Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Blaženka Brlek Krčelić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU Osim sto se već dugi niz godina iznos dj. doplatka nije mijenjao,a troškovi života konstantno rastu, isto tako što se tiče pronatalitetnog dodatka koji se odnosi na treće i četvrto dijete,a zašto ne i na svako sljedeće.Također sam uočila čitajući u medijima prijedlog da će se dohodovni cenzus podići i da će iznositi 2328,00 po članu kučanstva što je za svaku pohvalu,ali ne mogu da ne primjetim da u tom slučaju dolazi do nesrazmjera u iznosima između cenzusnih grupa.Naime, razlika između prve i druge grupe iznosi cca 550,00 kn,a između druge i treće po novom bi bila 1208,00 kn što smatram nije pravedno i da bi trebalo korigirati.Prva grupa do 543,14 po članu kučanstva,znači 543,14 kn.Druga grupa od 543,14 do 1119,53 što je u okviru 576.39 kn,a treća grupa od 1119,53 do 2328 što čini raziku od 1208,00. Nije prihvaćen Vezano uz prijedlog da se izvrše određene promjene u podjeli cenzusnih grupa ističemo da je cilj uvođenja ove mjere usmjeren proširenju kruga potencijalnih korisnika doplatka za djecu kao i pronatalitetnog dodatka što je upravo moguće ostvariti predloženim izmjenama kako bi pravo na doplatak imali korisnici, odnosno obitelji čiji je mjesečni dohodak po članu kućanstva manji od 70% proračunske osnovice. Upravo se predloženom mjerom, ublažava kriterij za ostvarivanje doplatka za djecu te ista predstavlja značajan pomak u osiguranju povoljnijih uvjeta za uzdržavanje i odgoj djece, posebice imajući u vidu da od 2006. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 50% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu. Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kontinuirano prati i analizira provedbu zakona iz svoje nadležnosti, te sukladno iskustvima u provedbi, kao i zahtjevima i sugestijama provoditelja i korisnika prava pristupa izmjenama postojećih zakonskih regulativa. Slijedom navedenog, Ministarstvo i nadalje razmatra uvođenje različitih mjera kojima bi se kroz pravni sustav osnažila i pružila potpora obitelji, te skrb o djeci, u skladu s raspoloživim financijskim sredstvima državnog proračuna.
2 DAVOR KOLENO Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku , Obrazac prethodne procjene Predlažem da se razina dohodovnog cenzusa kao uvjeta za ostvarivanje prava na doplatak za djecu sa 50% osnovice poveća na 100% proračunske osnovice (3.326,00 kn), te predlažem da budu definirane dvije cenzusne grupe: 1. grupa - u kojoj prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 100% proračunske osnovice (3.326,00 kn), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 498,90 kune, odnosno 15% proračunske osnovice po djetetu; 2. grupa u kojoj je prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva veći od 100% proračunske osnovice (3.326,00 kn), a kojoj se doplatak određuje u iznosu od 332,60 kuna, odnosno 10% proračuske osnovice po djetetu. OBRAZLOŽENJE: S obzirom na katastrofalnu demografsku situaciju u Hrvatskoj trebalo bi svako djete dobiti dječji doplatak. Ne bi trebalo biti diskriminacije između djece. Svako djete ima potebe koje koštaju roditelje. U drugim zemljama EU, svatko djete dobije dječji doplatak i nema dohodovnog cenzusa, a njihova demografska situacija nije kaotična, kritična kao u Hrvatskoj. Predlažem ove potrebne izmjene, stvarne mjere da vide građani Hrvatske da li ćete stvarno nešto napraviti za djecu i roditelje i usvojiti moj realan prijedlog ili ćete odbiti prijedlog te zavaravati i dalje građane Hrvatske kako želite popraviti demografsku situaciju, a ništa konkretno nećete poduzeti. Zašto nećete poduzeti konkretne mjere, jer ove izmjene što predlažete, koga će obuhvatiti, samo roditelje koji su nezaposleni, socijalni slučaj jer ove Vaše predložene mjere niti obuhvaćaju roditelje koji rade za minimalac. Njihova djeca i i dalje po Vašem prijedlogu neće dobivati dječji doplatak. Šta ste onda napravili, ništa kao i do sada. Nije prihvaćen Uvažavajući argumente da bi radi učinkovitijeg djelovanja pronatalitetne i populacijske politike, bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir imovinsko stanje – cenzus, iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o činjenici da bi takva mjera, kako bi se postigao očekivani rezultat, morala biti rezultat detaljne analize i prethodne procjene učinaka, te da ista ne mogu biti obuhvaćena ovim Nacrtom prijedloga zakona. Međutim, istovremeno naglašavamo potrebu uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela stanovništva, vodeći pri tom računa da je je jedan od važnijih ciljeva smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici spriječilo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima. Pri tome posebice ističemo da djeca koja žive u uvjetima siromaštva i u riziku su od socijalne isključenosti, posebno ovise o javnim i državnim politikama koje im trebaju omogućiti pristup državnim resursima. Svjesni činjenice da pronatalitetna politika ne može biti usmjerena samo na mjeru doplatka za djecu, već i na druge dugoročne mjere, smatramo da je uvođenje iste potrebno kao odgovor na konkretnu nastalu nepovoljnu demografsku situaciju te se predlaže uvesti samo kao jednu u nizu mjera cjelokupne obiteljske i populacijske politike.
