Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o obavljanju gospodarskog ribolova na moru obalnim mrežama potegačama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ANDRO PETRIĆ PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA MUSE. OBRT ZA RIBARSTVO Poštovani Radi velike udaljenost između iskrcajnog mjesta i pozicije ribarenja tražimo da se uz ova dva iskrcajna mjesta a to su luka vira i luka sucuraj, dodaju bar još tri iskrcajna mjesta. To bi bili luka Hvar, Stari Grad i Zavala a po potrebi i više. Unaprjed Hvala! Prihvaćen Poštovani, prijedlog se prihvaća.
2 FRANE LOKAS PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA Poštovani, Molimo Vas da u popis iskrcajnih mjesta dodate i jedno mjesto iz područja Prukljanskog jezera (Raslina) zbog našeg dalekog puta do mjesta isrcaja Šibenik ili Tribunj. pozdrav i hvala. Frane Lokas Prihvaćen Poštovani, prijedlog se prihvaća.
3 HALOC OBRT ZA RIBARSTVO PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA Poštovani, trebalo bi zadržati veličinu oka 24mm radi nemogućeg ulova gire u oku 40 mm, a mreža je namjenjena prvenstveno za ulov gire oblice Lp Nije prihvaćen Poštovani, sukladno odredbama Mediteranske uredbe minimalna veličina oka za povlačne ribolovne alate iznosi 40mm za kvadratno oko, odnosno 50 za romboidno, te u slučaju rada iznad morskih cvjetnica nije moguća derogacija u smislu manjeg oka.
4 HALOC OBRT ZA RIBARSTVO PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA Poštovani, za iskrcajna mjesta otoka Hvara su ponuđeni samo Vira i Sućuraj. Tražim da se dodaju luka Hvar, Stari Grad i Zavala. Razlozi radi kojih tražim su velika morska udaljenost od matičnih luka te nepristupačnost za vrijeme neprikladnih vremenskih uvjeta. Npr. morska udaljenost od Hvara do Vire je 6 nautičkih milja, od Stari Grada 8 nautičkih milja, a od Zavale do Vire i do Sućurja 25 nautičkih milja. Zahvaljujem na razumijevanju. Ante Bibić Prihvaćen Poštovani, prijedlog se prihvaća.
5 Ivo Jakas PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA Poštovani, budući da se mi iz Zavale nalazimo na najudaljenijem dijelu do iskrcajnih mjesta Vira i Sućuraj predlažemo da se doda još iskrcajnih mjesta.Da bi olakšali i skratili put ribara do isrcajnog mjesta predlažemo da Zavala,Hvar,Stari Grad i ako se pokaže potreba za još nekim uvede.Vezano za mreže potezače girarice imamo primjedbu na veličinu oka od 20mm jer u tu veličinu se ne mogu loviti gire stoga predlažemo da ostane veličina oka od 12mm. Lp Ivo Jakas Djelomično prihvaćen Poštovani, prijedlog za dodatnim iskrcajnim mjestima se prihvaća. Prijedlog za izmjenom minimalne veličine oka se ne prihvaća jer sukladno odredbama Mediteranske uredbe minimalna veličina oka za povlačne ribolovne alate iznosi 40mm za kvadratno oko, odnosno 50 za romboidno, te u slučaju rada iznad morskih cvjetnica nije moguća derogacija u smislu manjeg oka.
