Izvješće o provedenom savjetovanju - NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POTVRĐIVANJU KONVENCIJE VIJEĆA EUROPE O SPREČAVANJU I BORBI PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA I NASILJA U OBITELJI

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga U ime obitelji NACRT PRIJEDLOGA ISKAZAO PROCJENI UČINAKA PROPISA Iako Istanbulska konvencija sadrži mnoge određene pozitivne odredbe o sprečavanju nasilja nad ženama, istovremeno nameće u hrvatsko zakonodavstvo spornu “rodnu ideologiju” zbog čega smatramo da Republika Hrvatska ne bi trebala ratificirati Konvenciju, već samo implementirati pozitivne odredbe Konvencije bez ratifikacije, što smatramo najboljim rješenjem. Podsjećajući na očitovanje Hrvatske demokratske zajednice neposredno prije Parlamentarnih izbora 2016. u pogledu rodne ideologije prema kojem se HDZ protivi “nametanju bilo kakve, pa i rodne ideologije”, u nastavku želimo izložiti činjenice o sadržaju Konvencije i problematičnost pristupanja Republike Hrvatske istoj: 1) Ne postoji nužnost i razlog da Republika Hrvatska pristupi Istanbulskoj konvenciji: Hrvatski zakoni koji reguliraju sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja sadrže većinu odredbi Konvencije (Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 137/09, 14/10, 60/10), Zakon o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14), Kazneni zakon (NN 125/11, 144/12, 56/15, 61/15), Obiteljski zakon (NN 103/15)). 2) Istanbulska konvencija je sadržajno manjkava i sadrži odredbe koje promiču rodnu ideologiju: Istanbulskom se konvencijom po prvi puta u međunarodni dokument unosi definiciju pojma „rod“ koji se u Konvenciji definira kao “društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce” (čl. 3c). Ratifikacijom Konvencije bi takva definicija trebala postati pravno obvezujuća definicija za Republiku Hrvatsku, odnosno sastavni dio njezinog pravnog poretka. Prema riječima samih tvoraca i nadziratelja provedbe Istanbulske konvencije, komponcept “roda” nije samo nevažan “dodatak” Konvenciji, nego sam njezin temelj: Izvješća sa sastanaka Odbora CAHVIO (Odbor za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i u obitelji) za izradu Istanbulske konvencije pokazuju da su članovi Odbora pri kreiranju dokumenta u vidu imali “rodnu perspektivu” kao temeljno usmjerenje i sastavnicu Konvencije. Tako se u dijelu Izvješća s drugog sastanka Odbora u kojemu se objašnjava svrha Konvencije nalazi zaključak da se “Odbor složio kako rodna dimenzija mora biti propisno uzeta u obzir u Konvenciji. U tom pogledu se složio kako će jedan od njegovih glavnih zadataka prilikom stvaranja buduće Konvencije biti identificirati načine integracije rodne dimenzije u njene odredbe…” (Odbor za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i u obitelji. (http://www.coe.int/en/web/istanbul-convention/cahvio) Također, Feride Acar, predsjednica skupine GREVIO (Skupina stručnjaka za borbu protiv nasilja nad ženama i u obitelji), nadzorne skupine za implementaciju Istanbulske konvencije, izjavila je da je Istanbulska konvencija “prvi zakonski obvezujući dokument koji uspostavlja poveznicu između nasilja nad ženama i rodne nejednakosti u društvima. Konvencija se otvoreno oslanja na znanje da je nasilje nad ženama odraz rodne nejednakosti koja postoji u mnogim drugim aspektima društva”. (http://www.coe.int/en/web/portal/-/the-istanbul-convention-explained-) Koncept i termin “rod”, odnosno rodnu teoriju, je sredinom 1950-ih godina osmislio američki psiholog John Money te je ona do danas raspravljana u akademskim krugovima. Riječ je o mladoj teoriji koja ne uživa konsenzus u znanstvenoj zajednici. U ime obitelji smatra da nije primjereno pojedinačnu teoriju postaviti kao obvezujuću za sve i implementirati u nacionalno zakonodavstvo uz pomoć međunarodne konvencije. Neki tvrde da je termin “rod” legitimno koristiti u Konvenciji jer se on koristi u akademskom diskursu, no iz povijesti akademskoga života znamo da je bilo mnogo termina, hipoteza i teorija koje su silovito ušle i bile vrlo popularne u akademskoj zajednici da bi nakon nekog vremena