Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o obrani

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Centar za mirovne studije NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA Čitanjem ovog prijedloga zakona ne možemo se oteti dojmu da se kriz njega nastavlja militarizacija sigurnosnog sustava RH. Neprihvatljivo je da se obrana zemlje percipira samo kroz vojnu komponenetu te da vojna komponeneta u potpunosti se nadređuje sustavu civilne zaštite u katastrofama i teškim nesrećama. Takođe jedna odredba Zakona je protuustavna, budući da Predsjenik RH ne može izdavati naredbe ministru obrane. Apeliramo da se odustane od smjera kojim se želi subordinirati, a time i marginalizirati sustav civilne zaštite. Djelomično prihvaćen Sustav civilne zaštite uređen je Zakonom o sustavu civilne zaštite (Narodne novine, br. 82/15) odnosno definiran kao sustav od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i za sigrunost Republike Hrvatske. Ovim Zakonom uređena je i uloga i nadležnost Oružanih snaga Republike Hrvatske kao samo jedne od komponenti civilne zaštite. Predloženim Zakonom omogućuje se mobilizacija Oružanih snaga Republike Hrvatske ili njihovih dijelova, osim u ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti i u slučaju katastrofa i velikih nesreća kako bi se u slučaju potrebe spašavanja ljudi i imovine odnosno saniranja posljedica katastrofa i velikih nesreća mogao angažirati i pričuvni sastav Oružanih snaga Republike Hrvatske. Vezano uz primjedbu da Predsjednik Republike Hrvatske ne može izdavati naredbe ministru obrane predložena odredba je na određeni način korigirana.
2 Centar za mirovne studije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI, Članak 24. Slažemo se da osobama koje rade na posebno izazovnim i odgvornim radnim mjestima se treba utvrditi dodatak na plaću. Ipak, ta ovalst ne smije biti armitrarna i samo u rukama ministra obrane jer bi se mogla zlorabiti. Predlažemo da se jasno propiše pravilnik sistematizacije poslova iz kojega je vidljivokoji poslovi i zašto mogu biti dodatno honorirani te jednako tako da se za osobe koje se nalaze na tim extra honoriranim poslovima provodi redovna evaluacija rada kako bi bilo jasno da li su dorasli tim posebno honoriranim poslovima. Primljeno na znanje Primjedba nije opravdana. Svi akti koje donosi ministar obrane, prolaze procedure stručnog predlaganja i usuglašavanja među ustrojstvenim jedinicama.
3 Centar za mirovne studije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI, Članak 22. Neprihvatljiva izmjena čl 110 iz ranije obrazloženog razloga (vidi komentar na čl 21.) Nije prihvaćen Nadležnost vojne policije nad državnim službenicima i namještenicima u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama u dijelu je koji se odnosi na kriminalistička istraživanja koja se provode u vezi s poslovima iz djelokruga rada Ministarstva obrane i Oružanih snaga što je potpuno u skladu sa svrhom provedbe vojnopolicijskih poslova odnosno zaštite Ministarstva obrane i Oružanih snaga u cjelini kao i svih zaposlenika od ugroza a naročito kriminaliteta u i prema Ministartsvu obrane i Oružanim snagama.
4 Centar za mirovne studije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI, Članak 21. Potpuno neprihvatljivo brisanje čl. 109. Državni službenici i namještenici u MORH-u su civilne osobe i kao takve moraju biti (u slučaju kriminalnih radnji) pod istragom MUP-a a ne vojne policije. Nije prihvaćen Nadležnost vojne policije nad državnim službenicima i namještenicima u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama u dijelu je koji se odnosi na kriminalistička istraživanja koja se provode u vezi s poslovima iz djelokruga rada Ministarstva obrane i Oružanih snaga što je potpuno u skladu sa svrhom provedbe vojnopolicijskih poslova odnosno zaštite Ministarstva obrane i Oružanih snaga u cjelini kao i svih zaposlenika od ugroza a naročito kriminaliteta u i prema Ministartsvu obrane i Oružanim snagama.
5 Centar za mirovne studije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI, Članak 16. Potpuno je neprihvatljivo da se otvara mogućnost "opće mobilizacije" oružanih snaga u slučaju katastrofa i velikih nesreća. To bi podrazumjevalo da se mobilizira i van kruga profesionalnog sastava te da vojska upravlja katastrofama i velikim nesrećama. U uređenim demokratskim društvima na to odgovara sustav civilne zaštite, a profesionalan dio oružanih snaga je podrška (a ne koordinator) tom sustavu. Ovime se dodatno nameće militarizacija zemlje te se zanemaruje ključan sustav zaštite ljudske sigurnosti - sustav civilne zaštite. Nije slučajno u uređenim demokratskim društvima civilna zaštita odvojena od oružanih snaga. Dodatno, ovime se nepotrebno opterećuju oružane snage sa razvijanjem sposobnosti koje nisu primarno u njihovom fokusu. Nije prihvaćen Sustav civilne zaštite uređen je Zakonom o sustavu civilne zaštite (Narodne novine, br. 82/15) odnosno definiran kao sustav od javnog interesa za Republiku Hrvatsku i za sigrunost Republike Hrvatske. Ovim Zakonom uređena je i uloga i nadležnost Oružanih snaga Republike Hrvatske kao samo jedne od komponenti civilne zaštite. Predloženim Zakonom omogućuje se mobilizacija Oružanih snaga Republike Hrvatske ili njihovih dijelova, osim u ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti i u slučaju katastrofa i velikih nesreća kako bi se u slučaju potrebe spašavanja ljudi i imovine odnosno saniranja posljedica katastrofa i velikih nesreća mogao angažirati i pričuvni sastav Oružanih snaga Republike Hrvatske.