6 Javna ustanova Kamenjak PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA Poštovani/a, Predlažemo da se u Članak 3. uvrsti novi stavak kojim će se na području krajnjeg juga Istre, u zoni od rta Marlera (44°48'8''S, 14°0'3''I), preko istočnog dijela pliča Bertoja (44°45’20''S, 14°0’17'' I) i južnog dijela pliča Albanež (44°43’43''S, 13°54’10 I) do rta Verudica (44°49’58''S, 13°50'1''I), zabraniti upotreba svih alata koji su predmet ovog Pravilnika. Koordinate su u WGS84 koordinatnom sustavu, a preračunate u HRTS/96 TM koordinatni sustav su rt Marlera X 302291,14 Y 4965508,472, istočni dio pliča Bertoja X 302438,673 Y 4960323,236, južni dio pliča Albanež X 294271,664 Y 4957528,106 te rt Verudica X 289174,421 Y 4969325,085. OBJAŠNJENJE Alati koji su predmeti ovog Pravilnika izuzetno su pogubni za riblji fond na spomenutom i ostalim područjima gdje se koriste, a uzrokuju i značajne štete na sesilnim organizmima i općenito pridnenim životnim zajednicama zbog načina na koii se koriste. Budući da se ovim alatima u jednom potezu love značajno velike količine ribe, izuzetno se smanjuju veličine ribljih populacija te se iste ne uspijevaju oporaviti, a što primjećuju i lokalni ribari koji su izuzetno nezadovoljni sadašnjim stanjem. Zbog velike količine slučajnog ulova ciljano se ne love vrste kojima je alat namijenjen već je cilj uloviti što više ostale ribe koja ima veću tržišnu vrijednost. Zbog toga ovaj način ribarenja nije u skladu sa održivim ribarstvom te predstavlja značajnu opasnost za riblje populacije na spomenutom, a i ostalim područjima gdje se primjenjuje. U projektima monitoringa koje je Javna ustanova Kamenjak radila sa Društvom za zaštitu prirode Hrvatske - Natura i Hrvatskim biološkim društvom, područje akvatorija oko polutoka Kamenjak koje je predmet ovog komentara te je označeno koordinatama, okarakterizirano kao biološki vrlo vrijedno te se u preporukama u više navrata predlažu zabrane određenih ribolovnih aktivnosti kao nužne mjere za oporavak ribljeg fonda i životnih zajednica (Kružić 2014 te Kružić i sur. 2018). Ove bi mjere imale pozitivne učinke ne samo na životne zajednice i riblji fond već bi koristi zbog oporavka imali i svi ribari; gospodarski, športski i rekreacijski. Predlaže se da se i sami ribari uključe u zaštitu ovog područja od posebnog značaja. Spomenuto područje dio je i ekološke mreže Natura 2000 te se unutar istoga nalaze prioritetna staništa 1120 *Naselja posidonije (Posidonion oceanicae), 1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem, 1160 Velike plitke uvale i zaljevi, 1170 Grebeni te 1150 *Obalne lagune, a koja su zaštićena temeljem Direktive o staništima zbog njihove ugroženosti. Kao Ustanova koja upravlja zaštićenim prirodnim vrijednostima u općini Medulin, u kojoj se nalazi spomenuto područje gdje predlažemo primjenu zabrane, smatramo da bi bilo esencijalno ovaj prijedlog uvažiti i uvrstiti ga u Pravilnik kako bi se spriječila daljnja devastacija ribljeg fonda i pridnenih životnih zajednica. Djelomično prihvaćen Poštovani, razumijemo iskazanu zabrinutost te su sukladno prijedlogu područja za rad s mrežama potegača na području Istre značajno reducirana.
7 Lokalna akcijska grupa u ribarstvu Istarska batana PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA Poštovani/a, Predlažemo da se u Članak 3. uvrsti novi stavak kojim će se na području LAGUR-a Istarska batana (gradovi Rovinj i Vodnjan, te općine Bale, Barban, Fažana, Kanfanar, Ližnjan, Marčana, Medulin, Svetvinčenat), zabraniti upotreba svih alata koji su predmet ovog Pravilnika. OBJAŠNJENJE Alati koji su predmeti ovog Pravilnika izuzetno su pogubni za riblji fond na spomenutom i ostalim područjima gdje se koriste, a uzrokuju i značajne štete na sesilnim organizmima i općenito pridnenim životnim zajednicama zbog načina na koii se koriste. Budući da se ovim alatima u jednom potezu love značajno velike količine ribe, izuzetno se smanjuju veličine ribljih populacija te se iste ne uspijevaju oporaviti, a što primjećuju i lokalni ribari koji su izuzetno nezadovoljni sadašnjim stanjem. U projektima monitoringa koje je Javna ustanova Kamenjak radila sa Društvom za zaštitu prirode Hrvatske - Natura i Hrvatskim biološkim društvom spomenuto je područje okarakterizirano kao biološki vrlo vrijedno te se u preporukama u više navrata predlažu zabrane određenih ribolovnih aktivnosti kao nužne mjere za oporavak ribljeg fonda i životnih zajednica (Kružić 2014 te Kružić i sur. 2018). Ove bi mjere imale pozitivne učinke ne samo na životne zajednice i riblji fond već bi koristi zbog oporavka imali i svi ribari; gospodarski, športski i rekreacijski. Spomenuto područje dio je ekološke mreže Natura 2000 te se unutar istoga nalaze prioritetna staništa 1120 *Naselja posidonije (Posidonion oceanicae), 1110 Pješčana dna trajno prekrivena morem, 1160 Velike plitke uvale i zaljevi, 1170 Grebeni te 1150 *Obalne lagune, a koja su zaštićena temeljem Direktive o staništima zbog njihove ugroženosti. Kao udruga koja se bavi poticanjem održivog načina ribarstva na području južne Istre, u kojoj se nalazi spomenuto područje gdje bi se primijenila zabrana, smatramo da bi bilo esencijalno ovaj prijedlog uvažiti i uvrstiti ga u Pravilnik kako bi se spriječila daljnja devastacija ribljeg fonda i pridnenih životnih zajednica. Djelomično prihvaćen Poštovani, Poštovani, razumijemo iskazanu zabrinutost te su sukladno prijedlogu područja za rad s mrežama potegača na području Istre značajno reducirana.
