Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori s nacrtom prijedloga Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Anita Laić MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,  V. ČLANSTVO U KOMORI Definirajte "ostale obaveze prema Komori" ili isto izbrišite iz prijedloga. Prostora za manipulaciju članova Komore ne treba biti. Osobno to vidim kao mogućnost uvođenja dodatnog nameta...tj, nameta na namet. Prihvaćen Poštovana, zahvaljujemo na Vašem komentaru uz članak 8. točku 10. Nacrta prijedloga zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Isti je prihvaćen te će nova odredba glasiti “uredno podmiruju članarinu i ostale obveze utvrđene Statutom ili drugim aktima koje donosi Skupština Komore.”
2 Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Poštovani, Uvidom u Nacrt prijedloga Zakona o hrvatskoj poljoprivrednoj komori objavljenoj na internet stranici esavjetovanja.gov.hr dolazimo do sljedećih zaključaka i komentara. Kao osnovni problemi navodi se nepostojanje obaveznog članstva u Komori, koje je ukinuto izmjenama i dopunama predmetnog zakon 2012. Smatramo da obaveza članstva nikako ne može biti razlog za učlanjenje ili isčlanjenje iz neke organizacije, pa tako niti ove, te uvođenje obavezne članarine nije potrebno. Uvođenje obaveze učlanjenja de facto svim registriranim poljoprivrednicima u RH (svaki od njih koristi ili bi mu bilo poželjno koristiti neku od potpora – definirano čl. 7.) ne znači i promjenu u funkcioniranju Komore, njezinom radu i rezultatima. Ako usporedimo činjenicu da je danas manje od 6% poljoprivrednika učlanjeno u Komoru, nasuprot činjenici da postoji oko 1130 Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, a čije članstvo je dobrovoljno i često se plaća i članarina, govori o želji ljudi da se organiziraju. S obzirom da su u uvodu u prijedlog zakona upravo Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (dalje u tekstu: OPG) prepoznata kao „brojčano dominantna“ (odnosno 96,6% poljoprivrednika su upravo OPG-ovi) i ostaje nejasno koliki je i njihov stvarni udio u proizvodnji, a što je još važnije, iz ostatka materijala je jasno vidljivo kako niti pojedinačni OPG-ovi, niti jedna od 1130 Udruga OPG-ova nije bila uključena u izradu ovog prijedloga zakona. Što se tiče Udruga OPG, nejasno je zašto člankom 7. nije omogućeno uključivanje Udruga OPG u djelovanje Komore. Ukoliko su se ti ljudi odlučili sami organizirati, a ne koristiti usluge postojeće Komore, zašto im se ne omogući članstvo u ovoj „novoj“ – očito imaju volju i želju za djelovanjem, i to bez prisile članstvom i plaćanjem članarine, a s druge strane često same udruge imaju članarine. Činjenica je da niti jedna postojeća udruga ne obuhvaća sve poljoprivrednike, ali ne vidimo razlog i zašto bi, pošto je raznolikost podneblja, interesa i sama geografska udaljenost razlog da nema ni potrebe za tim, eventualni bi mogao postojati savez svih udruga sukladno zakonu o udrugama koji bi ih sve zastupao na državnoj razini u pitanjima koja se tiču svih. Člankom 4. propisana je djelatnost Komore – isčitavanjem se dolazi do zaključka kako se radi o djelatnostima koje obavljaju već brojna postojeća javnopravna tijela, udruge, obrazovne i druge institucije, dakle, nikakve dodatne djelatnosti ne razlikuju djelatnost komore od djelatnosti već postojećih institucija i udruga. Nejasno je zašto je čl. 20. definirana mogućnost financiranja iz Državnog proračuna ako je jasno