6 Centar za mirovne studije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI, Članak 12. Ova odredba je protuustavna. Naime, ministar obrane ne može primati naredbe od Predsjednika RH, već samo od Premijera RH. Predsjednik RH, kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga može naređivati samo pripadnicima oružanih snaga ali ne i civilnom dijelu Ministarstva obrane. Prihvaćen Predložena odredba je na određeni način korigirana.
7 Centar za mirovne studije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI, Članak 9. Dodati stavak (4): (4) Odredbe ovog članka ne smiju se ni u kojem slučaju primjeniti na osobu koja je uložila prigovor savjesti na obavljanje vojničkih dužnosti u oružanim snagama. Nije prihvaćen Svaki vojni obvezanik dužan se odzvati na poziv nadležnog tijela, jer samo pod tim uvjetima može ostvariti pravo na “prigovor savjesti”.
8 Centar za mirovne studije ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI, Članak 2. Neprihvatljivo je brisanje riječi "uključivanjem u Oružane snage" jer bi se time proširio pojam vojne obaveze i na civilne segmente države. Time se radi nepotrebna militarizacij države i stvara se pogrešna slika da je obrana zemlje moguća samo kroz "vojnu obavezu". Dodatno, time bi se diskriminirali i i prigovarači savjesti jer se ne bi mogli uključiti u obranu zemlje budući da čl 47. ustava strogo razdvaja vojne od civilnih djelatnosti. Dodatno, neprihvatljivo je i za demokraciju izuzetno opasno da se obrana zemlje temelji samo kroz vojnu obavezu, jer bi se time hipotetski mogli dovesti u situaciju da vojni segment upravlja čitavim državnim aparatom u pripremi obrane. Znamo i iz domovinskog rata kako je vojni segment bio samo jedan od segmenata obrane zemlje, dok su drugi segmenti bili jednako važni (politički, mirovni, ljudskopravaški, kulturalni itd.). Vojna obaveza mora ostati vezana uz rad Oružanih snaga i ne smije se širiti na druga područja demokratskog društva. Nije prihvaćen Predloženim izmjenama pojam vojne obveze ne proširuje se na “civilne segmente”, već samo na obvezu služenja u policiji i civilnoj zaštiti. Ta tijela ustrojene su postrojbe, s jasnim obilježjima i načinom odijevanja koji ih izdvajaju u odnosu na “civilne segmente”. Jedna i druga tijela imale bi esencijalnu važnost u stanju neposredne ugroženosti i ratnom stanju. To je sve i planirano kroz odgovarajuće planove djelovanja u stanju neposredne ugroženosti i ratnom stanju, tako da se izmjenom utvrđuje mogućnost popune ratnih postrojbi temeljem vojne obveze. Druga bi mogućnost bila da se uvode posebne obveze služenja u navedene dvije formacije. Omogućuje se da svi vojni obveznici budu tretirani na istovjetan način i prolaze kroz identične procedure novačenja i pozivanja na službu. Što se tiče “diskriminacije prigovarača savjesti”, ne može se ni na koji način dovesti u vezu ustavno razlikovanje “vojničkih dužnosti u Oružanim snagama” (članak 47. Ustava) s tumačenjem vojne obveze koje proizlazi iz predloženih izmjena i dopuna Zakona. Upravo obrnuto, takva regulativa omogućila bi fleksibilnije postupanje prema vojnim obveznicima koji se pozovu na prigovor savjesti, na način da ih se u sklopu vojne obveze usmjerava prema “drugim dužnostima određenim zakonom”
9 Damir Komar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA, ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI U članak 3. Zakobna bilo bi potrebno dodati definicije specifičnih vojnih izraza zbog nedvosmislenog razumijevanja izraza korištenih u Zakonu o obrani: Prijenos ovlasti operativnog zapovijedanja – davanje zapovjedniku ovlasti na temelju koje je ovlašten dodijeliti misije ili zadaće podređenim zapovjednicima, razmjestiti postrojbe, preraspodijeliti snage i zadržati ili prenijeti operativni i/ili taktički nadzor . Prijenos ovlasti taktičkog zapovijedanja - davanje zapovjedniku ovlasti na temelju koje je ovlašten dodjeljivati zadaće snagama pod njegovim zapovjedništvom radi ostvarenja misije koju je dodijelila nadređena ovlaštena osoba . Prijenos ovlasti operativnog nadzora – davanje zapovjedniku ovlasti na temelju koje je ovlašten usmjeravati dodijeljene snage kako bi mogao ostvariti specifičnu misiju, dodijeliti zadaće koje su obično ograničene prema funkciji, vremenu ili lokaciji te razmjestiti postrojbe i zadržati ili dodijeliti taktički nadzor nad njima. Operativni nadzor ne uključuje ovlasti za odvojenu uporabu dijelova tih postrojbi ni administrativni ili logistički nadzor . Prijenos ovlasti taktičkog nadzora - davanje zapovjedniku ovlasti na temelju koje je ovlašten za detaljno i uglavnom