8 Mario Jakšić PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA Poštovani, u ime svih zainteresiranih ribara otoka Brača, prijedlog pravilnika je u velikom dijelu dobar, uz jednu bitnu primjedbu vezanu za oko. Naime, potegače za lov gira su namjenski alat za gire kojeg mi na ovom području kao takvog i koristimo, a svima koji se bave ovim alatom je jasno da će malo koja gira ostati u saki oka 40mm, stoga predlažemo povratak oka na 24mm (12mm) jer jedino tako se može realno ostvariti namjensko korištenje ovog alata kako je i zamišljeno ovim pravilnikom. Mario Jakšić, Ceh ribara Brač Nije prihvaćen Poštovani, sukladno odredbama Mediteranske uredbe minimalna veličina oka za povlačne ribolovne alate iznosi 40mm za kvadratno oko, odnosno 50 za romboidno, te u slučaju rada iznad morskih cvjetnica nije moguća derogacija u smislu manjeg oka.
9 Natalija Matković PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA ROKO MATKOVIĆ-CAR Poštovani, Ja Roko Matković kao i moji kolege ribari smatram da je iskrcajno mjesto ribe Vira po nekim vremenskim (ne)uvjetima nepogodno za iskrcaj. Kao drugo navedeno mjesto za iskrcaj je naveden Sućuraj, koji je jako puno udaljen od grada Hvara, i nemoguće je da se u jednom ribarskom radnom danu dođe do tamo i iskrca ulov. Nadam se da će se odobriti još nekoliko luka za iskrcaj ribe, kao što su luka Hvar, Stari Grad i ostale pogodne luke za iskrcaj, da će se uvažiti prijedlog. Lijepi pozdrav i hvala Prihvaćen Poštovani, prijedlog se prihvaća.
10 Neven Iveša PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA , Članak 6. Poštovani, ukazujem na velike dubioze u pogledu korištenja obalne mreže potegače "šabakun" na cijelom akvatoriju Istarske županije, točnije u cijeloj zoni A i svim njezinim podzonama, ponajprije iz razloga što se isti uopće ne koristi za izlov ciljnih vrsta (gof i cipli). Koliko je ulova gofa i/ili krupne plave ribe prijavljeno kao ulov na području Istarske županije uporabom šabakuna u proteklom razdoblju? Koliko cipli? Raspolaže li Uprava za ribarstvo takvim informacijama? Zbog nedostatka ribarske kontrole na moru (osobna iskustva i iskustva drugih ovlaštenika za obavljanje gospodarskog ribolova), pojedinci šabakun cijelo vrijeme protuzakonito koriste kao zamjenu za zagonicu loveći velike količine vrsta iz skupine ljuskavki (Sparidae) riba naročito u vremenu njihova intenzivnog mrijesta (proljeće, ljeto i početak jeseni) čime čine nepopravljivu štetu ribljem fondu na cijelom moru Republike Hrvatske i dovode u potpunosti u neravnopravan položaj one koji ribare selektivnim ribolovnim alatima. Nadalje, veći dio obalnog podmorja Istre sastavni je dio Europske ekološke mreže NATURA 2000, gdje je Akvatorij zapadne obale Istre (Natura kod: HR 5000032) okarakteristiran kao područje očuvanja značajno za staništa i vrste u kojemu je pod oznakom F05 Europske zajednice kao prijetnja očuvanja tog područja naveden nepropisan ribolov odnosno nepropisno uklanjanje i uzimanje pripadnika morske faune, a to je upravo ono što se šabakunom u Istri i radi. Naročito, u plitkim zaljevima i uvalama Istre kao što je npr. Medulinski zaljev treba u potpunosti zabraniti uporabu bilo kakve mreže potegače s obzirom na značaj tog područja u pogledu brojnosti ugroženih staništa, naročito prioritetno Međunarodno prepoznate biocenoze vrste Posidonia oceanica koje su jedino u Medulinskom zaljevu prisutne u Istri. Brojni su znanstveni zapisi o važnosti tih biocenoza u pogledu rasta i razmnožavanja više od 100 gospodarski važnih vrsta glavonožaca, rakova i riba. Dakle, šabakun nije tradicionalan alat u Istri, ne služi ulovu ciljnih vrsta, pod krinkom zagonice koristi se za lov ljuskavki u periodu godine kada se one mrijeste i time čini nepopravljivu štetu za održivost gospodarskog ribolova. Djelomično prihvaćen Poštovani, razumijemo iskazanu zabrinutost te su sukladno prijedlogu područja za rad s mrežama potegača na području Istre značajno reducirana.
