Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o osnivanju trgovačkih društava na daljinu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ante Grbac | ZAKON O OSNIVANJU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA NA DALJINU, OBRAZLOŽENJE | U Hrvatskoj se temeljem postojećih zakona i propisa društvo s ograničenom odgovornošću ili jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću može osnovati u roku od 24 sata. Investitor kojem je problem izaći iz kuće pa društvo mora osnivati na daljinu odnosno "iz fotelje" ili "iz pidžame" ne ulijeva pouzdanje da će pridonijeti gospodarskom razvitku zemlje. Štoviše, osobe kojima je problem pojaviti se pred tijelima koje nepobitno utvrđuju identitet osnivača te vrše dubinsku analizu stranaka radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, bi po mom skromnom mišljenju trebalo striktno zakonski isključiti iz svih poslovnih procesa u Republici Hrvatskoj. Ovaj Zakon predstavlja plodno tlo isključivo za osobe koje se bave pranjem novca ili financiranjem terorizma i njegovo donošenje bi sigurno nanijelo štetu gospodarskim interesima Republike Hrvatske te povećalo pravnu nesigurnost za sve ostale poslovne subjekte u hrvatskom gospodarskom sustavu. Međutim, kada bi ovakav zakon prošao, mislim da bi bilo nužno da se na taj način osnovana društva posebno označavaju tako da ostala društva, osnovana na tradicionalan i siguran način, mogu izabrati da li uopće ulaziti u poslovne odnose sa društvima osnovanim na daljinu. Zaključno, mišljenja sam kako ne treba mijenjati nešto što sada u praksi dobro funkcionira, a ujedno nije prepreka tržišnoj liberalizaciji, olakašavanju rada poduzetništva i općenito ubrzavanju poslovnih procesa. Sustav je savršeno balansiran s jedne strane ekonomičnim i efikasnim osnivanjem (stalna služba u Šibeniku - Trgovački sud Zadar je sva društva osnovao unutar 24 sata), a s druge strane pravnom sigurnošću koju pruža činjenica da se pouzdano zna identitet osnivača te da je proveden postupak dubinskog snimanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2 | Branimir Šimić | ZAKON O OSNIVANJU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA NA DALJINU, OBRAZLOŽENJE | Poštovani, problem koji pokušavate riješiti je sam po sebi upitan obzirom da se često i uvelike preuveličava te se nedostaci pripisuju pogrešnim faktorima. Sam proces koji je po ovom prijedlogu zamišljen da se rješava pomoću standardiziranih obrazaca je mali dio procesa osnivanja društva. Sama predaja papira niti nije problem a osnivači to vrlo rijetko rade osobno a i kada rade sve sami razlog tome je neinformiranost i nekorištenje tržišta takvih usluga jer mnogi javni bilježnici za stranke rade SVE. Od rezervacije imena, sastavljanja dokumentacije ne po nekakvom standardiziranom obrascu koji na kraju većini ionako neće odgovarati nego po stvarnim potrebama osnivača, predaje na sud, rješavanja problema na sudu i svih popratnih radnji u postupku. Općenito doduše osnivanje društva u RH moguće je čak i unutar 24sata od elektronske predaje prijave od strane javnog bilježnika tako da rješavate problem koji ne postoji odnosno rješavate ga na krivoj strani. Dok mnogi građani načelno jedva čekaju ovako nešto zbog pravne neobrazovanosti a često i lakomislenosti ne shvaćaju kako bi ovo moglo uroditi cijelom paletom novih problema baš kao što se to dogodilo i sa uvođenjem instituta tzv. jednostavnog društva sa ograničenom odgovornošću posljedice čega tek danas počinju izranjati pred širu javnost. U točci 5. Obrasca "Prethodna procjena" odredili ste da rizika nema ali rizik od krađe identiteta je kod udaljenog osnivanja vrlo visok a potencijalna šteta - GOLEMA. Sa druge strane pravosuđe nam je u takvom stanju da sporovi traju jako dugo a odluke su često neujednačene tako da svime time stvarate golemu pravnu nesigurnost građana jer u pravosudni sistem baziran na prevenciji spora uvodite institute iz vrlo efikasnih pravosudnih sistema koji svoje građane štite brzim rješavanjem sporova i oštrim kaznama. Čak i sada dok je još obvezna osobna prisutnost osnivača pred javnim bilježnikom koji utvrđuje identitet stranaka dolazilo je do prevara vještih krivotvoritelja. Udaljenim osnivanjem prevarantima tek otvarate nove dimenzije prijevara i zloporaba. U točci 8. Obrasca "Prethodna procjena" navodite kako normativno rješenje neće imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave što apsolutno nije i ne može biti točno jer će usprkos automatizaciji ti predmeti zahtijevati povećanje osoblja koje će iste rješavati te naravno njihovu izobrazbu a i ulaganje u informatičku infrastrukturu. Dakle umjesto da se te usluge prepuštaju daleko efikasnijem privatnom sektoru kao što je to trenutno slučaj, vi se vraćate birokratizaciji i gomilanju ionako golemog državnog aparata. U točci 13. Obrasca "Prethodna procjena" i sami određujete da NE postoje saznanja da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja. U RH doduše nije prvi put da se stvaraju umjetni problemi umjesto da se rješavaju stvarni. Naime, procedura kakva je ustanovljena kod nas postoji u velikoj većini država članica EU. Štoviše naš Zakon o trgovačkim društvima sa pratećim propisima je gotovo u cijelosti prepisan iz zakonodavstva Republike Njemačke. Zašto je dobar za ekonomski najsnažniju zemlju Europe i jednu od najsnažnijih zemalja svijeta a za nas nije? U nadi da ćete dobro promisliti o prijedlogu te uključiti ljude iz struke koji te poslove obavljaju u praksi, srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3 | HOK | Registar poslovnih subjekata, Članak 33. | Registar poslovnih subjekata vodi Državni zavod za statistiku na temelju Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti i podzakonskih propisa donesenih temeljem tog Zakona. Stoga bi ovdje trebalo jasno propisati da se radi o tom Registru i naznačiti koje je to tijelo koje je ovlašteno za njegovo vođenje. Obrazloženje: U praksi se susreće nekoliko baza podataka koje se koriste nazivom "registar poslovnih subjekata". Kako bi odredba ovog članka bila jasna, razumljiva i jednoznačna potrebno je točno propisati o kojem se registru radi, odnosno navesti da je to Registar poslovnih subjekata DZS-a, koji je zakonski reguliran. Zakonom o NKD-u regulirano je tko je ovlašten voditi Registar, pa i to treba jasno propisati ili propisati primjenu odredbi Zakona o NKD-u, kako je to učinjeno u članku 1. kojim se propisuje primjena Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o sudskom registru. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 4 | HOK | Podaci o direktorima i prihvaćanje imenovanja, Članak 20. | Propisano je da direktor mora vlastoručno potpisati izjavu kojom prihvaća imenovanje, propisna je i pretpostavka da je imenovanje prihvatio u trenutku kada je priložena izjava. Nije propisano na koji je način priložena: u originalu ili kao elektronička kopija. Predlažemo to jasno urediti. Istovrsna primjedba odnosi se i na članak 23. vezano za članove nadzornog odbora. Obrazloženje Provođenju postupka na daljinu odgovaralo bi prilaganje izjave u elektroničkoj kopiji, no to bi moralo biti jasno propisano, sukladno stavku 2. članka 4. koji propisuje mogućnost prilaganja elektroničke preslike ako je to u samom Zakonu propisano. Radi vjerodostojnosti isprave, svakako bi trebalo propisati i potrebu naknadne dostave originala za Sudski registar. | Nije prihvaćen | U slučaju kada se traži izjava nekog od sudionika u postupku, izjava se prilaže u elektroničkom obliku u izvorniku (ako je to moguće, a moguće će biti onda kada osoba raspolaže ispravom u elektroničkom obliku) ili u preslici (dakle,prilaže se skenirana isprava ili njezina čitljiva fotografija), što je propisano člankom 4. stavkom 3. Prijedloga zakona. |
| 5 | HOK | Izjava o dugovanjima s osnove poreza, doprinosa i plaća, Članak 27. | Predlažemo iza stavka 4. dodati novi stavak koji glasi: „(4) Izjava iz stavka 1. ovog članka obavezno se dostavlja Ministarstvu financija – Poreznoj upravi, radi provjere istinitosti.“. Obrazloženje U dosadašnjoj praksi osnivanja trgovačkih društava često su osnivači osnivali nova trgovačka društva uz izjavu da nemaju nepodmirenih dugova koje nisu bile istinite. Zbog izostanka kontrole time je otvoren put zloporabama. Stoga svakako treba predvidjeti način provedbe sustavne kontrole kojima će se zloporabe spriječiti ili barem svesti na najmanju moguću mjeru i omogućiti puna primjena odredbe stavka 4. članka 4., kako kaznena odgovornost ne bi proizlazila tek iz pojedinačnih kaznenih prijava. | Nije prihvaćen | Predloženo rješenje u skladu je s načinom postupanja po sada važećim propisima. |
| 6 | HOK | Obrasci i isprave, Članak 4. | Propisana je mogućnost prilaganja elektroničke preslike isprava. Svakako bi bilo potrebno propisati i način kontrole njihove vjerodostojnosti. Obrazloženje: Prilaganje isprava u originalu odudara od same prirode postupka na daljinu. Stoga je dobro propisati prilaganje elektroničke preslike, ali to s druge strane otvara mogućnosti krivotvorenja. Stoga bi svakako trebalo propisati na koji će se način kontrolirati vjerodostojnost priloženih isprava. Primjerice, njihovom naknadnom dostavom u originalu. | Nije prihvaćen | Naknadna dostava isprva bitno odugovlači postupak čime se gubi na svrsi ovoga Zakona. Mogućnost da se u postupku priloži krivotvorena isprava uvijek je moguća, ali s obzirom na to da će sustav na razini izvjesnosti jamčiti utvrđivanje identiteta osobe koja je uporabila krivotvorenu ispravu kao pravu, držimo da je vjerojatnost upotrebebe krivotvorenih isprava vrlo mala. |
