hitnim službama, zadovolji određene tehničke uvjete za prijem podataka koje operatori mogu dostaviti putem dostupnih tehničkih rješenja. Na žalost praksa je pokazala da nadležno tijelo nije u mogućnosti iskoristiti postojeća i skupa tehnička rješenja koja su pojedini operatori već razvili radi zadovoljenja dijela obveza iz članka 77. stavka 2. ovog Zakona. Razlozi tome su objektivne prirode i operatori inače vrlo dobro surađuju s nadležnim tijelom u implementaciji obveza iz članka 77. stavak 2. Zakona, ali smatramo da bi s obzirom na spomenute okolnosti uvođenje prekršajnih odredbi sa ovako visokim kaznama trebalo odgoditi dok nadležno tijelo ne osigura sve tehničke preduvjete za punu implementaciju obveza iz članka 77. stavka 2. Zakona. Tele2 se protivi članku 31. Prijedloga i u dijelu koji se odnosi na dodavanje nove točke 69. članku 119. stavku 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama iz razloga što je Uredba provođenje koje se želi osigurati predmetnom točkom nedovoljno precizna i unosi pravnu nesigurnost. Vrlo je teško odrediti granicu između opravdanog upravljanja prometom radi sprečavanja zagušenja mreže i povrede načela koja trebaju osigurati pristup otvorenom internetu. Izrazito visoke kazne za povredu Uredbe bi, s obzirom na spomenutu nedovoljnu određenost iste, stvara stvorile klimu koja svakako ne bi pogodovala razvoju novih usluga kojima bi se korisnicima omogućio kvalitetan i brz pristup internetu. Slijedom navedenoga predlažemo povredu Uredbe klasificirati kao jedan od prekršaja predviđenih člankom 120. Zakona o elektroničkim komunikacijama te tako na način primjeren okolnostima izvršiti preuzetu obvezu provedbe Uredbe. Nije prihvaćen Primjedbe se ne prihvaćaju. Mišljenja smo da novopredložene odredbe u članku 119. Zakona o elektroničkim komunikacijama propisuju primjerene prekršajne kazne, razmjerne težini povreda pojedinih odredaba tog Zakona, koje su izmijenjene i dopunjene ovim Nacrtom prijedloga Zakona.
101 Tele2 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 30. Tele2 se protivi povećanju iznosa gornje granice zapriječene kazne za osobito teške povrede Zakona sa 5 na 10% ukupnoga godišnjeg bruto prihoda jer smatra da su zapriječene kazne i do sada bile previsoke s obzirom na izrazito visoku reguliranost u području pružanja elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga i nepreciznost brojnih prisilnih odredbi koje dovode do pravne nesigurnosti i omogućuju arbitrarnost pri odlučivanju o postojanju pojedinih povreda od strane operatora. S obzirom na primjenu načela objektivne odgovornosti te na gore spomenutu prenormiranost i pravnu nesigurnost koja može dovesti do toga da operator bude kažnjen unatoč tome što je postupao u dobroj vjeri, udvostručivanje postojeće kazne smatramo neprimjerenom. Smatramo važnim istaknuti da je trenutno postojeći model diskriminirajući prema manjim operatorima i operatorima koji su kasnije ušli (ili koji tek namjeravaju ući) na tržište jer se određivanje kazne bazira na prihodu, a ne na dobiti, te da bi se ovakvim povećanjem taj diskriminirajući učinak uvećao. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. U odnosu na novopredloženu odredbu članka 118. Zakona o elektroničkim komunikacijama o rasponu novčane kazne, koja se izriče u postotku ukupnoga godišnjeg bruto prihoda, primjedba se ne prihvaća jer je propisana kazna usklađena s mjerodavnom odredbom Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, koji je u postupku donošenja.
