Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Bubi Lee REPUBLIKA HRVATSKA U cijelosti se pridružujem komentaru Jurice Jurića koji je utemeljen na neospornim argumentima zbog kojih svakako treba ustanoviti i Općinsko državno odvjetništvo u Đakovu za područje Općinskog suda u Đakovu kojima samo treba još dodati da je područje koje pokriva Općinski sud u Đakovu i po broju stanovnika i prostorno veliko područje, znatno veće od prijedloga za osnivanje Općinskih državnih odvjetništava pri nekim drugim sudovima (npr. u Metkoviću) a to bi doprinosilo bržem , jednostavnijem , ekonomičnijem a za stranke svakako jeftinijem okončanju svih postupaka pa tako i kaznenih , te da se svakoj stranci , bila ona okrivljenik ili oštećenik omogući da ostvari svoje zakonsko pravo pred najbližim i njemu najdostupnijem državnom odvjetništvu a ne da zbog financijskog izdatka nije u mogućnosti ostvariti to svoje pravo, jer putovanje u nadležno Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku iziskuje ne mali , dodatni trošak , a smatram da je svrha ovog prijedloga Zakona o državnim odvjetništvima upravo sve gore navedeno, uključujući i komentar Jurice Jurića. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Uvažavajući posebnosti državnoodvjetničke organizacije u odnosu na sudove, jedna od temeljnih polazišnih osnova predložene mreže pravosudnih tijela je i da mreže ove dvije vrste pravosudnih tijela ne moraju nužno biti podudarne. Dok je jedan od najvažnijih razloga za ustanovljavanje novih općinskih sudova osiguranje veće dostupnosti sudova građanima i poticanje razvoja pojedinih područja koja više nisu sjedišta sudova i drugih državnih tijela, a za koje je prema broju stanovnika odnosno drugim posebnostima njihovog položaja utvrđena osnovana potreba ustanovljavanja novog suda, kod mreže državnih odvjetništava prvenstveno se u obzir uzima učinkovitost i ekonomičnost rada državnih odvjetništava. Uvažavajući i izneseno mišljenje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, ali i činjenicu da po prirodi rada i funkcioniranja pravosudnih tijela u slučaju državnih odvjetništava primat nije osiguranje boljeg pristupa građana ovom tijelu, za područje Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku nije utvrđena potreba ustanovljavanja Općinskog državnog odvjetništva u Đakovu.
2 GRAD ĐAKOVO REPUBLIKA HRVATSKA U skladu sa obrazloženjima koje ste dali pod II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI “...S obzirom da je sadašnja organizacija mreže sudova neodgovarajuća i neučinkovita u pružanju zaštite građanima i gospodarstvu te da je nužno pristupiti njezinoj novoj organizaciji, potrebno je stoga i mrežu općinskih i županijskih državnih odvjetništava uskladiti s novom organizacijom mreže sudova. Ovim prijedlogom Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, a uzimajući u obzir novu organizaciju mreže sudova, predlaže se da se u Republici Hrvatskoj ustanove 33 općinska državna odvjetništva i 15 županijskih državnih odvjetništava za postupanje u kaznenim i u građansko-upravnim postupcima. Ovakva reorganizacija mreže općinskih i županijskih državnih odvjetništava te određivanje njihovih područja nadležnosti sukladno područjima nadležnosti općinskih i županijskih sudova osigurat će bolju organizaciju rada općinskih i županijskih državnih odvjetništava,...