lokalno usmjeravanje i upravljanje kretanjem i manevrom potrebnim za ostvarenje dodijeljene misije ili zadaće . Također, u definicijama bi bilo potrebno napraviti razlikovanje između riječi "Uporaba" i "Korištenje". Izraz "uporaba" treba definirati kao angažiranje cjelokupnih Oružanih snaga ili dijela Oružanih snaga uz mogućnost primjene sile uključivo i smrtonosnu silu sa svrhom obrane suvereniteta, neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske i borbe protiv terorizma, odnosno sa svrhom pružanja pomoći državama članicama NATO saveza ili EU te doprinosa međunarodnoj sigurnosti. Izraz "Korištenje" treba definirati kao angažiranje Oružanih snaga ili dijela Oružanih snaga bez primjene sile, osim u samoobrani, u svrhu pružanja pomoći civilnim institucijama. Dakle, razlikovni kriterij u primjeni izraza "Uporaba" i "Korištenje" bio bi kriterij mogućnosti uporabe sile uključivo i smrtonosnu silu. U tekstu zakona treba uzeti u obzir razlikovni kriterij i tekst zakona prilagoditi ovoj izmjeni koja je, u bitnom, vrlo bitna za djelokrug ovlasti koji se daje pojedinim odredbama Oružanim snagama. Primljeno na znanje Sugestije su opravdane. Međutim, s obzirom na opseg izmjena i dopuna, zauzet je pristup da će se ovakav spektar definicija proširivati prilikom izrade novog Zakona.
10 GRAD SLUNJ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA Unatoč svim obećanjima koja su Gradu Slunju dana u osobnim kontaktima i na sastancima sa predstavnicima Ministarstva obrane u posljednje dvije godine, u prijedlogu izmjena i dopuna Zakona ne predviđa se uvođenje naknade za one jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze veliki vojni kompleksi koji se koriste za potrebe oružanih snaga RH od kojih se jedan nalazi na području Grada Slunja. Predlažemo da se Zakon dopuni na način da se predvidi isplata naknade kao oblik obeštećenje za sva ona ograničenja koja jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze vojni kompleksi (i njihovi stanovnici) trpe zbog blizine navedenih objekata (od nemogućnosti korištenja prirodnih resursa do smanjenja kvalitete života). Primljeno na znanje Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 11. srpnja 2017. pokrenut je postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom te su ukinuti članci 19. stavka 1. i 26. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske u dijelovima koji glase na komunalnu naknadu. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 10. listopada 2017. pokrenut je postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom te su ukinuti članci 23. i 29. Zakona o obrani u dijelovima koji glase na komunalnu naknadu.. S obzirom na navedeno, postoji zakonska obveza plaćanja komunalne naknade.
11 HRVOJE MARKOVIĆ ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI, Članak 5. Članak 25. mijenja se i glasi: „(1) Pričuvni sastav Oružanih snaga dijeli se na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu, a mobilizacijska pričuva na nerazvrstanu i razvrstanu pričuvu. (2) Razvrstani pričuvnik je vojni obveznik koji je odslužio vojni rok ili je bio na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili u djelatnoj vojnoj službi te mu je određena vojna stručna specijalnost. (3) Razvrstanim pričuvnicima, prema potrebama popune Oružanih snaga, određuje se i priopćava ratni raspored u Oružanim snagama te ih se prema utvrđenim planovima poziva na službu u Oružane snage radi osposobljavanja, vježbi i drugih aktivnosti utvrđenih ovim Zakonom. (4) Način određivanja ratnog rasporeda i izdavanja osobne vojne opreme, način čuvanja, održavanja i vraćanja pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera. (5) Razvrstani pričuvnici mogu biti pozvani na službu u Oružane snage radi osposobljavanja i vježbi u ukupnom trajanju od najviše 30 dana tijekom jedne kalendarske godine. (6) Program osposobljavanja i vježbi za razvrstane pričuvnike iz točke 3. ovoga članka donosi načelnik Glavnog stožera. (7) Razvrstane pričuvnike na osposobljavanje i vježbe iz stavka 5. ovoga članka poziva nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane temeljem zahtjeva Oružanih snaga. (8) Ograničenja iz stavka 5. ovoga članka ne primjenjuje se na razvrstane pričuvnike upućene na vojnu izobrazbu te u slučaju ratnog stanja i stanja neposredne ugroženosti. (9) Na službu iz stavka 5. ovoga članka ne upućuju se trudnice, samohrani roditelji odnosno skrbnici s jednim djetetom ili više djece mlađe od 10 godina te osobe koje skrbe o nemoćnim osobama.“ Nije prihvaćen Nositelj izrade Nacrta zakona ostaje kod predloženog rješenja.