102 Tele2 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 14. Tele2 smatra da je izmjenu predloženu člankom 14. stavkom 1. Prijedloga potrebno dopuniti na način da se u članku 41. stavku 5. jasno definira u dijelu koji se odnosi na naknade u visini popusta da pretplatnik mora operatoru naknaditi iznos ukupnog popusta koji je prilikom zasnivanja pretplatničkog odnosa ostvario upravo iz razloga jer je ugovoreno obvezno trajanje te je operator popust dodijelio upravo računavši na to da će pretplatnički ugovor trajati određeno razdoblje. Tako da ovdje treba uračunati popust koji je operator odobrio za cijelo obvezno trajanje, a ne samo onaj ostvaren do trenutka raskida. Također, a radi izbjegavanja bilo kakve dvojbe potrebno je jasno definirati da pretplatnik osim povoljnije opcije svakako mora podmiriti sve neplaćene a pružene usluge te ostale eventualne obveze proizašle iz posebnih pravnih odnosa operatora i pretplatnika vezanim za kupljene proizvode. Naime, činjenica je da pretplatnik prilikom zasnivanja pretplatničkog odnosa kroz obvezno trajanje najčešće kupuje i ulazi u poseban pravni odnos s operatorom i za terminalnu opremu (mobilni uređaj, router i sl.) uz popust, koji se odobrava u određenoj visini ovisno o ugovorenoj usluzi te upravo radi ugovaranja obveznog trajanja ugovora. Cijena s popustom plaća se kroz mjesečne rate te kada se raskida pretplatnički ugovor, bilo od strane pretplatnika bilo od strane operatora, raskida se i ovaj kupoprodajni ugovor, no učinci takvog raskida ni u kojem slučaju ne mogu biti isti kao kod raskida pretplatničkog ugovora, te pretplatnik predmetnu opremu treba otplatiti u cijelosti. Kod raskida ovog kupoprodajnog ugovora popust koji je pretplatnik ostvario, a koji bi predstavljao razliku između redovne maloprodajne cijene opreme te ukupnog iznosa mjesečnih rata, ući će u obračun popusta, no pretplatnik mora podmiriti i preostale mjesečne rate. Tele2 ovo smatra potrebnim ovdje jasno utvrditi jer je i u prošlosti bilo nedoumice vezano za navedeno, i od strane pretplatnika i od strane operatora pa i regulatora, te smatra ovaj trenutak prilikom da se navedeno jasno i nedvosmisleno definira, sve u cilju transparentnosti i jasnoće komunikacije prema pretplatniku. Tele2 pozdravlja izmjenu predloženu člankom 14. stavkom 2. Prijedloga jer će ista zaštititi korisnike javnih komunikacijskih usluga odnosno moći će se kontrolirati njihova zaduženja što će zasigurno rezultirati manjim brojem pretplatnika sa blokiranim računima (ovrhe i slično). Takva rješenja u svrhu sprječavanja prijevara ili zlouporaba već su primijenjena u nekoliko država Europske Unije poput Njemačke, Nizozemske, Poljske i Slovačke, te smo izuzetno zadovoljni što se tome priključuje i Republika Hrvatska te što uspješno povećavamo razinu zaštite. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. U odnosu na primjedbu u vezi s izmijenjenim stavkom 5. članka 41. Zakona o elektroničkim komunikacijama ističe se da predmetna odredba na primjeren način osigurava mogućnost izbora pretplatnika prigodom raskida pretplatničkog ugovora prije isteka razdoblja obveznog trajanja ugovora, ne samo u slučaju kada pretplatnik sam zatraži prijevremeni raskid ugovora, već i u slučaju kada je ugovor raskinut krivnjom pretplatnika (bez obzira na razlog prijevremenog raskida ugovora). Na ovaj način osigurava se dosljedna primjena predmetne odredbe u skladu s njezinom temeljnom svrhom, a to je omogućivanje prava pretplatnika na odabir povoljnije mogućnosti u slučaju prijevremenog raskida ugovora.
