Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Uredbe o izmjeni Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Branko Peran | UREDBU | Kao dugogodišnji zaposlenik na poslovima zaštite na radu, zaštite od požara sa stažom od još malo 33 godine, kao sudski vještak za zaštitu na radu i zaštitu od požara, kao višegodišnji član Povjerenstava za tehnički pregled po pitanjima zaštite na radu, kao član Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu u prvom i drugom sazivu, ostao sam i još uvijek sam u nevjerici da samo 2 miseca od stupanja na snagu Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, kojim je rugulirano i područje akreditacije za ispitivanja sustava zaštite od munje, elektroinstalacija, sustava ventilacije da Vlada RH hoće uredbom ukinuti obvezu akreditiranja za ovo područje. Kao osoba, koja mogu s pravom kazati ima iskustvo u ovoj materiji, akreditacija je pun pogodak. Onaj tko kaže da nije, taj nije spreman ili ne može da se akreditira jer predpostavljam nema ni tehničke ni kadrovske uvjete, pa kao takav želi zadržati stanje prije akreditacije, jer se tako može i dalje raditi na način da će se i dalje izdavati zapise ili Uvjerenja koji nisu u skladu s podzakonskim aktima i tehničkim propisima, a za to se neće odgovarati. Na taj način ukoliko se Uredba donese, zadržavamo stanje koje je bilo prije obveze akreditacije ( 01.lipanj 2017.godine), zadržavamo način pregleda i ispitivanja, zadržavamo "damping cijene"!!!, koje složili se mi ili ne itekako imaju utjecaja na kvalitetu obavljanja usluge. Akreditacija je uvođenje reda, rada i discipline. Nadalje ona je izbacivanje sa tržišta rada nelojalne konkurencije koja svojim radom dovodi sve nas koji se bave ovim poslom da se moramo prilagoditi njihovom načinu rada, da bismo mogli opstati na tržištu. Sjetimo se samo stanju prije obveze akreditiranja za ispitivanja u području buke i zvučne izolacije. Isto je tako bilo protivnika, ali Zakon se nije mjenjao i danas imamo kvalitetniji način rada u tom području kad su u pitanju stručne ustanove. Ja danas radim u stručnoj ustanovi koja se akreditirala za ovo područje i već dva miseca radimo po akreditaciji. Posla je više kad su u pitanju zapisi, a cijene su ostale iste i ne bunimo se. Ali sada kada sam vidio prijedlog ove Uredbe izražavam svoje nezadovoljstvo i vjerujem da će Vlada RH istu povući, a Zakon ostaviti ovakav kakav je na snazi. Gospodi koja nisu vodila računa da rokovi za akreditaciju ističu ili su se nadali da ista neće zaživiti poručujem da pokrenu postupak akreditacije, ako imaju uvjete, a ako ne što im mi možemo. Od Vlade RH očekujem da bude dosljedna u svojoj namjeri da Republika Hrvatska postane uređena država, u kojoj nećemo dolaskom svake nove Vlade mijenjati Zakone, podzakonske akte itd, da bi se zadovoljili neki lobiji, kojima ova država kao država nije bitna, već im je bitan samo njihov osobni interes, bar ja imam takav dojam. Zato predlažem Vladi RH da povuče ovu Uredbu, da istu ne usvoji, te na taj način zaštiti sve one koji štuju zakone ove države, jer samo tako možemo krenuti naprijed i izvesti državu iz krize. Srdačan pozdrav svima. Branko Peran, dipl.ing | Nije prihvaćen | U razdoblju od dvije godine, odnosno od stupanja na snagu Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15) do 25. srpnja 2017. godine, u području elektrotehnike i strojarstva zajedno, akreditirala su se ukupno četiri gospodarska subjekta, dok u području geotehničkog ispitivanja, u skladu s navedenim odredbama Zakona, nema niti jedne akreditirane osobe. U većini drugih država članica Europske unije poslovi ispitivanja ove vrste nisu uvjetovani akreditacijom. Stoga će se ukidanjem uvjeta akreditacije ostvariti uvjet nediskriminacije, obzirom da su odredbama važećeg Zakona domaćim subjektima u djelatnosti ispitivanja postavljeni vrlo zahtjevni financijski i organizacijski uvjeti, koji se ne mogu tražiti za strane pružatelje usluga koji te poslove u Republici Hrvatskoj obavljaju na privremenoj ili povremenoj osnovi, obzirom da se na iste primjenjuju uvjeti propisani u državama njihovog poslovnog nastana. |
| 2 | Damir Đurđević | UREDBU, Članak 1. | Ovaj prijedlog izmjene Zakona je super za sve one kojima uvođenje akreditacije predstavlja problem bilo kadrovski bili financijski. Sakrivati se iza komentara da je će tako cijena prema stranci biti povoljnija baš i nije neki argument. Ako se držimo te teze onda bi trebalo ukinuti i akreditaciju za buku, emisiju onečišćujućih tvari iz nepokretnih izvora, imisije, dizala, itd...... Ukratko treba ukinuti HAA !!! Neki dan sam imao prilike vidjeti zapisnik o ispitivanju električne instalacije jedne renomirane tvrtke koja se bavi zaštitom na radu iz ZG, zapisnik se odnosi na Hotel, a datum datira iz lipnja ove godine. U zapisniku su samo pobrojani RO (cca 15 komada) i to je to !!! Priključna mjesta ili ti utičnice navedene su u jednom redu samo kao "Utičnice, FID 25/0,03". Zapisnik za Hotel od cca 50 soba ima 18 mjernih mjesta !!! Da,,, izmjenom zakona uvelike će se dobiti na kvaliteti, a stranka će za svoje novce dobiti ono što treba,,,, prijepis prethodnog zapisnika ! Zanimljivo da svi koji nakon 01.06. izdaju zapisnike o ispitivanju el. inst, munja i sl. krše zakon ali koga briga !!! Isto tako varaju stranku prodavajući joj dokument koji u ovom trenutku nije u skladu sa zakonom i to još rade svijesno !!! Ali,,,, koga briga,,,, to je naša realnost,,,, | Nije prihvaćen | Ispitivanja u graditeljstvu u cilju utvrđivanja temeljnih zahtjeva za građevinu ne odnose se na inspekcijska ispitivanja prema HR EN ISO/IEC 17020, niti na ispitivanja proizvoda i ostala ispitivanja (buke, ispitivanja elektromagnetskog zračenja i dr.) koja su uređena propisima drugih ministarstava. U većini drugih država članica Europske unije poslovi i djelatnosti ispitivanja u graditeljstvu nisu uvjetovani akreditacijom. Akreditacija nije nužan uvjet za obavljanje poslova ispitivanja u graditeljstvu. Propisima iz područja gradnje osigurani su mehanizmi kontrole provedenih ispitivanja u području graditeljstva (stručni nadzor građenja, tehnički pregledi građevina i dr.). |