| 7 | HOK | Predmet Zakona, Članak 1. | Ovim se Nacrtom prijedloga zakona predlaže poseban zakon kojim bi se propisao način osnivanja društava s ograničenom odgovornošću i jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću, uz korištenje suvremenih tehnologija. Time se regulira dio materije koji je već uređen postojećim Zakonom o trgovačkim društvima. Smatramo da bi postupak osnivanja trgovačkih društava trebaO jedinstveno biti uređen Zakonom o trgovačkim društvima te stoga predlažemo da se u Zakonu o trgovačkim društvima izvrše potrebne izmjene, umjesto donošenja posve novog zakona. Druga se primjedba odnosi na činjenicu da je osnivanje na daljinu predloženo regulirati samo za dva oblika trgovačkih društava tj. za društva s ograničenom odgovornošću i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću. Smatramo da bi mogućnost osnivanja društva na daljinu trebala biti uređena i za druge oblike, barem za društva osoba tj. javno trgovačko društvo i komanditno društvo. Obrazloženje: Namjera predlagatelja da se postupak osnivanja trgovačkih društava pojednostavni i to na način da se omogući korištenjem elektroničkih postupaka predstavlja dobar način olakša pokretanje poslovanja u formi trgovačkih društava. Međutim, svakako treba voditi računa i o tome da uređenje osnivanja trgovačkih društava u nekoliko zakona nikako ne može predstavljati pojednostavljenje, jer od budućih poduzetnika zahtijeva da odredbe o osnivanju traže u nekoliko propisa. U stavku 2. ovoga članka navedeno je da se na odgovarajući način moraju primjenjivati odredbe Zakona o sudskom registru i Zakona o trgovačkim društvima. Kako je Zakon o sudskom registru poseban zakon kojim se uređuje upis u sudski registar i drugih pravnih osoba, nije realno očekivati reguliranje tog dijela postupaka kroz Zakon o trgovačkim društvima, no isto tako nema nikakve potrebe za sam postupak osnivanja stvarati novi zakon. Na predloženi se način pravni sustav čini dodatno složenim posebnom regulativom područja koje je već uređeno postojećim propisom. Zato bi bolje rješenje bile izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima, jer bi odredbe o postupku osnivanja poduzetnicima bile razumljivije i lakše dostupne u jednom zakonu. Nadalje, ovim Nacrtom predviđa se postupak osnivanja na daljinu samo za d.o.o. i za j.d.o.o., čime se u nepovoljan položaj stavlja moguće osnivače drugih oblika trgovačkih društava. Poznata je činjenica da se ta dva oblika najviše koriste, no to ipak nije opravdanje za diskriminaciju drugih oblika već u samom zakonu. Istina je da je postupak osnivanja dioničkih društava vrlo složen i stoga bi bilo potrebno uložiti doista veliki napor da se regulira elektronički sve korake njegova osnivanja, ali za društva osoba tj. za j.t.d. i k.d. postupak osnivanje nije toliko složen. Stoga bi za njihovo osnivanje trebalo zakonski urediti postupak osnivanja na daljinu. | Nije prihvaćen | Ovim zakonom se propisuju određene razlike u pravilima osnivanja pojedinih oblika trgovačkih društava na daljinu u odnosu na sada važeća pravila, što je odlučeno urediti posebnim zakonom. Nadalje, ovim zakonom uređuje se osnivanje dva najčešća oblika trgovačkih društva, a ako za to bude potrebe (s obzirom na specifičnosti društava osoba) mogućnost osnivanja tih oblika trgovačkih društava može se naknadno uvesti. |
| 8 | HOK | Predmet poslovanja, Članak 13. | Iza stavka 4. predlaže se dodati novi stavak 5. koji glasi: „(5) Ako trgovačko društvo obavlja jednu ili više djelatnosti vezanih obrta, sukladno Zakonu o obrtu, sud će dopustiti osnivanje društva i upisati te djelatnosti u sudski registar ako osnivači društva uz obrazac osnivačkog akta prilože ispravu kojom se dokazuje ispunjavanje propisanog uvjeta stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednjeg strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita, a u suprotnom će staviti zabilježbu zabrane početka obavljanja djelatnosti koja traje dok ne prilože dokaz o ispunjavanju propisanog uvjeta stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednjeg strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita sukladno Zakonu o obrtu.“. Obrazloženje: Dopuna novim stavkom 5. predlaže se radi izjednačavanja uvjeta poslovanja u djelatnostima vezanih obrta za fizičke osobe i trgovačka društva, radi osiguravanja istovrsne razine kvalitete proizvodnje i usluga u svim oblicima obavljanja gospodarskih djelatnosti, posebice vodeći računa o potrebi zaštite potrošača od nestručnog obavljanja djelatnosti koje može biti opasno po zdravlje i život. | Nije prihvaćen | S obzirom na to da predložena obveza ne postoji kod osnivanja trgovačkog društva prema sada važećem zakonodavnom okviru, držimo da bi se radi izjednačavanja uvjeta poslovanja u djelatnostima vezanih obrta i trgovačkih društava osnovanih na daljinu napravila razlika između trgovačkih društava koji se osnivaju na daljinu i onih koji ne osnivaju na daljinu. |
| 9 | HOK | Predmet poslovanja, Članak 13. | Posve je nepotrebno propisivati donošenje posebnog popisa djelatnosti koje treba donijeti ministar pravosuđa u obliku Pravilnika, s obzirom da postoji javno objavljena Nacionalna klasifikacija djelatnosti, u kojoj su popisane sve djelatnosti po šiframa, usklađeno s europskom regulativom. Ako se već regulira poseban popis, svakako bi trebalo propisati da mora biti usklađen s NKD-om 2007. Još je manje jasno zašto se uopće propisuje popis iz kojega se djelatnosti trebaju izabrati, kad je u stavku 2. ovog članka propisano da se za predmet poslovanja može utvrditi i djelatnost koja nije na popisu. Ovdje se postavlja i pitanje razlike između izbora djelatnosti što je zadatak nositelja osnivanja, odnosno osnivača i utvrđivanja djelatnosti za koju nije jasno propisano tko ju utvrđuje i na koji način. Obrazloženje: Nacionalna klasifikacija djelatnosti vrlo je pregledno popisala djelatnosti koje su ujedno klasificirane po propisanim šiframa. Nepridržavanje NKD-a kod upisa trgovačkih društva ima za rezultat da se već i sada većina djelatnosti trgovačkih društava upisuje proizvoljno, bez brojčane oznake, što otežava i njihovo razvrstavanje i statističko praćenje, a da za to nema potrebe jer postoji propis koji uređuje klasifikaciju djelatnosti. Ukoliko se ocjenjuje da uz NKD potreban poseban popis djelatnosti za trgovačka društva, svakako bi radi jedinstvenosti pravnog sustava trebalo taj popis vezati uz NKD i propisane brojčane oznake tj. šifre djelatnosti. Također, ako se regulira poseban popis djelatnosti, ostaje nejasno zašto se propisuje i mogućnost da djelatnosti ne budu s tog popisa. Odredbe dodatno čini nejasnima to što stavak 1. regulira „izbor“, a us tavku 2. „utvrđivanje“, iz čega se može zaključiti da se radi o dva odvojena postupka, za koje nije jasno propisano tko je za njih ovlašten. Za „izbor“ je propisano da se vrši u obrascu osnivačkog akta, a prema Zakonu o trgovačkim društvima djelatnosti se također utvrđuju osnivačkim aktom tj. izjavom o osnivanju ili društvenim ugovorom. Stoga ove odredbe treba jasnije propisati. U odnosu na Zakon o trgovačkim društvima, postavlja se i pitanje neće li se popisom djelatnosti iz stavka 1. ovog članka ograničiti odredba ZTD-a prema kojoj predmet poslovanja društva može biti svaka dopuštena djelatnost. | Nije prihvaćen | S obzirom na to da je kod upisa djelatnosti trgovačkih društava napuštena Nacionalna klasifikacija djelatnosti, predlaže se donošenje posebnog popisa djelatnosti, za koji popis nema zapreke da se temelji na Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti. |
| 10 | HOK | ZAKON O OSNIVANJU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA NA DALJINU | Zakonsko uređenje elektroničkih postupaka osnivanja trgovačkog društva kojim se omogućuje osnivanje na daljinu zasniva se na dobroj namjeri pojednostavljenja i ubrzana tog postupka. Ipak trebalo bi voditi računa i mnogim do sada uočenim negativnim pojavama kod osnivanja trgovačkih društava i njihova poslovanja. Negativnosti proizlaze iz činjenice ograničene odgovornosti društava za poslovanje do visine temeljnog kapitala, koji nije visok niti za društva s ograničenom odgovornošću, a gotovo da i ne postoji kod osnivanja jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću. Upravo je nedostatak stvarne odgovornosti utjecao na to da trgovačka društva zloupotrebljavana za neodgovorno postupanje. O tome svjedoče brojni primjeri obrtnika, koji za svoje poslovanje odgovaraju cjelokupnom svojom imovinom, koji su bili izigrani od trgovačkih društava za odrađeni posao i uložena sredstva koja im nisu plaćena te nemaju nikakve mogućnosti da bi ikada ostvarili svoja potraživanja. Uz sve to još su na državni trošak, odnosno na trošak poreznih obveznika u koje su uključeni i obrtnici, provedeni postupci brisanja velikog broja trgovačkih društava iz Sudskog registra. Ni u ovom Nacrtu nema odredbi koje bi strože regulirale nadzor nad osnivanjem trgovačkih društava. Stoga ostaje bojazan da će se još u većoj mjeri omogućiti osnivanje neograničenog broja trgovačkih društava i time povećati prilike za daljnje zloupotrebe. | Nije prihvaćen | Osnivanje društava samo po sebi ne daje mogućnost za zlouporabu te jedina zlouporaba kod osnivanja društava postoji u mogućnosti lažnog predstavljanja odnosno pogreške u utvrđivanju identiteta osnivača i direktora društva, koja opasnost je otklonjena propisivanjem potrebne sigurnosne zaštite. |
| 11 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | Rezervacija imena, Članak 6. | Stavak 2. članak 6. Nacrta prijedloga Zakona mijenja se i glasi: „(2) Prijavu iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti osoba koja namjerava osnovati trgovačko društvo ili biti član u organima trgovačkog društva osobno, putem javnog bilježnika ili punomoćnika.„ Obrazloženje za izmjenu stavka 2. isto je kao obrazloženje kod čl. 3. st. Nacrta prijedloga Zakona. | Nije prihvaćen | Držimo da u odnosu na postupak rezervacije imena punomoć nije presudna jer nema zapreke da se rezervirano ime ustupi drugome. |
| 12 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | Obrasci i isprave, Članak 4. | U članku 4. Nacrta prijedloga Zakona dodaje se novi stavak 5. koji glasi: „Svi dokumenti, obrasci i prilozi koji se podnose u elektroničkom obliku moraju biti potpisani naprednim elektroničkim potpisom (podredno: i naprednim vremenskim žigom- time stamp) izdanim od kvalificiranog pružatelja usluga, a koji ima jednak pravni učinak kao vlastoručni potpis i otisak pečata, sve to sukladno i na način propisan pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa. „ Obrazloženje: Dosadašnja iskustva iz Zakona o trgovačkim društvima, Zakona o zemljišnim knjigama, Zakona o javnoj nabavi i europska praksa pokazuju da je minimalno potrebno potpisati dokumentaciju naprednim elektroničkim potpisom izdanim od kvalificiranog pružatelja usluga. Također, bilo bi nužno napraviti listu kvalificiranih pružatelja usluga ili se u podzakonskom aktu na tu list pozvati kako bi se izbjegli neadekvatni- nesigurni certifikati. Vremenski žig je samo dodatna sigurnost koju bi bilo dobro uvesti. | Nije prihvaćen | Za potrebe osnivanja trgovačkog društva na daljinu bit će dovoljno tražene isprave priložiti u preslici koja je u elektroničkom obliku, dakle, dopuštena je skenirana isprava ili čitljiva fotografija isprave. Naprednim elektroničkim potpisom bitno bi se opteretio postupak osnivanja trgovačkih društava na daljinu. |