103 Tele2 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 9. Tele2 smatra da nije potrebno putem zakona nametati obveze operatorima da održavaju kakvoću svoje mreže te osiguravaju sigurnost i cjelovitost ugovorenih usluga i to iz slijedećih razloga: 1. Predmetne obveze za operatora već proizlaze iz Pravilnika o načinu i rokovima provedbe mjera zaštite sigurnosti i cjelovitosti mreža i usluga gdje su detaljno i precizno određene; 2. Pravilnikom o načinu i uvjetima obavljanja djelatnosti elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga posebno se štite prava korisnika u slučaju pogoršanja kvalitete usluga zbog razloga koji se odnose na okolnosti iz područja elektroničke komunikacijske infrastrukture te su u skladu s odredbama navedenog pravilnika svi operatori već ugradili u svoje opće uvjete obveze obeštećenja korisnika u slučaju pogoršanja kvalitete usluga 3. I bez regulatornih obveza operatori bi velike napore ulagali u održanje kvalitete mreža i usluga jer se kvaliteta, nakon smanjenja cijena uslijed liberalizacije tržišta, pokazala kao presudan element za odluku korisnika o tome kojeg će operatora izabrati. Dakle, predloženom izmjenom se već i ovako velik i nepregledan sadržaj zakona dodatno opterećuje, a da se pri tome ne ostvaruje nikakva svrha. Takav je pristup suprotan proklamiranoj politici Vlade Republike Hrvatske usmjerenoj na pojednostavljivanje pravnog sustava i dokidanja postojeće prenormiranosti. Slijedom navedenoga predlažemo brisati čl. 9 Prijedloga. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Kao što se pokazalo u dosadašnjoj provedbi Zakona o elektroničkim komunikacijama, bilo je nužno u za to namijenjenom zakonskom članku, koji uređuje pitanja gradnje, korištenja i održavanja elektroničke komunikacijske mreže, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, izričito propisati obvezu operatora da osiguraju nesmetani pristup svojoj mreži, infrastrukturi i drugoj povezanoj opremi u svrhu njezina korištenja, popravljanja i održavanja te neprekinutog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga ugovorene kakvoće, kao i njihovu obvezu da održavaju navedenu mrežu, infrastrukturu i drugu povezanu opremu u svrhu osiguravanja sigurnosti i cjelovitosti ugovorenih elektroničkih komunikacijskih usluga. Navedene obveze operatora trebalo je izričito urediti upravo zbog činjenice što su, prema odredbi članka 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama, održavanje, razvoj i korištenje elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme od interesa za Republiku Hrvatsku.
104 Tele2 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 7. Tele2 predlaže izmjenu članka 24. stavka 8. Zakona o elektroničkim komunikacijama koja je sadržana u članku 7. Prijedloga na način da se na kraju predložene točke iza riječi „Agencije“ stavi točka, te se brišu riječi: donosi uz suglasnost ministra nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje i gradnju. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Institut suglasnosti čelnika središnjeg tijela državne uprave nadležnog za graditeljstvo i prostorno uređenje na provedbene propise, koje donosi Vijeće HAKOM-a u području prostornog planiranja i gradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture, propisan je i važećim Zakonom o elektroničkim komunikacijama te se pokazao korisnim i potrebnim mehanizmom usklađivanja normativnih rješenja dvaju nadležnih tijela.
