Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog uredbe o provedbi postupka procjene učinaka propisa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj PRIJEDLOG UREDBE O PROVEDBI POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA Procjena izravnog učinka propisa na gospodarstvo, tržišno natjecanje, socijalne učinke, rad i tržište rada, zaštitu okoliša i zaštitu ljudskih prava predstavlja široku osnovu uključenja različitih dionika. Američka gospodarska komora podržava nastojanja Vlade propisana Uredbom o provedbi postupaka procjene učinka propisa kao i daljnje korake u postizanju i osnaživanju gospodarske stabilnosti i predvidljivosti te unaprjeđenja budućih zakonodavnih rješenja. Provedba MSP testa i mjerenje SCM metodologijom, koja je uključena u procjenu učinka, doprinijet će smanjenju administrativnih opterećenja s kojima se susreće poslovna zajednica u Hrvatskoj. AmCham posebice podržava uvrštavanje utjecaja na prava intelektualnog vlasništva (patenti, žigovi, autorska prava i ostala prava intelektualnog vlasništva) kroz Obrazac iskaza o procjeni učinka propisa i Obrazac naknadne procjene učinka propisa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG UREDBE O PROVEDBI POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA Analizirajući sam Prijedlog te nakon uvida u sadržaj obrazaca (prilozi 1.-5.), mišljenja smo kako je, u odnosu na još uvijek važeću Uredbu o provedbi postupka procjene učinaka propisa (NN, br. 66/12), prijedlog Uredbe prenormiran, nedosljedan i nedovoljno jasan, a time i prekompliciran za sve one koji će biti u obvezi primjenjivati Uredbu i popunjavati nove obrasce. Ovo iz nekoliko razloga. Vezano uz kriterije za analizu izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona na rad i tržište rada iz članka 6., mišljenja smo da način na koji su definirani pojedini kriteriji, stručnim nositeljima ne daju jasne smjernice za ocjenu učinka propisa (npr. fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva; status prava na kvalitetu radnih mjesta). Nadalje, kao jedan od kriterija postavlja se i „ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava“, iako pravo na mirovinu ne spada u skupinu radnih prava (jer pravo na mirovinu ostvaruju i osobe koje nikada nisu bile u radnom odnosu) pa će ovako postavljen kriterij vjerojatno zbunjivati stručne nositelje oko primjene „i drugih radnih prava“ koja se spominju u kontekstu „ ostvarivanja prava na mirovinu“. Prijedlogom Uredbe propisuje se procjena učinaka propisa i na ljudska prava i to prema kriterijima propisanim članka 8. Radi se o devet specificiranih i jednom nespecificiranom kriteriju. Predmetni se kriteriji oslanjaju na Zakonom propisane kriterije i tu nastaje problem. Naime, radi se o kriterijima koji ne slijede Ustavom RH jamčena ljudska prava i temeljne slobode, neki su i nejasni odnosno već sadržani jedni u drugima, pa se preklapaju. Primjerice jedan od kriterija je „pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom RH zajamčenih prava“, a drugi pak „izravna i neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi“. Sukladno važećim propisima diskriminacija predstavlja nejednako postupanje po nekoj od osnova u gotovo svim područjima javnog života pa tako i u području rada i zapošljavanja i kao takva je zabranjena, a što je utvrđeno i člankom 14. Ustava RH. Posebno skrećemo pažnju kako predloženi kriteriji ne uključuju apsolutna prava ( kao na primjer pravo na slobodu od mučenja), odnosno ona prava koja se ne mogu ograničiti zakonskim rješenjima. Nejasno je i koje se ljudsko pravo povezuje s kriterijem „dodatnog administrativnog zahtjeva osobito vezanog za ishođenje javnih isprava, zahtjeva za dostavom osobnih podataka od strane državnih tijela“ jer ako se misli na ustavno pravo na pristup sudu, onda je i to već sadržano u kriteriju „ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć“. Nije niti jasno što se dešava kada tijelo zaključi da zakonsko rješenje ima negativan učinak na jedno pravo (npr. pravo na privatnost), ali pozitivan učinak na drugo pravo (npr. pravo na pristup informacijama) i kako to utječe na procjenu učinka. Članak 9. stavak 