bile temeljito diskreditirane i potpuno izbačene iz akademskoga diskursa. Također, iz opće povijesti je poznato da se previše puta – i to ponajprije u povijesti totalitarnih društvenih sustava XX. stoljeća – pokazalo vrlo lakomislenim pozivati se na navodnu neupitnu “znanstvenost” ovoga ili onoga pojma ili termina, pogotovo iz područja društvenih i humanističkih disciplina (a takav je i pojam “rod”). Osim što nije primjereno jednu pojedinačnu teoriju uvrštati u Konvenciju, problematičan je i njezin sadržaj. Rodna teorija razdvaja jedinstven čovjekov identitet na dva dijela: na “spol”, koji reducira na puku biologiju, i na njegovu “društvenu dimenziju”, koju naziva “rod”. Kako je to objasnio Money, „sex is what you are biogically; gender is what you become socially; gender identity is your own sense or coviction of maleness or femaleness; and gender role is the cultural stereotype of what is masculine and feminine“ (Money 1994: 163). Bit rodne teorije je da “muškost” (biti muškarac), “ženskost” (biti žena), “majčinstvo”, “očinstvo”, “brak” i “obitelj” nisu određeni spolom, odnosno spolnim identitetom. Zdrav razum nalaže da je osoba koja je muškog spola - muškarac, a ženskog spola - žena. No, prema rodnoj teoriji, “žena” ne treba nužno biti osoba ženskog spola, a “muškarac” ne treba nužno biti osoba muškog spola. Rodna teorija tvrdi da kategorije “muškarac” i “otac” nisu određene time što je netko muškog spola, a kategorije “žena” i “majka” nisu određene time što je netko ženskog spola, već se te kategorije mogu proizvoljno “konstruirati”, bez obzira na spol. Rodna teorija prevedena u praksu znači da osoba za sebe može tvrditi da je “žena” iako je muškog spola, i obratno, odnosno riječima Judith Butler, jedne od najpoznatijih teoretičarki “rodne teorije”: “Rod nije ni kauzalan rezultat spola niti je fiksiran kao što je to spol. On je konstruirano stanje… radikalno neovisno o spolu… tvorevina koja slobodno pluta, a ima za posljedicu to da muškarac i muškost mogu značiti kako žensko, tako i muško tijelo, i da žena i ženskost mogu značiti kako muško, tako i žensko tijelo.” Dakle, ono što zdrav razum nalaže: da je osoba muškog spola muškarac, a osoba ženskog spola žena, odnosno da biti muškarac i biti žena određuje muški i ženski spol, rodna teorija percipira kao društveni konstrukt, nešto što je društvo tijekom povijesti konstruiralo i svima nametnulo. Kako stoji u članku 3. c. Istanbulske konvencije: “‘rod’ označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce”. Da su u Istanbulskoj konvenciji “spol” i “rod” dvije odvojene kategorije vidljivo je iz članka 4. stavka 3. Konvencije gdje se one odvojeno navode jedna za drugom: “Stranke će osigurati provedbu odredaba ove Konvencije, a osobito mjera za zaštitu prava žrtava, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što su spol, rod, (...), seksualna orijentacija, rodni identitet…”. Iz te je odredbe posve razvidno kako su tvorci Konvencije išli u smjeru nametanja ideološke “rodne” teorije koja razlikuje pojmove spol i “rod”, što je još jasnije navedeno u Pojašnjavajućem izvješću uz Konvenciju u točki 53.: “Određene skupine pojedinaca mogu doživjeti diskriminaciju i na temelju rodnog identiteta, što jednostavno rečeno znači da rod s kojim se poistovjećuju nije u skladu sa spolom koji im je dodijeljen pri rođenju. To uključuje kategorije pojedinaca kao što su transrodne ili transseksualne osobe, transvestiti i ostale skupine osoba koje ne odgovaraju onome što je društvo utvrdilo da pripada kategorijama ‘muško’ ili ‘žensko’”. Sukladno postavkama rodne teorije,, Konvencija ideološki tumači nasilje kao “rodno utemeljeno nasilje” kao duboko ukorijenjeno “u društvenim i kulturnim strukturama, normama i vrijednostima koje vladaju društvom” te je “manifestacija povijesno nejednakih odnosa moći između žena i muškaraca”, čime se problem nasilja nad ženama pogrešno stavlja u kontekst odnosa muškaraca i žena, kao da bi on po sebi bio problematičan, i kulturalnog okruženja, dok se istovremeno Konvencija gotovo uopće ne osvrće na čimbenike koji u najvećoj mjeri doprinose nasilničkom ponašanju spram žena, poput različitih vrsta ovisnosti, prisutnosti nasilja i objektivizacije žena u medijima te slabljenja društvenih normi i vrijednosti. 