“, gdje se navodi da će se nova mreža državnih odvjetništava uskladiti sa novom mrežom sudova te da će se prema tome uspostaviti 33 općinska državna odvjetništva te s obzirom da ste prijedlogom Zakona o područjima i sjedištima sudova predvidjeli novu mrežu sudova te uspostavu Općinskog suda u Đakovu, smatramo potrebitim uspostavu i Općinsko državnog odvjetništva u Đakovu, koje bi pokrivalo područje Općinskog suda u Đakovu, stoga predlažemo nadopunu članka 2., toč. IV. Prijedloga Zakona na način da se uz Općinsko državno odvjetništvo u Osijeku ustroji i Općinsko državno odvjetništvo u Đakovu i to za područje Općinskog suda u Đakova odnosno za područje općina: Donja Motičina, Drenje, Đurđenovac, Feričanci, Gorjani, Koška, Levanjska Varoš, Podgorač, Punitovci, Satnica Đakovačka, Semeljci, Strizivojna, Trnava i Viškovci te gradova: Đakovo i Našice. Grad Đakovo Nije prihvaćen Ne prihvaća se Prima se na znanje Nenormativni dio Nacrta usklađen je s tekstom Nacrta prijedloga ovog Zakona. Uvažavajući posebnosti državnoodvjetničke organizacije u odnosu na sudove, jedna od temeljnih polazišnih osnova predložene mreže pravosudnih tijela je i da mreže ove dvije vrste pravosudnih tijela ne moraju nužno biti podudarne. Dok je jedan od najvažnijih razloga za ustanovljavanje novih općinskih sudova osiguranje veće dostupnosti sudova građanima i poticanje razvoja pojedinih područja koja više nisu sjedišta sudova i drugih državnih tijela, a za koje je prema broju stanovnika odnosno drugim posebnostima njihovog položaja utvrđena osnovana potreba ustanovljavanja novog suda, kod mreže državnih odvjetništava prvenstveno se u obzir uzima učinkovitost i ekonomičnost rada državnih odvjetništava. Uvažavajući i izneseno mišljenje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, za područje Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku nije utvrđena potreba ustanovljavanja Općinskog državnog odvjetništva u Đakovu.
3 Jurica Jurić REPUBLIKA HRVATSKA Uvažavajući obrazloženje predlagatelja, odnosno, navode iz ocjene stanja i osnovnih pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom, prema kojima se predlaže ustanovljavanje nove mreže općinskih državnih odvjetništava sukladno novoj mreži sudova, predlažem dopunu članka 2. toč. IV Nacrta prijedloga na način da se osim Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku ustroji i Općinsko državno odvjetništvo u Đakovu i to za područje Općinskog suda u Đakova odnosno za područje općina: Donja Motičina, Drenje, Đurđenovac, Feričanci, Gorjani, Koška, Levanjska Varoš, Podgorač, Punitovci, Satnica Đakovačka, Semeljci, Strizivojna, Trnava i Viškovci te gradova: Đakovo i Našice. Naime, iz obrazloženja Nacrta prijedloga u pogledu članka 2. navedeno je kako se ustanovljava 33 općinska državna odvjetništva, dok se isčitavanjem članka 2. vidi kako je predviđeno ustanovljavanje ukupno 26 općinskih državnih odvjetništava, slijedom čega pretpostavljam da je moguće došlo do omaške ili propusta u pisanju prijedloga, radi čega je izostalo navođenje još 7 općinskih državnih odvjetništava. Naime, predlagatelj je predvidio osnivanje novih općinskih državnih odvjetništava za određena mjesta gdje su osnovani općinski sudovi, primjerice u Metkoviću ili Vinkovcima, dok je isto izostalo za područje Općinskog suda u Đakovu. Nekadašnje Općinsko državno odvjetništvo u Đakovu – Kazneni odjel do svojeg ukidanja 2011. godine, od 2008.g. bilježilo je porast broja predmeta, te je u 2010.g. imalo 314 kaznenih predmeta s 286 donesenih odluka. Općinsko državno odvjetništvo u Đakovu – Građansko-upravni odjel od 2007.g. također je bilježilo porast broja predmeta, te od 722 novozaprimljena predmeta u 2007.g., u 2010.g. bilježilo je 1.105 novozaprimljenih predmeta. Općinsko državno odvjetništvo u Đakovu imalo je jednog državnog odvjetnika te dva zamjenika u kaznenom odjelu i jednog zamjenika u građansko-upravnom odjelu, dakle 4 dužnosnika i ukupno 8 službenika, a što se tiče opremljenosti za rad, do reorganizacije mreže sudova 2014. godine, prostorije Općinskog državnog odvjetništvu u Đakovu su bile potpuno opremljene svom opremom predviđenom i potrebnom za provođenje kaznenog postupka sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku, te je oprema samo preseljena u prostorije Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku. Navedeni