| 3 | Damir Đurđević | UREDBU, Članak 1. | Članak 1. Dodaje se novi članak 3. koji glasi: "Tvrtke koje su sa 01.06.2017. godine bile akreditirane sukladno ovom Zakonu mogu zatražiti povratak uloženih sredstava uz predočenje dokaza o svim troškovima vezanim za postupak akreditacije." | Nije prihvaćen | Ne postoji zakonska osnova za povrat troškova akreditacije obzirom da je akreditacija bila zakonom propisana obveza te su nakon 1. lipnja 2017. godine poslove ispitivanja mogle obavljati samo akreditirane osobe, koje te poslove mogu obavljati i dalje. |
| 4 | Damir Đurđević | UREDBU, Članak 1. | Da li će biti vraćeni troškovi tvrtkama koje su se akreditirale !?! Osobno sam u više navrata tijekom 2016 godine bio u Ministarstvu i govorili su kako sa 01.06.2017. tvrtka koja želi obavljati poslove ispitivanja mora biti akreditirana. Sada, nepuna dva mjeseca od stupanja Zakona na snagu druga priča. Znači i dalje će svatko izdavati zapisnike koji nemaju veze sa realnošću. I dalje će isti ti zapisnici prolaziti na tehničkim pregledima bez obzira što su zadnje NN na koje se zapisnik poziva Zakon o ZNR (NN 100/02), bez obzira što na naslovnoj stranici piše "Zapisnik o ispitivanju elektrotehničke instalalcije" ! Da li ste Vi u Ministarstvu svjesti što je akreditacija ? Da li ste svjesni da je to postupak ? Da li ste svjesni koliko je vremena i novaca potrebno da se provede postupak akreditacije (pritome ne mislim samo na trošak nadzora) ? I stoga još jednom pitam, da li će biti vraćeni troškovi tvrtkama koje su se akreditirale !?! | Nije prihvaćen | Ne postoji zakonska osnova za povrat troškova akreditacije, obzirom da je akreditacija bila zakonom propisana obveza. Akreditirane osobe nisu bile u podređenom položaju u odnosu na druge gospodarske subjekte, obzirom da su nakon 1. lipnja 2017. godine jedino akreditirane osobe mogle obavljati poslove ispitivanja, koje te poslove mogu obavljati i dalje. |
| 5 | Davor Kraš | UREDBU | Podržavam predložene izmjene Zakona. Akreditacija oduzima puno vremena, živaca i novaca, ali donosi li i ono što se od nje očekuje? Evo npr. traže od vas da potpišete izjavu kako ćete u svom radu primjenjivati sustav kvalitete HRN EN ISO 17025, prema svakom naručitelju usluga se odnositi na jednak način, biti nepristrani u mjerenjima, na vas ne smije biti vršen pritisak niti smijete podilaziti bilo čijim interesima, jer protivno postupanje za sobom povlači moralnu i materijalnu odgovornost. U praksi to ispada upravo suprotno. Izvrgnuti ste razno-raznim pritiscima, što kupaca usluga, što inspektora, što trećih osoba, koji žele da rezultate mjerenja oblikujete upravo po njihovim željama. U protivnom kupac prijeti da vam neće platiti naručenu uslugu ili inspektor ne želi izdati određeno rješenje temeljem vašeg mjerenja ili vas se ometa u mjerenju pa rezultati ne predstavljaju pravo stanje ili su okolnosti takve da zatraženo mjerenje više nije izvedivo. Dakle, u vaš se posao za koji ste akreditirani (za koji je potvrđena vaša tehnička kompetentnost) smiju plesti osobe koje nisu prošle postupak akreditacije, nadmeno se nad vama postavljati i vi to morate sve normalno prihvatiti, na svaku pritužbu pismeno odgovoriti (dok istovremeno inspektor uglavnom iza sebe neće ostaviti nikakav pismeni trag za promjene koje od vas traži). Tako se, ako želite preživjeti i naplatiti svoju uslugu morate prilagođavati diktatu tržišta, bilo to u skladu s HRN EN ISO 17025 ili ne (jednako kako to često morate činiti i sada kao neakreditirani). S akreditacijom vam rastu troškovi, ali ne dolazi i do željenog povećanja cijene usluge koju pružate. Eto ukratko da ne duljim, iskustvo puno gorčine i zato podržavam predložene izmjene Zakona (oni čija su iskustva upravo suprotna neka zanemare ovaj komentar). Davor Kraš | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. |
| 6 | DENIS RADIĆ-LIMA | UREDBU, Članak 1. | Zašto gospodo ne ukinete i sljedeće (a vezano je za građevine): - Ovlaštenja i akreditaciju za provedbu postupka ocjenjivanja sukladnosti dizala, te ovlaštenje i akreditaciju za preglede dizala u uporabi - Ovlaštenja i akreditaciju za ispitivanje kanalizacijskih sustava - Ovlaštenja i akreditaciju za mjerenje i predviđanje buke - Ovlaštenja i akreditaciju za obavljanje djelatnosti praćenja emisija u zrak iz stacionarnih izvora - Ovlaštenja za obavljanje poslova ispitivanja ispravnosti stabilnih sustava za dojavu i gašenje požara - Ovlaštenja za obavljanje poslova ispitivanja ispravnosti stabilnih sustava za dojavu prisutnosti zapaljivih plinova i para - Ovlaštenja za obavljanje poslova zaštite na radu uključujući pregled radne opreme i ispitivanje radnog okoliša - Ovlaštenja za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrada i dr. ……. Mogli bi smo razmisliti i o ukidanju čitave struke ! ALFA ATEST d.o.o. | Nije prihvaćen | Komentar se ne odnosi na predmet Uredbe. |
| 7 | DENIS RADIĆ-LIMA | UREDBU, Članak 1. | Ako se ustraje na donošenju ove uredbe onda država – vlada RH svakako treba nadoknaditi troškove već akreditiranim tvrtkama i tvrtkama u postupku akreditacije (troškovi HAA, trošak nabave opreme, trošak osposobljavanja osoblja, trošak izrade dokumentacije sustava kvalitete i dr..…). Naša tvrtka će sigurno zatražiti naknadu troškova za ishođenje akreditacije za područja koja su zakonom propisana, a čitavu ovu “maškaradu“ ćemo prijaviti i Europskoj komisiji. Naime sukladno odredbi čl. 42. važećeg Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje navedene poslove od 1. lipnja 2017. može obavljati samo akreditirana tvrtka. Dakle, tvrtke su se morale uskladiti i akreditirati kako bi mogle obavljati poslove pregleda i ispitivanja instalacija u građevinama. ALFA ATEST d.o.o. | Nije prihvaćen | Ne postoji zakonska osnova za povrat troškova akreditacije obzirom da je akreditacija bila zakonom propisana obveza te su nakon 1. lipnja 2017. godine poslove ispitivanja mogle obavljati samo akreditirane osobe, koje te poslove mogu obavljati i dalje. |
