Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu odluke o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Božica Horvat PRIJEDLOG, V. Datum stupanja na snagu ove Odluke u neskladu je s trajanjem javnog savjetovanja. Ako javno savjetovanje završava 27. prosinca, a Odluka se donosi na zadnjoj sjednici Vlade u 2017. godini (već sljedećeg dana odnosno 28. prosinca 2017. u 10 sati) jasno je da predlagatelj ne može uzeti u obzir te u konačni prijedlog uključiti komentare i prijedloge upućene pred kraj termina javnog savjetovanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
2 Bruna Vojvodić PRIJEDLOG Ovo je apsurdno! Tkon, kao JLS na otoku Pašmanu, s ukupno 763 stanovnika prema posljednjem popisu stanovništva, bez izgrađenog sustava odvodnje, bez izgrađenih hotela, s 9 trajektnih linija na relaciji Tkon - Biograd u zimskom razdoblju, od kojih je zadnja ona u 20:00 h iz Biograda.... s osnovnom školom do 4 razreda.... s derutnim autobusima koji nas povezuju s otokom Ugljanom... i još mnogo toga... JE IZNADPROSJEČNO RAZVIJENA JLS, točnije VII. skupina u drugoj četvrtini?? Jedan nivo niže od grada Zagreba? Nevjerojatno. Isto važi i za Kukljicu i za mnoge druge JLS kojih se na ovakav način ograničava. I da, unatoč novom prijedlogu za Zakona o otocima gdje postoje dodatni kriteriji za otoke i otočne JLS... Primljeno na znanje Prijedlogom novog Zakona o otocima čija izrada je u tijeku predlaže se uvođenje otočnog indeksa razvijenosti. Otočni indeks razvijenosti uvodi se radi činjenice što korišteni pokazatelji za izračun indeksa razvijenosti koji se izračunava za svih 556 JLS Republike Hrvatske ne uzimaju u obzir otočnost i činjenicu da neki otoci imaju samo mjesne odbore ili ni to, pa stupanj njihove razvijenosti ostaje skriven u stupnju razvijenosti lokalnih jedinica u čijem su sastavu.
3 Grad Drniš PRIJEDLOG Novim (preliminarnim) izračunom kompozitnog indeksa razvijenosti temeljem Zakona o regionalnom razvoju („Narodne novine“, broj 147/14 i 123/17), dio lokalnih jedinica koje su tijekom Domovinskog rata bile okupirane (Drniš, Škabrnja, Antunovac i Rakovica), novim izračunom indeksa razvijenosti izgubit će status potpomognutog područja (po novom izračunu ulaze u tkz 5. skupinu). Njihov dosadašnji indeks razvijenosti bio je uređen Uredbom o indeksu razvijenosti („Narodne novine“, broj 63/10 i 158/13). Međutim, upravo zbog njihove okupiranosti mišljenja sam da je potrebno uzeti u obzir činjenicu da mnoge JLS zbog okupacije tijekom Domovinskog rata i učinjene ratne štete na gospodarskim subjektima, imaju manji razvojni potencijal od JLS koje nisu pretrpjele ratna razaranja. Nedostatak snažnije gospodarske revitalizacije ovih područja direktno utječe i na pokazatelj prosječne stope nezaposlenosti na ovim područjima jer se zbog nemogućnosti za zapošljavanjem mlade nezaposlene osobe okreću pronalasku posla u velikim urbanim sredinama ili prekograničnom zapošljavanju, što daje krivu sliku o stvarnoj nezaposlenosti u tim JLS. Nerijetko se nakon završene srednje škole mladi okreću daljnjem školovanju nadajući se da će njegovim završetkom lakše pronaći posao, pa imamo broj osoba s VŠS ili VSS iznad državnog prosjeka. Zbog svega navedenog, a uvažavajući realnu sliku stanja u navedenim JLS, molim da se u novu Uredbu o indeksu razvijenosti uvrstiti niže navedeni sadržaj (u jednom od članaka Uredbe), kojim bi se za one JLS koje su (još uvijek) razvrstane u prvu i drugu skupinu područja posebne državne skrbi (definiranu važećim ZPPDS), umanjila vrijednost indeksa razvijenosti za 5 postotnih poena kako ne bi izgubile status ispodprosječne razvijenosti tj. potpomognutog područja. Prijedlog sadržaja članka u novoj Uredbi: „Vrijednost kompozitnog indeksa razvijenosti za jedinice lokalne samouprave kojima je indeks razvijenosti iznad prosjeka standardiziranih vrijednosti razvijenosti Republike Hrvatske (IR=100), a koje su tijekom Domovinskog rata bile okupirane umanjuje se za 5 postotnih poena“. Nadam se da će Vlada RH imati razumijevanja za naprijed navedeni prijedlog, jer radi se o JLS koje su bile tijekom Domovinskog rata okupirane te koje bi novim (kompozitnim) izračunom indeksa razvijenosti izgubile dosadašnji status potpomognutog područja što