3 dražen halužan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU DJEČJI DOPLATAK BI SE MORAO PRODUŽITI DO BAREM DO 25G ILI DOK SE DIJETE REDOVITO ŠKOLUJE I NA FAKSU KAO ŠTO JE I U DRUGOM DRŽAVAMA EU Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona odnosno nisu vezane uz ciljeve koji se ovim izmjenama namjeravaju postići budući da sadržajem ovih izmjena nisu obuhvaćena eventualna druga područja ovog propisa. Zakonom o doplatku za djecu propisani su uvjeti pod kojim se ostvaruje doplatak za dijete koje se redovito školuje. Doplatak za djecu pripada za dijete koje se nalazi na redovitom školovanju u srednjoj školi do završetka toga školovanja, a najduže do kraja školske godine u kojoj dijete navršava 19 godina života. Iznimno, za dijete s oštećenjem zdravlja pripada doplatak za djecu, prema odgovarajućim propisima, do završetka redovitog školovanja u srednjim školama, a najduže do 21. godine života. Za dijete, koje po prestanku bolesti nastavi redovito školovanje u osnovnoj ili srednjoj školi, ali koje zbog duže bolesti nije u mogućnosti završiti školovanje u redovitom roku, produljuje se pravo na doplatak za djecu i preko godina do kojih pripada doplatak u slučaju školovanja u srednjim školama, i to za onoliko vremena koliko je dijete izgubilo od redovitog školovanja zbog bolesti, a najduže do 21. godine života. Za dijete s težim ili teškim invaliditetom nastalim prije osamnaeste godine života ili za vrijeme redovitog školovanja, utvrđenim prema posebnim propisima, pripada doplatak za djecu od dana podnošenja zahtjeva za ostvarivanje prava na doplatak za djecu sve dok taj invaliditet postoji. Slijedom navedenog, u okviru propisanih uvjeta uzima se u obzir trajanje redovitog školovanja u osnovnoj ili srednjoj školi u skladu s posebnim propisima u području obrazovanja, kao i iznimne situacije i opravdane okolnosti koje mogu utjecati na duže trajanje obrazovanja. Uz navedeno, treba istaknuti i pitanje uzdržavanja djece, imajući u vidu da su roditelji dužni uzdržavati svoje dijete nakon punoljetnosti samo uz određene dodatne pretpostavke. U pogledu navedenog, upućujemo na odredbe Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima djeteta kao i na propise iz područja obiteljskog zakonodavstva, pri čemu je potrebno uzeti u obzir činjenicu da obveza uzdržavanja ne može biti ista za maloljetnu kao i za punoljetnu djecu.
