Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva uprave za 2018. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Gong PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2018. GODINU U svrhu veće transparentnosti i prevencije korupcije, potrebno je zakonski regulati lobiranje i objavu registra službenih sastanaka, bilo kroz doradu postojećih zakona ili kroz donošenje novih zakona. Zakonski okvir uključivao bi jasna pravila transparentnog kontaktiranja lobista s javnim službenicima/cama i uveo obavezu izvještavanja javnosti o takvim sastancima. K tome, potrebno je uvesti obvezu kreiranja informacija o odnosima javnog i privatnog sektora (tzv. „duty to document“) te registar lobiranja i lobista koji se s vremenom mogu spojiti u jednu jedinstvenu bazu podataka. Preporuke GONG-a mogu se pronaći ovdje http://www.gong.hr/hr/dobra-vladavina/preporuke-za-regulaciju-lobiranja/ Primljeno na znanje Akcijskim planom za 2017. i 2018. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020.godine, kojeg je Vlada Republike Hrvatske donijela na sjednici održanoj 21.6.2017 godine, u okviru horizontalnog cilja 5.1.1. “Integritet unutar političkog sustava i uprave, pod točkom 6. predviđena je aktivnost “Održavanje javne rasprave o potrebi i modelima načina regulacije lobiranja”(nositelj MP, MU). Obzirom da navedenim Akcijskim planom za 2017. i 2018, nije utvrđeno i zakonsko reguliranje lobiranja, niti nositelj zakonskog reguliranja, isto nije sadržano u ovom Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti.
2 Gong PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2018. GODINU Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti za 2018. godinu ne sadrži nužno unaprjeđenje izbornog i referendumskog zakonodavstva iako je prošlo skoro sedam godina od Izvješća Ustavnog suda o nejednakoj težini glasa u izbornim jedinicama u Hrvatskoj. Predsjednik Vlade Plenković, predstavljajući u Saboru Program Vlade, najavio je „pristupanje temeljitoj analizi postojećeg izbornog sustava kako bi se ispravili njegovi nedostatci, neusklađenosti između Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor i Zakona o izbornim jedinicama, te prevelika odstupanja u broju birača po izbornim jedinicama.“ Stoga predlažemo da Ministarstvo uprave u 2018. godini krene s unaprjeđenjem izbornog i referendumskog zakonodavstva formirajući stručnu radnu skupinu koja bi radila na analizi i prijedlozima za unaprijeđenje zakonodavstva. Posebno s obzirom na činjenicu da u 2018. godini nisu predviđeni niti jedni redovni izbori. GONG je već u nekoliko navrata ukazivao na svoje prijedloge koji mogu koristiti i budućoj radnoj skupini. http://gong.hr/media/uploads/gong_-_novo_izborno_zakonodavstvo,_za_web.pdf Primljeno na znanje Ministarstvo urave ne planira izmjenu izbornog i referendumskog zakonodavstva u 2018. godini. Prethodno će se pristupiti temeljitoj analizi postojećeg izbornog sustava, te razmotriti svi modaliteti uređenja pitanja izbornih jedinica, radi uklanjanja neusklađenosti i odstupanja.
3 Hrvatska psihološka komora PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2018. GODINU , Zakon o plaćama u javnim službama Prema Zakonu o plaćama u javnim sužbama (NN 27/01,39/09) ovisno o stručnoj spremi radna mjesta I. vrste su radna mjesta za koji je opći uvjet visoka stručna sprema (čl.6.). Nazivi pojedinih radnih mjesta i stručni uvjeti za raspored na ta mjesta uređuje se posebnim zakonom i uredbom Vlade (čl.7.). Prema završenom dodiplomskom ili preddiplomskim i diplomskom sveučilišnom studiju mjesta psihologa su radna mjesta I. vrste (čl.6.), za koje je predviđen raspon koeficijenata plaće od 1,05 do 3,50. Klasifikacija i vrednovanje plaća u javnim službama nisu utemeljeni na jedinstvenim standardima i kompetencijama zaposlenih, te se njima ne osigurava načelo „jednaka plaća za jednak rad, odnosno rad jednake vrijednosti“. Plaće nisu individualizirane i ne ovise o pokazanom stručnom znanju i ostvarenim rezultatima u radu, klasifikacija i vrednovanje radnih mjesta nisu utemeljeni na jedinstvenim standardima i kompetencijama zaposlenih. U koeficijentima radnih mjesta psihologa u javnim službama, posebice u zdravstvu, nije uvažena složenost poslova i zadataka koje psiholozi