11 Neven Iveša PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA , PRILOG 1. Pod oznakom c) Priloga 1. netočno je naveden naziv vrste Pomatomus saltatrix u nominativu jednine na hrvatskom jeziku. Umjesto "strijelka", naziv vrste je "strijelko". Nije prihvaćen Poštovani, sukladno dostupnoj stručnoj literaturi o hrvatskoj ihtiofauni naziv vrste je “strijelka”.
12 Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA ,  PRILOG 2.  Predlažemo da se ispravi očita omaška u Prilogu 2. na način da se u iskrcajna mjesta iz Dubrovačko-neretvanske županije dodaju i slijedeća iskrcajna mjesta : DUBROVNIK I VELA LUKA Prihvaćen Poštovani, prijedlog se prihvaća.
13 Obrtnička komora Dubrovačko-neretvanske županije PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA ,  Članak 9. U članku 9. st. 2. predlažemo da se rok podnošenja zahtjeva za izdavanje Odobrenja za gospodarski ribolov produži sa 15. ožujka 2018. godine na 01. travnja 2018. godine!! Djelomično prihvaćen Poštovani, rokovi u pravilniku su pomaknuti sukladno dinamici objave pravilnika.
14 OBRTNIČKA KOMORA ISTARSKE ŽUPANIJE PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA Poštovani, predlažemo • zabranu korištenja obalnim mrežama potegačama na cijelom akvatoriju Istarske županije, odnosno u cijeloj zoni A i svim njezinim pripadajućim podzonama (zapadna obala Istre) i cijeloj podzoni E2 (istočna obala Istre), sa izuzetkom Tarske vale. • pravično obeštećenje svih nositelja povlastica za male obalne potegače, zbog zabrane njihovog korištenja. Iznimku od ove zabrane tražimo za područje Tarske vale, gdje se godinama tradicijskim alatima (koji svojim tehničkim karakteristikama odstupa od ostalih obalnih mreža potegača) i načinom izlovljava riba, te predlažemo da se to i nadalje omogući, da li unošenjem ove iznimke u pravilnik ili donošenjem posebnog pravilnika o uporabi tradicijskih alata. Obrazloženje Istarska županija ima najveći broj profesionalnih ribara s izdanih oko 800 povlastica, od čega gotovo 500 malih profesionalnih ribara koji svoju egzistenciju većim dijelom godine ostvaruju u priobalnom dijelu koristeći se pasivnim selektivnim alatima (mrežama stajačicama, vršama, udičarskim alatima, …) ciljajući uglavnom sparidne vrste riba. .Zbog velikog broja ribara u priobalnom dijelu te da bi se svima osiguralo ravnopravni položaj na tržištu već dugi niz godina na Istarskom području zabranjene su pojedine tehnike ribolova i to ribolov zagonicom, ludrom i fružatom koji je pojedincima omogućavao ulov velikih količina sparidnih vrsta riba iscrpljujući velika ribolovna područja do maksimuma nakon čije upotrebe se i po više od mjesec dana na tim područjima nije moglo ostvariti primjeren ulov ribe s drugim alatima. Ulaskom Hrvatske u EU na području Istarske županije djelovale su dvije vrste obalnih mreža potegača. Prva je potegača u Tarskoj vali koja ima dugu neprekinutu tradiciju, svojim tehničkim karakteristikama odstupa od ostalih obalnih mreža potegača, koristila se na posebnom ograničenom području i nije predmet prijedloga zabrane. Druga obalna mreža potegača je „šabakun“ kojeg su pojedinci na istarskom području počeli koristiti prije desetak godina i za njega se ne može reći da je tradicionalni istarski ribolovni alat. Osnovni razlog zašto je „šabakun“ koji je bio namijenjen za ulov gofa i krupne plave ribe i to isključivo u trenutku pojave, uveden u Istru je taj što tehnika ribolova s šabakunom odgovara tehnici ribolova s zagonicom. Uslijed nedostatka ribarske kontrole na moru i nemogućnosti dokazivanja razlike kod ta dva alata, pojedinci su ga cijelo vrijeme koristili protuzakonito kao zamjenu za zagonicu loveći velike količine sparidnih vrsta