Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Strateškoj studiji utjecaja na okoliš Strategije prometnog razvoja Republike Hrvatske 2017. - 2030.

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatske autoceste d.o.o. 4.3.3Bioraznolikost, 4.3.2.2Povoljno stanje populacija 1. U poglavlju 3.3.3 Buka predlaže se izmjena postojećeg teksta s obzirom na izrađenu dokumentaciju zaštite od buke: - postojeći tekst: Sve hrvatske autoceste imaju postavljene barijere za zaštitu od buke na mjestima gdje buka direktno prijeti stanovništvu, međutim razvojem gradova moguća je potreba za dodatnim mjerama. U tom smislu koncesionari hrvatskih autocesta izradili su strateške karte buke te u pojedinim slučajevima i razvili nekoliko scenarija zaštitnih mjera koje uključuju mjere usporavanja prometa te mjere postavljanja zidova za zaštitu od buke ( Strateška karta buke Hrvatskih autocesta d.o.o. 2016.) . - prijedlog izmjene: Sve autoceste u Republici Hrvatskoj imaju postavljene barijere za zaštitu od buke na mjestima gdje buka direktno prijeti stanovništvu, međutim razvojem gradova moguća je potreba za dodatnim mjerama. U tom smislu Hrvatske autoceste d.o.o. i neki koncesionari autocesta, izradili su Stratešku kartu buke, te Akcijski plan upravljanja bukom koji uključuje mjere usporavanja prometa, te mjere postavljanja zidova za zaštitu od buke ( Strateška karta buke za autoceste u nadležnosti Hrvatskih autocesta d.o.o. 2014., Akcijski plan upravljanja bukom za autoceste u nadležnosti Hrvatskih autocesta d.o.o. 2016.). 2. U poglavlju 4.3.2.2 Povoljno stanje populacija predlaže se izmjena postojećeg teksta jer smatramo da nije točno da se žičana ograda postavlja neadekvatno. Na većini dionica pod upravljanjem Hrvatskih autocesta d.o.o. visina žičane ograde je definirana kroz postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš. - postojeći tekst: Problemi povezani s prometnicama su razni, od neprilagođene brzine do loše postavljene popratne strukture (primjerice neadekvatna žičana ograda uz autocestu koja omogućuje prolazak životinjama ispod ili iznad ograde). - prijedlog izmjene: Problemi povezani s prometnicama su razni, od neprilagođene brzine do loše postavljene popratne strukture. 3. U poglavlju 19.4.4. Procjena utjecaja prostorno smještenih mjera na okoliš, Cestovni promet i 31.1.1.1 Cestovni promet predlažemo izmjenu postojećeg teksta RO2: A5 Osijek - Državna granica s Mađarskom Pečuh (TEN-T sveobuhvatna mreža/Paneuropski koridor Vc), zbog duljina dionica i stanja izgrađenosti. - postojeći tekst: Autocesta A5 dio je sveobuhvatne TEN-T mreže i Paneuropskog koridora Vc. Ukupna duljina autoceste A5 iznosi 86,8 km i proteže se od granice s Bosnom i Hercegovinom preko Osijeka, Belog Manastira do granice s Mađarskom. Razne dionice autoceste u različitim su fazama izgradnje. U najranijoj fazi izgradnje je dionica ove autoceste od Osijeka do mađarske granice, dionica Osijek – Beli Manastir (24,6 km) i dionica Beli Manastir – mađarska granica (5 km). Druge dionice, kao most preko rijeke Drave (duljine 2,4 km) dio su planiranog koridora i izgradnja je u tijeku. Kroz koncept funkcionalnih regija analizirat će se faze dovršenja i vremenski raspored preostalih dionica, kao i potrebni tehnički parametri, uzimajući u obzir očekivanu potražnju i gospodarske i ekološke aspekte, kao npr. planiranu dionicu koja prolazi dijelovima područja „Natura 2000“. - prijedlog izmjene: Autocesta A5 dio je sveobuhvatne TEN-T mreže i Paneuropskog koridora Vc. Autocesta A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj je dužine 88,6 km. Nije završen dio autoceste A5 od Osijeka do Mađarske granice koji se sastoji od dvije dionice: granica R. Mađarske – Beli Manastir (duljine 5,0 km) i Beli Manastir – Osijek (dužine 24,6 km). Za dionicu granica R. Mađarske – Beli Manastir je u tijeku priprema projektne dokumentacije, dok su radovi za dionicu Beli Manastir –Osijek već započeli. Trenutni status radova na dionici Beli Manastir – Osijek je sljedeći: most preko rijeke Drave (dužine 2,5 km) je izgrađen, te je u tijeku priprema dokumentacije za tehnički pregled, dok su radovi na izgradnji poddionice most Halasica – most Drava (dužine 0,8 m) i most Drava – Osijek (dužine 3,8 km) u tijeku. 4. U poglavlju 19.4.4 Procjena utjecaja prostorno smještenih mjera na okoliš, Cestovni promet i 31.1.1.1 Cestovni promet predlažemo izmjenu teksta Ro3 A5 od A3 do državne granice s Bosnom i HErcegovinom (TEN-T svepbuhvata mreža/Paneuropski koridor Vc) s obzirom na duljine dionica i stanje izgrađenosti. - postojeći tekst: Autocesta A5 dio je sveobuhvatne TEN-T mreže i Paneuropskog koridora Vc, a Svilaj je naveden kao granični prijelaz osnovne mreže EU-a. Ukupna duljina autoceste A5 iznosi 86,8 km i proteže se od granice s Bosnom i Hercegovinom preko Osijeka, Belog Manastira do granice s Mađarskom. Razne dionice autoceste u različitim su fazama izgradnje. Dionica od Sredanaca (autocesta A3) do granice s Bosnom i Hercegovinom dugačka je 3,5 km i trenutno je u izgradnji. Ova dionica obuhvaća i most preko rijeke Save (duljine 660 m). Dodjela ugovora za izgradnju ovog mosta trenutno je u postupku javne nabave. Nastavak dionice na bosanskohercegovačkoj strani već je izgrađen. - prijedlog izmjene: Autocesta A5 Beli Manastir – Osijek – Svilaj je dužine 88,6 km. Do sada su izgrađene dionice od Osijeka do mosta preko rijeke Save u dužini 58,7 km. Dionica od Sredanaca (autocesta A3) do granice s Bosnom i Hercegovinom dugačka je 3,5 km i izgrađena je, izuzev mosta preko rijeke Save. Izgradnja mosta preko rijeke Save (dužine 640 m) je u tijeku. Nastavak dionice na bosanskohercegovačkoj strani je u visokom stupnju izgrađenosti. Dinamika završetka će biti usklađena s dinamikom izgradnje mosta preko rijeke Save. 5. U poglavlju 19.4.4 Procjena utjecaja prostorno smještenih mjera na okoliš predlaže se dodavanje teksta na način da se navede nova zagrebačka obilaznica jer je planirana Izimjenom i dopunom Strategije prostornog razvoja RH. - postojeći tekst: Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i čvorište glavnih cestovnih koridora. Trenutno su svi koridori autoceste povezani preko zagrebačke obilaznice, ceste s najvećim prometnim opterećenje u Hrvatskoj. - prijedlog izmjene: Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i čvorište glavnih cestovnih koridora. Trenutno su svi koridori autoceste povezani preko zagrebačke obilaznice, ceste s najvećim prometnim opterećenje u Hrvatskoj. Planira se gradnja nove autoceste - infrastrukturnog koridora nove zagrebačke obilaznice: Pojatno – Horvati – Ivanić Grad – Sveti Ivan Zelina, prvenstveno zbog preusmjeravanja tranzitnog prometa. 