4 Ivan Balković Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku , Obrazac prethodne procjene Ne znam kakvo to "pravo djeteta na određenu socijalnu sigurnost" pružaju iznosi ovdje navedeni? Kome može pružiti socijalnu sigurnost 299 kn doplatka? Smiješno. A manje iznose ne treba niti komentirati. Političarima su puna usta kad se uvodi neki propis da je tako u razvijenim zemljama EU-a. Pa uvedite onda i doplatak na razini razvijenih zemalja EU-a. Imamo iste cijene hrane, a često i veće, od Njemačke, a duplo manje plaće. Zbog toga se sve manje ljudi i odlučuje imati djecu jer jedva i sebe prehranjuju. A znaju da im država neće dati ništa ili će im dati jako malo za dijete. Stoga iznos minimalnog doplatka treba biti toliki da pokriva sve djetetove mjesečne troškove jer većina ljudi ovdje nema dovoljno velike plaće da bi pokrilo i to. Tek kada to uvedete u ovoj će se državi rađati više djece (ako u međuvremenu ne smislite kako roditeljima omogućiti pristojnu plaću). Nije prihvaćen Cilj predloženih zakonskih izmjena usmjeren je proširenju kruga potencijalnih korisnika doplatka za djecu kao i pronatalitetnog dodatka što je upravo moguće ostvariti predloženim izmjenama kako bi pravo na doplatak imali korisnici, odnosno obitelji čiji je mjesečni dohodak po članu kućanstva manji od 70% proračunske osnovice. Upravo se predloženom mjerom, ublažava kriterij za ostvarivanje doplatka za djecu te ista predstavlja značajan pomak u osiguranju povoljnijih uvjeta za uzdržavanje i odgoj djece, posebice imajući u vidu da od 2006. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 50% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu.
5 Josip Blažek Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku , Obrazac prethodne procjene Poštovani, u točki 2.1. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA navodite kako pronatalitetni dodatak za treće i četvrto dijete ima pronatalitetnu funkciju. Međutim vezanjem tog dodatka uz dohodovni cenzus izgleda da je cilj države da potiče rađanje samo onih sa slabijim imovinskim stanjem. Ako netko za par kuna više od cenzusa ne stekne pravo na dječji doplatak, kao ni na pronatalitetni dodatak, ispada da zbrajanjem svih primanja onih koji ulaze u dohodovni cenzus za priznavanje dječjeg doplatka imaju tada veća primanja od onih koji zbog par kuna nisu stekli dječji doplatak ni pronatalitetni dodatak. Događa se da eventualno povećanje dohotka jednoga člana obitelji, i samo za jednu kunu, može isključivati neku obitelj od prava na doplatak za djecu. "Zanemaruje se činjenica da su sva djeca ista i da je odnos prema djeci svih obitelji, kako siromašnih tako i bogatih, dio pronatalitetne politike, jer svi pridonose povećanju nataliteta. Za različito zakonsko reguliranje i postupanje nema opravdanja. Imovinske i dohodovne razlike mogu se kompenzirati poreznom politikom, a ne politikom cenzusa. Zato bi pravo na doplatak za djecu trebalo postati pravo svakoga djeteta, dakle »dječji doplatak«, a ne kao što je sada samo pravo roditelja s manjim prihodima. Na to se odmah nadovezuje i pravo na posebni pronatalitetni dodatak. Kada taj posebni dodatak ovisi o činjenici ostvarivanja ili neostvarivanja prava na doplatak za djecu, nepriznavanje prava na dodatak suprotno je proklamiranoj pronatalitetnoj politici. Dodatnu nelogičnost čini i propisivanje da se dodatak za djecu priznaje za treće i četvrto dijete, što znači da se ne priznaje za peto i svako sljedeće dijete." Nije prihvaćen Uvažavajući argumente da bi radi učinkovitijeg djelovanja pronatalitetne i populacijske politike, bilo potrebno afirmirati ulogu doplatka za djecu u kojem se uzima u obzir imovinsko stanje – cenzus, iz socijalne kategorije u pronatalitetnu potporu, potrebno je voditi računa o činjenici da bi takva mjera, kako bi se postigao očekivani rezultat, morala biti rezultat detaljne analize i prethodne procjene učinaka, te da ista ne mogu biti obuhvaćena ovim Nacrtom prijedloga zakona. Međutim, istovremeno naglašavamo potrebu uvažavanja kriterija vezanih uz dosadašnje načelo primjene novčanih poticaja kod manje imućnog dijela stanovništva, vodeći pri tom računa da je je jedan od važnijih ciljeva smanjenje siromaštva i održavanje određene razine prihoda kroz brigu o obiteljima lošijeg imovinskog statusa kako bi se u konačnici spriječilo dječje siromaštvo te poboljšali ekonomski i socijalni uvjeti takvim obiteljima. Pri tome posebice ističemo da djeca koja žive u uvjetima siromaštva i u riziku su od socijalne isključenosti, posebno ovise o javnim i državnim politikama koje im trebaju omogućiti pristup državnim resursima. Svjesni činjenice da pronatalitetna politika ne može biti usmjerena samo na mjeru doplatka za djecu, već i na druge dugoročne mjere, smatramo da je uvođenje iste potrebno kao odgovor na konkretnu nastalu nepovoljnu demografsku situaciju te se predlaže uvesti samo kao jednu u nizu mjera cjelokupne obiteljske i populacijske politike. Obiteljska i populacijska politika, kroz sustav obiteljskih potpora, imaju kao prioritetan cilj osnaživanje obitelji u podizanju djece, koje osim rodiljnog i roditeljskog dopusta radi skrbi o djetetu, mjesečnih novčanih naknada, jednokratnih pomoći i drugih mjera uključuju i reguliranje poreznih olakšica. Ističemo da je stupanjem na snagu novog Zakona o porezu na dohodak od 1.1.2017. znatno poboljšan sustav poreznih olakšica za obitelji sa djecom, a osobito većim brojem djece u smislu progresivnog rasta neoporezivog dijela plaće, što predstavlja izuzetno stimulativnu mjeru za zaposlene roditelje koji zbog dohodovnog cenzusa ne ostvaruju pravo na doplatak za djecu i pronatalitetni dodatak. U tom smislu, unaprjeđenje sustava poreznih olakšica za porezne obveznike, uključujući i roditelje s više uzdržavane djece, izmjenama propisa o porezu na dohodak, predstavlja važnu mjeru kojom se postiže neizravan socijalni učinak.