| 13 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | Obrasci i isprave, Članak 4. | Ukazujemo da je potrebno posebice voditi računa o utvrđivanju identiteta temeljem ovog zakona. To je posebno vidljivo i problematično u stavku 4 ovog članka, jer ukoliko se ne predvidi siguran način utvrđivanja identiteta, može doći do odgovornosti nevinih osoba. Nažalost takvi primjeri (krađe identiteta) zabilježeni su u Bugarskoj nakon uvođenja elektroničkog osnivanja. | Nije prihvaćen | Predložena rješenja ovim Zakonom ocjenjujemo dovoljnim da broj krađa identiteta bude minimalan. |
| 14 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | Osnivanje društva na daljinu, Članak 3. | U čl. 3. st. 2. Nacrta prijedloga Zakona dodaju se sljedeće rečenice: „Osnivač ili druga osoba koja sudjeluje u postupku osnivanja može osnovati trgovačko društvo na daljinu i putem javnog bilježnika kao nepristranog povjerenika stranaka. Punomoćnik mora biti osoba koja zadovoljava uvjete iz Zakona o parničnom postupku. Jedan punomoćnik ili javni bilježnik može zastupati više osnivača i drugih osoba koje sudjeluju u postupku osnivanja društva na daljinu.“ Obrazloženje: Smatramo da je potrebno ograničiti mogućnost osnivanja na punomoćnike sukladno Zakonu o parničnom postupku, te je to potrebno jasno naznačiti. Budući javni bilježnici sada sudjeluju u postupku osnivanja d.o.o. i j.d.o.o. smatramo društveno ne odgovorno navedenim zakonom ne ostaviti mogućnost strankama da osnivanje na daljinu obave putem javnih bilježnika. Za to dajemo sljedeće argumente. Po nekim procjenama samo 1/3 građana je dovoljno informatički pismena da trgovačka društva osniva elektronički pa ukazujemo na potrebu određenog medijatora. Javni bilježnici u tom smislu mogu biti od velike pomoći budući pokrivaju cijelo područje Republike Hrvatske, uključujući otoke. Isto tako javni bilježnici napredno koriste informatičku tehnologiju u svom radu. Kao primjer možemo istaknuti podnošenje elektroničkih prijedloga za upis u zemljišnu knjigu, e-prijavu poreza na promet nekretnina i pokretnina, e-tvrtku, elektroničko izdavanje izvadaka iz sudskog registra i zemljišnoknjižnih izvadaka od strane javnih bilježnika. Javni bilježnici su povezani s Evidencijama MUP-a i sustavom OIB. Komora s druge strane radi na izradi nove središnje web aplikacije za poslovanje javnih bilježnika. Znači, javni bilježnici imaju pravna i tehnička znanja te sve resurse da izvrsno obavljaju navedenu ulogu. S druge strane prilikom osnivanja potrebno je strankama ukazati na određene pravne (npr. čl. 13. Nacrta Prijedloga Zakona), porezne i druge posljedice osnivanja trgovačkog društva, što javni bilježnici godinama sustavno čine i u tome imaju najviše znanja i iskustva. Napominjemo također da javni bilježnici sudjeluju kao mehanizam u postupku sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, budući sastavljaju upitnike o dubinskoj analizi stranaka. Stoga smatramo da je ovim zakonom potrebno predvidjeti mogućnost strankama da osnivanje trgovačkog društva na daljinu obave i kod javnog bilježnika Ujedno želimo istaknuti da je navedeno ograničenje osnivanja putem punomoćnika i javnih bilježnika potrebno radi sprječavanja razvoja sive ekonomije, nadripisarstva te smanjenja prijevarnog postupanja što ne bi blagotvorno djelovalo na gospodarstvo i državni proračun. Kao odgovorna pravna struka na kraju želimo upozoriti da se ovim zakonom donekle dokida i narušava koncept sada važećeg ZTD. Isto tako želimo ukazati i na negativnosti koje je uvođenje elektroničkog osnivanja trgovačkih društva bez promjene cjelokupnog koncepta zaštite, imalo u nekim drugim državama članicama EU, npr. primjeri krađe identiteta u Bugarskoj. O istom se problematiziralo i u Republici Austriji radi čega je zakonodavac odustao od prvotnog koncepta zakona. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom dopušta se mogućnost sudjelovanja u osnivanju trgovačkog društva na daljinu putem punomoćnika, dakle, putem osobe koja bi zastupala drugu osobu u postupku. Mogućnost javnih bilježnika da poduzimaju pravne radnje u ime i za račun druge osobe regulirana je propisom kojim se uređuje ustrojstvo, ovlasti i način rada javnobilježničke službe. |
| 15 | HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA | Osnivanje društva na daljinu, Članak 3. | U čl. 3. st. 1. Nacrta prijedloga Zakona riječ „izvjesnost“ treba zamijeniti riječju „sigurnost“. Obrazloženje: Mišljenja smo da "izvjesnost" treba zamijeniti sa "sigurnost" kako bi se izbjegle moguće zloupotrebe. | Nije prihvaćen | Držimo da predložena izmjena izričaja nije od utjecaja na izbjegavanje mogućih zlouporaba. |
| 16 | Irena Juretić | Osnivanje društva na daljinu, Članak 3. | čl.3, st.1 - da li rečenica "putem web-stranice sustava sudskog registra kojoj se pristupa prijavom putem sustava koji jamči izvjesnost u pogledu identiteta i istovjetnosti osobe koja pristupa sustavu sudskog registra" znači da će poduzetnici morati o svom trošku nabavljati neke certifikate? Mogu li poduzetnici ovlastiti npr. knjigovodstveni servis da preko svog certifikata to odradi za njih, kao što ih se trenutno može ovlastiti za ePoreznu, eMirovinsko i sl.? Ili će biti dovoljno registirati se putem sustava eGrađani? | Primljeno na znanje | Pristup za poduzetnike (pravne osobe) bit će osiguran putem sustava e-Poslovanje, dok će drugi poduzetnici pristupati putem sustva e-Građani. U postupku osnivanja trgovačkog društva na daljinu moguće je ovlastiti drugu osobu kao punomoćnika, a razina sigurnosti bit će propisana posebnim pravilnikom na temelju postojećih certifikata za pristup sustavu e-Građani odnosno sustavu e-Poslovanje (nakon što taj sustav zaživi). |
| 17 | Iva Kemec Kokot | I. OPĆE ODREDBE, Osnivanje društva na daljinu | "Iako elektronički potpis predstavlja veći stupanj sigurnosti od kopirane osobne iskaznice, krađe elektroničkih identiteta i dalje predstavljaju realnu opasnost . To je moguće vidjeti već i iz toga što je davatelj usluga certificiranja koji je izdao kvalificirani certifikat odgovarao samo za točnost podataka i identiteta potpisnika u vrijeme izdavanja certifikata (čl. 6. st. 1. Direktive o elektroničkom potpisu). U hrvatskom Zakonu o elektroničkom potpisu, koji implementira Direktivu, potpisnik je dužan pažljivo čuvati sredstva i podatke za izradu elektroničkog potpisa (čl. 26.), što daje naslutiti, da bi, makar svojom nepažnjom te podatke mogao izgubiti. Dovoljan je jedan takav gubitak certificiranog elektroničkog identiteta da se u različitim državama članicama osnuje mnoštvo SUP-ova s lažnim članostvom. Očito je da eventualni zahtjev za naknadom štete zbog nepažnje potpisnika ne bi mogao sanirati sve moguće posljedice, a osobito one koje se tiču narušavanja povjerenja u sudski registar kao javne knjige. Zbog toga se može smatrati opravdanom predostrožnost onih pravnih poredaka koji žele javnom kontrolom minimizirati rizik od manipulacija članskim identitetom. eIDAS Uredba koja je zamijenila Direktivu o elektroničkom potpisu unapređuje sigurnost elektroničke identifikacije i autentikacija, ali i dalje ne eliminira mogućnost krađe elektroničkog identiteta. eIDAS Uredba predviđa tri moguće sigurnosne razine zaštite identiteta – nisku, znatnu i visoku. One se temelje na tehničkim dosezima pilot-projekata poput STORK i ISO 291115 (preambula toč. 16). Bez ulaženja u tehničke detalje, dostaje primijetiti da niže razine autentikacije predviđene tim projekatima nipošto ne pružaju sigurnost provjere identiteta koja bi bila usporediva s vizualnom provjerom kod javnog tijela države članice. To se može vidjeti već iz toga što ti projekti sami procjenjuju da postoji značajan element rizika. Čak i visoke razine sigurnosti koje se postižu korištenjem token-a se ne mogu usporediti s vizualnom provjerom, utoliko što se hardware kao što su token-i mogu ukrasti zajedno s podacima koji omogućuju njihovo korištenje. Najviše od razina predviđenih pilot-ptrojektima zato predviđaju izravnu provjeru biometrijskih podataka, kao što je vizualna provjera osobe čiji se identitet utvrđuje.", prof.dr.sc. Siniša Petrović , Antun Bilić, dipl.iur., Iva Kemec Kokot, dipl.iur , Provjera identiteta jedinoga člana prema Prijedlogu Direktive o Societas Unius Personae.) | Nije prihvaćen | Držimo da je predloženim rješenjima osigurana dovoljna razina zaštite. "Krađa identiteta" se događala i u slučajevima kada je identitet osobe trebala neposredno utvrditi za to nadležna osoba tako da je nepotrebno ustrajati na apsolutnoj sigurnosti. |
| 18 | Iva Kemec Kokot | Sadržaj i izgled osnivačkog akta, Članak 9. | (3) Da li je po navedenome osnivanje na daljinu „izvanredni postupak“? Kako će izgledati redovni postupak za izmjene osnivačkoga akta? Privatna isprava će se mijenjati u obliku javne ispave ili? | Prihvaćen | Izmjena osnivačkog akta moguća je u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima, dakle, u obliku javno ovjerene isprave. |
| 19 | Iva Kemec Kokot | III. PRIPREMNI POSTUPAK, Podaci o osnivačima | Što je s Direktivama o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma? Na koji način će se provjeravati stvarni vlasnik? | Primljeno na znanje | Prijedlog zakona usklađen je s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranju terorizma. |
| 20 | Iva Kemec Kokot | I. OPĆE ODREDBE, Predmet Zakona | Iz navedene odredbe proizlazi da bi predmet ovoga Zakona trebao biti uređenje postupka osnivanja trgovačkih društava ( d.o.o.-a i j.d.o.o.-a) na daljinu. No, iz sadržaja zakona zapravo proizlazi da su predmet uređenja nova dva oblika trgovačkih društava: „d.o.o. na daljinu“ i „j.d.o.o. na daljinu“. Primjerice, sadržaj osnivačkoga akta prema ovome zakonu nije identičan sadržaj osnivačkoga akta d.o.o. i j.d.o.o.-a prema ZTD-u odnosno lista sastojaka je šira i ne proizlazi koji minimum sastojaka je obvezan. Nadalje, prema ovome zakonu društvo osnovano na određeno vrijeme može se osnovati samo na određeni broj godina, dok prema ZTD-u takvo ograničenje za društva osnovana na određeno vrijeme ne postoji. Osim navedenoga, odredbe ovoga zakona o izmjeni osnivačkoga akta su također novost u odnosu na ZTD i dr. | Nije prihvaćen | Zakon o osnivanju trgovačkih društava na daljinu je specijalan zakon u odnosu na Zakon o trgovačkim društvima te će prema tom zakonu nastati određene razlike odnosno odstupanja u odnosu na sadašnji način osnivanja. Također, ovim zakonom ne mogu biti razrađene sve mogućnosti koje inače stoje na raspolaganju tako da će se prema ovom zakonu osnivati d.o.o. sa standardiziranim sadržajem osnivačkog akta (kao što je to sada slučaj s j.d.o.o.). Osnivači kojima ne odgovara neka od ponuđenih opcija u osnivačkom aktu, imaju mogućnost osnovati trgovačko društvo u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima i Zakonom o sudskom registru. |