6. U poglavlju 31.1.1.1 Cestovni promet, Ro.8 Reorganizacija glavne zagrebačke mreže, predlaže se izmjena postojećeg teksta jer je nova zagrebačka obilaznica već obrađena Prostorno-prometnom studijom cestovno-željezničkog sustava šireg područja grada Zagreba, temeljem koje je uvrštena u Izmjenu i dopunu Strategije prostornog razvoja RH. - postojeći tekst: Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i čvorište glavnih cestovnih koridora. Trenutno su svi koridori autoceste povezani preko zagrebačke obilaznice, ceste s najvećim prometnim opterećenje u Hrvatskoj. Razmatra se gradnja nove autoceste, „zagrebačkog prstena“, Pojatno – Horvati – Ivanić Grad – Sveti Ivan Zelina, za preusmjeravanje tranzitnog prometa. Potrebne su dodatne studije za „zagrebački prsten“ koje će procijeniti kapacitete, povezanost i tehničke parametre koje treba primijeniti, uzimajući u obzir očekivanu potražnju i gospodarske, ekološke i društvene aspekte. - prijedlog izmjene: Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i čvorište glavnih cestovnih koridora. Trenutno su svi koridori autoceste povezani preko zagrebačke obilaznice, ceste s najvećim prometnim opterećenjem u Hrvatskoj. Razmatra se gradnja nove autoceste, „zagrebačkog prstena“, Pojatno – Horvati – Ivanić Grad – Sveti Ivan Zelina, za preusmjeravanje tranzitnog prometa. Za daljnju realizaciju potrebno je uvrstiti novu zagrebačku obilaznice u prostorno plansku dokumentaciju. Djelomično prihvaćen Citirani tekst u poglavlju 3.2.3. izmijenjen je sukladno komentaru Hrvatskih cesta. Ostali citirani tekstovi su preuzeti iz Strategije prometnog razvoja te je Strateška studija revidirana sukladno promjenama u Strategiji prometnog razvoja.
2 Marina Oreb 31.1.1Mogući pojedinačni utjecaji prostorno smještenih mjera Strategije, 31.1.1.1Cestovni promet Ro. 11 Dubrovnik – Državna granica s Crnom Gorom  Potrebno je korigirati trasu planirane brze ceste (Slika 11.18 Obuhvat mjere Ro 11 i Slika 11.19 Speleološki objekti područja ekološke mreže HR2001010 Paleoombla - Ombla klasificirani kao stanišni tip 8310 Spilje i jame zatvorene za javnost u odnosu na planiranu dionicu obuhvaćenu mjerom Ro 11) sukladno prostornim planovima Dubrovačko-neretvanske županije, Općina Župe dubrovačke i Općine Konavle na način da na području Župe dubrovačke cesta vodi padinom iznad gornjih sela Grbavca, Martinovića, Makoša i Buića, te da tunelom u zoni Duboke ljute između Plata i Zvekovice ulazi u Konavle i sjevernom stranom obilazi zračnu luku. Također je potrebno prikazati nastavak trase brze ceste od zračne luke do G.P. Karasovići sukladno nazivu mjere i analizirati njezin utjecaj na okoliš i ekološku mrežu. Nije prihvaćen Procjena je izvršena na temelju podloga dostavljenih od Naručitelja, i one se odnose na koridor, a ne na planiranu trasu. U daljnjim fazama procjene utjecaja konkretnih zahvata iz mjera predloženih Strategijom prometnog razvoja provest će se detaljnija analiza utjecaja na okoliš I ekološku mrežu pri čemu će se analizirati podaci iz prostornih planova županijske i lokalne razine
3 Marina Oreb Studija Glavne ocjene prihvatljivosti Strategije za ekološku mrežu, 31.31Opis utjecaja strategije na ekološku mrežu  U popisu mjera navodi se mjera Ro. 17 Spoj jadransko-jonskog koridora za autocestu od Ploča do Crne Gore koja nije utvrđena u Strategiji prometnog razvoja RH. Iako se ista mjera navodi i na više mjesta u poglavlju 7. Utjecaji Strategije na okoliš, te je na slici 7.32 Područja pod najvećim rizikom fragmentacije ucrtana autocesta Ploče-Dubrovnik- Crna Gora kao nova cestovna infrastruktura, čini se da se mjera greškom našla u Strateškoj studiji jer mjera nije utvrđena u Strategijii prometnog razvoja, te nije analiziran njen utjecaj na okoliš u poglavlju 7.2.4. Procjena utjecaja prostorno smještajnih mjera na okoliš, niti je analiziran njen ujecaj na ekološku mrežu u poglavlju 11.3.1. Mogući pojedinačni utjecaji prostorno smještajnih mjera Strategije, 1.3.1.1. Cestovni promet. Autocesta do Dubrovnika uz most Pelješac je jedino