| 8 | DENIS RADIĆ-LIMA | UREDBU, Članak 1. | Poštovani, u praksi sukladno zakonskoj regulativi RH ovlaštene tvrtke uredno provode ispitivanja i mjerenja za koja je potrebno biti stručan i akreditiran (kao npr. ispitivanja novih dizala i dizala u uporabi u građevinama, ispitivanja kanalizacijskih sustava u građevinama, mjerenje štetnih emisija iz nepokretnih izvora, akustična mjerenja – buka i zvučna izolacija pregradnih konstrukcija u građevinama i sl. ….). Električne instalacije, nesumnjivo (i statistički), spadaju u grupu visoko rizičnih instalacija (opasnosti od nastanka požara i opasnosti od električnog udara) i do sada ih je mogao ispitivati doslovno “svatko“ bez instrumentarija, bez znanja i bez normiranih metoda ! Sada propisanom obveznom akreditacijom tvrtki (tvrtke specijalizirane za obavljanje ispitivanja) prema odgovarajućim prihvaćenim europskim normama (s obveznom primjenom) sigurno će se bitno povećati stručnost i kvaliteta instalacija te smanjiti rizici, ljudske žrtve i materijalna šteta tijekom dugogodišnje eksploatacije građevina različitih namjena. Pitanje je i zbog čega postoji namjera da se za visoko rizične instalacije u građevinama ukine akreditacija a da se za one možda manje rizične ostavi. ALFA ATEST d.o.o. | Nije prihvaćen | Ispitivanja u graditeljstvu u cilju utvrđivanja temeljnih zahtjeva za građevinu ne odnose se na ostala ispitivanja (kao npr. ispitivanja novih dizala i dizala u uporabi u građevinama, ispitivanja kanalizacijskih sustava u građevinama, mjerenje štetnih emisija iz nepokretnih izvora, akustična mjerenja – buka i zvučna izolacija pregradnih konstrukcija u građevinama i sl. ….) koja su uređena propisima drugih ministarstava. Kvaliteta usluge može se postići i manje strogom mjerom. Također, propisima iz područja gradnje osigurani su mehanizmi kontrole provedenih ispitivanja u području graditeljstva (stručni nadzor građenja, tehnički pregledi građevina i dr.). |
| 9 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | UREDBU, Članak 1. | U slučaju brisanja navedenog teksta, potrebno je izbrisati i cijeli članak 44. Osim navedenog, naveli bismo i slijedeće: - Zakon ne sadrži detaljan pojmovnik već se u čl. 3. navode pojedina objašnjenja pojmova i poslova, odnosno osoba koje obavljaju djelatnost u građevinarstvu. Zbog prestanka važenja Zakona o prostornom uređenju i gradnji, NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12, u daljnjem tekstu: ZPUG i Zakona o građevnim proizvodima, NN 86/08 i 25/13 i stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, NN 153/13 i 65/17, Zakona o gradnji, NN 153/13 i Zakona o građevinskim proizvodima, NN, 76/13 i 39/14 promijenjen je dio pojmova koji se koriste u Zakonu što otežava njegovu primjenu. Predlaže se uvrstiti kompletan pojmovnik, koji bi već u uvodnom dijelu definirao pojedine pojmove i time odredio djelokrug zakona. Svakako pojmovno objasniti sve pojmove koji su ključni za područje koje se uređuje, npr. i vrste građevina, sudionike u gradnji (građevinske i ostale inženjere, ispitivanja materijala i radova i sl., vođenje gradnje). - Voditelj projekta i njegovo imenovanje u čl. 38. trebao bi biti obveza svih naručitelja radova, te nema potrebe uvjetovati obvezu samo javnog naručitelja jer se time uvode dvostruka mjerila u jednu bitnu djelatnost struke. - U čl. 31., 36. i 44. najspornije odredbe predloženog Zakona odnose se na određena isključena dionika u gradnji za slučajeve kada obavljaju dvostruku ulogu u procesu na jednom projektu izgradnje. Posebno bi trebalo pojasniti i preispitati isključivanja onih subjekata koji obavljaju poslove djelatnosti ispitivanja i prethodnog istraživanja. Neke dijelove tih odredbi treba izmijeniti, odnosno ukinuti neka isključenja, jer za njih ne postoji opravdani razlog u smislu sukoba interesa. Svako isključenje povećava broj nabava i ugovaranja te predstavlja određenu administrativnu prepreku, poskupljuje i usporava postupak izgradnje, te je sve slučajeve isključenja definirane člancima 31., 36. i 44. potrebno ponovo ispitati i reducirati samo na slučajeve koji predstavljaju očit sukob interesa. Člankom 50. određuju se zadaće građevinske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata. Istim člankom je propisano da se zadaće struke koje su ovlašteni obavljati inženjeri geoinženjerske i geotehničke struke uređuju statutom Komore, u koju se udružuju ovlašteni inženjeri građevinske struke. Smatramo da Zakon treba na isti način tretirati sve u građevinskoj struci, te smatramo da u članak treba uvrstiti i zadaće koje obavljaju inženjeri geoinženjerske i geotehničke struke. - U čl. 56. koji određuje obvezu polaganja stručnog ispita, koji je u bitnom osnova za stručno usavršavanje, nema nigdje obveze bilo kakvog polaganja ispita za osobe koje obavljaju poslove u javnim tijelima ili tijelima s javnim ovlastima. Oni "ne postoje" u ovom zakonu iako su sudionici u poslovima odobravanja gradnje. Njihovo stručno usavršavanje ne postoji, iako imaju značajnu ulogu. Smatramo da bi na odgovarajući način i njih trebalo obvezati, ako ne na polaganje stručnog ispita jer svi moraju položiti "državni stručni ispit za rad u upravi, a ono barem za stručno usavršavanje i cjeloživotno usavršavanje kako je to definirano člankom 58. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. Između ostalog i radi zaštite javnog interesa Republike Hrvatske (javne nabave) predlaže se da i sve fizičke osobe koje sudjeluju u bilo kojoj fazi procesa gradnje u javnim investicijama budu u obvezi i/ili polaganja stručnog ispita i stručnog usavršavanja. - U čl. 58. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisan je nastavak stručnog usavršavanja odgovornih stručnih osoba u prostornom uređenju, koja je u cijelosti prepuštena komorama dok je trenutno stanje cjeloživotnog stručnog usavršavanja drugačije – stručno usavršavanje provode strukovne organizacije, te sveučilišta i veleučilišta, između ostalih i Hrvatski savez građevinskih inženjera, koji tradicijski stručno usavršavanje preko svojih temeljnih članica provodi po cijeloj Republici Hrvatskoj. Predlaže se stoga da Ministarstvo zadrži nadzor nad stalnim stručnim usavršavanjem te da ministar Ministarstva pravilnikom utvrdi način tog usavršavanja, a ne da je to prepušteno komori i njenom pravilniku koje odobrava Ministarstvu. Naime i na samo donošenje pravilnika stručna i zainteresirana javnost tada nemaju praktično nikakvog utjecaja, čime se omogućava svojevrstan "monopol" komore kako nad kriterijima, tako i nad načinom stručnog usavršavanja i vođenja evidencije. Drugim riječima neprofitne udruge kao što je Hrvatski savez građevinskih inženjera, zajedno sa svojih 2000 članova praktično su izuzete i marginalizirane u svojim dosadašnjim, po nama, velikim zaslugama za stručnim usavršavanjem građevinskih inženjera, pri čemu je u prethodnim evidencijskim razdobljima stručnog usavršavanja kroz različite programe godišnje usavršavano 2500-3000 inženjera kako građevinske tako i svih ostalih graditeljskih struka. Posebno ističemo tradiciju cjeloživotnog obrazovanja Društva građevinskih inženjera Zagreba (DGIZ-a) osnovom koje je bio poznat u Republici Hrvatskoj i šire te nesebičan napor da se ista implemetira, manje ili više uspješno, uz sva temeljna društva članice HSGI-a. Danas cjeloživotno obrazovanje DGIZ-a nije samo brand nego i nematerijalna inženjerska kulturna baština, kojoj se nažalost donošenjem nepromišljenih propisa dnevno otežava i onemogućuje rad. Stručno usavršavanje i evidenciju može provoditi onaj tko od Ministarstva dobije ovlaštenje (komore, strukovne organizacije, obrazovne institucije) prema javno utvrđenim kriterijima, te bi ujedno Ministarstvo, ili organizacija odnosno tijelo (prijedlog je neka postojeća agencija za akreditacije) koju on ovlasti provodila i kontrolu provoditelja i postupaka usavršavanja. Obzirom na bogato iskustvo u vođenju evidencija, priprema i organizacije spremni smo ponuditi svaku pomoć, kako stručno tako i financijski u okviru svojih mogućnosti, i ako je potrebno provesti pilot projekt objedinjene evidencije stručnog usavršavanja za sve sudionike koji provode usavršavanja, kako bi se na jednom mjestu moglo na brzi i sveobuhvatan način pregledavati i pratiti stanje usavršavanja. Smatramo da posebno DGIZ, ali i Hrvatski savez građevinskih inženjera, odnosno njegove članica, imaju tradiciju i sposobnost reguliranja stručnog usavršavanja, načine provedbe, evidentiranja i kontrole kvalitete takvog usavršavanja, te daljnjeg njegovanja pozitivnih iskustava u provedbi usavršavanja. Stoga se zalažemo da se dosadašnje bogato iskustvo u provedbi seminara, načinu njihove pripreme i održavanja, te evidencija stečenih znanja na adekvatan način ugradi u zakonodavni okvir. Kroz djelovanje članica Hrvatskog saveza građevinskih inženjera koje se nalaze na cijelom području Republike Hrvatske, a posebno zastupajući na seminarima tematiku iz praktičnog rada u graditeljstvu, Hrvatski savez građevinskih inženjera širi znanja iz operativnih dostignuća na gradilištima, a uz to se oslanja na suvremene postupke i specijalistička znanja u struci. Kao neprofitne udruge, članice organiziraju seminare uz najmanje, praktično samo nužne, troškove za polaznike i time pomažu radu temeljnih aktivnosti i zadovoljavaju statutarne obveze, a time doprinose organiziranju civilnog društva i ispunjavanju temeljnih zadaća postojanja specijalističkih udruga poput DGIZ-a. Smatramo da je usavršavanje obveza svakog inženjera, što mu ujedno daje kompetitivnu prednost u poznavanju struke i regulative na našem i na stranom tržištu. Tako su seminari najlakši i najjednostavniji način stjecanja novih znanja iz područja struke, pogotovo kako to rade temeljne i specijalističke članice Hrvatskog saveza građevinskih inženjera. Isto tako smatramo da je usavršavanje i pravo svakog inženjera, te mu se mora omogućiti da to svoje pravo ostvaruje slobodnim odabirom područja i tema, sukladno svojim interesima, potrebama i mogućnostima, dosadašnjim iskustvima na prethodno održanim seminarima, a sve bez utjecaja monopola. Uz odredbe o velikoj nadležnosti komora nad pravilnikom i stručnom usavršavanju, bojimo se da će to značiti kraj svim našim nastojanjima na unapređenju struke i rada naših članova, i inženjera u građevinarstvu općenito. Visokoškolske ustanove za razliku od društava inženjera imaju drugu namjenu: obrazovanje mladih ljudi za obavljanje poslova određenih struka i stjecanje osobite stručnosti (magisterij i doktorat) što nije stalno stručno usavršavanje. Stoga ih u stalnom stručnom usavršavanju ne bi trebalo izjednačavati s ulogom društava inženjera. Nastavno na čl. 62. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje podsjetili bismo da prema Pravilniku o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (NN 111/2014, 107/15 i 20/17) čl.2. st.2. „U provedbi stručnog nadzora građenja nadzorni inženjer se služi hrvatskim jezikom i latiničnim pismom“, postoji navedena obveza samo za poslove stručnog nadzora; izrada projektne dokumentacije obrađena je Zakonom o gradnji dok je izvođenje radova nažalost prepušteno „svojoj sudbini“. Predlažemo da se uz izjavu o kojoj se navodi u tom članku bi obavezi priloga izjavi (1-5) stavi i eksplicitna odredba da stranci koji rade kod nas moraju znati i služiti se hrvatskim jezikom i latiničnim pismom, kad je to već definirano za nadzor drugim već donesenim propisom. Naime nepoznavanje jezika povlači za sobom, osim otežane konverzacije, i implicitnu mogućnost da takva osoba ne može u potpunosti znati sve obveze koje joj proizlaze iz na hrvatskom jeziku pisanih Zakona, pravilnika i uredbi. Za pretpostaviti je da ih tada ne može niti korektno tumačiti