može voditi te jedinice lokalne samouprave u svekoliku stagnaciju. Nije prihvaćen Novi model indeksa razvijenosti temelji se na rezultatima studije „Evaluacija postojećeg i prijedlog novog modela za izračun indeksa te izračun novog indeksa razvijenosti jedinica lokalne i područne samouprave u Republici Hrvatskoj“ koju je izradio Centar za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, a dostupna je na web stranicama Ministarstva. Prema nalazima evaluacije najveće ograničenje dosadašnjeg modela izračuna indeksa razvijenosti odnosi se na sam postupak izračuna indeksa, odnosno na primjenu neadekvatnih metoda standardizacije i agregacije (sumiranja) pokazatelja te primjenu arbitrarnog ponderiranja pokazatelja zbog čega je dolazilo do nepravedne ocjene i razvrstavanja lokalnih i županijskih jedinica prema stupnju razvijenosti. Vezano za dosadašnji postupak standardizacije vrijednosti pokazatelja utvrđeno je da isti dovodi do značajnog precjenjivanja standardiziranih vrijednosti pokazatelja koji imaju visok koeficijent varijacije, a posljedično tome i predimenzioniranja njihovih pondera u vrijednosnoj strukturi kompozitnog indeksa. Nadalje, utvrđeno je da postupak agregacije (sumiranja) pokazatelja koji se temelji na jednostavnom linearnom sumiranju dovodi do toga da se male/nepovoljne vrijednosti jednog pokazatelja mogu supstituirati tj. kompenzirati velikim/povoljnim vrijednostima drugih pokazatelja. Zbog navedenih metodoloških nedostataka i ograničenja, nije bilo moguće unaprijediti dosadašnju metodologiju izračuna indeksa razvijenosti te su stručnjaci Centra za lokalni ekonomski razvoj Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci predložili novu metodologiju izračuna indeksa razvijenosti. U novom modelu izračuna indeksa razvijenosti koristi se tzv. balansirana z-score metoda čija je ključna karakteristika da ona neusklađenosti i velika odstupanja između standardiziranih vrijednosti pokazatelja za danu lokalnu/županijsku jedinicu uzima kao negativnu razvojnu okolnost te sukladno tome korigira njezinu konačnu vrijednost indeksa razvijenosti. S obzirom na interpretacijske specifičnosti rezultata indeksa razvijenosti dobivenih novom metodologijom, postojeće razvrstavanje više nije bilo primjenjivo kao ni predloženo smanjenje vrijednosti indeksa razvijenosti za određeni broj bodova temeljem stanja okupiranosti. Naime, prema novom modelu, JLP(R)S-i se razvrstavaju u skupine razvijenosti pomoću distribucije ranga, pri čemu se uvijek polazi od prosječnog praga razvijenosti (indeks 100). Skupine razvijenosti predstavljaju jednake dijelove (polovine kod županija, odnosno četvrtine kod lokalnih jedinica) u razdiobi po veličini uređenih nizova iznadprosječnih i ispodprosječnih vrijednosti indeksa razvijenosti za teritorijalne jedinice. Upravo drugačije definiranje razvojnih skupina i utvrđivanje potpomognutih područja odnosno detaljnija razrada razvojnih skupina omogućava kvalitetniju podlogu za uspostavu diversificiranih i prilagođenih programa financiranja, a s obzirom na dostignuti stupanj razvoja JLP(R)S-a u svakoj pojedinoj skupini. Na taj način, kreiranjem konkretnih, ciljanih programa, otvaraju se mogućnosti da se pojedinim područjima Republike Hrvatske, uvažavajući njihove razvojne specifičnosti, u svrhu ublažavanja razvojnih izazova s kojima su suočeni (kao što je to slučaj s lokalnim jedinicama koje su tijekom Domovinskoga rata bile okupirane, a posljedice čega su vidljive još i danas) ili dodjele dodatna sredstva financiranja, smanji stopa vlastitog učešća u financiranju ili namijeni neki drugi oblik poticaja. Ovakvom pristupu intencija je, dakle, ne fokusirati se samo na ispodprosječno razvijena područja koja su i deklarativno potpomognuta područja, nego je cilj spriječiti nazadovanje, prevladati stagnaciju te podupirati razvoj i drugih područja s razvojnim specifičnostima kako bi se u konačnici realizirala glavna svrha politike regionalnoga razvoja, a to je uravnoteženi regionalni razvoj