podaci, iako iz ranijeg vremena, predstavljaju argument u korist opravdanosti postojanja Općinskog državnog odvjetništva u Đakovu i Općinskog suda u Đakovu, ne samo s obzirom na ukupan broj predmeta i priliv novih, nego i na broj stanovnika, jer se statistički trend nije mijenjao. Izmjenama mreže sudova, uvažavajući zatečeno stanje broja sudaca i raniji priliv predmeta, nameće se i potreba za osnivanjem Općinskog državnog odvjetništva u Đakovu, dok u logističkom smislu, iz javno dostupnog Registra državne imovine razvidno je da Republika Hrvatska ima mogućnosti i može osigurati i potrebne prostorije, čak i u većem opsegu, nego je to sada omogućeno postojećoj Stalnoj službi u Đakovu Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku. Za napomenuti je da sadašnji Građansko-upravni odjel Stalne službe u Đakovu Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku opravdava svoje postojanje, ne samo brojem predmeta i prilivom novih, nego i činjenicom zakonskih izmjena u pogledu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i u pogledu daljnjeg sređivanja zemljišnoknjižnog stanja, odnosno, obnove i/ili preoblikovanja zemljišnih knjiga u kojim postupcima je potrebno sudjelovanje državnog odvjetništva. Prema predloženom zakonskom rješenju Zakona o područjima i sjedištima sudova, Općinski sud u Đakovu u svojoj teritorijalnoj nadležnosti bi imao područje s preko 73.000 stanovnika, koja brojka zasigurno opravdava i ustanovljavanje Općinskog državnog odvjetništva u Đakovu, slijedom čega se ovime isto i sugerira predlagatelju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Uvažavajući posebnosti državnoodvjetničke organizacije u odnosu na sudove, jedna od temeljnih polazišnih osnova predložene mreže pravosudnih tijela je i da mreže ove dvije vrste pravosudnih tijela ne moraju nužno biti podudarne. Dok je jedan od najvažnijih razloga za ustanovljavanje novih općinskih sudova osiguranje veće dostupnosti sudova građanima i poticanje razvoja pojedinih područja koja više nisu sjedišta sudova i drugih državnih tijela, a za koje je prema broju stanovnika odnosno drugim posebnostima njihovog položaja utvrđena osnovana potreba ustanovljavanja novog suda, kod mreže državnih odvjetništava prvenstveno se u obzir uzima učinkovitost i ekonomičnost rada državnih odvjetništava. Uvažavajući i izneseno mišljenje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, za područje Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku nije utvrđena potreba ustanovljavanja Općinskog državnog odvjetništva u Đakovu
4 Jurica Jurić Članak 2., IV. Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku za područje Županijskog suda u Osijeku: Uvažavajući obrazloženje predlagatelja, odnosno, navode iz ocjene stanja i osnovnih pitanja koja se trebaju urediti ovim Zakonom, prema kojima se predlaže ustanovljavanje nove mreže općinskih državnih odvjetništava sukladno novoj mreži sudova, predlažem dopunu članka 2. toč. IV Nacrta prijedloga na način da se osim Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku ustroji i Općinsko državno odvjetništvo u Đakovu i to za područje Općinskog suda u Đakova odnosno za područje općina: Donja Motičina, Drenje, Đurđenovac, Feričanci, Gorjani, Koška, Levanjska Varoš, Podgorač, Punitovci, Satnica Đakovačka, Semeljci, Strizivojna, Trnava i Viškovci te gradova: Đakovo i Našice. Naime, iz obrazloženja Nacrta prijedloga u pogledu članka 2. navedeno je kako se ustanovljava 33 općinska državna odvjetništva, dok se isčitavanjem članka 2. vidi kako je predviđeno ustanovljavanje ukupno 26 općinskih državnih odvjetništava, slijedom čega pretpostavljam da je moguće došlo do omaške ili propusta u pisanju prijedloga, radi čega je izostalo navođenje još 7 općinskih državnih odvjetništava. Naime, predlagatelj je predvidio osnivanje novih općinskih državnih odvjetništava