3) Ratifikacija Istanbulske konvencije imala bi negativne posljedice na Republiku Hrvatsku i njezin pravni poredak te bi dovela do kršenja ljudskih i ustavnih prava njezinih građana: Kada bi navedena rodna ideologija, odnosno teorija “roda”, postala obvezujuća, ona bi dovela do sljedećih ozbiljnih posljedica: - unošenje znanstveno nepotvrđenih teza rodne ideologije u obrazovni sustav izmjenom kurikula, - ograničavanje primarne uloge roditelja u odgoju i odlučivanju o obrazovanju vlastite djece, u skladu s vlastitim vjerskim i drugim uvjerenjima, - ugroženost slobode vjeroispovijedi zbog netrpeljivosti prema vjerskim zajednicama, izazvane naukom koji se razlikuje od rodne ideologije - pojava kampanja i programa koji za cilj imaju podizanje svijesti o “rodu”, odnosno promicanje rodne ideologije u neformalnim obrazovnim okruženjima, sportskim i kulturnim okruženjima, okruženjima za slobodno vrijeme te u medijima. S obzirom na ideološku motiviranost pojedinih odredbi Konvencije te iskustva s preporukama Odbora CEDAW (Odbor za uklanjanje diskriminacije žena koji je, unatoč tome što se u odredbama o zdravlju Konvencije Ujedinjenih naroda o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (čl. 12) ne nalazi spomen pobačaja i kontracepcije, Hrvatskoj 2015. dao preporuke vezane uz zdravlje od kojih se gotovo se isključivo tiču pobačaja i kontracepcije), opravdana je bojazan da će i skupina GREVIO, kao stručno tijelo zaduženo za praćenje provedbe Istanbulske konvencije u zemljama pristupnicama, svojim preporukama u pogledu provedbe Konvencije nametati rodnu ideologiju i proizvoljno tumačiti pojedine odredbe Konvencije. Na temelju iznesenog, smatramo potpuno neprimjerenim da se rodnu ideologiju nameće hrvatskom društvu kroz međunarodnu konvenciju koja regulira tako važno područje kao što je sprečavanje i borbu nasilja nad ženama i u obitelji i koja bi po snazi bila iznad hrvatskih zakona, već smatramo da je najbolje rješenje implementirati pozitivne odredbe Konvencije u hrvatsko zakonodavstvo bez njene ratifikacije. Nije prihvaćen Republika Hrvatska je Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji potpisala dana 22. siječnja 2013. godine, čime je iskazala interes i pridružila se naporima međunarodne zajednice, poglavito državama članicama Vijeća Europe, kako bi se na ovom području učinili daljnji napori i još odlučnije formulirala odlučnost država u borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Ujedno, iskazana je i trajna namjera u cilju poduzimanja mjera usmjerenih promicanju ravnopravnosti i suzbijanja svih oblika diskriminacije i nasilja nad ženama uključujući i nasilje u obitelji. Budući da zaprimljeni komentar ističe „rodnu ideologiju“ kao spornu te problematizira termin „rod“ čija je definicija određena čl. 3. Konvencije, u nastavku dajemo slijedeće tumačenje: Definicija spola odnosi se na obilježja prema kojima se biološki razlikuju žene i muškarci, dok je definicija roda određena sustavom društvenih uloga i očekivanja, odnosno načinom na koji neko društvo definira položaj žena i muškaraca. Svjetska zdravstvena organizacija definira „rod“ kao „društveno razvijena obilježja žena i muškaraca – kao što su norme, uloge i odnosi prema i između skupina žena i muškaraca. Varira od društva do društva i promjenjivi je. Dok je većina ljudi rođena u muškom ili ženskom spolu oni su tijekom života naučeni prikladnim normama i oblicima ponašanja – uključujući kako bi se trebali odnositi prema drugim osobama istog ili drugog spola u okviru kućanstva, zajednice ili radnog mjesta. Kada se pojedinci ili skupine ne uklapaju u uobičajene rodne norme često su suočeni sa stigmatizacijom, diskriminatornim postupanjem ili društvenim isključivanjem – što sve utječe na njihovo zdravlje. Važno je biti svjestan različitih osobnih identiteta koji se nužno ne uklapaju u binarne muško ili žensko spolne kategorije. Rodne norme, uloge i odnosi utječu na podložnost ljudi različitim zdravstvenim stanjima i bolestima te utječu na njihovu mogućnost uživanja dobrog mentalnog, fizičkog zdravlja i blagostanja. One također utječu na pristup i korištenje zdravstvenim uslugama i zdravstvenim ishodima koje ljudi dobivaju kroz tijek svog života.