riba. U više navrata ribari su ukazivali na krivolov s ovim alatom i kritično stanje, međutim bezuspješno. Slijedom toga Ceh ribara Obrtničke komore Istarske županije se 2014. god. nakon provedene opširne rasprave jednoglasno izjasnio da ne podržava niti jedan prijedlog pošti za korištenje obalnih mreža potegača na istarskom području što je dodatno potkrijepljeno s argumentima i taj dopis je službeno dostavljen Upravi za ribarstvo Ministarstvo poljoprivrede trebalo bi strogo voditi računa da spriječi potencijalne sukobe među ribolovnim alatima i svima omogući ravnopravni položaj na tržištu. Zato navodimo: - cijela istočna i zapadna obala Istre je poznato stanište sparidnih vrsta riba gdje se od davnine ribolov tih vrsta odvija s pasivnim selektivnim alatima -upotrebom obalnih mreža potegača uz istarsku obalu nikakvom regulacijom nije moguće izbjeći ulov sparidnih vrsta riba. - sve vrste koje se love obalnim mrežama potegačama moguće je loviti i drugim mnogo selektivnijim alatima - svi vlasnici obalnih mreža potegača iz Istarske županije u svojim povlasticama imaju upisane i pasivne selektivne alate, iste one koje koriste i od kojih žive ostali ribari - ne vidimo razlog zbog čega bi netko bio oštećen ako na istom lovištu za ulov svih vrsta može koristiti iste zakonski dozvoljene alate kao i svi ostali ribari. Taj netko može biti jedino privilegiran ukoliko mu se dozvoli korištenje posebnog alata s velikom lovnošću, u ovom slučaju je to obalna mreža potegača, i samim time će se sve ostale ribare staviti u neravnopravan položaj. Iz svih navedenih razloga tražimo da se kod donošenja novog Pravilnika o obalnim mrežama potegačama zabrani korištenje i držanje na plovilu svih obalnih mreža potegača u cijeloj zoni A i svim njezinim pripadajućim podzonama (zapadna obala Istre)i cijeloj podzoni E2 (istočna obala Istre). Profesionalni ribari s malim alatima poštuju i cijene značaj korištenja tradicionalnih ribolovnih alata i daju potpunu podršku da se omogući korištenje obalnih mreža potegača na područjima gdje ona imaju dugu neprekinutu tradiciju i pod uvjetom da budu regulirane i namijenjene ulovu isključivo onih vrsta kako je to bilo propisano u članku 15. Pravilnika o ribolovnim alatima i opremi za gospodarski ribolov na moru (»Narodne novine«, br. 148/10). Djelomično prihvaćen Poštovani, sukladno prijedlogu područja za rad s mrežama potegača na području Istre značajno su reducirana.
15 Obrtnička komora PGŽ PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA PRIMJEDBE NA PRIJEDLOG PRAVILNIKA O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA U Članku 3. st. 6 zabraniti mogućnost korištenja bilo kakvog ronioca osim u slučajevima otpuštanja zakačenog ribolovnog alata ili podizanja izgubljenog alata i to pod uvjetom da se u tom slučaju može koristiti samo jedan ronioc. (6) Zabranjen je ribolov mrežama potegačama uz pomoć ronioca opremljenih za autonomno ronjenje osim u slučajevima otpuštanja zakačenog ribolovnog alata ili podizanja izgubljenog alata kada se može koristiti samo jedan ronilac, o čemu je potrebno prethodno obavijestiti ribarski monitoring centar pozivom na telefonski broj dežurne službe ili slanjem elektroničke poruke na telefonski broj/adresu objavljene na web stranici ministarstva. Obrazloženje: ukoliko se dozvoli korištenje ronioca pa makar i na dah zlouporabe su velike. Članak 7.st. 1. Izmijeniti na način kako je to propisano u Pravilniku o plivarici srdelari (1) BRISATIPod namjenskim korištenjem mreža potegača smatra se ribolov u kojemu udio riba i drugih morskih organizama čiji ulov nije propisan za pojedini alat ne prelazi 30% ukupne mase ulova na iskrcaju. Izmjeniti na način: (1) Zabranjen