| 21 | Iva Kemec Kokot | ZAKON O OSNIVANJU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA NA DALJINU | Zaključak preglednog znanstvenoga članka objavljenoga u Hrvatskoj pravnoj reviji, lipanj 2015: "Provjera identiteta jedinoga člana prema Prijedlogu Direktive o Societas Unius Personae", autora: prof.dr.sc. Siniša Petrović, Antun Bilić, dipl.iur, Iva Kemec Kokot, dipl.iur., a koji se u cijelosti odnosi i na prijedlog ovoga zakona: "Sustav potpune elektroničke registracije predstavlja bitan mehanizam za ostvarenje cilja "ovoga zakona" - smanjiti troškove i tako olakšati prekogranično poslovanje malih i srednjih poduzeća. Takvo rješenje, međutim, ne smije biti nauštrb sigurnosti javnog registra. Narušavanje povjerenja u javni registra bi se ultimativno negativno odrazilo na mala i srednja poduzeća jer bi njihovi potencijalni poslovni partneri tražili dodatna osiguranja za svaku pojedinu transakciju. Poanta preventivne javnopravne kontrole je upravo u tome da se izbjegnu kasniji troškovi, kako na privatnopravnoj razini, tako i na razini čitavog sustava. Potpuna elektronička registracija kao takva nije nespojiva sa željenom razinom sigurnosti. Elektronička tehnologija napreduje iz dana u dan pa široke formulacije kao što su „elektronička identifikacija“ u stvari ne govore ništa o sadržaju same provjere. Unutar takve široke formulacije, mora se, međutim, državama članicama osigurati sloboda da predvide onu razinu provjere koja je u skladu s njihovim nacionalnim sustavima registracije. Hrvatska pripada krugu država, poput Austrije i Njemačke, koje predviđaju fizičku vizualnu provjeru pred javnim tijelima, u svrhu nedvojbenog uspostavljanja veze između osobe i identifikacijskog dokumenta. Hrvatsko bi zakonodavstvo moglo zadržati postojeću razinu sigurnosti na način da predvidi elektroničku provjeru nekog od biometrijskih pokazatelja koji su neodvojivi od osobe čiji se identitet provjerava. Može se razmisliti i o provjeri putem video linka koju bi, kao i dosad, mogli obavljati javni bilježnici. Javnim bilježnicima bi takva neposredna i povratna komunikacija omogućila da vrše svoje relativno široke ovlasti sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Države članice su, nadalje, obvezne priznati oblike identifikacija izdane u drugim državama članicama. To, međutim, ne znači da su isključene dodatne kontrole u svrhu provjere je li se priznatim oblikom identifikacije poslužila upravo osoba čiji se identitet utvrđuje. Osim što Prijedlog DSUP to ničime na zabranjuje, to se može posredno zaključiti i iz eIDAS Uredbe čiji su mehanizmi priznavanja elektroničkih identifikacija višestruko ograničeni te se ne mogu primijeniti na „svaki oblik identifikacije"...Uostalom sama eIDAS Uredba propisuje da nije mjerodavna za zahtjeve koji postavljaju nacionalni registri (toč. 21. preambule). Jedan od mogućih razloga za isključenje je upravo svijest europskog zakonodavca o činjenici da odredbe o nadzoru u provedbi postupka identifikacije ne zadovoljavaju sigurnosne potrebe javnih registara.“. | Nije prihvaćen | Zakonom se daje ovlast ministru pravosuđa propisati sigurnosnu razinu za pristup sustavu sudskog registra elektroničkim putem (na daljinu) čime se jamči sigurnost u vezi s identifikacfijom osoba koje pristupaju sudskom registru tako da je dodatna kontrola nepotrebna. |
| 22 | Ivan Čuljak | ZAKON O OSNIVANJU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA NA DALJINU | Nedostaju „glava“ i „rep“, odnosno na početku je potrebno istaći tko i na osnovu čega predlaže ovaj Zakon, odnosno: (Prijedlog (istaknuto bold) Na temelju članka .... stavka .... Zakona o ... („Narodne novine“, broj ../..), ministar pravosuđa donosi... U Članku 1 potrebno je definirati predmet i svrhu. Predmet je dobro definiran ali svrha nije, pa OBRAZLOŽENJE s kraja treba izbaciti, preformulirati i ubaciti u Članak 1. Na kraju treba navesti tko potpisuje Zakon. Potrebno je izbaciti „fotelju“ i „pidžamu“ iz rečenice : „Navedeni cilj postići će se uređenjem mogućnosti da se društvo s ograničenom odgovornošću i jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću osnivanja na daljinu („iz fotelje“ ili „iz pidžame“)“, jer je to neozbiljno i neprimjerno jeziku bilo kojeg zakona. | Nije prihvaćen | Ministarstvo pravosuđa je radi savjetovanja sa zainteresiranom javnošću objavilo radnu verziju Nacrta prijedloga zakona. Tekst zakona koji će biti objavljen u "Narodnim novinama" imat će uvodni dio i potpis osobe koja potpisuje zakon. |
| 23 | Jadranka Laub | Obrasci i isprave, Članak 4. | Članak 4. opet novi pravilnik drugog nadležnog ministarstva. Svesti sve na jednom mjestu. Objaviti na vašoj stranici sve zakone i pravilnike cjelokupne javne uprave s kojima budući poslodavci trebaju biti upoznati kako bi odlučili da li će uopće otvarati tvrtku. | Nije prihvaćen | Donošenje pravilnika u skladu s ovim Zakonom u nadležnosti je ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Prijedlogom Zakona u pet je odredbi propisao da će ministar nadležan za poslove pravosuđa nešto urediti pravilnikom, međutim, nema zapreke da sve što je potrebno razraditi podzakonskim aktom ministar nadležan za poslove pravosuđa ne uredi jednim aktom tj. jednim pravilnikom. |
| 24 | Jadranka Laub | Osnivanje društva na daljinu, Članak 3. | stavak 3. čemu pravilnik, navesti u zakonu sve što treba, hrpom zakona i pravilnika ne olakšavamo otvaranje, a pogotovo ne poslovanje tvrtki. | Primljeno na znanje | Radi relativno čestih tehnoloških napredaka držimo praktičnijim razinu potrebne sigurnosti propisati aktom manje snage od zakona. |
| 25 | Jadranka Laub | Sudske pristojbe, Članak 5. | Svakako navesti sve pristojbe i njihove cijene da se ne gubi vrijeme. Poželjno napraviti jedan zakon sa svim elementima. | Nije prihvaćen | Na osnivanje trgovačkih društava na daljinu plaćaju se sudske pristojbe kao u "redovnom"osnivanju trgovačkih društava, ali u umanjenim iznosima. |
| 26 | JURE PLEĆAŠ | Izjava o dugovanjima s osnove poreza, doprinosa i plaća, Članak 27. | Umjesto ove izjave trebalo bi priložiti elektronski ispis potvrde porezne uprave da dugovanja ZAISTA nema, jer izjava često nije istinita, a trgovački sudovi nemaju mehanizme provjere istinitosti izjave. | Nije prihvaćen | Predloženo rješenje u skladu je s načinom postupanja po sada važećim propisima. |
| 27 | JURE PLEĆAŠ | Prokura, Članak 24. | riječ "pismenom" treba zamijeniti riječju "pisanom". Ovo se odnosi na cijeli tekst nacrta zakona | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 28 | JURE PLEĆAŠ | Podaci o direktorima i prihvaćanje imenovanja, Članak 20. | Tko kontrolira istinitost potpisa na ovoj izjavi? Do sada su se ove izjave davale pred javnim bilježnikom, a sada izgleda da neće. Još k tome, ova izjava o prihvatu imenovanja se smatra i potpisom člana uprave koji se pohranjuje u sudski registar. Zašto se taj potpis uopće pohranjuje? Valjda da sud zna kako se točno taj direktor potpisuje, radi eventualne kasnije kontrole. Kako će sada sud uopće znati da je taj direktor zaista to i potpisao? Može potpisati bilo tko, kad nema nikakva nadzora... | Nije prihvaćen | Kontrola potpisa moguća je usporedbom potpisa osobe na osobnim ispravama osobe koja je dala potpis ili na drugi način. Osim toga, svatko tko dostavlja bilo koju ispravu u postupku osnivanja trgovačkih društava na daljinu mora biti prethodno identificiran. |
| 29 | JURE PLEĆAŠ | ZAKON O OSNIVANJU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA NA DALJINU, I. OPĆE ODREDBE | Postupak osnivanja društva, bez potrebe za „izlaskom iz udobnosti vlastitog doma“, je u načelu dobra ideja, ali postupak koji je predviđen ovim Nacrtom zakona je, najblaže rečeno, katastrofalan. Da bi osnivanje iz doma zaista funkcioniralo, moraju u tome sudjelovati svi sudionici postupka osnivanja, dakle osnivači, direktori, banke, trgovački sudovi. Dakle, nema koristi odraditi „osnivanje iz doma“, ako morate ići u banku osobno radi uplate temeljnog kapitala. Nadalje, TKO KONTROLIRA osobe koje osnivaju društvo i istinitost njihovih podataka? Prema ovom Nacrtu mi se čini da ih ne kontrolira nitko. Postoji čitav spektar mogućnosti kriminalnih radnji koje mogu nastati, ako se dozvoli osnivanje trgovačkog društva na ime neke osobe koja za to možda nikad nije čula niti je to ikad odobrila. Do sada su javni bilježnici to dosta dobro kontrolirali. Ljudima je nezgodno fizički doći u ured javnog bilježnika, ali je ta služba već pokazala da uspješno radi i elektronskim putem (e-tvrtka, razni registri i sl.). Dakle, mogli bi bilježnici raditi nadzor tog „daljinskog“ osnivanja i elektronskim putem (nove osobne iskaznice imaju elektronske čipove za daljinsku identifikaciju). Naravno da je sudjelovanje bilježnika u postupku osnivanja stvar političke volje, ali ne moraju to nužno biti javni bilježnici, neka nadzor vrše trgovački sudovi, bilježnici, uredi državne uprave, „tete u pošti“, ali NADZORA JEDNOSTAVNO MORA BITI i ne može se bez njega osnivati društvo. Već vidim stotine umirovljenika koji će odjednom (bez da su ikad zaista dali suglasnost) biti osnivači velikog broja društava koja će biti korištena za privremeno obavljanje prljavih poslova. Višegodišnja borba protiv gospodarskog kriminala, nelikvidnosti i prezaduženosti trgovačkih društava, spriječavanje pranja novca i financiranja terorizma, svi ti poslovi prihvaćanjem ovog zakona padaju u vodu i sav trud i rad će biti poništen. Kriminalci samo čekaju ovakve zlatne prilike. Da sažmem. Republika Hrvatska je moderna država i nitko se ne odupire trendovima elektronskog obavljanja poslova, ali to se ne treba raditi bez ikakve kontrole i samo zato da bismo se mogli pohvaliti da imamo nešto, jer to „nešto“ nam samo može prouzrokovati dodatne probleme, kojih u državi ionako ne nedostaje. | Nije prihvaćen | Držimo da je predložen način osnivanja trgovačkih društava na daljinu značajna novina i bitan i nužan iskorak koji je u skladu s europskim trendovima i gospodarskim potrebama za brzo i relativno jednostavno pokretanje poslovanja. Stoga se mogućnost osnivanja trgovačkih društava na daljinu uvodi radi lakšeg poslovanja i novih investicija, odnosno, općenito radi poticanja i napretka gospodarstva. |