u preporučenoj „opciji 4“ navedeno da će se financirati iz članarina i da predviđenim normativnim rješenjem „nema troškova za Državni proračun republike Hrvatske“. Lp Primljeno na znanje Poštovani, prije svega zahvaljujemo na Vašim komentarima. Razlog uvođenja obveznog članstva je jačanje položaja Hrvatske poljoprivredne komore (u daljnjem tekstu: Komore) kao krovne interesne institucije koja okuplja sve poljoprivrednike u našoj zemlji. Osobito je ovo značajno za obiteljska poljoprivredna gospodarstva, najbrojniji organizacijski oblik obavljanja poljoprivredne proizvodnje u našim ruralnim područjima, s obzirom da ona trenutno nisu jedinstveno zastupana kroz postojeće komorske organizacije ili druge oblike udruživanja od kojih su najbrojniji udruge. Na taj će način Komora ispuniti svoju primarnu zadaću, a to je prikupljanje stavova većine poljoprivrednika te njihovo jedinstveno zastupanje u kreiranju javnih politika u poljoprivredi i ruralnom razvoju kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini. Komora je od 2014. godine punopravni član organizacije Copa-Cogeca, koja je 2015. godine proglašena glavnom organizacijom poljoprivrednih proizvođača u Europskoj uniji. U ovoj organizaciji djeluje 50 različitih odbora koji svakodnevno komuniciraju s krovnom institucijama Europske unije. Komora kao članica organizacije Copa-Cogeca izravno kroz svoje predstavnike sudjeluje u radu civilnih grupa Europske komisije, focus grupama te grupama za predviđanja u gotovo svim sektorima stočarstva, ratarstva, maslinarstva, voćarstva, povrtlarstva, vinarstva, cvjećarstva, jakih alkoholnih pića, duhana, zaštite okoliša. Postojeća organiziranost poljoprivrednih proizvođača u našoj zemlji, osim što nejednako zastupa stavove poljoprivrednika, kako između pojedinih sektora tako i unutar samih sektora poljoprivredne proizvodnje, nije u mogućnosti ispuniti brojne zahtjevne obveze ovoga članstva. Upravo zbog toga je Komora prepoznata kao organizacija koja pored jedinstvenog zastupanja poljoprivrednika naše zemlje može financijski i kadrovski ispuniti ove zahtjeve što posljedično zahtjeva uključenost u rad iste što je moguće većeg broja poljoprivrednika kao članova. Slično navedenom su, kroz reguliranje obveznog članstva u Komori u nacionalnom zakonodavstvu, prepoznale i još neke države članice Europske unije. Nužna je financijska stabilnost u radu Komore putem obveze plaćanja članarine članova, koja je nacrtom prijedloga zakonskog akta o Komori ograničena na iznos do 6,00 kuna po članu mjesečno uz moguća izuzeća od plaćanja iste. Naime zbog uvođenja dobrovoljnog članstva 2012. godine te posljedično uslijed osipanja članstva značajno je narušen kredibilitet osnivanja i stabilnost rada Komore, koja trenutno u velikoj mjeri ovisi o dodatnom financiranju iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Želimo napomenuti da u izradu nacrta prijedloga zakonskog akta o Komori nije bilo moguće izravno uključiti sve poljoprivrednike i svih 1130 poljoprivrednih udruga registriranih u našoj zemlji, ali svako je kao zainteresirana javnost imao mogućnost kroz javno savjetovanje iskazati svoj komentar i tako dati svoj doprinos u procesu izrade ovoga nacrta. Sredstva za rad i pojedine aktivnosti Komore moguće je osigurati i kroz Državni proračun Republike Hrvatske, jer u suprotnom postoji potencijalni pravni problem pružanja ovih financijskih sredstava iz navedenog izvora ako se za to ukaže potreba.