je ulov, zadržavanje na plovilu,prekrcaj, iskrcaj i stavljanje na tržište vrsta koje nisu ciljane u ribolovu pojedine obalne mreže potegače u količini većoj od 20% ukupnog ulova ostvarenog u sklopu jedne ribolovne operacije. Obrazloženje: nedopustivo je da u pravilnicima o ribolovnim alatima za svaki alat imamo drugačiju definiciju namjenskog korištenja alata. Osim toga tehnika ribolova s obalnim mrežama potegačama omogućava velike ulove ribljih vrsta u priobalnom dijelu gdje se ribolov obavlja s drugim mnogo selektivnijim alatima. Na način kako je predloženo u prijedlogu pravilnika ciljano je onemogućen inspekcijski nadzor sastava ulova na moru koji je ključan da bi se ovakav oblik ribolova uopće dopustio. Drugim riječima bez mogućnosti pravovremene kontrole na moru obalne mreže potegače nisu ništa drugo nego zamjena za ZAGONICU samo u nešto manjem obliku. Time je očito da se ciljano želi pogodovati pojedincima da dobiju isključivo pravo na korištenje alata koji je u hrvatskoj zabranjen i uz to besplatne koncesije na dio mora (pošte). U PRILOGU 1. a) i c) izbrisati - ušata (Oblada melanura) i - salpa (Sarpa salpa). Vrste čiji se ulov smatra namjenskim korištenjem alata a) Kod ribolova potegačom za lov gira: - gira oštrulja (Spicara flexuosa) - modrak (Spicara maena) - bukva (Boops boops) - ušata (Oblada melanura) - salpa (Sarpa salpa). c) Kod ribolova potegačom tipa šabakun: - palamida (Sarda sarda) - luc (Euthynnus alletteratus) - trup (Auxis rochei) - ušata (Oblada melanura) - salpa (Sarpa salpa) - bukva (Boops boops) - strijelka (Pomatomus saltatrix). Obrazloženje: ušata i salpa spadaju u porodicu sparidnih vrsta koje se love mrežama stajačicama primjerice tzv. salpara i posebnom tehnikom ribolova tramatom. Ribolov tramatom je iz opravdanih razloga dozvoljen samo na određenim lovištima i to samo u dva ljetna mjeseca. Kako je gotovo nemoguće utvrditi razliku na terenu između zagonice koja spada u skupinu tramate i obalnih mreža potegača,ukoliko se dozvoli ciljani ulov ušate i salpe i uz predloženi postotak od 30 % nenamjenske ribe to znači da će se pojedincima dozvoliti korištenje tramate gotovo tijekom cijele godine i to na novim lovištima na koje imaju oni isključivo pravo. Kako se riblja staništa preklapaju a da se pojedini alat ne bi zabranio kroz povijest se razvio posebni mehanizam koji je neselektivne alate s velikom lovnošću učinio prihvatljivim i na osjetljivim područjima. Jedan od tih mehanizama je i stroga namjena pojedinih alata za ulov samo određenih vrsta. Obalne mreže potegače nikada nisu bile namijenjene za ulov ušate i salpe. Osim toga stanje u priobalnom dijelu je katastrofalno. S jedne strane uvode se restrikcije za pasivne selektivne alate, a s druge strane za te iste riblje vrste pojedincima se želi omogućiti korištenje alata s ogromnom lovnošću . U svakom trenutku ribari s obalnim mrežama potegačama mogu koristiti ostale selektivne alate za ulov tih istih vrsta kao i svi ostali ribari. U hrvatskom ribarstvu ne postoje samo obalne mreže potegače stoga Vas molimo da sagledate sliku u cjelini i zaštite od nelojalnog ribolova ostale skupine ribara. Djelomično prihvaćen Poštovani, članak 3. stavak 6. prihvaćen osim u dijelu broja ronioca iz sigurnosnih razloga. Članak 7. stavak 1. ne prihvaća se, izričaj usklađen s EK. Iskrcaj je jedino mjesto gdje je moguće detaljno kontrolirati sastav ulova, te se iz toga razloga na ovakav način propisuje sastav ulova. Prilog 1., ne prihvaća se navedene vrste temeljene su na podatcima o sastavu ulova za pojedini ribolovni alat. Prošireni popis vrsta ne mijenja namjenu alata već samo kazuje da njihova pojava u ulovu ne predstavlja zloporabu alata.