6 Kristina Lučić Andrijanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU Ako je Zakon o doplatku za djecu dio pronatalitetne politike onda bi ga trebalo uskladiti za Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama. Ovdje posebno mislim na članak 14 st. 7 spomenutog Zakona: (7) U broj rođene djece iz stavka 2. ovoga članka uračunavaju se i mrtvorođena i umrla djeca, posvojena djeca, maloljetna djeca kojima je korisnik određen za skrbnika, maloljetna djeca kojima je korisnik određen za udomitelja, kao i djeca koja su odlukom nadležnog tijela povjerena korisniku na čuvanje ili odgoj. Iako mrtvorođena i umrla djeca nisu članovi kućanstva, uračunavanjem te djece u broj uzdržavane djece pomoglo bi se roditeljima da pruže sebi i svojoj živućoj djeci financijsku i psihološku pomoć nakon tragičnih slučajeva u obitelji. Nije prihvaćen Doplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom o doplatku za djecu, radi potpore uzdrža¬vanja i odgoja djece. Pravo na doplatak za djecu može ostvariti roditelj, posvojitelj, skrbnik, očuh, maćeha, baka, djed i osoba kojoj je na temelju rješenja nadležnog tijela za poslove socijalne skrbi dijete povjereno na čuvanje i odgoj samo za onu djecu koju korisnik uzdržava.
7 Miljenko Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPLATKU ZA DJECU Pitanja radi lakšeg analitičke obrade i boljeg i učinkovitijeg alata potrebnih promjena: 1. Koliko danas (2018.g.veljača) ima korisnika dječjeg doplatka koji primaju dječiji doplatak u prvoj grupi i za koliko djece? 2. Koliko danas ima korisnika dječjeg doplatka koji primaju dječji doplatak u drugoj grupi i za koliko djece? 3. Koliko danas ima korisnika koji primaju dječji doplatak u trećoj grupi i za koliko djece? 4. Koliko danas ima korisnika koji primaju pronatalitetni dodatak od 500 kn za treće i četvrto i svako slijedeće dijete (ako ostala djeca / minimalno četvero/ također primaju dječji doplatak) i za koliko djece? Što je predloženo i čemu služi javna rasprava? Najava je da će se novim proširenjem baze primatelja odnosno dizanjem cenzusa na 70% proračunske osnovice tj. do iznosa od 2.328 kn broj novih korisnika prema pisanju medija proširiti za odprilike 156.000 (stopedesetšest tisuća ???) djece. Obzirom da ne posjedujemo nikakvih podataka koji su javno dostupni o broju djece korisnika dječjeg doplatka prema grupama (vidjeti pitanja iznad) preostaje nam da proizvoljno izračunamo koliko će to biti u kunama na način da 156.000 djece pomnožimo sa 199,6 kn = 31.131.360 kn mjesečno. Ukupan broj korisnika bi bio: 292.773 djece+ 156.000 novih= 448.773 djece 448.773 × 372,22 kn= 167.042.286,06 kn × 12 mjeseci= 2.004.507.432,72 kn ili (1,50%) od rashodovne strane proračuna za 2018.g. Naš prijedlog kao doprinos javnoj raspravi 1.Povišenje proračunske osnovice sukladno rastu neto plaća, rashodovne i prihodovne strane proračuna na način da se proračunska osnovica za obračun cenzusa za dječije doplatak povisi za 23,1% (768,30 kn) što bi bilo: 3.326 kn + 768,30 kn = 4.094,3 kn. 2.Podjela cenzus ih grupa: 1.Grupa- ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva ne prelazi 21,28% osnovice odnosno (871,26 kn), korisniku pripada doplataka djecu u visini od 10% proračunske osnovice što bi iznosilo 409,43 kn. 2.Grupa- ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva prelazi 21,28% osnovnice (871,27 kn), a ne prelazi 42,56% (1742,53 kn) i iznosilo bi 8% proračunske osnovice, odnosno 327,54 kn.