12 HRVOJE MARKOVIĆ ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI, Članak 4. Članak 21. mijenja se i glasi: „(1) Vojna obveza sastoji se od novačke obveze, obveze služenja vojnog roka odnosno civilne službe i služenja u pričuvnom sastavu Oružanih snaga. (2) Kada nije na snazi obveza služenja vojnog roka, vojni obveznici podliježu uvođenju u vojnu evidenciju. (3) Način vođenja evidencije, obvrazac vojne iskaznice i način njezina izdavanja, pozivanja, prava i obveze i način izvršavanja vojne obveze pravilnikom propisuje ministar obrane.“ Nije prihvaćen Mišljenja smo da nema potrebe mijenjati članak 21. jer za potrebe razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske postoji dovoljan broj muškaraca vojnih obveznika te ne postroji potreba da kada nije na snazi obveza služenja vojnog roka da se žene – vojni obveznici uvode u vojnu evidenciju.
13 HRVOJE MARKOVIĆ ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI, Članak 5. St. 9. predložene izmjene članka izravno diskriminira očeve s obzirom na njihov spol te krši ravnopravnost spolova, što je u suprotnosti s Ustavom, jer se majke ne upućuju na službu dok se očeve upućuje. Nije prihvaćen Predloženo se ne prihvaća radi dodatne zaštite majčinstva.
14 HRVOJE MARKOVIĆ ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI, Članak 4. Spomenuti članak i stavak Zakona o obrani izravno diskriminira muškarce na temelju spola, što je u suprotnosti s ustavom i ustavnim poretkom, a ovakvim se prijedlogom diskriminacija na temelju spola produbljuje. Čl. 21. st. 2., 3. i 4. ograničavaju slobodu muškaraca temeljem njihovog spola, što je izravna zakonska diskriminacija i kršenje ravnopravnosti spolova. Predlaže se brisanje diskriminatornih odredbi vojne obveze koje obvezuju muškarce na 5 godina dužu vojnu obvezu te ih podliježe novačkoj obvezi i obvezi služenju vojnog roka odnosno civilne službe, odnosno uvođenju u vojnu evidenciju. U međuvremenu se priprema prijedlog ocjene ustavnosti postojećeg Zakona o obrani. Nije prihvaćen Člankom 18. Zakona o obrani propisano je da državljani Republike Hrvatske dužnost i prava u obrani ostvaruju kroz vojnu obvezu, dragovoljno vojno osposobljavanje, služenje u ugovornoj pričuvi, radnu obvezu, radnu pomoć, materijalnu obvezu i pravo i obvezu za osposobljavanje za potrebe obrane. Time je omogućeno da se u obranu ravnopravno ukuljučuju pripadnici oba spola.
15 IM ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI, Članak 24. U članku 24. prijedloga izmjena i dopuna Zakona u obrani iza riječi Ministarstvo obrane treba dodati i Oružane snage Republike Hrvatske. Članak 24. U članku 113. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase: „(2) Državnim službenicima i namještenicima raspoređenima u službu u Ministarstvo obrane i Oružane snage Republike Hrvatske ministar obrane može odlukom utvrditi dodatak na plaću zbog posebnih uvjeta rada, težine i naravi poslova i odgovornosti . Obrazloženje: Obzirom na Zakon o obrani (Narodne novine, broj 73/13, 75/15 i 27/16) u djelu: Glava VI. PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI OSOBA U SLUŽBI U MINISTARSTVU OBRANE I ORUŽANIM SNAGAMA Članak 113. (1) U službu u Ministarstvo obrane raspoređuju se državni službenici i namještenici te djelatne vojne osobe na položaje i radna mjesta utvrđena Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva obrane. (2) U službu u Oružane snage raspoređuju se djelatne vojne osobe i državni službenici i namještenici na ustrojbena mjesta utvrđena knjigama ustroja stožera, zapovjedništava, postrojbi i ustanova Oružanih snaga. Iz navedenih članaka razvidno je da se državni službenici i namještenici raspoređuju u Ministarstvo obrane i u Oružane snage RH. Eksplicitnim navođenjem predloženog članka 24 osigurava se nedvojbena primjena istoga na državne službenike i namještenike raspoređene u Ministarstvu obrane i u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Prema obrazloženju predlagatelja: „Uz članak 24. propisuje se mogućnost utvrđivanja dodatka na plaću državnim službenicima i namještenicima raspoređenim na službu u Ministarstvo obrane. Ministarstvo obrane ima planske, usmjeravajuće, koordinacijske i nadzorne funkcije u obrani i osigurava uvjete za funkcioniranje i djelovanje Oružanih snaga Republike Hrvatske odnosno pridonosi ostvarivanju obrambene funkcije u Republici Hrvatskoj. Državni službenici i namještenici raspoređeni na službu u Ministarstvo obrane sudjeluju u važnim zadaćama koje proizlaze iz specifičnosti obrambenog resora, kao što je pružanje potpore provedbi aktivnostima Oružanih snaga Republike Hrvatske, uključujući obuku, vježbe, operacije potpore miru, pomoć civilnim institucijama te niz drugih aktivnosti usmjerenih jačanju obrambenih sposobnosti Republike Hrvatske. Pored toga, državni službenici i namještenici raspoređeni na službu u Ministarstvo obrane, osim poslova iz vojno-obrambenog područja, dužni su se pridržavati mjera zaštite tajnosti podataka i provoditi propisane mjere i standarde po područjima informacijske sigurnosti. Uz osnovna znanja i vještine, državni službenici i namještenici zaposleni u Ministarstvu obrane moraju raspolagati nizom dodatnih znanja i vještina te poštivati posebnosti rada u obrambenom resoru. Navedeno neće utjecati na povećanje izdataka za osoblje niti povećanje financijskog plana Ministarstva obrane, nego će se sredstva iznaći unutar postojećih rashoda za zaposlene.“ Državni službenici i namještenici raspoređeni u Oružanim snagama RH, pored gore pobrojanog iz citata obrazloženja predlagatelja, posjeduju posebna znanja i vještine te izravno sudjeluju u provedbi zadaća i funkcioniranju Oružanih snaga Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Predlaženo nije predmet Nacrta prijedloga zakona.