16 Prijatelji životinja PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA Kao udruga zalažemo se za potpunu zabranu korištenja mreža potegača jer njihova uporaba dovela je do devastacije našega mora, uništenja staništa riba i potpunog poremećaja bioraznolikosti. Oporavak Jadrana nije moguć zakonskom regulacijom korištenja mreža potegača, već jedino njihovom potpunom zabranom. Da je tome tako svjedoče i već dugi niz godina upozoravaju sami ribari i ribolovne organizacije. Tako su, primjerice, mreže potegače uništile floru i faunu Pašmanskog kanala koji je, zajedno s Murterskim morem, veliko mrijestilište i stanište riba, te je doslovce devastiran. Tamošnji ribari žale se da je 70 do 80 posto njihova ulova mrežama potpuno uništena i bačena natrag u more mrtva riblja mlađ. Nakon samo jednog prolaska mreže potegače kod Pašmana uništeno je čak 24 jedinki zaštićenih periski, endemske vrste Mediterana koja je kao takva i zakonom zaštićena na cijelom Jadranu. Zakonska regulativa vezana uz korištenje mreža potegača ne daje rezultate jer mnogi ribari love u područjima u kojima one nisu uopće dopuštene. Inspekcija Uprave ribarstva u 2017. provela je 37 kontrola ribolova potegačama na navedenome području i pokrenula čak 30 prekršajnih prijava. (Izvor: http://www.zadarskilist.hr/clanci/13022010/povlacne-mreze-unistile-floru-i-faunu-pasmanskog-kanala, https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/video-profesionali-ribari-iza-sebe-ostavljaju-groblje-periski.html, https://slobodnadalmacija.hr/more/vijesti/clanak/id/505785/unistava-dno-i-riblju-mla-pa-nam-se-ruga-ja-sam-i-policija-i-inspekcija-i-lucka-kapetanija) Iskusni ribari ističu da u Jadranu više nema riba i da je u priobalnom području poremećena kompletna bioravnoteža. Kažu da „riblji fond” na nekim područjima i ne postoji te da na obali, ne računajući otoke, nema više od 500 metara netaknute obale. (Izvor: https://net.hr/danas/hrvatska/dramaticno-upozorenje-iskusnog-ribara-u-jadranu-vise-upce-nema-ribe-ribarenje-je-neisplativo/) Navedene činjenice ukazuju da bi daljnje dopuštanje korištenja mreža potegača moglo dovesti samo do još drastičnijega kršenja zakona i uništavanja našega podmorja. Na razarajuće djelovanje mreža potegača na živi svijet u moru upozorio je glavni tajnik Ujedinjenih naroda koji je još 2006. izvijestio da je 95 % štete na morskom ekosustavu diljem svijeta prouzrokovano upravo mrežama potegačama (koćama) koje deru morsko dno. Istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu „Current Biology” navodi da se ispod granice 600 metara značajno pojačava šteta koja se nanosi okolišu. Povlačenje mreža potegača (koća) po dnu podiže sediment na morskome dnu, koji može plutati desecima kilometara od svojeg izvora povećavajući sedimentaciju u dubljim sredinama. Još otkako je praksa korištenja mreža potegača počela oko 15. stoljeća, postojala je zabrinutost zbog manjka njihove selektivnosti. Potegače mogu ubirati i komercijalno tražene i neželjene ribe, a mogu izravno ubiti i koraljne grebene lomeći ih i zakapajući u sediment. Mogu ih ubiti i neizravno ranjavajući koraljno tkivo te ostavljajući grebene ranjive i podložne infekcijama. Povlačenje teške ribarske opreme po morskome dnu uzrokuje štetu u golemim razmjerima te, uz već spomenute koralje, uništava ostala staništa i odstranjuje morsku travu. Države diljem svijeta postaju svjesne ovog ekološkog zločina nad morskim svijetom te poduzimaju korake kako bi se mreže potegače zabranile. Tako je vlada Tasmanije učinila korak ka zabrani superpotegača iz svojih voda i pozvala saveznu vladu da slijedi njezin primjer. Naime, tasmanijski propisi spriječili su potegače duže od 38 metara da ribare u državnim vodama od 2001., no državna vlada želi ojačati tu zabranu kroz zakon. Od ostalih zemalja koje se zauzimaju za neki oblik zabrane mreža potegača su: - SAD: zabranile potegače (koćarenje) po dnu duž većeg dijela obale Pacifika početkom 2006. i jako postrožile praksu i duž svojih ostalih obala. Ova savezna uredba utječe na područja između 3 – 300 milja od obale (područja unutar 3 milje, odnosno 4,8 km obale regulirana su državom). - EU je 2004. primijenila „preventivni pristup” i zatvorila za koćarenje osjetljivo područje Darwin Mounds kod Škotske. - Opća komisija za ribarstvo na Mediteranu (GFCM) Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO) zabranila je mreže potegače ispod 1000 metara, a u siječnju 2006. u potpunosti je zatvorila ekološki osjetljiva područja kod Italije, Cipra i Egipta za sve potegače po dnu. - Norveška je 1999. prepoznala veliku štetu koje je koćarenje uzrokovalo njezinim hladnovodnim Lophelia koraljima. Otada je ustanovila program lociranja