| 30 | Marko Vuletin | ZAKON O OSNIVANJU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA NA DALJINU, OBRAZLOŽENJE | Poštovani, d.o.o. i j.d.o.o. u RH osnivaju se već sada za 24 sata putem e-tvrtke, tek tu i tamo se pokoji slučaj zakomplicira, tako da vam ovo zaista nije nikakva revolucija, samo se otvara prostor za malverzacije. Kako će se ovakav zakon uskladiti sa ZTD-om i ostalim pratećim propisima zaista ne znam. Dodatno napuhavanje javnog sektora nestručnim osobama za ovu pravnu materiju ne treba posebno ni komentirati. U RH nikad nije bio problem otvoriti tvrtku, nego poslovati. Nadam se samo da ovaj čudan pokušaj oživljavanja gospodarstva nema za konačan cilj ukinuti postojeće načine osnivanja društva koji itekako funkcioniraju. Građanima koji pak uspiju na ovaj način osnovati društvo želim svu sreću u radu u hrvatskim poslovnim prilikama. Trebat će im. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 31 | Mira Grbac | ZAKON O OSNIVANJU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA NA DALJINU | Osnivanje trgovačkih društava od strane samih osnivača, bez sudjelovanja određenog kontrolnog tijela u tom procesu moglo bi doprinijeti porastu broja novootvorenih fiktivnih društava s ograničenom odgovornošću čiji isključivi plan nije poslovanje već stvaranje dugova, odnosno generiranje nelikvidnosti. Ujedno, ostale posljedice koje bi iz toga mogle proizaći kreću se širokim dijapazonom negativnosti, od nezakonite uporabe osobnih podataka i krađe identiteta pa sve do širenja financijskog terorizma i ugroze nacionalne sigurnosti. Ograničena odgovornost za osobe malicioznih namjera u nezakonitom djelovanju je bila plodno tlo da se hrvatski financijski sustav dovede do ruba propasti jer za enormno nagomilane dugove takvih trgovačkih društava sa ograničenom odgovornošću nije bilo lijeka te državni pravosudni i represivni sustav jednostavno nije bio spreman za uvođenje takvog tipa zapadnih rješenja. Međutim, kad smo već uveli takav sustav te kad se godinama borimo da ga unaprijedimo i uredimo po zapadnom modelu, mišljenja sam da ne bi smjeli uvoditi ovakve inovacije koji već kao ideja ukazuju na veliku vjerojatnost ugroze nacionalnih interesa Republike Hrvatske, pogotovo u smislu ugroza poput financiranja terorizma, pranja novca i ostalih financijskih negativnosti koje bi iznjedrio sustav u kojem ne postoji kontrola osoba koje otvaraju trgovačka društva sa ograničenom odgovornošću. U Republici Hrvatskoj je recentan sustav osnivanja siguran, efikasan, ekonomičan i brz pa se postavlja pitanje zašto bi bi se svjesno ugrožavao takav sustav rađi određenih inovacija koje nisu naišle na odobravanje u gospodarski, pravno i institucijski jakim državama Europske unije (npr. Austrija ), a koje pogotovo ne bi bile efikasne i sigurne na području Republike Hrvatske. Argument više koji ide u prilog dosadašnjem osnivanju trgovačkih društava je servis e-tvrtka putem koje javni bilježnici u suradnji sa hitro.hr sustavom i trgovačkim sudovima osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću (d.o.o. i j.d.o.o.) u vrlo kratkim rokovima od svega jednog dana. Dakle, od strane javnih bilježnika nema prepreke ubrzavanju tržišnog poslovanja i poticanju poduzetništva kroz efikasnan i brz sustav osnivanja trgovačkih društava u kojem se isti javljaju kao jamci pravne sigurnosti i zakonitosti tih procesa. U tom postupku, javni bilježnici nastupaju kao nepristrani povjerenici stranaka, ali i kao nositelji preventivnog pravosuđa kroz svojevrsni način osiguranja od budućih sudskih procesa. Ovdje je potrebno također naglasiti da je servis e-tvrtka prepoznat i nagrađen kao najbolji sustav čime se Republika Hrvatska sa rezultatima izdvojila u konkurenciji između 42 zemlje iz Europe, Afrike, Azije, Australije i Novog Zelanda te je svrstana u najboljeg izvršiteljelja takve usluge. Poznato je da su države u kojima je znatno olakšan ulazak u financijske tokove te u kojima ne postoji provjera identiteta osnivača trgovačkih društava, takozvani magnet za iznimno negativne pojavnosti poput financiranja terorizma i pranja novca. Ujedno, kako riješiti problem lažnih identiteta ili krađe identiteta odnosno tzv. phishinga koji je u današnje vrijeme digitalizacije progresivno rastući problem, a koji bi se povećao predloženim načinom osnivanja na daljinu. Republika Hrvatska nema interesa da postane offshore destinacija. Treba istaknuti i primjer Bugarske u kojoj su nakon uvođenja ovakvog oblika osnivanja trgovačkih društava nastale brojne malverzacije, krađe identiteta i pranja novca velikih razmjera. ZAKLJUČNO, ELEKTRONIČKA REGISTRACIJA DA, ALI UZ ODREĐENU KONTROLU ZAKONITOSTI I ISTINITOSTI CIJELOG PROCESA, KOJI U KRAJNJOJ LINIJI DOPRINOSI OPĆOJ PRAVOJ SIGURNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE I NJENIH GRAĐANA. S poštovanjem, Mira Grbac | Nije prihvaćen | Kontrola zakonitosti i istinitosti cijelog procesa bit će omogućena autentifikacijom osoba vjerodajnicama visoke sigurnosne razine. |
| 32 | Nikola Perković | ZAKON O OSNIVANJU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA NA DALJINU | Poštovani, Najprije bih se usvrnuo na sam ratio ovog prijedloga zakona, a taj bi prema prijedlogu bio lakše započinjanje poslovne djelatnosti i konkurentnost našeg gospodarstva i njegova privlačnost stranim investitorima. Smatram da je i sadašnje rješenje osnivanje trgovačkog društva putem servisa e-tvrtka uz neke možebitne male dorade itekako učinkovit sustav započinjanja poslovanja. Iz osobnog iskustva mogu potvrditi da sam sudjelovao u osnivanju preko stotinu takvih subjekata pri čemu je u većini slučajeva osnivač u roku od 2 radna dana imao u rukama rješenje trgovačkog suda o osnivanju i sve druge dokumente potrebne za započinjanje poslovne aktivnosti, te sam nebrojeno puta čuo pohvale zadovoljne stranke kako su iznenađene brzinom i kvalitetom cijele usluge. Zaista mogu odgovorno reći da postojeći pravni okvir nudi mogućnost da svatko za par radnih dana uz neznatna ulaganja do cca 700 kn može započeti legalan posao u RH (osnovati j.d.o.o.). Podaci trgovačkih sudova koji govore o velikom broju osnivanja j.d.o.o. općenito, a posebice u odnosu na d.o.o. jasno govore o činjenici da je cilj ovog zakona zapravo uglavnom postignut. A tu je još i mogućnost otvaranja obrta za koji također morate izaći iz ogrtača i otići u ured državne uprave. Ne mogu zamisliti činjenicu da je nekome tko ima pravu i iskrenu poduzetničku ideju ovo nesavladiva prepreka za ostvarenje poduzetničke slobode i aktivnosti. Jednako tako ne vidim kritičnu masu novih poduzetnika koji su samo čekali ovaj zakon da bi se pokrenuli i započeli svoj poslovni život, što bi opravdalo donošenje i primjenu ovakvog zakona pa makar on bio i nametnut europskom regulativom. Kakav je to poduzetnik koji je toliko poduzetan da bi svoj posao započeo iz "ogrtača" i nema 700 kn za započeti posao? što od njega dalje očekivati kao sudionika u poslovnom i pravnom prometu? Vjerujem da postoji opća svijest da problem konkurentnosti i stabilnosti hrvatskog poduzetništva nije način osnivanja trgovačkog društva, nego je to rezultat drugih procesa i poremećaja a napose nedostatka poslovne etičnosti aktera u poduzetništvu. Javni bilježnici u RH su nepristrani povjerenici stranaka, te stručnjaci koji preko 20 godine i uvođenja Zakona o trgovačkim društvima kontinuirano rade na ovoj materiji i imaju ogromno iskustvo i stručnost gotovo u mjeri i samih registarskih sudaca, te tako pridonose sveopćoj pravnoj sigurnosti i uređenosti pravnog sustava. Same stranke su vrlo često neuke ili nedovoljno stručne da bi same bez stručne pomoći svoju ideju artikulirale i zadovoljile norme koje reguliraju osnivanje trgovačkog društva. U većini slučajeva stranke niti ne znaju kojom djelatnošću bi se bavili, niti kako se ona zove, kojim zakonom je i kako normirana, te u konačnici što ona sadrži u svom zakonskom određenju. Predloženim rješenjem izostala bi mogućnost i prethodnog pravnog savjetovanja o brojnim aspektima osnivanja i daljnjeg pravnog uređenja i djelovanja trgovačkog društva, a koje u postojećem okviru javni bilježnici redovito pružaju strankama. Ako ćemo uzeti strane investitore kao ciljane adresate ovog zakona, oni bilo da su pravna ili fizička osoba, svakako moraju doći u RH i prethodno uz zahtjev i predočenje osobnog dokumenta kod Porezne uprave ishoditi OIB i za osnivača i sve ovlaštene osobe koje se upisuju u sudski registar. Kod osnivanja elektroničkim putem na daljinu je dakako prisutan i problem nedvojbenog utvrđivanja identiteta stranke, njegove prave i ozbiljne volje, sposobnosti shvaćanja značaja i posljedica radnji koje poduzima. Javni bilježnici prilikom kontakta sa strankama pri osnivanju subjekata upisa provode mjere analize i utvrđivanja propisane Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Sve ovo kao važan element sigurnosti će izostati u predloženom zakonskom rješenju i biti će svedeno gotovo na puko stavljanje kvačica u izbornike obrazaca i prilaganje skeniranih isprava neprovjerene vjerodostojnosti. U vremenu sveopće nesigurnosti u svijetu, krađa osobnog identiteta, financijskog identiteta, računalnih prijevara, sve nabrojeno treba sveobuhvatno razmotriti i staviti u postojeće i realne okvire. To nikako ne znači da procese modernizacije i informatizacije u životnim procesima treba odbijati i kočiti, no prethodno je potrebno stvoriti dobre i održive temelje tim procesima, a što još uvijek nije pošlo za rukom mnogim drugim zemljama koje su na višem stupnju ekonomske moći od naše. Da bi predloženi zakon ostvario željene učinke, biti će potrebno izmijeniti brojne druge zakonske i podzakonske akte na način da će se postojeće norme morati postaviti značajno liberalnije i manje formalno, a što će za posljedicu imati veću brojnost zloupotreba, pravnu nesigurnost, neizvjesnost i potrebu vođenja drugih parničnih ili izvanparničnih postupaka. Naš gospodarski sustav je već sada prepun pravnih subjekata bez zaposlenih osoba i imovine i koji su osnovani bez prave želje za poslom, nego kao modus operandi postizanja nedopuštenih ciljeva. Predloženi zakon po mome skromnom mišljenju će tome dodatno doprinjeti i omogućiti da iz "ogrtača" i uz pomoć upitnih i nevidljivih pomoćnika, nadripisara, punomoćnika, knjigovođa i sl. osnuju pravne subjekte, kod nas često popularan i učestali okvir "za jamiti". . | Nije prihvaćen | Ovim zakonom se želi potaknuti poduzetništvo olakšanim, bržim i jednostavijim osnivanjem trgovačkih društava, a zlouporabe koje su moguće ne smiju biti zapreka svim onim koji trgovačka društva osnivaju u dobroj vjeri. |