16 Jandre Zrno ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI, Članak 24. U članku 113. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. 3. i 4. koji glase: (2) Državni službenici i namještenici te djelatne vojne osobe raspoređene na položaje i radna mjesta u Ministarstvu obrane imaju jednake obveze, jednake mogućnosti rasporeda i jednaka prava. Na djelatnike se primjenjuje povoljnije pravo. Obrazloženje: U Ministarstvu obrane primjenjuju se različiti propisa na ove dvije kategorije djelatnika. Odredbe i praksa, stavlja državne službenike u nepovoljniji položaj. (plaća državnih službenika je manja i do 60% za jednaku stručnu spremu, za jednak rad i rad jednake vrijednosti. DS ne ostvaruju dodatke na plaću, besplatnu prehranu i dopunsko osiguranje, ...) Trenutno u Pravilniku o unutarnjem redu ustrojena su radna mjesta koja izravno diskriminiraju državne službenike (Državni službenici ne mogu se rasporediti na ta mjesta, bez obzira na struku, znanje i vještine, tj. ustrojena su radna mjesta po "odori".) Primljeno na znanje Prijedlog dopune u stavku 2. nije prihvatljiv. Državni službenici ne mogu se u potpunosti izjednačiti s pravima i obvezama djelatnim vojnim osobama, prvenstveno zbog razlika u stručnim kompetencijama i različitosti obveza po pitanju službe u Oružanim snagama.
17 Jandre Zrno ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI, Članak 19. U članku 89. Mjenja se i glasi Poseban propis iz članka 88. stavka 8. ministar obrane obvezan je donijeti u roku 6 mjeseci. Nije prihvaćen Navedeno što se predlaže je doneseno, a uz to je i predložena odredba u prijelaznim odredbama Nacrta zakona koja uređuje tu problematiku.
18 Jandre Zrno ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI, Članak 18. U članku 87. Dodaje se stavak 2. i 3. (2) O izvršenom nadzoru, utvrđenom stanju i poduzetim odnosno naređenim mjerama i radnjama inspektor Inspektorata sastavlja zapisnik. (3) Primjerak zapisnika o inspekcijskom nadzoru Inspektorat je dužan dostaviti Vladi, ministru obrane, načelniku Glavnog stožera za nadzor dijelova Oružanih snaga te odgovornoj osobi civilnih nositelja obrambenih priprema. U članku 87. stavku 2. postaje stavak 4., a riječ: „zvanje“ briše se. U članku 87. stavku 3. Postaje stavak 5., a riječi: „ministar obrane“ zamjenjuje se riječima „Ministarstvo uprave“. Nije prihvaćen Zapisnik o provedenom inspekcijskom nadzoru dostavlja se ministru obrane koji je član Vlade. Neprihvatljivo je da program za polaganje stručnog ispita za inspektore Inspektorata obrane propisuje drugo tijelo državne uprave, radi se o dokumentu koji ima interni karakter primjene.