(raspon od 871,26 kn) 3.Grupa- ako prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva prelazi 42,56% osnovice (1742,53 kn), a ne prelazi 53,2% osnovice (2178,17 kn) i iznosio bi 6% osnovice, odnosno 245,65 kn.( raspon od 435,64 kn) Razlike u primanjima između prve i druge grupe je 81,89 kn, razlika između druge i treće grupe je 81,89 kuna što smatramo prvednijom distribucijom i jednakim razlikama pri iznosu isplate po djetetu. Podjelu na ovakve tri grupe smatram također pravednijim distribucijom, no da su nam bili dostupniji bolji analitički podaci sa kojima ministarstvo sigurno raspolaže sigurno bi napravili još pravedniju distribuciju i odnose među grupama. Ovakvim načinom se proširuje baza, odnosno veći broj korisnika tj. djece bi primalo dječji doplatak,iznosi bi napokon bili primjereni gospodarskom, natalitetnom i emigracijskom trenutku i napokon bi se dogodio značajan i pravedniji doprinos s obzirom na nepovoljna demografska kretanja, smanjilo bi se rizik od dječijeg siromaštva općenito, a najviše u kućanstvima s više djece. Ovim načinom raspodjele i visine dječjeg doplatka bi se preveniralo siromaštvo djece,socijalno isključivanje djece, podiglo bi se kvalitetu obiteljskog života i pronatalitetni funkciju. Smatram da bi trebalo zadržati i pronatalitetni dodataka za 3., 4. i svako sljedeće dijete, a sa dobrim analitičkim instrumentarijem (točnim podacima o broju korisnika) bi se dalo lako izračunati koji bi to bio optimalan iznos s obzirom na proračunske mogućnosti. Hvala na razmatranju ovog prijedloga. Nije prihvaćen Vezano uz izneseni prijedlog povišenja proračunske osnovice za 23,1% ističemo da ističemo da predloženi pristup nije prihvatljiv. Naime, sukladno važećem Zakonu pravo na doplatak se ostvaruje na temelju iznosa prosječnog mjesečnog dohotka po članu kućanstva u odnosu na proračunsku osnovicu koja iznosi 3.326,00 kuna. Proračunska osnovica predstavlja stručni termin koji se koristi za obračun drugih naknada i primanja propisanih posebnim propisima te je ista uređena Zakonom o izvršavanju državnog proračuna za 2018. godinu. Vezano uz prijedlog da se izvrše određene promjene u podjeli cenzusnih grupa ističemo da je cilj uvođenja ove mjere usmjeren proširenju kruga potencijalnih korisnika doplatka za djecu kao i pronatalitetnog dodatka što je upravo moguće ostvariti predloženim izmjenama kako bi pravo na doplatak imali korisnici, odnosno obitelji čiji je mjesečni dohodak po članu kućanstva manji od 70% proračunske osnovice. Upravo se predloženom mjerom, ublažava kriterij za ostvarivanje doplatka za djecu te ista predstavlja značajan pomak u osiguranju povoljnijih uvjeta za uzdržavanje i odgoj djece, posebice imajući u vidu da od 2006. godine nije povećan dohodovni cenzus te je zbog njegovog zadržavanja na 50% proračunske osnovice smanjen broj korisnika doplatka za djecu. Ističemo kako Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku kontinuirano prati i analizira provedbu zakona iz svoje nadležnosti, te sukladno iskustvima u provedbi, kao i zahtjevima i sugestijama provoditelja i korisnika prava pristupa izmjenama postojećih zakonskih regulativa. Slijedom navedenog, Ministarstvo i nadalje razmatra uvođenje različitih mjera kojima bi se kroz pravni sustav osnažila i pružila potpora obitelji, te skrb o djeci, u skladu s raspoloživim financijskim sredstvima državnog proračuna.