obavljaju, metode rada koje se primjenjuju, kao ni razina osobnog doprinosa i opseg poslova psihologa. Psiholozi/klinički psiholozi su u svom radu potpuno samostalni i odgovorni za realizaciju ugovornih obaveza prema HZZO-u. Psihološka djelatnost je od 2003. godine Zakonom o psihološkoj djelatnosti (NN 03/47) zakonski regulirana djelatnost u RH prema kojem Hrvatska psihološka komora provodi stručni nadzor, a svi članovi HPK dužni su poštivati Kodeks etike psihološke djelatnosti i postupati prema suvremenim standardima struke koje Hrvatska psihološka komora propisuje svojim općim aktima. U Uredbi o izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama stručne kvalifikacije koje imaju psiholozi zaposleni u zdravstvenom sustavu, nisu sadržane u zasebnoj kategoriji prema nazivu radnog mjesta, niti vrednovane prema odgovarajućim koeficijentima. Poslovi psihologa/ kliničkih psihologa u pružanju zdravstvene zaštite podrazumijevaju visokospecijalizirane stručne, savjetodavne i terapijske postupke za koje je potrebna odgovarajuća stručna sprema i dodatna poslijediplomska izobrazba (Specijalistički studij, edukacije iz provođenja psihodijagnostičkih postupaka, tretmana i terapije), a zahtijevaju izravnu primjenu profesionalnog i stručnog znanja i vještina u direktnom kontaktu s pacijentom u čemu su potpuno samostalni. Navedeno pretpostavlja visoku razinu odgovornosti u izboru psihodijagnostičkih postupaka, prosuđivanju, davanju mišljenja i tumačenja rezultata psihodijagnostičke obrade, kao i za ishode savjetodavnih i terapijskih postupaka, a u skladu s profesionalnim i etičkim standardima struke. U pružanju zdravstvene zaštite pacijentima u direktnom kontaktu psiholog je potpuno samostalan i odgovoran kako za primjenu psihodijagnostičkih instrumenata, tako i za ishode savjetodavnih i terapijskih postupaka koje provodi. Intervencije u kliničkoj psihologije usmjerene su na prevenciju, liječenje i ublažavanje emocionalnih tegoba, poremećaja osobnosti, psihopatoloških pojava, te na razvoj vještina suočavanja i ublažavanju posljedica disfunkcija koje pojedinac ima (rehabilitacija). Usvojena visoko specijalizirana znanja iz područja kliničke psihologije, te specijalistička znanja iz dodirnih područja biomedicinskih znanosti, posebno psihijatrije, neurologije i neuroznanosti omogućavaju kliničkim psiholozima rad u timovima sa ostalim strukama u pružanju usluga primjerenim potrebama pacijenata. Psiholozi su odgovorni za izvršavanje usluga za koje je unutar pojedine djelatnosti (psihijatrijske, pedijatrijske, onkološke, interne itd.) ugovor s HZZO-om ugovor sklopila ustanova u kojoj rade. Zakonom o psihološkoj djelatnosti (NN47/03) uređen je sadržaj, područje primjene, uvjeti i način obavljanja, te organizacija i nadzor psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Obavljanje psihološke djelatnosti bez osnovne dopusnice izdane od strane HPK je kažnjivo djelo, a svaki se psiholog s važećom osnovnom dopusnicom (nakon odrađenog vježbeničkog staža u trajanju od 1 godine uz mentora) obvezuje na postupanje u skladu s Etičkim kodeksom psihološke djelatnosti. Za obavljanje psihološke djelatnosti koja obuhvaća zahtjevnije oblike rada kao što je područje kliničke i zdravstvene psihologije, psiholog je dužan ispuniti uvjete za dodatnim stručnim usavršavanjem propisane posebnim pravilnicima i standardima (Pravilnik o stjecanju statusa kliničkog psihologa, HPK, 2011.). U situacijama naplate usluge psiholog ima potpunu materijalnu i financijsku odgovornost. U Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u zdravstvenim u javnim ustanovama od 28. veljače 2013. godine koja se veže za čl.6. Zakona o plaćama, uočavamo dva propusta: 1. neprepoznavanje i neuvrštavanje radnog mjesta kliničkog psihologa s višom razinom složenosti posla od radnog mjesta psihologa. 