| 33 | RANKICA BENC | IV. POSTUPAK UPISA OSNIVANJA, Pokretanje postupka upisa | UREDBA (EU) br. 910/2014 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ ne može se primijeniti u prometu s registrom, budući da samo informacijska tehnologija ne daje mogućnost NEDVOJBENE identifikacije osnivača. To proizilazi iz t. 21 osnova Uredbe koja kaže: (21) Ovom bi se Uredbom također trebao uspostaviti opći pravni okvir za korištenje uslugama povjerenja. Međutim, njome se ne bi trebalo uvesti opću obvezu njihovog korištenja ili uvođenja pristupne točke za sve postojeće usluge povjerenja. Posebice, ona ne bi smjela obuhvaćati pružanje usluga koje se isključivo koriste unutar zatvorenih sustava među utvrđenom skupinom sudionika koji nemaju nikakav utjecaj na treće strane. Primjerice, sustavi uspostavljeni u poduzećima ili upravama javnih tijela radi upravljanja internim postupcima koji koriste usluge povjerenja ne bi trebali biti podložni zahtjevima ove Uredbe. Samo usluge povjerenja koje se pružaju javnosti i koje imaju učinke na treće strane trebale bi ispunjavati zahtjeve utvrđene u Uredbi. Ova Uredba ne bi trebala obuhvaćati ni aspekte koji se odnose na sklapanje i valjanost ugovorâ ili drugih pravnih obveza ako postoje zahtjevi vezani uz oblik utvrđeni nacionalnim pravom ili pravom Unije. Osim toga, ona ne bi trebala utjecati na nacionalne zahtjeve vezane uz oblik koji vrijede za javne registre, a posebno trgovačke registre i zemljišne knjige. kao i čl.2. st. 3 iste Uredbe: 3. Ova Uredba ne utječe na nacionalno pravo ili pravo Unije koje se odnosi na sklapanje i valjanost ugovorâ ili drugih pravnih ili postupovnih obveza u pogledu forme. Tako se i od strane radnih tijela EK naglašava da se još vodi široka debata i još nema rješenja za mnoga pitanja, no naglašava se da je u svakom slučaju svaka država članica slobodna odrediti nivo IT sigurnosti i pravne sigurnosti u svojem zakonodavstvu. Dakle RH ima svu slobodu da digitalizaciju u pravnim postupcima (ne samo kod osnivanja društava, već i sudskim postupcima te upravnim postupcima) uredi na korist građana i gospodarstva, a da ne umanji nivo pravne sigurnosti. Upravo je notarijat sa širokom mrežom lako dostupnih ureda, s bogatim iskustvom rada u digitalnoj tehnologiji u kontroliranim uvjetima prikladno tijelo za svojevrsni od države kontrolirani "one stop shop" u digitalnim pravnim postupcima. Kod zakonodavnih promišljanja treba anticipirati i to da se informacije sve više sele u "cloud", a da je u svijetu svega pet ozbiljnih davatelja "cloud" usluga i to svi izvan EU. Stoga se javlja nova uloga notarijata kao davatelja legal tech usluga uz savjetodavnu i identifikacijsku funkciju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 34 | RANKICA BENC | I. OPĆE ODREDBE, Predmet Zakona | Prof. Luciano Floridi s Oxford Internet Institute, Sveučilište Oxford, koji se bavi filozofijom i etikom informacija je kazao: „Otkriće bez izuma je beskorisno. Izum je pak beskoristan bez dizajna.“ Iz toga je zaključio: „Digitalna era je era dobrog dizjana“. (Salzburg, travanj 2017).* Primijenimo li njegovo razmišljanje na notarijat i digitalizaciju pravnih radnji, možemo pak mi zaključiti, i to baš pri razmatranju ovog Nacrta, da je sudjelovanje notarijata u digitaliziranom postupku osnivanja trgovačkih društava dio dobrog dizajna. Takav dobar dizajn će omogućiti da izum digitalnog postupka optimalno posluži društvenoj svrsi, koju možemo najkraće rečeno označiti kao “državu vladavine prava“ u 21. stoljeću. * Floridi, Luciano: THE FOURTH REVOLUTION: HOW THE INFOSPHERE IS RESHAPING HUMAN REALITY, 2014 | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 35 | RANKICA BENC | ZAKON O OSNIVANJU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA NA DALJINU | Mogućnost sudjelovanja u savjetovanju o nacrtu prijedloga Zakona o osnivanju trgovačkih društava na daljinu je dobra prilika za zainteresiranu javnost da ukaže na što širi spektar potreba prakse i mogućih očekivanih pozitivnih i negativnih učinaka propisa. Pogotovo stoga što digitalizacija po svojoj naravi donosi napredak na svim poljima ljudskog rada, a na ljudima i pogotovo na zakonodavcu koji digitalizaciju uvodi u pojedine segmente reguliranih djelatnosti i pravnih postupaka je teret i odgovornost da minimalizira rizike koje digitalizacija također po svojoj naravi nosi. Upravo sama riječ „daljina“ u naslovu nacrta prijedloga Zakona stvarno detektira i apostrofira ono za što se pokazuje da bi osnivačima u određenom broju predmeta olakšalo postupanje: mogućnost da osnuju društvo bez putovanja iz grada u grad ili države u državu. Digitalizacija na području trgovačkog prava u RH je uzela maha već 1995. i tijekom 22 godine ustrajnog rada Sudova i Ministarstva pravosuđa te javnih bilježnika znatno doprinijela tome što je Sudski registar nedvojbeno najažurnija javna knjiga u RH. Registar se od 1995. godine vodi isključivo u e- obliku. Kroz 12 novela Zakona o sudskom registru je postignuto to da se, ako je prijava za upis osnivanja d.o.o. podnesena elektroničkim putem, upis mora provesti u roku od 24 sata od dana primitka prijave. To je dokaz da je digitalizacija podnošenja prijave za upis osnivanja i upisa osnivanja postigla izvanredan učinak. O digitalizaciji kod skupština d.d. i drugim unapređenjima kroz Novele ZTD ovdje zbog opsega teksta nije moguće govoriti, ali se ne smije niti to smetnuti s uma i trebalo bi analizirati i ta iskustva i dosege. Koji je dakle cilj dalje digitalizacije osnivanja d.o.o. odnosno j.d.o.o.? Cilj i slijedeći korak digitalizacije bi trebao biti upravo ono na što je usmjerena namjera sastavljača predmetnog Nacrta: jednostavno i istodobno osnivanje za stranke koje se nalaze na međusobno udaljenim mjestima. Za to je potrebno stvaranje normativne osnove i unapređenje postojeće tehničke platforme na kojoj bi osnivači mogli zaključiti društveni ugovor odnosno davati relevantne izjave na daljinu. Pravnoteoretski je distanciono djelovanje potpuno jasno od davnina, od kaznenih djela do zaključenja ugovora. Na primjer Zakon o javnom bilježništvu (NN 78/1993, 29/1994, 162/1998, 16/2007, 75/2009, 120/2016) u čl. 56 precizno normira zaključenje ugovora u vidu javnobilježničkog akta bez istodobno nazočnosti svih ugovaratelja. Te su norme potpuno primjenjive i za potrebe osnivanja d.o.o. ili j.d.o.o. na daljinu, na odgovarajući način. Sve je povećane rizike moguće minimalizirati propisivanjem obveze da se isprave potpisuju distanciono, e-potpisom, ali tako da e-potpis osnivača /uprave/NO bude dan uz e-supotpis javnog bilježnika, što osigurava: 1/ osnivanje društva istodobno za više udaljenih odnosno odvojenih osoba 2/ nedvojbenu identifikaciju potpisnika 3/ utvrđivanje prave i istinite volje osnivača izražene nakon nepristranog pravnog savjetovanja 4/ potpuno poštivanje obveza na prevenciju pranja novca i financiranja terorizma. Ovo je nužno, jer informacijske znanosti naglašavaju da napredni elektronički potpis jamči identitet osobe kojoj je izdan, ali ne jamči identitet osobe koja ga je uporabila. To naravno za većinu polja masovne uporabe digitalnih potpisa ili drugih digitalnih sredstava identifikacije (npr. password) kao što je na primjer kupnja roba i usluga na daljinu - predstavlja rizik zbog čije se prevencije u računalne aplikacije dodaju tehnološka osiguranja. No za radnje koje imaju znatne posljedice po pojedince i društvo kao što su na primjer nastanak pravnih osoba osnivanje društava te promet nekretnina, kontrola od strane javnih bilježnika u obliku sofisticirane informacijske tehnologije je razumna mjera i ne koči pravni promet ako je lako dostupna korisnicima i ekonomična. Ako bi osnivanje društva kapitala bilo moguće na način koji predviđa Nacrt, postavlja se i pitanje zaštite trećih od povećane mogućnosti zloporaba i to poglavito: 1/ osoba kojima bi bio ukraden identitet 2/ osoba koje bi kao neuke bile uvučene u kriminalne malverzacije ili zaključile posao s nepovoljnim posljedicama koje im nisu bile poznate 3/ vjerovnika tako osnovanih društava u slučaju da dođe do uvjeta za proboj pravne osobnosti ili kaznenu odnosno materijalnu odgovornost uprave, a osnivači ili uprava se pokažu kao nepostojeći ili s ukradenim identitetom ili s manama volje 4/ radnika zaposlenih kod takvih pravnih osoba. Kako, nadalje se postavlja pitanje: osigurati da radnje ne bi poduzele osobe pod prisilom ili u zabludi odnosno osobe s ograničenom poslovnom sposobnošću? Ustav RH, međunarodni ugovori i Konvencije te posebice pravo EU obvezuju zakonodavca da o svim tim interesima vodi računa kod predlaganja i primjene propisa. Koji je glede ovog Nacrta stav tijela kaznenog progona, inspekcijskih tijela od zaštite okoliša, zaštite na radu i naročito tijela nadležnih za porezne prijevare i borbu protiv pranja novca odnosno financiranja terorizma prema mogućnosti da se u postupcima koji oni vode pokaže da je sumnjiva osoba sakrivena iza ukradenog e-identiteta? Glede famoznih „Panama Papers“ istražna tijela u SR Njemačkoj su kao otegotnu okolnost istraga navela teškoću otkrivanja osnivača trgovačkih društava namijenjenih pranju novca, budući da su društva osnivana bez nedvojbene provjere identiteta. Naravno da moguća zloporaba i kod poslovanja "na papiru", pa i kod bilježnika, ali je rizik minimalan. Zloporaba je gotovo onemogućena recentnim e-povezivanjem javnih bilježnika s bazama podataka OIB te MUPa. Dođe li ipak do zloporabe, olakšan je progon počinitelja. Kod predloženog Nacrta, valja razmotriti i činjenicu da se u praksi pokazuje da većina građana ako su pravno neuke osobe kod popunjavanja raznih formulara čak i na papiru treba savjet i tumačenje pravu vične osobe. I to ne samo tumačenje glede značenja teksta formulara, već i posljedica koje se vežu uz pojedine ponuđene opcije unutar formularnog teksta. Da li se ovaj psihološki i komunikološki aspekt dovoljno proučio? Ako se formular ograniči samo na minimalni sadržaj (što je nužno pogotovo kod društvenog ugovora zbog kompleksnosti regulative odnosa članova međusobno, odnosa članova i društva, varijanti zastupanja...) posljedično će to dovesti do zaključenja „sporednih“ ali povezanih pravnih poslova i to će za osnivače izazvati dodatna opterećenja, netransparentnost budući da će za njihove odnose biti relevantno više pravnih akata, a uz to i troškove. Kada se ocjenjuju troškovi koji mogu nastati za osnivače i gospodarstvo u cjelini te državni proračun uvođenjem koncepta osnivanja društava prema Nacrtu, treba uzeti u obzir: 1/ potencijalne štete koje bi trpjele treće osobe kako je naprijed navedeno 2/ troškove sudskih postupaka (kaznenih i građanskih odnosno trgovačkih) 3/ proširenje sive ekonomije pravnih usluga (nadripisarstvo), ako davanje punomoći ne bude ograničena na odvjetnike i javne bilježnike Postavlja se i pitanje kvalitete podataka u Sudskom registru; odnosno kako riješiti situaciju koja će nastati ako će u Sudskom registru biti upisane dvije vrste subjekata, koji