105 Tele2 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 6. Tele2 se protivi dopuni u članku 14. stavak 4. točka 9. te smatra da bi objava nepravomoćnih odluka o prekršaju te redovitih pravnih lijekova i ishoda postupka predstavljala povredu poslovne tajne te se navedeno ne može opravdati načelom javnosti rada Agencije. Na tržištu elektroničkih komunikacija u kojoj postoji vrlo jaka tržišna utakmica objava nepravomoćnih odluka koje osim pravnih sadrže i brojne činjenice koje vrlo često predstavljaju poslovnu tajnu jednog od tržišnih takmaca uz navođenje i opis internih procesa i odluka kao dokaza u sudskom procesu, a koji bi, ukoliko se objavljuju u svom punom sadržaju i obrazloženju mogli, u znatnoj mjeri staviti istog u nepovoljniji položaj. Također navedena dopuna ne predstavlja usklađenje s člankom 184. stavak 5. Prekršajnog zakona budući da spomenuta odredba kaže da se posebnim zakonom može propisati da ovlašteni tužitelj pravna osoba s javnim ovlastima može objaviti na svojim stranicama nepravomoćnu odluku o prekršaju kad ju zaprimi, a ne i da se mora. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Novopredloženim podstavkom 9. članka 14. stavka 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama provodi se usklađivanje s člankom 184. stavkom 5. Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13 i 110/15).
106 Tele2 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 5. Tele2 predlaže dopunu izmjene članka 12. stavka 1. točke 3 Zakona o elektroničkim komunikacijama koja je sadržana u članku 5. Prijedloga na način da se na kraju predložene točke prije posljednjeg zareza dodaju riječi: „sukladno odredbi stavka 6. članka 68. Zakona“. Navedeno je potrebno kako bi se izbjegla eventualna dvojbena tumačenja oko toga zadire li se predloženom izmjenom u nadležnost Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja. Prihvaćen Primjedba se prihvaća. Predmetna odredba članka 5. Nacrta prijedloga Zakona dopunjena je na odgovarajući način.
107 Tele2 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 2. Tele2 predlaže dopunu izmjene članka 2. stavka 1. točke 9 Zakona o elektroničkim komunikacijama na način da se ispred riječi „antenske stupove“ doda riječ „samostojeće“ i iza riječi „antenske stupove“ doda riječ „antenske prihvate“. Navedeno je potrebno kako bi se Zakon o elektroničkim komunikacijama uskladio sa propisima koje reguliraju područje izgradnje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme, kao i sa Uredbom o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN131/12, NN92/15) koji prepoznaju različite načine postavljanja elektroničke komunikacijske infrastrukture u povezane opreme i to kao samostojeće antenske stupove i antenske prihvate. Prihvaćen Primjedba se prihvaća. Prijedlog dopune postojećeg pojma "elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema" prihvaća se na odgovarajući način.
108 Tele2 PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA Smatramo da uz predložene izmjene treba u Prijedlogu ugraditi i dodatne izmjene kako niže iznosimo i obrazlažemo. Članak 6. Zakona o elektroničkim komunikacijama Tele2 predlaže da se članak 6. Zakona o elektroničkim komunikacijama dopuni na odgovarajući način kojim će se jasno odrediti da je isti lex specialis u odnosu na propise iz područja gradnje i prostornog uređenja te da se navedeni propisi ne primjenjuju na ona pitanja koja su vezana uz planiranje i građenje elektroničke komunikacijske infrastrukture koja su već uređena Zakonom i propisima donesenim na temelju istoga. Članak 12. Zakona o elektroničkim komunikacijama Tele2 predlaže dopunu izmjene članka 12. koja je sadržana u članku 5. Prijedloga na način da se doda novi stavak koji glasi : „sudjelovanje u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja u dijelu koji se odnosi na planiranje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme“ Navedeno je potrebno kako bi se u postupku prostornog planiranja dokumenti prostornog uređenja uskladili Uredbom o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN131/12, NN92/15) koji prepoznaju različite načine postavljanja elektroničke komunikacijske infrastrukture u povezane opreme i to kao samostojeće antenske stupove i antenske prihvate, a samim time i različite prostorno planske kategorije. Članak 25. Zakona o elektroničkim komunikacijama Tele2 predlaže izmjenu Članka 25, stavka 3. na način da su iza riječi „Agencija“ izmjeni riječ „donosi“ riječju „daje“, te da se riječ „prethodno mišljenje“ zamjeni riječju „suglasnost“. Navedeno je potrebno kako bi se u postupku prostornog planiranja dokumenti prostornog uređenja uskladili Uredbom o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (NN131/12, NN92/15) koji prepoznaju različite načine postavljanja elektroničke komunikacijske infrastrukture u povezane opreme i to kao samostojeće antenske stupove i antenske prihvate, a samim time i različite prostorno planske kategorije. Dosadašnja praksa je pokazala kako se mišljenje Agencije koje je neobvezujuće najčešće nije uzimalo u obzir prilikom donošenja dokumenata prostornog uređenja. Članak 41. Zakona o elektroničkim komunikacijama Smatramo da je ova izmjena Zakona dobra prilika da se članak 41. stavak 4. uskladi s Direktivom o univerzalnim uslugama (2002/22/EZ i 2009/136/EZ; dalje: USO Direktiva). Naime, iz uvodnih odredbi USO Direktive razvidno je da se poseban naglasak daje na zaštitu potrošača te da upravo njima treba osigurati jasne uvjete, rješavanje sporova i cjenovne sustave, s time da se potiče da se neka od tih prava prošire i na druge kategorije korisnika. Dakle, nije obveza, već mogućnost, države članice da proširi primjenu tih prava i na druge kategorije korisnika, a svakako nije u duhu Direktive da se primjena proširi na sve kategorije korisnika već samo na one koji se smatraju slabijima u ugovornom odnosima, a što svakako nisu poslovni korisnici. Slijedom navedenog predlažemo da se predmetni članak izmijeni na način da se jasno naznači da se pozitivni propisi koji se odnose na zaštitu potrošača imaju primjenjivati samo na korisnike koji i jesu potrošači u smislu relevantne direktive ili, podredno, da se definira neka druga kategorija korisnika na koju će se predmetni propisi primjenjivati, a koja neće obuhvaćati sve poslovne korisnike već samo one koji bi zbog objektivnih okolnosti mogli biti slabi u ugovornom odnosu (npr. obrtnici, društva s manjim brojem zaposlenih koja ne ostvaruju visoke prihode). Članak 93. Zakona o elektroničkim komunikacijama Predlažemo dodati članak Prijedlogu koji bi glasio: U članku 93. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: „(4) U slučaju oduzimanja dozvole za uporabu radiofrekvencijskog spektra zbog razloga iz stavka 1. točke 9. ovoga članka, Agencija će nositelju dozvole izdati novu dozvolu za uporabu radiofrekvencijskog spektra koja se odnosi na onaj dio radijskih frekvencija koji je bio sadržan u oduzetoj dozvoli, a uporabe kojih se nositelj dozvole nije odrekao, ako takve radijske frekvencije postoje.“ Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6. Predloženom izmjenom otklonile bi se eventualne nejasnoće u pogledu toga kako postupiti u slučaju odricanja nositelja dozvole od uporabe samo pojedinih radijskih ferekvencija. Namjera je zakonodavca bila da se nositelju dozvole omogući raspolaganje dodijeljenim frekvencijama neovisno o tome jesu li sve pobrojane u istoj dozvoli (jer su istom objedinjene po prestanku važenja Zakona o telekomunikacijama sukladno prijelaznim i završnim odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama) ili se nalaze u različitim dozvolama te predložena izmjena zapravo predstavlja samo pojašnjenje odnosno potvrdu ranije volje zakonodavca. Dakle, usvajanjem predložene