i provoditi, a to je ključan proces u gradnji. Naime svjedoci smo u dosadašnjim postupcima, u izvođenju pogotovo, da pojedine poslove, posebno u dijelu sufinanciranja putem EU fondova ili stranih banaka, rade strane osobe, odnosno tvrtke, kao voditelji projekata ili nadzora. Međutim to je samo formalno i na papiru. U naravi cijeli proces gradnje i nadzora provode naši stručnjaci, koji su za taj posao i kao podugovaratelji potplaćeni. U pravilu to uzrokuje slabije odrađene poslove u tom dijelu što ne može biti cilj nikome. Zato navedenu primjedbu ne smatramo „protekcionističkom“ ili „mjerom zaštite domaćih sudionika u gradnji“ već primjedbu koja ima presudan utjecaj na procese u gradnji građevina, a time i na svojstva koja izgrađena građevina ima ili bi ih trebala imati. Zakon o obveznim odnosima, NN 35/05, 41/08 i 125/11 i 78/15 uz to propisuje odgovornost izvođača za radove, odnosno odgovornost izvođača za njegove suradnike kod poslova građenja, odnosno izvođenja radova. Stoga smatramo da bi bilo primjerenije da odgovorne osobe izvođača budu stalni zaposlenici izvođača na temelju kojih izvođač stiče licencu (odobrenje) za građenje određenih građevina, odnosno izvođenje određenih radova. Također smatramo da voditelji građenja, odnosno voditelji radova koji za razliku od ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera nemaju nikakve javne ovlasti u graditeljstvu već njihov rad i njihove kvalifikacije provjeravaju nadzorni inženjeri (vidi nove pravilnike o nadzoru, izradi idejnog, glavnog i drugih projekata), ne bi trebali biti odgovorne osobe u smislu članstva u komori. Nadalje, predlaže se ponovno razmotriti uvođenje sustava certificiranja, korištenjem unaprijeđenog modela, uz analizu učinka koje bi takav prijedlog imao na preostali zdravi dio građevinskog sektora. Zaključno, navodimo da smo mišljenja da Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje treba mijenjati u suštini, a ne pojedinačno po člancima. Smatramo da će mijenjanje članka po članka dovesti do težeg sagledavanja važećih odredbi zakona, te, posljedično, pravne nesigurnosti. Sukladno svemu navedenom predlažemo osnivanje radne skupine koja bi se sastojala od predstavnika javnih tijela i stručnjaka istinski zainteresiranih za unaprjeđenje odnosa u struci i povećane strukovne konkurentnosti, koja bi sagledala Zakon u cjelini, kao i njegovo koreliranje s ostalom zakonskom regulativom, te izradila cjelovite izmjene i dopune Zakona, odnosno, po potrebi, novi Zakon. | Djelomično prihvaćen | Primjedba se prihvaća u dijelu brisanja članka 44. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. Vezano uz ostale prijedloge, mišljenja smo da bi se isti trebali podrobnije razmotriti tijekom izrade Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. |
| 10 | Emilija Barišić | UREDBU | Protiv sam Prijedloga Uredbe o izmjeni Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje jer: 1. Smatram da Zakon napokon uređuje i sva ostala područja ispitivanja u prethodnim istraživanjima propisivanjem akreditacije, osim već uređenih drugim propisima, npr. kanalizacijskih sustava i zaštite od buke, a što je odavno prepoznato kao potreba. Naime, svi smo kao sudionici te djelatnosti svjedoci nerijetkih pojava na tržištu – od fabriciranih izvještaja bez ispitivanja, nestručnih ispitivanja do sukoba interesa, što osim nelojalne konkurencije i dampinga cijena u konačnici negativno utječe na javni interes – gradnju u skladu sa zakonima, zadovoljenje temeljnih zahtjeva za građevinu i transparentno trošenje javnog novca. 2. Smatram nedopustivim da se na ovaj način, nakon par javnih neodređenosti MGIPU u vezi s primjenom Zakona (objava u svibnju na internet stranici, pa uklanjanje objave, u vezi s ne-primjenom na elektrotehnička ispitivanja i prethodna istraživanja, a na temelju mišljenja HKIE), pod pritiskom interesne skupine dijela elektrotehničara kroji „sudbina“ svih ostalih struka i područja ispitivanja i prethodnih istraživanja. Naglašavam „dijela elektrotehničara“, jer se tijekom mnogih rasprava u nedalekoj povijesti na ovu temu, kojih sam bila sudionik, dio navedene struke pozitivno izjasnio na Zakon (uostalom i ovdje u komentarima). 3. Smatram da su argumenti i prijedlozi svih onih koji su inicirali Prijedlog Uredbe ili su se izjasnili za nju, neosnovani: a) mišljenje HKIE (http://www.hkie.hr/assets/vijesti/Dopis-MGIPU-2017.pdf) da prema tehničkim propisima u njihovom djelokrugu ne treba biti akreditiran, pa se onda na njih ne odnosi Zakon, nije prihvatljivo, jer upravo zato što tim propisima nisu uređeni uvjeti za ispitivanje i prethodno istraživanje (kao i većinom drugih propisa, u drugim strukama), donesen je Zakon. Tvrdnja da prema tim propisima, cit. „nije potrebno na gradilištu provoditi nikakva laboratorijska mjerenja, ispitivanje materijala te kontrolna ispitivanja materijala, kao što se ne rade niti bilo kakva prethodna istraživanja“ i da „ovo dokazuje da obavljanje ovih djelatnosti ne zahtijeva posjedovanje laboratorija, o čemu govori norma HRN EN ISO/IEC 17025“ je netočna. Ti propisi evidentno navode da se moraju provoditi ispitivanja. Prema HRN EN ISO/IEC 17025 laboratorijsko ispitivanje je ispitivanje, bez obzira provodi li se na terenu/gradilištu ili u stalnom objektu laboratorija (dodatno pojašnjenje - laboratorij nije zgrada, nego organizacija koja provodi ispitivanja, pojednostavljeno, osoba + uređaj + metoda + postupak = laboratorij). Tvrdnja da se „ne rade niti bilo kakva prethodna istraživanja“ nije točna, jer je iz navedenih pravilnika vidljivo da se rezultat ispitivanja ocjenjuje u skladu s nekim određenim zahtjevom propisa, norme ili projekta, a što u osnovi jest prethodno istraživanje. b) tvrdnja da akreditacija zahtijeva dodatne resurse, a ne donosi povećanje kvalitete usluga, nego je samo administrativne prirode, nije točna, naprotiv akreditacija je najbolji alat za osiguranje tog cilja. Tvrdim to na temelju niza godina osobnog