će imati isti pravni oblik, ali će biti osnovani na dva suštinski različita načina. To pitanje nije teoretske naravi, jer se treće dovodi u zabludu o relevantnoj okolnosti, ako razlika ne bude vidljiva uvidom u registarske podatke. Onaj tko se pouzdaje u podatke registra mora može znati da li je društvo osnovano na način da je nedvojbeno utvrđen identitet osnivača te im pružena i preventivna pravna zaštita ili to nije slučaj. Dakle, postala bi potrebna oznaka „osnovano na daljinu“ i to ne samo kao registarski podatak, već i kao dio tvrtke da se u pravnom i trgovačkom prometu ne mora za tu okolnost niti vršiti uvid u registar. Logika je potpuno ista kao što je logično da se razlikuju j.d.o.o. i d.o.o. već u tvrtki. Kod j.d.o.o. je u odnosu na d.o.o. ključna razlika jednostavniji postupak osnivanja i niži osnivački kapital, a ne bude li dok distancionog osnivanja osigurana pravna sigurnost i siguran identitet ta se razlika, bude li je, također mora naznačiti. Sudski registar koji je, kao i u najrazvijenijim članicama EEU s nama srodnim pravnim zasadama, javna knjiga pod sudskom kontrolom, sa svim prednostima i presumpcijama koje javna knjiga nosi, s nizom konstitutivnih i deklaratornih učinaka upisa u njega, mogao bi se pretvoriti u dijelu upisanih podataka u puku objavu neprovjerenih podataka. Primjer za to je registar Companies House u UK koji na svakom izvatku na početku napominje da ne odgovara za upisane podatke. No, od tog istog registra bi trebalo naučiti i usvojiti podosta digitalnih noviteta (na primjer, možete se pretplatiti na njihovu uslugu da za društva koja vas zanimaju dobivate obavijesti o promjenama upisa….), ali se ne bi smjelo smanjivati kvalitetu upisanih podataka koja proizlazi iz kvalitete postupka temeljem kojeg su podaci upisani. DIREKTIVA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o određenim aspektima prava društava (kodificirani tekst) 2015/0283 (COD) od 26. travnja 2017. godine pokazuje snažnu intenciju glede pravne sigurnosti, zaštite radnika i vjerovnika te kao nacionalna tijela nadležna za nadzor procedure i sastavljanje isprava prvenstveno navodi sud i javnog bilježnika. Uvjerena sam da se u hrvatskom pravnom sustavu upravo na polju osnivanja najčešćih oblika trgovačkih društava može dobiti najbolji rezultat dalje digitalizacije postupanja (imajući u vidu i potencijalne mogućnosti korištenja notarijata kao čuvara pravne sigurnosti unutar „blockchain“ tehnologija, ali samo pod uvjetom da se ne naruši postignuti nivo pravne sigurnosti koje je doseglo hrvatsko trgovačko i posebno registarsko pravo te propisi o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji su bili jedna od glavnih točaka tijekom pristupnih pregovora s EU. Mora se skrenuti pažnja i na mogućnosti međunarodnog osnivanja društava na daljinu za što se već dulje vrijeme pripremaju notarijati udruženi u CNUE i za što dragocjene informacije i znanja posjeduje HJK. Imajući u vidu i najnovije EU propise koji su relevantni za ovo područje, te potrebnu pripremu za primjenu ovako osjetljivog propisa, bilo bi dobro da se zakonodavac odluči i na dulju javnu raspravu i na dulji vacatio legis. Na kraju možda banalan primjer, ali radi sagledavanja rizika trebalo bi promotriti samo jedan primjer: kroz što prolazi osoba kojoj je ukraden identitet kupnjom telefonske usluge od operatera putem telefona, a za što ona sazna najčešće kada primi rješenje o ovrsi radi neplaćenog duga. Za svaku iznesenu napomenu mogu se dati kvanitifkacije i šira objašnjenja, za što stojim na raspoložbi i s poštovanjem pozdravljam sve koji će posvetiti svoje dragocjeno vrijeme čitanju ovog teksta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 36 | S3 d.o.o. | Temeljni kapital, Članak 14. | Stavak 2. - većina EU država već propisuje mogućnost da 50% temeljnog kapitala može biti u novcu, a ostatak u nominalnoj vrijednosti opreme. Izmjena bi potakla inozemne ulagače na osnivanje i poslovanje, obzirom da za njih osnivački kapital iznosi 200.000 kn | Nije prihvaćen | S obzirom na probleme koji se mogu javiti u vezi s utvrđivanjem vrijednosti stvari koje se unose u temeljni kapital, kod osnivanja trgovačkih društava na daljinu temeljni kapital se unosi u novcu. |
| 37 | S3 d.o.o. | Tvrtka društva, Članak 11. | Stavak 1 i 2 su nepotrebni jer su već uređeni Pravilnikom o načinu upisa u sudski registar u poglavlju IV. | Nije prihvaćen | Držimo potrebnim da obveza kratkog obraloženja naznake imena u tvrtki društva bude propisana zakonom. |
| 38 | S3 d.o.o. | Osnivanje društva na daljinu, Članak 3. | Stavak 3. dopuniti nedostajućim riječima ili dijelom riječi ("(3) avima") | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 39 | S3 d.o.o. | Pokretanje pripremnog postupka, Članak 7. | Stavak 2. dodati i punomoćnika jer stranci pri osnivanju tvrtki najčešće koriste usluge agencija, odvjetnika i drugih osoba kojima daju ovlasti za pomoć pri osnivanju. | Nije prihvaćen | Mogućnost poduzimanja radnji putem punomoćnika uređena je člankom 3. Prijedloga zakona. |
| 40 | S3 d.o.o. | Rezervacija imena, Članak 6. | Članak 6. u stavku 2 je u suprostnosti sa Člankom 3. stavak 2 - " Osnivač ili druga osoba koja sudjeluje u postupku osnivanja društva na daljinu može imati punomoćnika koji će poduzimati radnje u njezino ime i korist....", dodati ili izmijeniti u ..."Prijavu iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti osoba koja namjerava osnovati trgovačko društvo ili biti član u organima trgovačkog društva ili ovlašteni punomoćnik navedenih osoba." | Nije prihvaćen | Držimo da u odnosu na postupak rezervacije imena punomoć nije presudna jer nema zapreke da se rezervirao ime ustupi drugome. |
| 41 | Valentina Žugec | ZAKON O OSNIVANJU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA NA DALJINU | Poštovani, postoji opravdana opasnost od nekoliko vrsta zloupotreba ukoliko se navedeni zakon usvoji u predloženom obliku. Prije svega, opasnost od zloupotreba tuđih podataka budući da niti jedna institucija ne provodi kontrolu je li osnivač zaista osoba koja se predstavlja ili su zloupotrijebljeni tuđi podaci, zatim opasnost od nastajanja mogućih sporova u budućnosti jer stranke nisu dužne pravno se savjetovati te je za očekivati da većina niti neće to učiniti budući je pravno savjetovanje uvijek naplatno. Ukoliko neuka stranka na svoju ruku poduzima radnje o kojima nema dovoljno saznanja, velike su šanse da će iz takvih radnji u budućnosti proisteći sporovi ili šteta za stranku ili treće. Također postoji realna i vrlo velika opasnost da stranke u mnogim slučajevima neće točno uobličiti svoju volju ili će sam postupak osnivanja odnosno popunjavanja obrazaca biti pogrešno izveden pa će se trgovački sudovi dodatno opteretiti pisanjem zaključaka što će strankama produljiti vrijeme osnivanja društva i povećati troškove te će u krajnjoj liniji ipak biti prisiljene uzeti pravnu pomoć. Argument povećanja brzine osnivanja trgovačkih društava i pojednostavljenje istoga ne stoji iz razloga što je već sada taj postupak maksimalno pojednostavljen i ubrzan te je moguće trgovačko društvo osnovati za 24 sata, pogotovo iz razloga što su javni bilježnici koji u ovom trenutku sudjeluju obavezno u postupku osnivanja, pravni stručnjaci koji su u stanju kvalitetno odraditi sam postupak i pripremiti potrebne isprave na način da trgovački sud samo donese rješenje. Naposlijetku, velika opasnost krije se i u mogućnosti da se zloupotrebom ovakvog prejednostavnog osnivanja trgovačkih društava olakša pranje novca, finaciranje terorizma, prijevare i druga kaznena djela djelovanjem takvih društava nad kojima postoji nedovoljna kontrola nad stvarnim vlasnicima. Ponekad je prilikom osnivanja trgovačkog društva i javnom bilježniku teško otkriti stvarnog vlasnika na što obvezuju propisi o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, da ne govorimo koliko uvođenjem ovakvog načina osnivanja TD porasti opasnost od takvih tzv. poduzetnika koji će se baviti takvim djelatnostima . Nadam se da ćete usvojiti ovdje iznesena mišljenja. | Nije prihvaćen | Zlouptrebe podataka spriječit će se autentifikacijom osoba vjerodajnicama visoke sigurnosne razine. |
| 42 | Vedran Morin | ZAKON O OSNIVANJU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA NA DALJINU | Pohvalno, sam bih Vas molio da s time požurite. Čemu sve ako opet treba proći pola godine? Za koga, radi čega i zašto se to ne može omogućiti odmah, nego tek početkom sljedeće godine. Zašto pobogu? | Primljeno na znanje | Donošenje ovoga Zakona ovisi i o nekim drugim okolnostima (izmijena i dopuna drugih propisa te prilagodbe potrebne infrastrukture). |
| 43 | Viktorija Nikolić | ZAKON O OSNIVANJU TRGOVAČKIH DRUŠTAVA NA DALJINU, OBRAZLOŽENJE | Mišljenja sam kako je sadašnji način osnivanja društava u RH prilično suvremen i lagan. Nikako ne vidim kako bi ova dodatna mogućnost osnivanja trgovačkih društava na daljinu unaprijedila pokretanje poslovanja. (Strane pravne i fizičke osobe ionako moraju doći u RH i prethodno ishoditi OIB, i angažirati stručnu pomoć jer, ako ni zbog čega drugog, zbog jezične barijere ne mogu sami odraditi osnivanje društva na daljinu.). Ne mogu prihvatiti činjenicu da neka pravna ili fizička osoba ne želi pokrenuti poslovanje u RH ako društvo ne može osnovati "iz fotelje" ili "iz pidžame". Naravno da je potrebno ići u korak sa suvremenim vremenom i novim komunikacijskim mogućnostima, ali samo u onoj mjeri u kojoj takav način jamči sigurnost, makar istu, ako ne veću od dosadašnjeg načina. Danas je u RH jak lako doći do nečijih osobnih podataka ( samim uvidom u sudski registar svima je vidljiv podataka ne samo o nazivu / imenu i prezimenu člana društva i članova uprave, nadzornog odbora, nego i njihove osobne adrese, sjedišta za pravne osobe, podatak o oib-u.... U vremenu kada se suočavamo sa sve većim posljedicama krađe osobnih podataka i time izazvanih troškova, i postupaka pred sudovima, potrebno je osigurati veću sigurnost fizičkih i pravnih osoba, jer svatko može postati žrtva krađe osobnih podataka. Svakako ići u korak sa vremenom ali ne bez kvalitetne pripreme i ne pod svaku cijenu | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 44 | Viktorija Nikolić | Tvrtka društva, Članak 11. | Zanima me čemu ovo obrazloženje kod podnošenja prijave kada se tvrtka mora prethodno rezervirati (članak 6. Nacrta prijedloga ovog zakona) ?? Uz obrazac rezervacije tvrtke se mora priložiti obrazloženje, kopija stranice iz rječnika ako se radi o stranoj riječi .... eventualne suglasnosti Vlade RH.... Čl. 11 st. (1) Nositelj osnivanja dužan je u obrascu osnivačkog akta ukratko obrazložiti naznaku imena tvrtke. Obzirom je tvrtka - ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu (članak 11. St. 1. Zakona o trgovačkim društvima) držim da je riječ „imena“ nepotrebno u članku 11.st.1. Nacrta prijedloga ovog zakona | Primljeno na znanje | Rezervacija imena nije obvezni dio postupka osnivanja trgovačkih društava na daljinu - to je opcija. Kratko obrazloženje imena potrebno je radi lakše odluke o dopuštenosti tvrtke društva. |