izmjene otklonila bi se pravna nesigurnost, a što bi svakako imalo pozitivan utjecaj na djelotvorno upravljanje radiofrekvencijskim spektrom (što je jedan od osnovnih ciljeva Zakona o elektroničkim komunikacijama određen člankom 1. Zakona) jer bi operatorima bilo omogućeno da se odreknu onog spektra kojeg ne koriste te da isti bude ponovo stavljen u uporabu. Nije prihvaćen Primjedbe se ne prihvaćaju. Primjedba na članak 6. Zakona o elektroničkim komunikacijama ne odnosi se na članak koji bi bio predmet uređivanja ovoga Nacrta prijedloga Zakona. Predložena dopuna članka 12. Zakona o elektroničkim komunikacijama je nepotrebna jer su navedene zadaće HAKOM-a već uređene drugim člancima tog Zakona (odredbe o zadaćama HAKOM-a u postupku izrade i donošenja dokumenata prostornog uređenja), te se tako predloženim prenormiranjem ne bi ispunio smisao članka 12. Zakona o elektroničkim komunikacijama, koji u sklopu glave tog Zakona o HAKOM-u ima za cilj načelno urediti njegovu nadležnost, i u sklopu nje poslove koji se obavljaju kao javna ovlast, a ne taksativno pobrojiti sve konkretne zadaće i ovlasti HAKOM-a, koje su uređene pojedinim materijalnim odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama. Primjedba na članak 25. stavak 3. Zakona o elektroničkim komunikacijama ne prihvaća se jer je institut prethodnog mišljenja usklađen s važećim zakonima kojima je uređeno prostorno uređenje i gradnja, kao i sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za to područje. U odnosu na primjedbu da se članak 41. stavak 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama uskladi s Direktivom o univerzalnim uslugama treba istaknuti da u odnosu na navedeno nije iznesen nikakav konkretan prijedlog izmjene i/ili dopune predmetnog članka koji bismo mogli razmotriti. U vezi s prijedlogom dopune članka 93. Zakona o elektroničkim komunikacijama, iako se taj prijedlog ne odnosi na članak koji bi bio predmet uređivanja ovoga Nacrta prijedloga Zakona, ističemo da će se pitanje eventualne mogućnosti odricanja nositelja dozvole od uporabe samo dijela dodijeljenih radijskih frekvencija, te s time povezanog plaćanja naknade za uporabu radiofrekvencijskog spektra razmotriti u postupku izmjene odgovarajućeg provedbenog propisa, kojim se uređuje plaćanje naknada za pravo uporabe radiofrekvencijskog spektra.
109 Ustanova REA Kvarner PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 30. Nastavno na izmjene članka 118. stavka 1., mišljenja smo da bi kazna morala biti u direktnoj vezi sa brojem ne realiziranih priključaka što znači da bi kazna trebala iznositi od 375.000,00 kn- 3.000.000,00 kn po nerealiziranom NGN priključku kako je to zakonom regulirano u Sloveniji (od 50.000- 400.000 eura). Također potrebno je držati se rokova koji su definirani Ugovorom između Nositelja projekta i Operatora koji je iskazao komercijalni interes za izgradnju otvorene širokopojasne mrežne infrastrukture na području bijelih zona! Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Dopunjenim člankom 118. stavkom 1. Zakona o elektroničkim komunikacijama neispunjavanje obveze izgradnje elektroničke komunikacijske mreže velike brzine uvršteno je u popis osobito teških povreda tog Zakona, odnosno najtežih prekršajnih djela, za koja je propisana primjerena novčana kazna, i to u postotku ukupnoga godišnjeg bruto prihoda, čime je usklađena s mjerodavnom odredbom važećeg Prekršajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07, 39/13, 157/13 i 110/15), kao i Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, koji je u postupku donošenja. S obzirom na ukazivanje na odgovarajuću odredbu slovenskog Zakona o elektroničkim komunikacijama, treba istaknuti da taj Zakon ne propisuje novčanu kaznu u navedenom rasponu prema broju neizgrađenih priključaka, već s obzirom na općenito nepostupanje u skladu s mjerodavnom zakonskom odredbom.