4 Grad Mursko Središće PRIJEDLOG Novom strukturom i metodologijom izračuna indeksa razvijenosti Grad Mursko Središće će prema novom Pravilniku iz II. stupnja razvijenosti pasti u V. skupinu – zadnje četvrtine iznadprosječenih razvijenih Jedinica lokalnih samouprava. Mišljenja smo da će Grad Mursko Središće, kao i sve ostale jedinice lokalne samouprave koje su rangirane ispod III. stupnja razvijenosti biti zakinute za apliciranje projekta, pa tako i visinom državne pomoći, s obzirom da prema pojedinim programima ministarstva na Javne pozive se mogu javiti JLS-i koji spadaju u kategoriju od I. do III. stupnja razvijenosti, kao npr. program održivog razvoja Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova. Grad će ujedno novom indeksacijom biti zakinuti i za Europska sredstva, što znači sporiji razvitak gospodarskog i društvenog života. Osim JLS-a i poduzetnici su ti koji će „gubiti“ na nacionalnim natječajima. Grad Mursko Središće će tako dio projekata morati staviti po strani, a kojima je potrebna još samo završna faza provedbe. Također u sklopu Grada Mursko Središće nalazi se i romsko naselje Sitnice i romsko naselje unutar naselja Hlapičine koja ukupno broje 700-tinjak stanovnika, od kojih je 90% romskog stanovništva spada u kategoriju nezaposlenih ili teško zapošljivih osoba. Romsko stanovništvo ne stvara nikakve prihode ili pak puni proračun grada, već se veliki dio proračunskih sredstva izdavaja za romsku populaciju. Iz tog razloga mnogi gradovi i općine koji se nalaze prema indeksu razvijenosti iznad Grada Mursko Središće nemaju te rashode, niti pak moraju izdvajati velika novčana sredstva za podmirenje troškova romske populacije. Nije prihvaćen Drugačije definiranje razvojnih skupina i utvrđivanje potpomognutih područja prema novom modelu izračuna indeksa razvijenosti, odnosno detaljnija razrada razvojnih skupina omogućava kvalitetniju podlogu za uspostavu diversificiranih i prilagođenih programa financiranja, a s obzirom na dostignuti stupanj razvoja JLP(R)S-a u svakoj pojedinoj skupini. Na taj način, kreiranjem konkretnih, ciljanih programa, otvaraju se mogućnosti da se pojedinim područjima Republike Hrvatske, uvažavajući njihove razvojne specifičnosti, u svrhu ublažavanja razvojnih izazova s kojima su suočeni ili dodjele dodatna sredstva financiranja, smanji stopa vlastitog učešća u financiranju ili namijeni neki drugi oblik poticaja. Ovakvom pristupu intencija je, dakle, ne fokusirati se samo na ispodprosječno razvijena područja koja imaju status potpomognutih područja, nego je cilj spriječiti nazadovanje, prevladati stagnaciju te podupirati razvoj i drugih područja s razvojnim specifičnostima kako bi se u konačnici realizirala glavna svrha politike regionalnoga razvoja, a to je uravnoteženi regionalni razvoj. Slijedom navedenog, većina višegodišnjih i godišnjih programa/mjera Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, namijenjenih regionalnom razvoju bit će dostupna korisnicima s područja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Indeks razvijenosti, odnosno pripadnost područja JLP(R)S razvojnoj skupini, pri tom će se koristiti na način da će se intenzitet poticaja gdje god je to bude moguće i opravdano vezivati uz stupanj razvijenosti područja na kojem se intervencija realizira. Ministarstvo će prilagoditi uvjete za prijavu na nove javne pozive u okviru programa koji su bili namijenjeni korisnicima s dosadašnjih ispodprosječno razvijenih lokalnih jedinica. Isto će se napraviti na način da će se novi pozivi odnositi i na neke od skupina iznadprosječno razvijenih teritorijalnih jedinica. Također će se voditi računa da se osiguraju prijelazna razdoblja za dovršetak započetih projekta u onim lokalnim jedinicama koje po novom modelu više nisu razvrstane u ispodprosječno već iznadprosječno razvijene skupine razvijenosti Samo kod onih programa odnosno mjera koji su namijenjeni isključivo potpomognutim područjima, pristup sredstvima će biti ograničen na korisnike s tih područja. Netočna je tvrdnja da će grad Mursko Središće, kao uostalom ni bilo koja druga, prema novom modelu indeksa razvijenosti iznadprosječno razvijena, teritorijalna jedinica biti zakinuta za Europska sredstva. Ta sredstva kao i do sada ostaju dostupna za sve jedinice lokalne i područne samouprave, odnosno korisnike s njihovih područja, s tim da će se i dalje poticati pristup da se intenzitet poticaja gdje god je to moguće i opravdano vezuje za indeks razvijenosti.