3 Ivan Klasnić MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Poštovani. Sam tekst prijedloga zakona o HPK koji ide u proceduru,skoro pa i ništa bitno se ne razlikuje od zakona iz 2009 g. osim članarine i još nekih članaka statuta komore.Osobno sam od prvog dana za jednu instituciju koja bi bila krovna organizacija poljoprivrednika,koja bi svojim radom u veliko pomogla rješavanju nas poljoprivrednika koji se svakodnevno susrećemo s problemima od proizvodnje,papirologije,novih uredbi,pravilnika,zakona, EU fondova, kao i prava kojih imamo a nitko nas nije uputio na njih,kao i do samog plasmana naših proizvoda i tome slično.Takvu komoru imaju poljoprivrednici iz Austrije.Kada bi naša HPK radila kao njihova mislim da članarina ne bi bila u opće upitna,niti 100 kuna mjesečno ne bi bilo mnogo.Ali na način kako je radila naša komora kada je bilo obavezno članstvo najviše bi imao DORH posla. Kada bi ministar naredio DORH-u da pročešlja sve bivše predsjednike komore kao bivše i sadašnje predsjednike županijskih komora,tada bi na vidjelo ispale kriminalne radnje koji su oni počinili.Vjerujem da bi mnogi završili u remetincu.E kada bi se to desilo vjerujte mi mnogi bi poljoprivrednici vratili vjeru u institucije,i mislim da nitko ne bi imao ništa protiv uvođenja ponovnog obaveznog članstva. Što se tiče ministra Tolušića,ja ga u potpunosti razumijem i podržavam o uvođenju obaveznog članstva komore.Osobno sam član više udruga,i vidim kako se mi međusobno ne možemo dogovorit oko nekih bitnih stvari,a kako onda da nam pomogne ministar poljoprivrede.Što se tiče samih udruga i tu treba uvesti reda .Ja bih to riješio na jednostavan način-kao što je poznato postoji zakon o udrugama,znaju se pravila igre,postoje županijski upravni odjeli za poljoprivredu koji bi trebali voditi evidenciju koja udruga radi a koja postoji samo na papiru.Ja bih uveo obavezu da svaka udruga dostavi svake godine žup. odjelima za polj. zapisnik s godišnje skupštine ,godišnji izvještaj o radu udruge u protekloj godini kao i registar udruge (koliko ima članova, hektara,stoke i tome slično ).Tada bi se vidjelo da u Hrvatskoj nema niti 500 udruga da su aktivne.Svaka županija trebala bi dostaviti podatke županijskim komorama,koje bi morale oformiti županijske odbore po sektorima (ratarstvo,stočarstvo,voćarstvo itd.)Predstavnici županijskih odbora komore (ovisi o kojem je problemu riječ) sastali bi se u središnjici komore , donijeli zaključak i s jedinstvenim stavom išli prema ministarstvu poljoprivrede, odboru za poljoprivredu HS.ili nekoj drugoj instituciji.Mojim viđenjem moga prijedloga o HPK mislim da bih se izbjeglo manipulacije s nama poljoprivrednicima od kojekakvih interesnih skupina, stožera za obranu sela itd. a ministar Tolušić imao bih samo jednog pregovarača-HPK a ujedno bi imao više vremena za druge aktivnosti u min.polj .Jedino u čemu vidim problem kako izabrati legalno vodstvo HPK, nije mi jasno kako održati osnivačku skupštinu (ako plaćam članarinu tada imam pravo birati, predlagati ili biti biran), voli bih vidjeti kako će to mjerodavni izvesti.Ako bude kao u prijašnjem sazivu tada neće biti dobro. LP Primljeno na znanje Poštovani, prije svega zahvaljujemo na Vašem komentaru. Isti se prima na znanje. Pojedina pitanja, stavove ali i bojazni koje navodite važno je urediti osnivačkim aktom Hrvatske poljoprivredne komore (u daljnjem tekstu: Komora) odnosno Statutom, a u kreiranju kojeg smatramo da ulogu treba imati svaki pojedini član Komore. Kako ste i sami primijetili jedna od osnovnih namjera zakonskog akta o Komori je jedinstveno zastupanje poljoprivrednika u našoj zemlji u kreiranju javnih politika u poljoprivredi i ruralnom razvoju, ali i zastupanje poljoprivrednika, kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini, što danas nije slučaj. Vezano uz Vaš komentar koji se odnosi na rad udruga, navedeno nije predmet zakonskog akta o Komori već Zakona o udrugama (Narodne novine, broj 74/14. i 70/17.). Po pitanju dosadašnjeg rada i funkcioniranja Komore, kada govorimo o usklađivanju Statuta s odredbama novog zakonskog akta o Komori od strane Skupštine, isti se mora uskladiti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu istoga.
