Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o dopuni Prijedloga plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva uprave za 2018. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Andrea Badelj DOPUNA PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2018. GODINU PRIJEDLOG: Donošenje Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika OBRAZLOŽENJE: Već se 12 (dvanaest) godina primjenjuju prijelazne i završne odredbe Zakona o državnim službenicima (NN 92/05) jer nije donijet poseban zakon kojim bi se uredile plaće državnih službenika. Na snazi su dva zakona koja se odnose na državne službenike Zakon o državnim službenicima i namještenicima (NN27/2001) i Zakon o državnim službenicima (NN 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 01/15, 138/15, 61/17) u dijelu koji se odnosi na plaće državnih službenika. Naime, plaće državnih službenika još se vežu na Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi (NN 37/2001) koja je donijeta temeljem Zakona o državnim službenicima i namještenicima (NN27/2001), a navedena Uredba ima 42 (četrdeset i dvije) izmjene i dopune. Na taj način izmjenjeni su koeficijenti samo za određene poslove u određenim državnim tijelima, čime se krši čl.10. st.2. Zakona o državnim službenicima (NN 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 01/15, 138/15, 61/17) koji kaže da državni službenici imaju pravo na jednaku plaću za jednaki rad, odnosno rad jednake vrijednosti. Primljeno na znanje U Nacionalnom programom reformi 2017. planirana je izrada Zakona o plaćama državnih službenika, za koju je zaduženo Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava. Imenovana je radna skupina za izradu zakona i u tijeku su aktivnosti vezane za izradu zakona i procjenu njegovih financijskih učinaka.
2 MARINA KRAJNOVIĆ DOPUNA PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2018. GODINU Kao što se još nikada nije dogodilo da se deficit državnog proračuna drastično smanji zato što su saborski zastupnici odlučili sami sebi smanjiti plaće i odustati od prava na povlaštene mirovine, jednako tako neće lokalna samouprava doživjeti iznenadan uzlet zato što je Zakonom o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano proračunsko ograničenje plaća (čl. 14. Zakona). Ako od 2010. godine nije došlo do nekih pozitivnih promjena, neće ni u budućnosti. Premise na kojima se temelji proračunsko ograničenje potpuno su pogrešne. Lokalni dužnosnici zasigurno neće raditi bez plaće samo zbog proračunskog ograničenja. A uostalom i zašto bi? Tko radi, ima pravo na plaću, a tko nije plaćen za svoj rad od njega ništa koristi. Plus što lokalni dužnosnici imaju za vratom brojne prekršajne odredbe raznih propisa, pa je u redu da za odgovornost koju moraju nositi imaju pravo na plaću (o njenoj visini se dakako može raspravljati). Proračunsko ograničenje potrebno je hitno preispitati i mijenjati. Primljeno na znanje Ministarstvo uprave ne planira izmjenu Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u 2018. godini. Međutim, kada se bude mijenjao navedeni Zakon, razmotrit će se i ovaj prijedlog.
3 MARINA KRAJNOVIĆ DOPUNA PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI ZA 2018. GODINU Potrebno je preispitati učinke proračunskog ograničenja plaća propisanih člankom 14. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 28/10). Način na koji je ograničenje sada formulirano predstavlja prepreku razvoju općina i gradova u ruralnim područjima. Proračunsko ograničenje potrebno je kritički preispitati i preformulirati. Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi donesen je 2010. s prvenstvenim ciljem ograničavanja visine plaća lokalnih dužnosnika i u tom dijelu Zakon se pokazao svrhovitim. Međutim, hrvatska lokalna samouprava ostaje okamenjena u 2010. godini i nema mogućnosti za daljnji razvoj, iako smo u međuvremenu pristupili Europskoj uniji i na raspolaganju su nam razni fondovi EU. Osim toga, ne treba zanemariti činjenicu da su u međuvremenu doneseni brojni novi propisi koji jedinicama lokalne samouprave nameću nove obveze i poslove koje treba organizirati (i platiti zaposlenike za te nove poslove). Problemi koji se pojavljuju su sljedeći: - voditelji projekata, koji su doista nužni jedinicama lokalne samouprave, nisu uopće predviđeni u sistematizaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Uredbom o klasifikaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, NN 74/10) - nije jasan radno-pravni status takvih voditelja projekata, jesu li oni službenici (pa sukladno tome moraju polagati državni stručni ispit) ili se zapošljavaju na temelju Zakona o radu (što nije dobro s obzirom da postoji poseban propis kojim je regulirana materija službenika i namještenika u lp(r)s) - podliježe li plaća voditelja projekta, koja se financira iz samog projekta, proračunskom ograničenju mase sredstava za plaće (Ministarstvo financija tvrdi da ne, Ministarstvo uprave tvrdi da podliježe) – treba uskladiti stavove između pojedinih ministarstava, a zatim donijeti odgovarajuću zakonsku regulativu - jedinice koje imaju osnovane vlastite komunalne pogone, sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu, u nepovoljnom su položaju jer proizlazi da imaju (pre)velik broj zaposlenika, pa ne mogu zaposliti nove službenike. Zbog proračunskog ograničenja plaća neke jls osnivaju trgovačka društva, što poskupljuje komunalne usluge, a i rezultira zapošljavanjem dodatnih direktora, računovođa, tajnica, isplaćuju se naknade članovima nadzornih odbora i sve u svemu pridonosi bujanju komunalnih trgovačkih društava, čija svrhovitost je upitna. - zbog proračunskog ograničenja plaća upitna je mogućnost zapošljavanja komunalnih i poljoprivrednih redara, iako postoji zakonska obveza ustrojavanja takve vrste redarstva - od 2010. kada je donesen Zakon o plaćama u lp(r)s donijeti su mnogi propisi, kojima su jedinicama lokalne samouprave neprimjetno nametnuti novi poslovi, a obujam tih novih poslova u nesrazmjeru je s proračunskim ograničenjem plaća. Neki od primjera su: a) Zakon o održivom gospodarenju otpadom – novi poslovi za komunalno redarstvo b) Zakon o građevinskoj inspekciji – novi poslovi za komunalno redarstvo c) Zakon o zaštiti životinja – komunalni redari moraju pregledati sve pse na svom području i utvrditi jesu li čipirani i to do 30. 6. 2018. U javnosti se već pojavila argumentacija prema kojoj će se plaće dodatnih komunalnih redara, koje će očito trebati zaposliti, financirati od naplaćenih kazni vlasnicima kućnih ljubimaca. Međutim, ovakva argumentacija je neodrživa jer se proračunsko ograničenje plaća računa na osnovu prihoda prethodne godine, pa eventualne novčane kazne mogu donijeti prihod, ali ne mogu riješiti problem proračunskog ograničenja plaća. Na stranu to što bi novčana kazna morala biti tek krajnja mjera koja se primjenjuje kad sve blaže mjere ne daju učinka. Načelo razmjernosti valja dosljedno primjenjivati, umjesto naplate novčanih kazni samo kako bi se „nagrecalo“ za plaće komunalnih redara. d) Zakon o poljoprivrednom zemljištu – potrebno je zaposliti poljoprivrednog redara, a stručni uvjet je srednja poljoprivredna škola (znači da komunalni redari ni u teoriji ne mogu obavljati posao poljoprivrednog redara) Zbog svega rečenog, potrebno je kritički preispitati učinke proračunskog ograničenja plaća iz čl. 14. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i zakonodavstvo uskladiti s novim okolnostima u lokalnoj samoupravi. Depopulacija koja je uzela maha u ruralnim krajevima u posrednoj je vezi s ovim ograničenjem. Lokalna samouprava nije sama sebi svrha, nego bi trebala moći obavljati poslove na korist i zadovoljstvo lokalnog stanovništva. Uz postojeće proračunsko ograničenje, a sve veći broj poslova, lokalna samouprava bavi se svime, samo ne svojim osnovnim zadaćama, koje su propisane u Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, napose u Europskoj povelji o lokalnoj samoupravi. Primljeno na znanje Ministarstvo uprave ne planira izmjenu Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u 2018. godini. Međutim, kada se bude mijenjao navedeni Zakon, razmotrit će se i ovaj prijedlog. Pritom se ističe kako nadzor nad provedbom članka 14. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi provodi Ministarstvo financija te daje stručna mišljenja o pitanjima vezanim za primjenu toga članka. Ministarstvo uprave u suradnji s drugim nadležnim tijelima razmatra problem zapošljavanja i radnopravnog statusa voditelja projekata i drugih osoba koja rade na poslovima vezanim za projekte koji se financiraju iz europskih strukturnih i investicijskih fondova te traži odgovarajući način rješavanja tog problema.