19 Jandre Zrno ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI, Članak 17. Dodati Članak 17.a članak 85. stavak 2. - Dodati „i pravne osobe posebno važne za obranu” u članaku 85. Dodaje se stavak 7. i 8. (7) Glavni inspektor ne može biti osoba koja je predhodnih 4 godine obavljala rukovodeće i odgovorne dužnosti u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama. (7) Glavni inspektor po završetku mandata 4 godina ne može biti raspoređena na odgovorne i rukovodeće dužnosti u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama. Nije prihvaćen Člankom 83. stavkom 2. Zakona o obrani regulirano je da inspektori Inspektorata obrane nadziru civilne nositelje obrambenih priprema. Tim nadzorom mogu doći do svih relevantnih informacija vezanih uz obrambene pripreme pravnih osoba posebno važnih za obranu. Dopuna članka 85. Zakona novim stavcima koji se odnose na mogućnost izbora glavnog inspektora obrane i njegovom položaju po prestanku mandata nije prihvatljiv na predloženi način; prirodno je i logično da se, obzirom na mjesto i ulogu Inspektorata obrane u području obrane, na dužnost inspektora, pa tako i glavnog inspektora raspoređuju djelatnici koji su upravo uspješno obnašali rukovodeće i odgovorne dužnosti, jer je pretpostavka da su to djelatnici s odgovarajućom, civilnom i vojnom izobrazbom i koji imaju potrebita znanja, stručnost i vještine koje se zahtjevaju za obnašanje dužnosti u Inspektoratu obrane. U odnosu na prijedlog da osoba po isteku mandata na dužnosti glavnog inspektora obrane ne može biti raspoređena na odgovorne i rukovodeće dužnosti, prijedlog je u suprotnosti s odredbama i načelima kojima je propisan način raspoređivanje djelatnih vojnih osoba; nejasno je na koja bi se to mjesta raspoređivao glavni inspektor obrane po isteku mandata ako ne na najviša rukovodeća odnosno zapovjedna mjesta obzirom da se radi o osobi osobnog čina razine generala.
20 Jandre Zrno NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA, III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA Je li izvršena fiskalna procjena posljedica za proračun, sukladno članku 15. stavak 1. i stavak 2. Obrazloženje Trebaju li dodatna financijska sredstva za: - pričuvnika koji se pozivaju na dragovoljno vojno osposobljavanje, a posebno pričuvnih dočasnika i časnika, - privremeno stavljanje u pripravnost dijela postrojbi Oružanih snaga Republike Hrvatske. - određena prava i obveze državnih službenika i namještenika raspoređenih na službu u Ministarstvo obrane u pogledu dodatka na plaću odnosno upućivanja na rad u međunarodna tijela. - Članak 16. - članku 74. stavku 1. iza riječi: „ugroženosti“ dodaju se riječi: „te u slučaju katastrofa i velikih nesreća.“ Primljeno na znanje Izvršena je procjena fiskalnog učinka i utvrđeno da za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
21 Marko Božić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA Nema nikakvog zakona o pravu na premjestaj. Zivim sa samohranim ocem koji je Hrvatski ratni dragovoljac i 2015 godine mu je amputirana noga radi gangrene pa je moje pitanje da li ce se sta promjeniti u vezi toga.. da li ce se donjeti kakav zakon u vezi prava na premjestaj zbog teske bolesti u obitelji? Nije prihvaćen Pitanje prava u odnosu na člana obitelji kojem je potrebna posebna njega ne može se rješavati Zakonom o obrani.
22 Neda Mijan Vranješ ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI, Članak 4. U članku 21. predlaže se dodavanje stavka 6. koji glasi: " (6) Kada je na snazi obveza služenja vojnog roka, žene vojni obveznici mogu dragovoljno pristupiti služenju vojnog roka." OBRAZLOŽENJE: Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske (NN, 73/13) i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske (nn, 75/15) kod prijema vojnika/mornara (članak 36.) i kandidata za časnike (članak 43.) jedan od uvjeta je odslužen vojni rok ili uspješno završen program dragovoljnog vojnog osposobljavanja. Ukoliko bi na snazi bila obveza služenja vojnog roka, ne bi se provodilo dragovoljno vojno osposobljavanje te ženama koje žele pristupiti djelatnoj vojnoj službi treba omogućiti ispunjavanje uvjeta kroz odsluženje vojnog roka. U članku 23. predlaže se izmjena stavka 1. te glasi: " (1) Služenje vojnog roka odnosno civilne službe obvezno je po sili zakona za SVE vojne obveznike u slučaju stanja neposredne ugroženosti ili ratnog stanja." U članku 23. predlaže se dodavanje stavka 7. koji glasi: "(7) Na službu iz stavka 1. ovog članka ne upućuju se trudnice, samohrani roditelji odnosno skrbnici s jednim djetetom ili više djece mlađe od 18 godina." U članku 23. predlaže se dodavanje stavka 8. koji glasi: "(8) Ukoliko u istom kućanstvu s malodobnom djecom ima više vojnih obveznika, na službu iz stavka 1. ovog članka se ne upućuje jedan od skrbnika malodobne djece." OBRAZLOŽENJE: Ustavom Republike Hrvatske člankom 14. između ostalog je propisano kako su svi pred zakonom isti, te člankom 47. je propisano kako je vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost svih za to sposobnih građana. Temeljem gore navedenih članaka smatram kako i žene trebaju podlijegati služenju vojnog roka u slučaju stanja neposredne ugroženosti ili ratnog stanja sa određenim izuzecima i za muškarce i za žene koji su definirani stavcima 7. i 8. Jedan od glavnih razloga za predloženu izmjenu je mali broj vojno sposobnog stanovništva Republike Hrvatske te bi se u slučaju neposredne ugroze ili ratnog stanja trebalo vojno obučiti i angažirati i muškarce i žene. Primljeno na znanje Predložena dopuna nije nužna. U slučaju ponovnog uvođenja obveze služenja vojnog roka (za muškarce) može se, sukladno s okolnostima koje bi tada bile na snazi, istom odlukom regulirati i pitanje pozivanja žena na dragovoljno vojno osposobljavanje.