iskustva - rada u akreditanom laboratoriju, kao ocjenitelj HAA i drugih akreditacijskih kuća u okruženju, kao nadzorni inženjer i kao voditelj niza prethodnih istraživanja. Pri tome ne osvrćem se na devijantna ponašanja nekih akreditiranih laboratorija – to ostaje u domeni opće razine osviještenosti i razvoja društva i potrebnog boljeg djelovanja inspekcija i drugih tijela. c) tvrdnja da akreditacija zahtijeva dodatne resurse, a da ne rezultira povećanjem cijene usluga, pa zbog „preživljavanja“ na tržištu treba zadržati postojeći nered, je protiv napretka. Smatram da treba težiti boljem u svakom segmentu, jednom će se prijeći kritična masa. d) prijedlozi da se problem uredi ovlaštenjima nije realan, jer podloga za ovlaštenje za ispitivanja prema drugim zakonima i pravilnicima ovog i drugih ministarstava je u pravilu upravo – akreditacija, a Ministarstvo nema mogućnosti i resursa za provedbu nadzora nad npr. osposobljenosti osoblja za ispitivanje, potvrdama o umjeravanju i sl. e) Članak 45. se odnosi isključivo na prethodna istraživanja, pa prijedlog HEP-a da se članak 45. (uključuje i prijedlog izmjene relevantnog navoda u čl.42.) preuredi pa da se umjesto navoda „Stručna osoba za poslove prethodnih istraživanja…“ stavi „Stručna osoba za poslove ispitivanja i/ili prethodnih istraživanja…“ je neprihvatljiv i neizvediv jer bi se time nametnula obaveza da osoba koja ispituje zadovoljava uvjete za osobu za prethodno istraživanje (komora ili 300 ECTS-a, iskustvo), što je miješanje krušaka i jabuka. Kompetencija osobe za ispitivanje je tehnička osposobljenost za određenu metodu, što je jedino moguće provjeriti i dokazati kroz akreditaciju, a ne može se dokazati formalnim obrazovanjem i iskustvom u prethodnim istraživanjima. Činjenica je da se, zbog donošenja Zakona, niz laboratorija akreditirao/proširio područje akreditacije ili je u postupku akreditacije/proširenja (uključujući i u „spornom“ području niskonaponskih el. instalacija). Podržavam namjere laboratorija da, ukoliko Uredba stupi na snagu, potražuju naknadu troškova akreditacije od države sudskim putem. Predlažem da Zakon ostane na snazi kakav jest, a da se do donošenja izmjena i dopuna razmotre mogućnosti poboljšanja, npr. uvođenje prihvatljivosti i akreditacije prema HRN EN ISO/IEC 17020 za područja gdje je to prikladno. | Nije prihvaćen | Akreditacija nije nužan uvjet za obavljanje poslova i djelatnosti ispitivanja u graditeljstvu. Kvaliteta usluge može se postići i manje strogom mjerom. Također, propisima iz područja gradnje osigurani su mehanizmi kontrole provedenih ispitivanja u području graditeljstva (stručni nadzor građenja, tehnički pregledi građevina i dr.). U razdoblju od dvije godine, odnosno od stupanja na snagu Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15) do 25. srpnja 2017. godine, u području elektrotehnike i strojarstva zajedno, akreditirala su se ukupno četiri gospodarska subjekta, dok u području geotehničkog ispitivanja, u skladu s navedenim odredbama Zakona, nema niti jedne akreditirane osobe. U većini drugih država članica Europske unije poslovi ispitivanja ove vrste nisu uvjetovani akreditacijom. Stoga će se ukidanjem uvjeta akreditacije ostvariti uvjet nediskriminacije, obzirom da su odredbama važećeg Zakona domaćim subjektima u djelatnosti ispitivanja postavljeni vrlo zahtjevni financijski i organizacijski uvjeti, koji se ne mogu tražiti za strane pružatelje usluga koji te poslove u Republici Hrvatskoj obavljaju na privremenoj ili povremenoj osnovi, obzirom da se na iste primjenjuju uvjeti propisani u državama njihovog poslovnog nastana. Vezano uz povrat troškova, ista je neostvariva iz razloga što ne postoji zakonska osnova za povrat troškova akreditacije, obzirom da je akreditacija bila zakonom propisana obveza. Akreditirane osobe nisu bile u podređenom položaju u odnosu na druge gospodarske subjekte, obzirom da su nakon 1. lipnja 2017. godine jedino akreditirane osobe mogle obavljati poslove ispitivanja, koje te poslove mogu obavljati i dalje. Nadalje, vezano uz inspekcijska ispitivanja prema HRN EN ISO/IEC 17020, ispitivanja u graditeljstvu u cilju utvrđivanja temeljnih zahtjeva za građevinu ne odnose se na inspekcijska ispitivanja prema HRN EN ISO/IEC 17020, niti na ispitivanja proizvoda i ostala ispitivanja (buke, ispitivanja elektromagnetskog zračenja i dr.) koja su uređena propisima drugih ministarstava. |
| 11 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | UREDBU, Članak 1. | Mišljenja smo da je predloženu Uredbu potrebno doraditi na slijedeći način Članak 1. U Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, broj 78/15) u članku 42. briše se podstavak 2. Dosadašnji podstavak 3 se mijenja i postaje podstavak 2, a glasi: - Osigura stručnu osobu za obavljanje ispitivanja i/ili prethodnih istraživanja Članak 2. U Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“, broj 78/15) . briše se članak 44, a članak 45 se mijenja u točki (1) i postaje članak 44. Ostale točke dosadašnjeg članka 45 i postaju točke novog članka 44. Točka (1) članka 44. i glasi: Članak 44. (1) Stručna osoba za poslove ispitivanja i/ili prethodnih istraživanja u smislu ovoga Zakona može biti: – ovlašteni inženjer za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, koja ima određene kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje tri godine stručnog iskustva u tom području ili – osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar, magistar inženjer ili koja je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno koja je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja i ima potrebne kompetencije, znanja i vještine iz područja prethodnih istraživanja i koja ima najmanje pet godina stručnog iskustva u tom području. Svi ostali članci zakona Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ostaju nepromijenjeni, a mijenjaju se brojevi članaka od 44. Zaključno s člankom 111. Koji postaje čl. 110. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se predložena izmjena sadašnjeg članka 42. podstavka 3. jer je obveza osiguranja stručne osobe za obavljanje poslova i djelatnosti ispitivanja već propisana člankom 43. stavkom 1. Zakona. Prihvaća se prijedlog brisanja sadašnje odredbe članka 44. međutim, mišljenja smo da bi uvjete za obavljanje poslova i djelatnosti ispitivanja trebalo podrobnije razmotriti tijekom izrade Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. |