| 45 | Viktorija Nikolić | Rezervacija imena, Članak 6. | Glava II Zakona o trgovačkim društvima - članci 11-31 govore o tvrtci društva Članak 11. St. 1. Zakona o trgovačkim društvima: „ Tvrtka je ime pod kojim trgovačko društvo posluje i pod kojim sudjeluje u pravnom prometu“ . Zanima me zašto se ne koriste isti termini kao i u Zakonu o Trgovačkim društvima ? | Primljeno na znanje | U članku 6. Prijedloga zakona koristi se izričaj "rezervacija imena tvrtke" što je u skladu s člankom 13. Zakona o trgovačkim društvima. Naime, tvrtka trgovačkog društva sastoji se od nazanke kojom se pobliže obilježava ime društva te naznake predmeta poslovanja društva i punog ili skraćenog naziva oblika trgovačkog društva. S obzirom na to da se može rezervirati samo dio koji se odnosi na ime društva (a ne i na naznaku predmeta poslovanja društva i punog ili skraćenog naziva oblika trgovačkog društva) koristi se izričaj "rezervacija imena tvrtke". |
| 46 | Viktorija Nikolić | Obrasci i isprave, Članak 4. | Pretpostavljam da će se isprave koje se navode u članku 4.st. 2 morati potpisati naprednim elektronskim potpisom. ? I da će sve isprave morati skenirati. ? Koliko je realno očekivati da prosječni građanin, uza sve ostalo posjeduje certifikat za elektron. potpisivanje i uređaj za skeniranje? Zanima me tko će, kako, kada i pod kojim uvjetima i od koga dobiti certifikat za napredni elektronički potpis ? Za sada je to omogućeno vrlo malom broju korisnika, uz ispunjenje određenih uvjeta i uz obvezu osobnog dolaska po certifikat u FINA. | Nije prihvaćen | Za potrebe osnivanja trgovačkog društva na daljinu bit će dovoljno tražene isprave priložiti u preslici koja je u elektroničkom obliku, dakle, dopuštena je skenirana isprava ili čitljiva fotografija isprave. |
| 47 | Viktorija Nikolić | Pokretanje postupka upisa, Članak 30. | Obzirom da će prijava, program i aplikacija, vjerojatno biti na hrvatskom jeziku, pretpostavljam da stranci koji ne govore i ne razumiju hrvatski jezik ionako neće moći sami, bez pomoći (profesionalaca koji su stručni i adekvatno obrazovani ili možda nadripisara) pokrenuti i provesti postupak osnivanja trgovačkih društava na daljinu ?? | Primljeno na znanje | Postupak osnivanja trgovačkih društava na daljinu neće biti kompliciran i u pravilu osnivači neće trebati tuđu pomoć za ispunjavanje elektroničkih obrzaca. Međutim, očekuje se poznavanje hrvatskoj jezika. |
| 48 | Viktorija Nikolić | Izjava o dugovanjima s osnove poreza, doprinosa i plaća, Članak 27. | Uz ovu izjavu (koja je, nekad ranije, u malo drugačijem obliku) bila uvjet za ishođenje POTVRDE porezne uprave o nepostojanju nepodmirenih dugovanja ... trebalo bi, ojačati instrumente kontrole i onemogućiti osobe kako fizičke tako i pravne da nakon što se prezaduže sa jednim društvom osnuju drugo, treće... i tako samo povećavaju broj blokiranih i insolventnih društava. Osobama (kako pravnim tako i fizičkim) koje su dužne, zadužene treba onemogućiti ili znatno otežati otvaranje novog društva dok ne plate dugove, provedu stečajni postupak svojih drugih prezaduženih društava . Naravno dodatni je problem, tko će i kako za strane pravne i fizičke osobe provjeravati njihove porezne statuse u njihovim zemljama ?? | Primljeno na znanje | Predloženo rješenje u skladu je s načinom postupanja po sada važećim propisima, a svrha koja se želi postići ovom izjavom ograničena je samo na dugovanja u Republici Hrvatskoj. |
| 49 | Viktorija Nikolić | Predmet poslovanja, Članak 13. | Naravno, ne treba ni zaboraviti tko bi radio taj popis djelatnosti ? i tko bi ga kako često dopunjavao ? obzirom na učestale izmjene naših zakona | Primljeno na znanje | Popis djelatnosti propisivao bi ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom pa bi i postupak njegovih izmijena i dopuna bio znatno jednostavniji. |
| 50 | Viktorija Nikolić | Poslovni udio osnivača, Članak 15. | Dosadašnje uređenje prethodne obveze temeljnog kapitala je bila sasvim u redu. U budućnosti će se dešavati, da će se društvo osnovati, davati neka jamstva plaćanja, poput Zadužnica, a zapravo ne mora imati ni otvoren račun u banci, i njihovi vjerovnici neće imati mogućnosti namiriti svoje tražbine. Ovo ponovo otvara mogućnosti prevara, zlouporaba. Ovakva mogućnosti će vrlo vjerojatno koristiti osobe koje se bave pranjem novca ( i možebitno i financiranjem terorizma) i obzirom na sadašnje stanje sa neizvršavanjem novčanih obveza , izgledno je da bi ovo nanijelo dodatnu štetu gospodarskim interesima Republike Hrvatske te povećalo pravnu nesigurnost za sve ostale poslovne subjekte u hrvatskom gospodarskom sustavu.. | Primljeno na znanje | Mogućnost raznih zlouporaba ne može se isključiti, a na vjerovnicima je uložiti dovoljnu pažnju i brigu oko toga s kime posluju. |
| 51 | Viktorija Nikolić | Predmet poslovanja, Članak 13. | Ovo će biti vrlo zanimljivo vidjeti tko će, kada i kako napraviti popis djelatnosti, obzirom na činjenicu da se predmeti poslovanja - djelatnosti trenutno upisuju po otprilike 109 različitih zakona, a one koje nisu regulirane jednim od tih 109 zakona se upisuju prema Nacionalnim klasifikacijama djelatnosti i to neke iz NKD 2003, a neke iz NKD 2007. Naravno uz još neke djelatnosti koje se upisuju opisno, u skladu sa stavom sudaca nadležnog suda. Biti će zanimljivo vidjeti tko će, kako i kada, strankama koje budu same osnivale društvo "na daljinu" objasniti koje djelatnosti se ne mogu upisati bez prethodne suglasnosti i kojih institucija. (komora, ministarstava, HNB-a,...) Nadalje tko će im, kada i kako objasniti da za obavljanje nekih djelatnosti moraju imati veći temeljni kapital, da ako se žele baviti nekim djelatnostima, ne mogu upisati neke druge jer u protivnom neće dobiti naknadnu suglasnost koja im je potrebna za početak obavljanja djelatnosti. Tko će im objasniti da ako upišu određene djelatnosti to znači da će morati plaćati neka davanja koja se ne bi plaćala da nemaju upisane te djelatnosti (koje im možda nisu ni potrebne) ... | Primljeno na znanje | Ovim zakonom se omogućuje osnivanje trgovačkih društava na daljinu s ciljem da se ubrza i pojednostavni sam postupak osnivanja. Informiranost o uvjetima za obavljanje pojedine djelatnosti, a time i eventualno neznanje pojedinih propisa je na svakome tko se namjerava baviti tom djelatnošću. |
| 52 | Viktorija Nikolić | Podružnica, Članak 25. | Zakon o trgovačkim društvima (članak 7) predviđa osnivanje podružnice u skladu sa izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom ... Zašto ne ostaviti mogućnost da, ako osnivač/osnivači žele, mogu donijeti i tu odluku ? Pa s tim u vezi ostaviti mogućnost da odluku o osnivanju podružnice donosi skupština ili uprava, kako već osnivač/osnivači društva budu htjeli. | Nije prihvaćen | Člankom 7. stavkom 2. Zakona o trgovačkim društvima propisano je da se podružnica osniva odlukom koju donosi trgovac pojedinac ili nadležni organ trgovačkog društva u skladu s izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. Odluku o osnivanju podružnice mora ovjeriti javni bilježnik. |
| 53 | Viktorija Nikolić | Trajanje društva, Članak 17. | Znači li ova odredba da će se, nakon isteka broja godina na koje je društvo osnovano, na Trgovačkom sudu u kojem je društvo upisano, automatski pokrenuti postupak prestanka i brisanja društva iz sudskog registra ? | Nije prihvaćen | Predložena odredba u skladu je sa sada postojećom opcijom da se društvo osniva na određeno vrijeme tako da će sudovi postupati na način na koji su i do sada postupali. Jedina razlika je u tome što se ovom odredbom propisuje da se društvo koje se osniva na određeno vrijeme može osnovati na odrđeni broje godina, a ne na mjesece, dane ili neka druga razdoblja. |
| 54 | Viktorija Nikolić | Sudske pristojbe, Članak 5. | Zanima me kada, i na koji način se plaća pristojba ? U dosadašnjem kako redovnom postupku, tako i u postupku elektronskog podnošenja prijave, dokaz o plaćenoj pristojbi jest uvjet donošenja Rješenja Trgovačkog suda (uz ispunjenje svih ostalih pretpostavki u pogledu ispravnosti prijave i priloga) | Primljeno na znanje | Planirano je omogućiti plaćanje sudske pristojbe elektroničkim putem. Sudska pristojba plaća se unaprijed tj. u trenutku podnošenja prijave za upis odnosno rezervacije imena tvrtke. |
| 55 | Zagrebačka banka d.d. | Osnivanje društva na daljinu, Članak 3. | U prijedlogu zakona nije definiran način dokazivanja identiteta korisnika koji preko web stranica registra osniva trgovačko društvo bez sudjelovanja bilježnika. U tom pogledu nije jasno hoće li se osnivači društva prilikom pristupa web stranici identificirati npr. elektroničkom osobnom iskaznicom ili nekim drugim sredstvom elektroničke identifikacije. U tom pogledu bi ovaj prijedlog zakona vrlo vjerojatno trebalo povezati s tzv. eIDAS Uredbom 910/2014 o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja. Navedenom Uredbom je uređen pravni okvir za korištenje naprednog elektroničkog potpisa, ali i za online pružanja javnih usluga (kakvu bi uslugu moglo predstavljati online osnivanje trgovačkih društava), uz uvjet da se korisnik online usluge (u ovom slučaju bi to bila osoba koja osniva trgovačko društvo) identificira priznatim sredstvom elektroničke identifikacije kojeg je izdala država ili kojeg je izdala neka druga osoba u okviru mandata kojeg joj je dala država (npr. AKD koji izdaje e-osobne iskaznice ili FINA koja izdaje identifikacijske certifikate). Pritom je ključan čimbenik stupanj pouzdanosti sredstva elektroničke identifikacije pa bi se npr. e-osobna iskaznica u praksi mogla koristiti za online korištenje većeg broja javnih usluga nego što se tokeni raznih banaka mogu koristiti za ograničen spektar usluga koje su dostupne unutar sustava e-građani. Zaključno, ističe se da ovom zakonskom prijedlogu nedostaje ključni element, a to je kako, tj. kojim sredstvom će se utvrđivati identitet osobe koja putem web stranica osnova trgovačko društvo. | Primljeno na znanje | Autentifikacija osnivača društva vršit će se vjerodajnicama visoke sigurnosne razine kao npr. elektronička osobna iskaznica, što će biti propisano posebim pravilnikom. |