ispravno dugoročno rješenje povezivanja Dubrovnika i DNŽ s teritorijem RH i kao takvo se nosi u Strategiji prostornog uređenjenja RH i Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije. Međutim, ukoliko autocesta nema prometno opravdanje u planskom razdoblju za koje se donosi Strategija, potrebno je za spoj Dubrovnika na cestovnu mrežu RH, uz most Pelješac s pristupnim cestama i obilaznicom Stona, utvrditi u Strategiji prometnog razvoja i potrebu izgradnje spojnih prometnica: Dubrovnik (Osojnik) – Doli (D8) i Komarna (D8) – Opuzen – Kula Norinska - čvor Metković (A1) u koridoru planirane autoceste, a u Strateškoj studiji analizirati njihove utjecaje na okoliš i ekološku mrežu. U svrhu pristupačnosti poluotoka Pelješca i otoka Korčule potrebno je ovim dokumentima također uključiti koridor Čvor Brijesta (most Pelješac) – Orebić – luka Perna. Djelomično prihvaćen Strateška studija je revidirana sukladno prvom dijelu komentara. S obzirom da se dio komentara odnosi na Strategiju prometnog razvoja, Strateška studija je usklađena sa revidiranom Strategijom i podlogama dostavljenim od Naručitelja.
4 Marina Oreb Utjecaji Strategije na okoliš, 20.20Prekogranični utjecaji - U prekogranične utjecaje razmotriti i utjecaj mjere Ro. 16 Pripreme za pristupačnost Dubrovnika nakon pristupanja Hrvatske Schengenu (Pelješki most) U postupku SUO za most Pelješac i pristupne ceste nisu utvrđeni negativni prekogranični utjecaji. Mjera može imati pozitivni utjecaj budući će sadašnji tranzitni promet koji prolazi kroz Neum zaobići teritorij BiH. Prihvaćen Komentar je uvažen i poglavlje Prekogranični utjecaji je dopunjeno sljedećom rečenicom: „Realizacijom mjere Ro. 16 može se očekivati smanjenje prometne opterećenosti cesta u Bosni i Hercegovini s obzirom da će se sadašnji tranzitni promet na dionici kroz Neum izmjestiti izvan Bosne i Hercegovine. „
5 Marina Oreb 19.4.7.7Kulturno-povijesna baština, 19.4.7.3.3Pomorski promet Potrebno je za M.10 Specijalizacija luke Dubrovnik (brodovi na kružnim putovanjima) navesti mogući negativni utjecaj na šire vizualno okružje povijesne cjeline Dubrovnika - spomenika svjetske baštine, a posebno na fizički, prostorni i vizualni integritet ljetnikovaca (Bunić Kaboga i Stay) i na urbani prostor predgrađa Dubrovnika. Prihvaćen Komentar je uvažen te ja za mjeru M.10 Specijalizacija luke Dubrovnik naveden mogući utjecaj na šire vizualno okruženje povijesna cjeline Dubrovnika.
6 Marina Oreb 19.19Procjena utjecaja Strategije na okoliš, 19.4.4Procjena utjecaja prostorno smještenih mjera na okoliš Pomorski promet  Potrebno je u Opisu mjere iza riječi „zahtjeve zaštite okoliša“ dodati riječi „kulturne baštine“. Razvoj luke Dubrovnik kao luke za brodove na kružnim putovanjima potrebno je uskladiti s mogućnostima prihvatnog kapaciteta zaštićene svjetske baštine Dubrovnika kao i Grada u cjelini. Djelomično prihvaćen Komentar se odnosi na tekstove koji su preuzeti iz Strategije prometnog razvoja te je Strateška studija revidirana sukladno promjenama u Strategiji prometnog razvoja.
7 Marina Oreb Strateška studija utjecaja na okoliš Strategije prometnog razvoja, Odnos Strategije s drugim odgovarajućim strategijama, planovima i programima  Potrebno je prikazati glavne ciljeve Strategije i Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske i odnos Strategije prometnog razvoja sa Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. Prihvaćen Komentar je uvažen i Poglavlje 2. 2 Odnos Strategije s drugim odgovarajućim strategijama, planovima i programima u Strateškoj studiji je revidirano.