| 12 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | UREDBU | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike kao predlagač navedene izmjene u potpunosti se slaže s prijedlogom Uredbe, jer se na taj način uvodi red u navedeno područje do izrade najavljenih Izmjena i dopuna Zakona gdje će se pojasniti opseg i provedba akreditacijskih postupaka. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. |
| 13 | Leo Penović | UREDBU | Znači, svatko će moći provoditi prethodna istraživanja. Mislim da je akreditacija bilo dobro rješenje jer uvodi red i garantira naručiteljima kvalitetu usluge. | Nije prihvaćen | Akreditacija nije nužan uvjet za obavljanje poslova i djelatnosti ispitivanja u graditeljstvu. Kvaliteta usluge može se postići i manje strogom mjerom. |
| 14 | Patrik Petrović | UREDBU | U potpunosti se slažem sa navedenim prijedlogom izmjene navedenog članka, kao i prethodnim komentarima VIZOR d.o.o. - a, te g. Breškog. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. |
| 15 | SAVEZ GORSKIH VODIČA HRVATSKE | UREDBU | Poštovani, Molim da se u IZMJENAMA ZAKONA O POSLOVIMA I DJELATNOSTIMA PROSTORNOG UREĐENJA I GRADNJE - ispita divlja gradnja u 1.PARKU PRIRODE MEDVEDNICA ZAPUŠTENOST OBJEKATA NA MEDVEDNICI KAO I NEBRIGA INSTITUCIJA SINDIKATA TE OTUĐENJE OBJEKATA. NE ZNA SE TKO JE VLASNIK; VODE SE PROCESI U GRADU GODINAMA. SREDSTVA U EU POSTOJE ZA PLANINSKE OBJEKTE ( Slovenija ih Koristi i uređuje objekte) mi kao zadnji papci ne možemo ništa ) Lako je pisati Zakone a onda se ništa ne događa. Na Otoku KRKu u Katastru i Zemljišnjim knjigama rade se pronevjer , i upisuju se nove nepostojeće ćestice, gradi se cesta iz EU fondova samo za podobne i .t. d. Možda to ne spada u ovo ali neka se znade. Srdačan pozdrav Željko Gobec prof.. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne odnosi na predmet Uredbe. |
| 16 | TOMISLAV ŠIMETIĆ | UREDBU, Članak 1. | Veći dio europskih zemalja već dugi niz godina ima definiran uvjet akreditacije za ove vrste ispitivanja. U nekim zemljama je to prema 17020, a u nekim prema 17025. Akreditacijom se umanjuje količina kokošarenja, što bi kod nas u Hrvatskoj jako dobro došlo. Znači, učestala pojava je da se mogu pronaći zapisnici o ispitivanju čak i renomiranih tvrtki koji nemaju vezu s vezom. Kome ove kokošarske firme uopće mogu odgovarati za takva nikakva ispitivanja????? Jasno je da sam postupak akreditacije košta i slažem se da bi to moglo biti povoljnije. Uvjet o položenom ispitu i stručnoj spremi jednostavno nije dovoljan. Smatram da je na tržištu na kojem vlada veliki nered akreditacija solidno rješenje i da je ovakva izmjena zakona loša. Kao što je već napisano, ako ćemo u tom smjeru, onda idemo ukinuti HAA, pa se vratiti cca 10-15 godina unazad. Žalosno je da se kod nas zbog grupacija čudnih namjera stvari guraju unazad, umjesto da slijedimo primjere onih boljih od nas. | Nije prihvaćen | Ispitivanja u graditeljstvu u cilju utvrđivanja temeljnih zahtjeva za građevinu ne odnose se na inspekcijska ispitivanja prema HRN EN ISO/IEC 17020, niti na ispitivanja proizvoda i ostala ispitivanja (buke, ispitivanja elektromagnetskog zračenja i dr.) koja su uređena propisima drugih ministarstava. U većini drugih država članica Europske unije obavljanje poslova ispitivanja u graditeljstvu nije uvjetovano akreditacijom. Stoga će se ukidanjem uvjeta akreditacije ostvariti uvjet nediskriminacije, obzirom da su odredbama važećeg Zakona domaćim subjektima u djelatnosti ispitivanja postavljeni vrlo zahtjevni financijski i organizacijski uvjeti, koji se ne mogu tražiti za strane pružatelje usluga koji te poslove u Republici Hrvatskoj obavljaju na privremenoj ili povremenoj osnovi, obzirom da se na iste primjenjuju uvjeti propisani u državama njihovog poslovnog nastana. |
| 17 | TOMISLAV ŠIMETIĆ | UREDBU, Članak 1. | Ovim Ministarstvo šalje poruku svima, a to je da Zakone ne treba ozbiljno shvaćati. Očigledno je da je potrebno imati samo svog konja u borbi za svoj interes (u ovom slučaju to je HKIE), pa ako treba mijenja se i Zakon. Obzirom da komori nije u interesu unapređenje struke (utjecaj na izmjene vezane za stručno usavršavanje, prešutno dozvoljavanje sukoba interesa kod građenja/tehničkog prijema i sl), možda bi komoru kao takvu trebalo ugasiti. | Nije prihvaćen | Uređivanje rada i ukidanje strukovnih komora nije predmet Uredbe. |
| 18 | TOMISLAV ŠIMETIĆ | UREDBU, Članak 1. | Ovo je uistinu sramotno. Znači, od izlaska Zakona sredinom 2015. tražio sam mišljenje Ministarstva vezano za ovu odredbu, te je jasno navedeno da će akreditacija biti neophodna. Isti stav je imala i HKIE. Upravo i HKIE je ovdje osnovni krivac za ovakvu namjeru, obzirom da komora očigledno pokušava štititi interese određenih grupacija, a uopće ju ne interesira unapređenje stanja u struci. U Hrvatskoj postoji već dugi niz godina kaos oko toga tko i kako provodi ispitivanja. Akreditacija je jedan od načina kako to dovesti u red, a koji je opće prihvaćen u Europi. Obzirom da je određeni broj tvrtki uložio značajna sredstva u pravovremeno akreditiranje, valjda se podrazumijeva da će Ministarstvo refundirati troškove tim tvrtkama. | Nije prihvaćen | Tvrdnja da je akreditacija opće prihvaćeni način uređivanja ove vrste ispitivanja u Europi nije istinita. U pogledu mogućnosti povrata troškova akreditacije navodimo da za to ne postoji zakonska osnova. Osobe koje su se akreditirale za poslove ispitivanja nisu bile u podređenom položaju u odnosu na neakreditirane osobe, obzirom da su nakon 1. lipnja 2017. poslove ispitivanja u graditeljstvu mogle obavljati samo akreditirane osobe, a koje te poslove mogu i dalje obavljati. |