23 OPĆINA RAKOVICA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA Unatoč silnim dugogodišnjim nastojanjima Općine Rakovica u suradnji s Gradom Slunjom i općinama Saborsko, Josipdol i Tounj, za rješavanjem problema oko isplate mjesečne pravične naknade kao obeštećenja zbog nemogućnosti korištenja prirodnih i svih drugih resursa na području vojnog vježbališta Eugen Kvaternik, do danas nije riješen ovaj veliki problem, te smo stoga potaknuti staviti primjedbe na nacrt ovog Zakona, obzirom u istom nije ispoštovano obećanje da će se izmjenama Zakona isto učiniti, a za što smo dobili i pisano očitivanje od strane Ministarstva obrane u travnju ove godine. Dakle, naknada se traži zbog nemogućnosti ostvarivanja ustavom zajamčenog prava na lokalnu samoupravu jer sve jedinice lokalne samouprave, pa i jedinice područne (regionalne) samouprave, nisu u mogućnosti uopće pristupiti na granice svog samoupravnog djelokruga, samim time su ograničene u mogućnosti ostvarivanja prihoda kao ostale jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje ne trpe ovakva ograničenja, niti se mogu koristiti prirodni resursi,ne može se izgraditi brza cesta kao priključak na autocestu u smjeru čvorišta Ogulin, kao najbližeg pristupa autocesti, zbog toga svi investitori izbjegavaju ove krajeve, mladi ljudi iseljavaju, a istovremeno stalno slušamo o demografskoj obnovi i naseljavanju u ruralna područja, što je s ovakvim postupanjem i neuvrštavanjem u prijedlog zakona navedene naknade, u najmanju ruku apsurdo i proturječno. Dakle, jedino što tražimo jest da se ostavri načelo ravnopravnosti sa svim jedinicama lokalne samouprave jer u ovom trenutku nažalost nije tako. Nitko ne tvrdi da RH nisu potrebne oružane snage niti živimo u iluziji da će se ukinuti vojna vježbališta, ali onda tražimo barem mogućnost da se kroz obeštećenje može povećati kvaliteta života na ovakvim područjima diljem RH. Primljeno na znanje Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 11. srpnja 2017. pokrenut je postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom te su ukinuti članci 19. stavka 1. i 26. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske u dijelovima koji glase komunalne naknade. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 10. listopada 2017. pokrenut je postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom te su ukinuti članci 23. i 29. Zakona o obrani u dijelovima koji glase na komunalnu naknadu.. S obzirom na navedeno, postoji zakonska obveza plaćanja komunalne naknade.
24 Stanislav Linić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA, IV.TEKST NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI, S OBRAZLOŽENJEM PRIJEDLOG ZA DONOŠENJEM IZMJENA I DOPUNA ZAKONA O OBRANI 1. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE IZMJENA Ustavna osnova za donošenjem izmjena Zakona sadržana je u članku 2. i 8. Ustava Republike Hrvatske o suverenitetu, ovlastima Sabora Republike Hrvatske i Oružanim Snagama Republike Hrvatske. 2. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Hrvatski časnički zbor utemeljen je prema naputku Vrhovnog zapovjednika 24.kolovoza 1991.godine, na kojem je usvojena programska deklaracija i Pravila Hrvatskog časničkog zbora sa ciljem da se osnuje samostalna hrvatska organizacija časnika i dočasnika, djelatnih i pričuvnih primjereno demokratskim promjenama u novom ustroju vlasti, kao i okupljanju svih časnika i dočasnika, hrvatskih domoljuba u pripomoći čimbenicima obrane Hrvatske od prijeteće agresije. Hrvatski časnički zbor zasnovan je na temeljnim načelima hrvatske državne politike, na ravnopravnosti njenih građana, na općem demokratskom načelu dobrovoljnosti i nestranačka, te na temeljnim načelima političko-teritorijalnog ustroja hrvatske države. Po tom načelu prilagođena je i organizacijska struktura Hrvatskog časničkog zbora i cjelokupni njegova rad i djelovanje. Hrvatskom časničkom zboru, kao trajna zadaća definirana je poduka i osposobljavanje časnika i dočasnika za obranu Hrvatske kao onih čimbenika koji nemaju ratni raspored zbog sposobnosti za vojnu službu, tako i onih koju si izvan dobne granice odrađene Zakonom o obrani. Ovim kategorijama ljudstva dana je zadaća Hrvatskom časničkom zboru da razvija domoljublje i tradiciju hrvatskog časnika i dočasnika, te brigu za stalno socijalno pitanje časnika, kao i međusobno druženje, razvijanje suradničkih odnosa među časnicima i razvijanje etike časničkog poziva. U tom