3. navodi kako će analizom adresata stručni nositelj utvrditi obuhvat adresata, njihovu veličinu i broj te njihovu izloženost ishodima nacrta prijedloga zakona u pozitivnom ili negativnom smislu, ali u prilogu 1. tablici obrasca prethodne procjene, nije jasno naznačeno gdje će stručno tijelo naznačiti pozitivan ili negativan učinak izloženosti ishodima nacrta prijedloga zakona. Nadalje, iz tablica obrasca za prethodnu procjenu nije jasno utvrđuju li se adresati za cijelu skupinu kriterija ili za svaki kriterij pojedinačno. Nadalje, nejasnoće postoje i u članka 10. Prijedloga Uredbe vezano uz mjerila za analizu izravnih učinaka gdje se mjerila označavaju s: neznatan, mali i veliki, pri čemu nije jasno što to konkretno znači, odnosno kako se ocjenjuje „prosječna razina učinka“ i što to posljedično predstavlja. Nije vidljiva niti logika kojom se vodilo pri utvrđivanja adresata na koje se reflektira učinak propisa koji se donosi, odnosno temeljem kojih su sve propisa i/ili strategija, politika, odrednica određene skupine uvrštene u predmetni Obrazac. Iz Prijedlog Uredbe nije jasno što se smatra 'neznatnim', 'malim' ili 'velikim' brojem adresata. Pojmovi „neznatan“, „mali“ i „velik“ razrađuju se u članku 10., ali samo za razinu učinka, pa posljedično nije jasno kako se primjenjuju na adresate. Nejasna je i metodologija analize učinaka primjene propisa na zaštitu ljudskih prava iz Obrasca naknadne procjene učinaka propisa, odnosno postavljena pitanja su zbunjujuću i djeluju međusobno nepovezano. U obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa (prilog 4.) i obrascu naknadne procjene učinaka propisa (prilog 5.) uočili smo kako se pod t. 3.6. (u oba obrasca) „Analiza učinaka primjene zakona na zaštitu ljudskih prava“, kao pitanje navodi „Da li je primjena Zakona utjecala na građane drugih nacionalnosti ili na strane sezonske radnike?“ Nije jasno zašto bi se analiza učinaka propisa ograničavala samo na strane radnike koji rade sezonski, a ne i na strane radnike koji rade i izvan sezone. Nadalje, Uredba uopće ne definira što kada se procjeni da neki nacrt zakona ima neke ili čak ima negativne učinke, koje je daljnje postupanje stručnog tijela, odnosno što mora učiniti kako bi smanjilo te negativne učinke. Na kraju, postavlja se pitanje kapaciteta stručnih tijela i koordinatora procjene učinka za izradu procjene učinka prijedloga Zakona na ljudska prava s obzirom na nedostatak sustavne edukacije državnih službenika o ljudskim pravima. Djelomično prihvaćen Prijedlog uredbe dodatno razrađuje pojedine odredbe Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17), osobito kriterije procjene izravnih učinaka nacrta prijedloga zakona i adresata nacrta prijedloga zakona. U odnosu na primjedbu o prenormiranosti i kompliciranosti Prijedloga uredbe, kombinacija učinaka nacrta prijedloga zakona i adresata zahtijeva odgovarajuću razradu kroz obrasce Prethodne procjene i Iskaza o procjeni učinaka propisa, kako bi se ta kombinacija mogla i u praksi provoditi. S druge strane, novi postupak procjene učinaka propisa kraći je i jednostavniji za stručnog nositelja. Uz razradu kriterija u Prijedlogu uredbe, predviđenim smjernicama za procjenu učinaka propisa (članak 20. Prijedloga uredbe) praktično će se opisati svaki korak postupanja stručnog nositelja prilikom izrade obrazaca i na taj način dodatno opisno pojasniti kriterije procjene učinaka. Mjerila neznatan, mali i veliki općenito su utvrđeni, budući da je na stručnom nositelju da utvrdi izravne učinke nacrta prijedloga zakona i adresate u svakom pojedinačnom slučaju i u okviru svoje nadležnosti. U odnosu na primjedbu na Prilog 4. i Prilog 5. Prijedloga uredbe, u okviru analize učinaka na zaštitu ljudskih prava, primjedbe su odgovarajuće usvojene. U odnosu na primjedbu o daljnjem postupanju stručnog nositelja, stručni nositelj dužan je u Iskazu o procjeni učinaka propisa (Prilog 4.) utvrditi pozitivne i negativne učinke nacrta prijedloga zakona i odgovarajuće prikazati njihove posljedice. Stručno osposobljavanje državnih službenika za procjenu učinaka propisa provodit će se u okviru redovitog programa Državne škole za javnu upravu.