2. za psihologe i druge struke iz točke 6.b Radnih mjesta I vrste nije predviđeno difrenciranje koeficijenta s obzirom na sveučilišnu poslijediplomsku edukaciju (mr.sc., mr.spec., ili univ. spec., dr. sc.). Poslijediplomska sveučilišna edukacije predviđena je samo za nezdravstvene djelatnike koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja navedene pod točkom 6.a i 6. c. Obrazloženje: Ad.1. U radna mjesta I vrste pod točkom 6. uvršteno je radno mjesto psihologa s koeficijentom 1,571. Za psihologe je predviđen samo jedan koeficijent složenosti posla. Nije predviđen koeficijent za radno mjesto kliničkog psihologa koje zahtijeva viši stupanj edukacije (poslijediplomski specijalistički studij kliničke psihologije i 5 godina radnog iskustva na poslovima kliničkog psihologa koji su propisani Pravilnikom o dodjeli statusa kliničkog psihologa Hrvatske psihološke komore 2011.g.) te time podrazumjeva višu razinu kompetencija i složenosti posla od radnog mjesta psihologa (završen diplomski studij). Nerazlikovanje radnih mjesta psihologa i kliničkog psihologa prema složenosti posla ne vrednuje dodatnu poslijediplomsku sveučilišnu edukaciju i paralelno s time radno iskustvo usmjereno usvajanju i usavršavanju specifičnih znanja i vještina koje unaprijeđuju razinu kompetencije za rad u zdravstvenoj zaštiti. Prijedlog: Predvidjeti radno mjesto kliničkog psihologa s koeficijentom složenosti posla 1,76. Ad.2. Nedostaje vrednovanje koeficijenta složenosti posla ostvarenog na osnovu poslijediplomske sveučilišne znanstvene edukacije kao što je to učinjeno za liječnike, medicinske biokemičare i magiste farmacije gdje je vidljivo povećanje koeficijenta (1,659 bez znanstvenog stupnja, 1,724 mr.sc., 1,804 dr.sc.) Prijedlog: Predvidjeti povećanje koeficijenata za psihologe u skladu s ostvarenim poslijediplomskim stupnjem sveučilišne edukacije za psihologe i druge struke iz točke 6. b radnih mjesta I vrste. • Molekularni biolog, biolog, citogenetičar, psiholog, fonetičar, fizičar, defektolog/ edukacijski rehabilitator koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja • 1.571 Molekularni biolog, biolog, citogenetičar, psiholog, fonetičar, fizičar, defektolog/ edukacijski rehabilitator koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja mr. sc., mr.spec/univ.spec • 1.632 • Molekularni biolog, biolog, citogenetičar, psiholog, fonetičar, fizičar, defektolog/ edukacijski rehabilitator koji sudjeluje u procesu dijagnostike i liječenja , dr.sc. • 1. 708 Primljeno na znanje U skladu s Nacionalnim programom reformi 2017. Ministarstvo uprave planira izradu nacrta prijedloga novog zakona o plaćama u javnim službama, kojim će se uvesti novi platni sustav (sustav platnih razreda) temeljen na kompetencijskom okviru za zaposlene u javnoj upravi i novoj klasifikaciji radnih mjesta, uz nagrađivanje i napredovanje na temelju objektivne ocjene rada i učinkovitosti. Novim zakonom o plaćama u javnim službama želi se osigurati provedba načela jednake plaće za jednak rad, odnosno rad jednake vrijednosti. Predmetne primjedbe i prijedlozi odnose se na važeći Zakon o plaćama u javnim službama i provedbeni propis toga Zakona, Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama. Vezano za izmjene navedene Uredbe treba se obratiti ministarstvu nadležnom za određenu javnu službu.
4 MARINA KRAJNOVIĆ PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2018. GODINU Potrebno je preispitati učinke proračunskog ograničenja plaća propisanog člankom 14. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 28/10). Način na koji je ograničenje sada formulirano predstavlja prepreku razvoju općina i gradova u ruralnim područjima. Proračunsko ograničenje potrebno je kritički preispitati i preformulirati. Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi donesen je 2010. s prvenstvenim ciljem ograničavanja visine plaća lokalnih dužnosnika i u tom dijelu Zakon se pokazao svrhovitim. Međutim, hrvatska lokalna samouprava ostaje okamenjena u 2010. godini i nema mogućnosti za daljnji razvoj, iako smo u međuvremenu pristupili Europskoj uniji i na raspolaganju su nam razni fondovi EU. Smatra se da ti fondovi nisu dostatno iskorišteni. Jedan od razloga je i taj što manje općine nisu u mogućnosti zaposliti jednog-dva voditelja projekata, nužna za planiranje i pravilnu provedbu. Čak i nakon okončanja, projekt je podložan naknadnim financijskim provjerama, koje se mogu dogoditi bilo kada u sljedećih pet godina nakon završetka projekta. Svaka naknadna provjera obično znači novootkrivene neprihvatljive troškove, pa iz lokalnog proračuna valja vraćati financijska sredstva. Očita je potreba za vlastitim