za određena mjesta gdje su osnovani općinski sudovi, primjerice u Metkoviću ili Vinkovcima, dok je isto izostalo za područje Općinskog suda u Đakovu. Nekadašnje Općinsko državno odvjetništvo u Đakovu – Kazneni odjel do svojeg ukidanja 2011. godine, od 2008.g. bilježilo je porast broja predmeta, te je u 2010.g. imalo 314 kaznenih predmeta s 286 donesenih odluka. Općinsko državno odvjetništvo u Đakovu – Građansko-upravni odjel od 2007.g. također je bilježilo porast broja predmeta, te od 722 novozaprimljena predmeta u 2007.g., u 2010.g. bilježilo je 1.105 novozaprimljenih predmeta. Općinsko državno odvjetništvo u Đakovu imalo je jednog državnog odvjetnika te dva zamjenika u kaznenom odjelu i jednog zamjenika u građansko-upravnom odjelu, dakle 4 dužnosnika i ukupno 8 službenika, a što se tiče opremljenosti za rad, do reorganizacije mreže sudova 2014. godine, prostorije Općinskog državnog odvjetništvu u Đakovu su bile potpuno opremljene svom opremom predviđenom i potrebnom za provođenje kaznenog postupka sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku, te je oprema samo preseljena u prostorije Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku. Navedeni podaci, iako iz ranijeg vremena, predstavljaju argument u korist opravdanosti postojanja Općinskog državnog odvjetništva u Đakovu i Općinskog suda u Đakovu, ne samo s obzirom na ukupan broj predmeta i priliv novih, nego i na broj stanovnika, jer se statistički trend nije mijenjao. Izmjenama mreže sudova, uvažavajući zatečeno stanje broja sudaca i raniji priliv predmeta, nameće se i potreba za osnivanjem Općinskog državnog odvjetništva u Đakovu, dok u logističkom smislu, iz javno dostupnog Registra državne imovine razvidno je da Republika Hrvatska ima mogućnosti i može osigurati i potrebne prostorije, čak i u većem opsegu, nego je to sada omogućeno postojećoj Stalnoj službi u Đakovu Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku. Za napomenuti je da sadašnji Građansko-upravni odjel Stalne službe u Đakovu Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku opravdava svoje postojanje, ne samo brojem predmeta i prilivom novih, nego i činjenicom zakonskih izmjena u pogledu raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, kao i u pogledu daljnjeg sređivanja zemljišnoknjižnog stanja, odnosno, obnove i/ili preoblikovanja zemljišnih knjiga u kojim postupcima je potrebno sudjelovanje državnog odvjetništva. Prema predloženom zakonskom rješenju Zakona o područjima i sjedištima sudova, Općinski sud u Đakovu u svojoj teritorijalnoj nadležnosti bi imao područje s preko 73.000 stanovnika, koja brojka zasigurno opravdava i ustanovljavanje Općinskog državnog odvjetništva u Đakovu, slijedom čega se ovime isto i sugerira predlagatelju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se Prima se na znanje Nenormativni dio Nacrta usklađen je s tekstom Nacrta prijedloga ovog Zakona. Uvažavajući posebnosti državnoodvjetničke organizacije u odnosu na sudove, jedna od temeljnih polazišnih osnova predložene mreže pravosudnih tijela je i da mreže ove dvije vrste pravosudnih tijela ne moraju nužno biti podudarne. Dok je jedan od najvažnijih razloga za ustanovljavanje novih općinskih sudova osiguranje veće dostupnosti sudova građanima i poticanje razvoja pojedinih područja koja više nisu sjedišta sudova i drugih državnih tijela, a za koje je prema broju stanovnika odnosno drugim posebnostima njihovog položaja utvrđena osnovana potreba ustanovljavanja novog suda, kod mreže državnih odvjetništava prvenstveno se u obzir uzima učinkovitost i ekonomičnost rada državnih odvjetništava. Uvažavajući i izneseno mišljenje Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, za područje Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku nije utvrđena potreba ustanovljavanja Općinskog državnog odvjetništva u Đakovu.