hladnovodnih koralja unutar svoje ekskluzivne ekonomske zone (EEZ) kako bi brzo zatvorila područja za koćarenje po dnu. - Kanada je poduzela korake za zaštitu ranjivih koraljnih grebena i njihovih ekosustava od koćarenja po dnu u Novoj Škotskoj. Sjeveroistočni kanal (tijesnac) zaštićen je od ribarenja 2002., a područje Gully zaštićeno je kao Zaštićeno područje mora (MPA) 2004. godine. - Australija je 1999. proglasila Tasmanian Seamounts Marine Reserve kako bi se zabranio lov mrežama potegačama (koćama) u južnom Tasmanijskom moru. Australija zabranjuje mreže potegače u Velikom australskom morskom parku Bight kod Cedune u južnoj Australiji, a 2004. proglasila je najveće zaštićeno područje mora u svijetu – Great Barrier Reef Marine Park gdje je svaki oblik ribolova ili izranjanja zabranjen. - Novi Zeland je 2001. zatvorio 19 morskih planina unutar svoje EEZ kako bi zabranio mreže potegače, uključujući Catham Rise, subantarktičke vode i uz istočne i zapadne obale Sjevernog otoka. 14. veljače 2006. postignut je sporazumni nacrt s ribarskim tvrtkama da se zabrane mreže potegače (koće) u 30 % novozelandske EEZ, što je područje veličine oko 1,2 milijuna km2 koje se proteže od subantarktičkih do suptropskih voda. No samo djelić ovoga područja predloženog za zaštitu zapravo će pokriti područja koja su ugrožena koćarenjem. - Palau, otočna država u Tihom oceanu, zabranila je mreže potegače u svojoj jurisdikciji i od bilo kojeg Palaunca ili palaunske korporacije bilo gdje u svijetu. - Predsjednik Kiribatija, otočne države u središnjem dijelu Tihog oceana, 2006. proglasio je formiranje prvog zaštićenog područja u dubokome moru – Zaštićeno područje otočja Phoenix. Time je stvoreno u svijetu treće najveće zaštićeno područje mora koje može zaštititi koralje u dubokome moru, ribe i morske planine od mreža potegača. Međutim, nisu precizirane stvarne granice toga rezervata i koja su ograničenja ribolova koja se unutar njega mogu dogoditi. Problem je i manjak patrolnih plovila koja bi nadzirala predloženo zaštićeno područje. - Hong Kong donio je 18. svibnja 2011. zakon koji zabranjuje mreže potegače (koće) u pokušaju da obnove opustošene riblje zalihe i morski ekosustav na svojemu području. Zabrana je stupila na snagu 31. prosinca 2012., a vlada je ribarima na koje se ova zabrana odnosila platila odštetu u iznosu od 1,72 milijardi HK dolara. Osobe koje ju prekrše podložne su novčanoj i zatvorskoj kazni prema Pravilniku o zaštiti ribarstva. Na temelju svega navedenoga, zaključujemo da se poslovni interesi pojedinaca ne bi smjeli stavljati ispred dobrobiti cijele zajednice (Republike Hrvatske i svih njezinih građana) te predlažemo potpunu zabranu korištenja mreža potegača. Nije prihvaćen Poštovani, Moramo istaknuti da postoji značajna razlika između povlačnih mreže koća i mreža potegača, kako u tehničkoj konstrukciji samo alata, tako i u načinu korištenja. Također želimo istaknuti da su mreže potegače tradicijski ribolovno alati, te se ovim pravilnikom uvodi bolja regulacija i omogućava ribolov na bitno manjem području nego je to bio slučaj do pristupanja EU.
17 TARITA RADONIĆ PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA Već 20 godina radim u našem obiteljskom ribarskom obrtu MENGO, stoga upozoravam da s predloženom veličinom oka 20 nije moguće loviti gire, a ona je temelj ulova mreže potegače. Ako uzmete u obzir korisnost takve vrste ribarenja ono je učinkoviti sa okom 12, nikako 20. Siguran sam da ćete preispitati ovaj prijedlog veličine oka i da nam nećete onemogućit ulov gire jer ona je hraniteljca Dalmacije već 300 godina. Unaprijed hvala Nikša Radonić Nije prihvaćen Poštovani, sukladno odredbama Mediteranske uredbe minimalna veličina oka za povlačne ribolovne alate iznosi 40mm za kvadratno oko, odnosno 50 za romboidno, te u slučaju rada iznad morskih cvjetnica nije moguća derogacija u smislu manjeg oka.
18 TARITA RADONIĆ PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU OBALNIM MREŽAMA POTEGAČAMA Upozoravam na problem iskrcaja ribe na otoku Hvaru tj. manjak iskrcajnih mjesta. Umjesto predložena iskrcajna dva mjesta, Sućuraj i Vira bilo bi nužno barem još četiri i to Zavala, Hvar i Stari Grad i Vrboska. Naime često je do predloženih iskrcajnih mjesta zbog vremenskih uvjeta (vjetar) teško ili nemoguće doći. Svakako treba imati na umu i daljinu iskrcajnih luka jer ako se ribari na srednjem dijelu otoka ili na suprotnoj strani onda je nekoliko sati plovidbe do ponuđenog iskrcajnog mjesta. Otok je dug oko70 km, a ribari mreža potegača nemaju glisere, nego brodove koji voze 5-6 čvorova. Sigurna sam da ćete uvažiti argumente i povećati broj iskrcajnih mjesta. Prihvaćen Poštovani, prijedlog se prihvaća.