kadrovima koji će se biti upoznati sa svakim pojedinim projektom od početka do kraja i biti na raspolaganju jedinici lokalne samouprave prilikom svake nove kontrole. Postojeće zakonodavstvo nema regulirano zapošljavanje voditelja projekata u jlp(r)s, nije propisan njihov radno-pravni status, te se ne zna trebaju li takvi kadrovi imati status službenika (pa sukladno tome polagati državni stručni ispit), ili se trebaju zaposliti temeljem općeg propisa tj. Zakona o radu. Vlastiti kadrovi daleko su bolje rješenje nego vanjski konzultanti, koje nije moguće prisiliti na suradnju nakon završetka projekta, a i teško je procijeniti njihovu stručnost prije nego ih se angažira. Na žalost, nestručnost u vođenju projekta često se otkrije kada je već prekasno. Rezultat je povrat sredstava, uz moguće beskrajne sudske sporove neizvjesnog ishoda. Sporno je pitanje treba li se plaća voditelja projekta, koja se financira iz samog projekta, izuzeti iz proračunskog ograničenja plaća. Ministarstvo financija stoji na stajalištu da se ta plaća izuzima, jednako kao i plaće zaposlenika u javnim radovima, dok je stajalište Ministarstva uprave suprotno. Potrebno je za početak uskladiti stajališta između pojedinih ministarstava, a zatim takva usklađena stajališta implementirati u zakonske propise. Ministarstvo rada i mirovinskog sustava raspisalo je natječaj za „Projekt zapošljavanja žena financiran iz Europskog socijalnog fonda – ZAŽELI“, koji je usmjeren na jedinice lokalne samouprave. Za tako opsežan projekt nužno je imati voditelja projekta, a proizlazi da radno-pravni status takve osobe uopće nije reguliran postojećim zakonskim propisima. Pitanje je i kakav će biti status zaposlenih žena. Iste nisu ni službenice ni namještenice. Poseban problem predstavljaju i plaće zaposlenika u vlastitim komunalnim pogonima koje osnivaju jedinice lokalne samouprave. Komunalni pogoni nisu pravne osobe i posluju u sklopu općine/grada, a plaće zaposlenika isplaćuju se iz lokalnog proračuna. U usporedbi s drugim jedinicama lokalne samouprave, proizlazi da općina/grad koji osnuju vlastiti komunalni pogon imaju velik broj zaposlenika i vrlo lako dostižu proračunsko ograničenje plaća, pa ne mogu zaposliti voditelja projekata. Komunalni pogoni djelotvoran su i ekonomski isplativ način obavljanja komunalnih djelatnosti za manje, ruralne jedinice lokalne samouprave. Svjedoci smo da svako malo novinari uhvate pretresati problematiku osnivanja brojnih komunalnih trgovačkih društva, pa se takva praksa nerijetko proglasi „potrebom za uhljebljivanjem“, što je iz temelja pogrešna percepcija javnosti. Problem brojnih komunalnih trgovačkih društava proizlazi iz proračunskog ograničenja plaća jer su se mnogi komunalni pogoni (koji nisu pravne osobe) morali preoblikovati u trgovačka društva (pravne osobe). Proizlazi da mnoge manje općine nemaju ustrojeno komunalno redarstvo (kao ni poljoprivrednog redara), upravo zbog nemogućnosti novih zapošljavanja, uvjetovanih proračunskim ograničenjem. S druge strane, komunalni redari nužni su za provedbu mnogih propisa: Zakona o održivom gospodarenju otpadom, Zakona o poljoprivrednom zemljištu (tada se zovu poljoprivredni redari), Zakona o građevinskoj inspekciji, uz već uobičajene lokalne Odluke o komunalnom redu. Neprimjetno se jedinicama lokalne samouprave dodjeljuje sve više poslova, a postojeće ograničenje priječi zapošljavanje novih službenika. Zbog svega rečenog, potrebno je kritički preispitati učinke proračunskog ograničenja plaća iz čl. 14. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i zakonodavstvo uskladiti s novim okolnostima u lokalnoj samoupravi. Depopulacija koja je uzela maha u ruralnim krajevima u posrednoj je vezi s ovim ograničenjem. Ruralne prostore treba učiniti atraktivnim za stanovanje, a za to nisu dovoljni samo EU fondovi, potrebni su ljudi koji su u stanju provesti projekte. Primljeno na znanje Ministarstvo uprave ne planira izmjenu Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u 2018. godini. Međutim, kada se bude mijenjao navedeni Zakon, razmotrit će se potreba izmjene ili ukidanja proračunskog ograničenja plaća, odnosno propisivanja najvišeg iznosa mase sredstava za plaće zaposlenih i utjecaj na politiku zapošljavanja.