4 Ivan Kopilović MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Poštovani Poljoprivredna komora je središnja institucija svih sektora proizvođača primarne poljoprivredne proizvodnje. Važno je odrediti veličinu gospodarstva kao i iznos potpora po gospodarstvu u tijeku jedne godine kao kriterij članstva. Veličina gospodarstva u obliku fizičke ili pravne osobe treba biti do maksimalno 5,2 milijuna prihoda u toku godine i imovinom vrijednom do 2,6 milijuna kuna i do 10 zaposlenih radnika. To je rang mikro poduzeća kao gornji limit za člana poljoprivredne komore. Iznos potpore ne smije prelaziti 1,2 milijuna kuna u tjeku godine. Izbori za predsjednika poljoprivredne komore,upravni odbor kao i sektorske odbore trebaju se održati u roku 30 dana od dana stupanja na snagu zakona o poljoprivrednoj komori i to prema kriteriju 1 član 1 glas. Predlažem da predsjednik poljoprivredne komore uz suglasnost upravnog odbora ima mogučnost staviti veto na sve zakonske uredbe i pravilnike vezane uz poljoprivredu i prehrambenu industriju a u ingerenciji su ministarstva poljoprivrede,u slučaju ako imaju negativan utjecaj na članove poljoprivredne komore i poljoprivredu u cjelini kao osnovnu djelatnost od koje žive.Veliki sustavi u rangu malog poduzeća i trgovačkih društava i kao pravne osobe treba odvojiti u gospodarsku komoru jer nemaju iste interese kao največi broj članova poljoprivredne komore , a da bi se izbjegli sukobi interesa i opstrukcija rada sektora poljoprivredne komore. mr Ivan Kopilović Nije prihvaćen Poštovani, prije svega zahvaljujemo na Vašem komentaru. Međutim odbijaju se dani prijedlozi iz slijedećih razloga. Razlog odbijanja prijedloga o pragu veličine gospodarstva kao i iznos potpora po gospodarstvu u tijeku jedne godine kao kriterij članstva u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (u daljnjem tekstu: Komori) te na veličinu poljoprivrednog gospodarstva članova Komore dan je u uvodnom dijelu Vašeg komentara. Komora je središnja interesna institucija svih poljoprivrednika, odnosno fizičkih i pravnih osoba koje se bave poljoprivrednom djelatnošću na poljoprivrednom gospodarstvu u nekom od organizacijskih oblika navedenih u Zakonu o poljoprivredi (Narodne novine, broj 30/15.). Cilj zakona je obuhvatiti sve poljoprivrednike u jedinstvenu interesnu instituciju radi zajedničkog djelovanja i interesnog zastupanja kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou. Dodatno iznos potpora po poljoprivrednom gospodarstvu kao kriterij članstva u Komori nije moguće uzeti u obzir iz razloga što je osobni odabir poljoprivrednika da li će podnijeti zahtjev, a time i ostvariti potporu u pojedinoj godini financiranoj iz državnog proračuna ili fondova Europske unije namijenjenih poljoprivredi, a također postoje i različitosti između te unutar pojedinih sektora po pitanju mogućnosti ostvarivanja potpora namijenjenih poljoprivredi. Vezano uz izbore za tijela Komore, članak 23. Nacrta prijedloga zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga zakona) propisuje da Skupština Statut i druge akte potrebne za rad Komore mora uskladiti u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu zakonskog akta o Komori. Statut kao središnji akt Komore će sadržavati odredbe o načinu glasanja i donošenja odluka na tijelima Komore, temeljem odluka koje će donijeti Skupština kao najviše tijelo upravljanja Komore. Vezano uz pravo davanja veta predsjednika Komore i Upravnog odbora na sve zakonske i podzakonske propise vezane uz poljoprivrednu i prehrambenu industriju koji su u ingerenciji Ministarstva poljoprivrede, u slučaju da imaju negativan utjecaj na članove Komore i poljoprivredu u cjelini kao osnovnu djelatnost od koje žive nije moguće urediti kroz zakonski akt o Komori. Ministarstvo poljoprivrede u Komori vidi jednog od najznačajnijih partnera u donošenju propisa vezanih uz kreiranje zajedničke poljoprivredne politike te ostalih propisa koji se odnose na djelatnost poljoprivrede gdje će, kao i do sada, Komora kroz svoje predstavnike sudjelovati u radu povjerenstava i radnih skupina koje osniva Ministarstvo poljoprivrede radi izrade ovih propisa. Ponovno napominjemo da je jedna od osnovnih namjera zakonskog akta o Komori jedinstveno zastupanje poljoprivrednika u našoj zemlji u kreiranju javnih politika u poljoprivredi i ruralnom razvoju kako na nacionalnoj tako i na europskoj razini, što trenutno nije moguće postići na optimalan način.