“ http://www.who.int/gender-equity-rights/understanding/gender-definition/en/ Sukladno Pojmovniku rodne terminologije prema standardima Europske unije (u izdanju Ureda za ravnopravnost spolova, 2008.): „Koncept roda se odnosi na društvene razlike između žena i muškaraca, razlike koje su naučene, koje se mijenjaju s vremenom i koje imaju širok raspon varijacija unutar jedne kulture i između kultura. Rod se definira i kao društveno-kulturalni koncept kojim se pridaje značenje razlici spolova, kao tvorbeni element društvenih odnosa koji se temelje na uočenim razlikama između spolova te kao primarni način označavanja odnosa moći (Wallach Scott: 2003). Kulturno uvjetovana rodna podjela na muško i žensko, naime, nije binarno simetrična ni vrijednosno neutralna, već je uspostavljena na hijerarhijskom načelu i kao takva povratno djeluje na društvene odnose spolova u određenoj zajednici. … Spolom se smatraju biološke značajke koje obilježavaju ljudska bića kao žene i muškarce. U društvenim se znanostima spol definira kao društvena i zakonska klasifikacija bioloških značajki koje osobe dijele na samo dvije kategorije, na muški i ženski spol.“ https://ravnopravnost.gov.hr/arhiva/biblioteka-ureda/pojmovnik-rodne-terminologije-prema-standardima-europske-unije/1618 Također u publikaciji Vijeća Europe „Uvođenje rodno osjetljivog proračuna: provedba u praksi“, u pojmovniku se na str. 66 definira pojam roda: „Odnosi se na društvene razlike između muškaraca i žena. Rod označuje društvene, kulturalne, političke i ekonomske odnose između žena i muškaraca. Rodni se odnosi razlikuju od mjesta do mjesta i mijenjaju se tijekom vremena kao reakcija na promijenjene okolnosti. S druge strane, spol označuje biološku razliku između žena i muškaraca, koja je konstantna.“ Nadalje, politika nulte tolerancije nasilja prema ženama jedna od pet prioritetnih područja EU politike rodne ravnopravnosti. U „Strateškom djelovanju za ravnopravnost spolova 2016 – 2019“ Europska komisija u okviru tematskog područja 3.4. „Suzbijanje rodno uvjetovanog nasilja te zaštita i potpora za žrtve“ jasno navodi da će: „Borba protiv rodno uvjetovanog nasilja te zaštita i podrška žrtava biti prioritet. Iskorjenjivanje takvog nasilja zahtjeva veća nastojanja svih sudionika, uključujući države članice, da poboljšaju raspoloživost podataka, njihovu kvalitetu i pouzdanost, jačaju svijest, mijenjaju stavove, sprječavaju takvo nasilje, osiguraju žrtvama bolju potporu i pristup pravdi te u potpunosti prenesu i provedu relevantno zakonodavstvo EU-a. Među ključnim mjerama za ostvarivanje ovih ciljeva ističu se pristupanje EU-a Konvenciji Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istambulska konvencija) u skladu s nadležnostima EU-a i uzimajući u obzir pravni učinak pristupanja; daljnja provedba odredaba Konvencije i poticanje napretka država članica u pogledu ratifikacije; nastavak provedbe Direktive o pravima žrtava i zakona o europskim nalozima za zaštitu, posebno kako bi se osigurao pristup zaštiti i potpori osobama izloženima rodno uvjetovanom nasilju; daljnje poboljšanje dostupnosti, kvalitete i pouzdanosti podataka o rodno uvjetovanom nasilju u suradnji s Eurostatom46, Europskim institutom za ravnopravnost spolova i Agencijom za temeljna prava; nastavak prikupljanja usporedivih podataka o rodno uvjetovanom nasilju u sportu u okviru posebne studije; nastavak usmjerenog djelovanja radi iskorjenjivanja svih oblika rodno uvjetovanog nasilja i jačanja svijesti. http://ec.europa.eu/justice/gender-equality/files/documents/160111_strategic_engagement_en.pdf Osim navedenoga i hrvatsko zakonodavstvo sadrži pojam roda, odnosno rodnog identiteta u Zakonu o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, br. 82/08) i Zakonu o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine, br. 85/08 i 112/12). Slijedom navedenoga dati prijedlog ne može se prihvatiti.