110 Ustanova REA Kvarner PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 10. Niže navedenim stavkom omogućilo bi se izbjegavanje situacije da se na pojedinim područjima grade paralelne elektroničke komunikacijske mreže velikih brzina istom tehnologijom. Naime, postoji mogućnost da više zainteresiranih investitora (podnositelja prijave) iskaže tržišni interes na istom području za gradnju istog tipa elektroničke komunikacijske mreže velikih brzina, u tom slučaju bi se na navedenom području morale graditi npr. dvije ili više svjetlovodnih mreža dok bi neka druga područja ostala nepokrivena. Primjenom navedenog stavka omogućio bi se dogovor između zainteresiranih investitora (podnositelja prijave) koji bi u konačnici za rezultat imao izgradnju jedne elektroničke komunikacijske mreže velike brzine na području za koje je iskazan tržišni interes, te bi također kroz povlačenje tržišnog interesa drugom/drugim investitorima oslobodio sredstva kojima bi isti mogli izgraditi mrežu na nekom novom nepokrivenom području. U slučaju da pojedini investitori (podnositelji prijave) označe adrese na kojima su iskazali tržišni interes poslovnom tajnom, Agencija bi samo obavijestila drugog/druge investitore da postoji preklapanje te naziv investitora s kojim se preklapanje dogodilo na navedenom području bez navođenja konkretnih adresa. No, postoji i mogućnost da Agencija od investitora zatraži odobrenje za objavu adresa koje sa preklapaju u svrhu usklađivanja podataka. Krajnji rezultat navedenog postupka bio bi optimizacija investicija kroz pokrivanje većeg broja priključaka/adresa elektroničkim komunikacijskim mrežama velikih brzina te lakše dostizanje ciljeva Digitalne agende za Europu 2020. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Mišljenja smo da predložena dopuna u članku 12. Nacrta prijedloga Zakona obuhvaća samo jednu od mogućih situacija, koje mogu nastati u provedbi programa državne potpore, te stoga ne mogu predstavljati materiju koja se na jednoznačan i sveobuhvatan način može normirati ovom zakonskom odredbom, niti je to svrha zakonskog propisa. Predmetni prijedlog uzet će se u obzir u okviru provedbenih postupaka za koje su zaduženi nositelji programa državnih potpora.
111 Ustanova REA Kvarner PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA  ZAKONA O ELEKTRONIČKIM KOMUNIKACIJAMA, Članak 10. U članku 25.a iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi: U slučaju preklapanja tržišnog interesa za gradnju elektroničke komunikacijske mreže velike brzine istom tehnologijom te uzimajući u obzir mogući dogovor između podnositelja prijave iz stavka 3. ovoga članka Agencija će obavijestiti podnositelje prijave da postoji preklapanje tržišnog interesa na određenom području. Ukoliko se podnositelji prijave, čiji se tržišni interesi preklapaju, dogovore te usklade područja tržišnog interesa, na način da se jedan od podnositelja prijave obveže izgraditi elektroničku komunikacijsku mrežu velike brzine u skladu s obvezama koje je iskazao u prijavi dok drugi povuče svoj iskaz tržišnog interesa ili iskaže tržišni interes na nekom novom području, dužni su Agenciji dostaviti dokaz, u obliku obavijesti, da su postigli dogovor o optimizaciji tržišnog interesa među njima. Ako do dogovora nije došlo, podnositelji prijave dužni su izgraditi elektroničku komunikacijsku mrežu velike brzine u skladu s obvezama koje su iskazali u inicijalnoj prijavi. Dosadašnji stavci 6. i 7. postaju stavci 7. i 8. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća. Mišljenja smo da predložena dopuna u članku 12. Nacrta prijedloga Zakona obuhvaća samo jednu od mogućih situacija, koje mogu nastati u provedbi programa državne potpore, te stoga ne mogu predstavljati materiju koja se na jednoznačan i sveobuhvatan način može normirati ovom zakonskom odredbom, niti je to svrha zakonskog propisa. Predmetni prijedlog uzet će se u obzir u okviru provedbenih postupaka za koje su zaduženi nositelji programa državnih potpora.