| 19 | VIZOR d.o.o. | UREDBU | Podržavamo prijedlog izmjene navedenog članka u potpunosti. Akreditacija ne znači i poboljšanje usluge za naručitelja već znači samo povećanje administracije ispitivačima kod ispitivanja, a što će rezultirati samo povećanjem cijena usluge ispitivanja prema naručitelju. Mišljenja smo da se registracijom za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize, osiguravanjem dovoljnog broja stručnih osoba za obavljanje ispitivanja, kao i eventualnim izdavanjem ovlaštenja pravnim i fizičkim osobama u smislu zadovoljavanja uvjeta (propisana stručna sprema ispitivača, propisani stručni ispiti za ispitivače, kao i propisana mjera oprema) može uvesti reda kao i podizanje kvalitete samog ispitivanja. Srdačan pozdrav, Kristijan Car, dipl.ing.el. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. |
| 20 | ZAVOD ZA KONTROLU KVALITETE I CONZULTING d.o.o. | UREDBU | Ovo je odličan prijedlog izmjene navedenog članka te ga ovim putem podržavamo. Također bi bilo dobro da se napravi reda radi kvalitete usluge i to na način da matično ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja uvede izdavanje ovlaštenja pravnim i fizičkim osobama u smislu zadovoljavanja uvjeta ( stručna sprema ispitivača, stručni ispit i propisana mjerna i ispitna oprema ), a samim time bi se osigurala kvaliteta rada na tržištu. Također je poznato da u niti jednoj zemlju EU nije propisana ta norma za navedena ispitivanja. Svatko tko je bio na terenu i vršio navedena ispitivanja jako dobro zna da je skoro ne izvedivo napraviti mjerenja ma terenu sa terenskim zapisnikom za veće objekte. Isto tako poslodavcima koji u svojoj djelatnosti imaju navedena ispitivanja nameće se ogroman trošak, a koji može imati za rezultat otpuštanje ljudi jer firme više neće htjeti ( financijski izdržati ) obavljati tu djelatnost. I na kraju radim u firmi koja se bavi tom djelatnošću od 1985. godine, zapošljava stručni kadar samo sa VSS stručnom spremom i svim položenim stručnim ispitima i uvjeren sam da smo do sada radili svoj posao na kvalitetan i stručan način obzirom na zaposlen kadar pa ne vidim potrebu za ovlašteni laboratorij prema navedenoj normi. Neka ministarstvo odradi posao u najboljem interesu svih ljudi iz struke i neka uvede ovlaštenja koja će oni izdavati i nadzirati, a čime će uvesti red. Srdačan pozdrav Saša Horvat, dipl. ing. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. |
| 21 | ZAVOD ZA KONTROLU KVALITETE I CONZULTING d.o.o. | UREDBU, Članak 1. | Ovo je odličan prijedlog izmjene navedenog članka te ga ovim putem podržavamo. Također bi bilo dobro da se napravi reda radi kvalitete usluge i to na način da matično ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja uvede izdavanje ovlaštenja pravnim i fizičkim osobama u smislu zadovoljavanja uvjeta ( stručna sprema ispitivača, stručni ispit i propisana mjerna i ispitna oprema ), a samim time bi se osigurala kvaliteta rada na tržištu. Također je poznato da u niti jednoj zemlju EU nije propisana ta norma za navedena ispitivanja. Svatko tko je bio na terenu i vršio navedena ispitivanja jako dobro zna da je skoro ne izvedivo napraviti mjerenja ma terenu sa terenskim zapisnikom za veće objekte. Isto tako poslodavcima koji u svojoj djelatnosti imaju navedena ispitivanja nameće se ogroman trošak, a koji može imati za rezultat otpuštanje ljudi jer firme više neće htjeti ( financijski izdržati ) obavljati tu djelatnost. I na kraju radim u firmi koja se bavi tom djelatnošću od 1985. godine, zapošljava stručni kadar samo sa VSS stručnom spremom i svim položenim stručnim ispitima i uvjeren sam da smo do sada radili svoj posao na kvalitetan i stručan način obzirom na zaposlen kadar pa ne vidim potrebu za ovlašteni laboratorij prema navedenoj normi. Neka ministarstvo odradi posao u najboljem interesu svih ljudi iz struke i neka uvede ovlaštenja koja će oni izdavati i nadzirati, a čime će uvesti red. Srdačan pozdrav Saša Horvat, dipl. ing. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. |
| 22 | Zdravko Breški | UREDBU | Slažem sa navedenim prijedlogom izmjene navedenog članka, kao i komentarom VIZOR d.o.o.-a. Akreditacija za poslove ispitivanje ne znači i poboljšanje usluga prema naručitelju usluga nego samo više papira a što opet znači i povećanje cijena... Isključivo specificiranje potrebne stručne spreme ispitivača, opreme potrebne za ispitivanje kao i dobivanje ovlaštenja na temlju ispunjenja prije navedenih uvjeta mogu rezultirati poboljšanjem usluge! Lp, Zdravko Breški, bacc.ing.sec. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. |
| 23 | Zoran Sekol | UREDBU | Poštovani, podržavam prijedlog izmjene navedenog članka. Mišljenja sam da važeći članak ne doprinosi kvaliteti ispitivanja, što bi trebao biti cilj, već samo izmjene u adminstracijskom dijelu. Kao što štovani g. Branko Peran piše: "Posla je više kad su u pitanju zapisi". Iz toga se može iščitati da promjene u kvaliteti nema već samo u adminstracijskom dijelu. Povećanje adminstacije direktno dovodi do povećanja cijene, koji će na kraju morati snositi naručitelj ispitivanja. Time se nije ništa postiglo u toliko spomenutoj kvaliteti ispitivanja! Osobe koje su do sada odgovorno, kvalitetno, stučno i pravilno obavljale ispitivanja na navedenim instalacijama obavljat će i dalje(vjerujem da svi koji su se uključili u raspravu to i rade), a oni koji nisu niti neće. Slažem se s komentarima i prijedlozima da je potrebno osigurati dovoljnan broj stručnog osoblja za obavljanje ispitivanja (s položenim odgovarajućim stručnim ispitima), mjernom opremom te izdavanjem ovlaštenja pravnim i fizičkim osobama. Mislim da bi to bilo dobro rješenje za sve strane koje su uključene u ovaj proces! Srdačan pozdrav, Zoran Sekol. ing.el. | Prihvaćen | Primjedba se prihvaća. |