smislu je i zadaća na suradnji sa svim čimbenicima sustava obrane i časničkih organizacija prijateljskih država. Na temelju postojećeg stanja i zadanih ciljeva, izmjenama zakonske regulative trajno se rješava uloga, zadaća, općedruštveni položaj Hrvatskog časničkog zbora i odnos prema Oružanim snagama Republike Hrvatske. Ovom prilikom želimo podsjetiti da su ove prijedloge tijekom svibnja 1993. godine kada se raspravljalo o Zakonu o obrani podržali Odbor za Unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Zastupničkog doma i Komisija za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Županijskog doma Sabora prilikom rasprave izmjena i dopuna Zakona o obrani. 3. POTREBNA SREDSTVA ZA PROVEDBU ZAKONA Za provedbu ovog Zakona nisu potrebna dodatna sredstva, jer se programi i zadaću mogu financirati iz postojećih sredstava za ove namjene. 4.POSTUPAK IZRADE I SUDIONICI U postupku izrade teksta izmjena i dopuna Zakona o obrani Hrvatski časnički zbor predlaže da se u tijek rasprave uključe i njeni članovi da bi mogli detaljnije obrazložiti ciljeve i zadaću pričuvnih časnika i dočasnika u obrani suvereniteta Republike Hrvatske po uzoru na susjedne i europske zemlje koje tu problematiku imaju već reguliranu. Prijedlog ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI Članak___ U Glavi III. DUŽNOSTI I PRAVA GRAĐANA U OBRANI, 1.Zajedničke odredbe iz članka 23 dodati novi članak 23a koji glasi: Članak 23a Hrvatski časnički zbor kao društvena organizacija od posebnog značaja za obranu, razvija aktivnost na osposobljavanju, opće vojnom i stručnom usavršavanju pričuvnih časnika i dočasnika, te na ostvarivanju drugih zadaća u području obrane. Hrvatski časnički zbor ima pravo i dužnost u skladu sa prirodom i karakterom svoje djelatnosti, pripremati, osposobljavati hrvatske časnike i dočasnike, te druge građane za njihovo neposredno sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kroz pripreme, dogradnju i usavršavanje stručnih vojnih znanja i vještina, te razvojem i unapređivanjem tehničke kulture i fizičkih sposobnosti. Hrvatski časnički zbor u skladu sa svojom ulogom i zadaćom dužan je provoditi vlastite pripreme za rad u ratu, neposrednoj ratnoj opasnosti i u drugim izvanrednim prilikama a u svojim statutima, općim aktima, planovima i programima utvrditi mjere, radnje i postupke kojima se utvrđuju i osiguravaju aktivnosti u pripremi za obranu suvereniteta Republike Hrvatske, te osiguravaju novčana sredstva za te pripreme. Članak ____ U Glavi VII.FINANCIRANJE OBRANE, iza članka 132. dodati novi članak 132a Članak 132.a Programe i aktivnosti Hrvatskog časničkog zbora koji su od posebnog značaja za obranu i pripreme suvereniteta Republike Hrvatske novčano se osiguravaju godišnje kroz način planiranja, programiranja, izrade i izvršenja proračuna u Ministarstvu obrane, koji se uređuju posebnim propisom ministra obrane. OBRAZLOŽEJE ODREDABA PRIJEDLOGA ZAKONA Predloženim člancima 23a i 132a utvrđuje se mjesto o zadaća Hrvatskog časničkog zbora sustavu permanentnog obrazovanja i pripremanja pričuvnog sastava za eventualne nepredviđene situacije kada se radi o pitanjima obrane suvereniteta Republike Hrvatske. U tom smislu utvrđena je obaveza da se kroz planove i druge mjere koje donosi Ministarstvo obrane koordiniraju obaveze, zadaće i rokovi za provođenjem utvrđenih zajedničkih ili posebnih zadataka. U okviru ovih zadaća iz već postojećih redovnih osiguranih sredstava namijenila bi se redovna i izvanredna sredstva prema dobivenim poslovima koje treba odraditi Hrvatski časnički zbor. S poštovanjem, Rozarijo Rozga stožerni brigadir u mirovini Predsjednik Hrvatskog časničkog zbora-zajednice udruga Nije prihvaćen Primjedba je neprihvatljiva iz razloga što je djelovanje udruga u Republici Hrvatskoj, pa tako i Udruge Hrvatski časnički zbor propisano Zakonom o udrugama.
25 Zlatko Pračić ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBRANI, Članak 7. Koji je status osoba koje su prošle program naveden u stavci 9 ovog članka? Podliježu li one stegovnoj odgovornosti i jesu li obveznici u bilo kojem obliku? Ako ne, na koji način će biti zaštićene osobe koje ih osposobljavaju kroz taj program? Primljeno na znanje Pitanje će postati aktualno tijekom razvijanja pilot-projekata osposobljavanja. Načelno, ako će se osposobljavanje provoditi u sklopu Oružanih snaga, pristupnici osposobljavanja će trebati imati prava i obveze kao i ostali pripadnici Oružanih snaga.