Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlogu Uredbe o načinu izračuna početne zakupnine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Brodsko ekološko društvo-BED O POČETNOJ ZAKUPNINI POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE ZA ZAKUP, ZAKUP ZAJEDNIČKIH PAŠNJAKA I ZAKUP ZA RIBNJAKE  TE NAKNADI ZA KORIŠTENJE VODA RADI OBAVLJANJA DJELATNOSTI AKVAKULTURE, Članak 6. Nastupamo kao članovi jedine registrirane pašnjačke zajednice u RH koja organizirano upravlja zajedničkim pašnjakom Gajna. Potpuno nam je nejasno na temelju čega je predlagatelj uredbe određuje jedinstvenu cijenu za zajedničke pašnjake koja je znatno viša od cijene velike većine pašnjačkih površina u tablicama. Svrha same uredbe je da uzmu u obzir različite zemljopisne i ekonomske okolnosti u županijama i općinama te bi se, u najmanju ruku tako trebalo ponijeti i prema zajedničkim pašnjacima. Nema nikakvog opravdanja da se jedna cijena odredi za zajednički pašnjak bio on na Biokovu, Lici, Istri ili poplavnim područjima uz rijeku Savu. Zajednički pašnjaci su inače u mnogim krajevima u potpunosti nestali, nakon oduzimanja takvih površina od strane države pedesetih godina prošlog stoljeća sva zemlja koja je bila produktivna se pretvorila u obradive površine ili pošumila. Zajednički pašnjaci ostali su takvi uglavnom na mjestima koja su imala posebna prirodna ograničenja i to su u produktivnom smislu zaista marginalna područja. U trenutno važećem Registru zajedničkih pašnjaka nalaze se, po našim saznanjima, samo područja zajedničkih poplavnih pašnjaka uz rijeku Savu. Upis u registar ovisio je o dobroj volji jedinica lokalne samouprave i moguće je da to nije konačan broj ali isto tako ne vjerujemo ni da će se broj bitno povećati. Korisnici zajedničkih pašnjaka inače su sustavno diskriminirani – sve do 2015. godine nije postojao nikakav način da se te površine ugovorno reguliraju sa državom i prime poljoprivredne potpore. Od 2015. su sklopljeni ugovori o privremenom raspolaganju ali nije raspisan nijedan javni natječaj. Razlog je bila i ostala činjenica da se nitko ne usuđuje provesti natječaj za redovni zakup radi kompliciranosti procedure. Bez obzira na nisku produktivnost, sa strane očuvanja biološke raznolikosti i cijelog niza drugih ekosistemskih usluga , izuzetno je bitno da zajednički pašnjaci ostanu pod ispašom. (u poplavnom području rijeke Save ispaša suzbija invazivne biljne vrste i čuva biološku raznolikost, održava retencije čistim i brani ostala područja od poplave, omogućuje opstanak onima u ruralnom prostoru koji se ne mogu baviti visoko produktivnom poljoprivredom itd.) Prirodno poplavni pašnjaci koji su u registru zajedničkih pašnjaka također su listom dio ekološke mreže, tako da imaju svoja ograničenja u smislu povećanja produktivnosti. U svjetlu sve ekstremnijih vremenskih prilika - dugih i visokih poplava - češće su pod vodom od povijesnog prosjeka. Za uzgajivače to znači dodatne troškove – alternativno izmještanje stoke i dodatna kupovina hrane, i za vrijeme visokih vodostaja, i za vrijeme koje je potrebno da se pašnjak oporavi nakon poplave. Zbog takvih okolnosti kojima nisu izloženi oni koji u zakupu imaju “obične” pašnjake bilo bi logično da zakupnici zajedničkih pašnjaka koji su praktično neplodno zemljište na tim područjima u najmanju ruku ne budu “kažnjeni” cijenom svog zakupa koja je predviđena kao duplo veća od cijene pašnjačkih površina u tim općinama. Zbog svih tih okolnosti molimo predlagatelja da izbaci iz uredbe članak 6. koji određuje jedinstvenu cijenu zajedničkih pašnjaka i da se cijena određuje bar kao i dosad – pod istim uvjetima za ostale pašnjačke površine u nadležnoj jedinici lokalne samouprave. Nije prihvaćen Stav predlagatelja je da je zajednički pašnjak jedinstvena cjelina koja u svom sastavu ima katastarske čestice različite kulture i ekonomske vrijednosti pa je sukladno navedenom određena jedinstvena cijena.
2 Centar za poljoprivredu i ruralni razvoj Primorsko-goranske županije MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Poštovani, primjedbe na Nacrt Uredbe o početnoj zakupnini poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH za zakup, zakup zajedničkih pašnjaka i zakup za ribnjake te naknadi za korištenje voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture (dalje u tekstu: Uredba) ne odnose se na navedeno u nacrtu, ali smatramo da je isti manjkav, te da treba uzeti u obzir i troškove privođenja svrsi pojedinih zemljišnih čestica, odnosno dodati odredbe koje će definirati takve situacije. Ukoliko se Uredbom ne predvide i spomenuti troškovi, smatramo kako bi moglo doći do značajnih poteškoća kod provođenja natječaja, odnosno davanja pojedinih zemljišnih čestica u zakup. Činjenica je da je velika većina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH zapuštena, te je u nekim slučajevima čak i nemoguće privođenje kulturi definiranoj u katastarskom operatu. Primjer za to je velika površina šumama obraslog poljoprivrednog zemljišta koja se nalazi čak i u gospodarskim osnovama kao šumsko zemljište. Postoje i manje problematični slučajevi, ali za pretpostaviti je da će većinu zemljišta biti potrebno pripremiti za upotrebu malčiranjem i sl. Cijena malčiranja je ovisno o vrsti korova od 0,30 kn/m2 do 2,00kn/m2 i više, dakle, radi se o značajnom trošku. Zbog svega navedenog smatramo kako je potrebno definirati mogućnost da se na pojedinoj zemljišnoj čestici provede postupak procjene troškova privođenja svrsi, kao i tko snosi troškove procjene potrebe za provođenjem istog. S obzirom da se radi o zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, smatramo da bi i troškove procjene, kao i troškove privođenja svrsi, kao savjestan vlasnik, trebala snositi upravo Republika Hrvatska, bilo kroz direktno plaćanje spomenutih troškova ili kroz umanjenje zakupa za pojedinu česticu. S poštovanjem, Ravnatelj Dalibor Šoštarić, dipl.ing. Nije prihvaćen Troškovi privođenja zemljišta poljoprivrednoj proizvodnji i sukladno tome smanjenje zakupnine definirano je člankom 48. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18)
3 Hrvatska poljoprivredna komora O POČETNOJ ZAKUPNINI POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE ZA ZAKUP, ZAKUP ZAJEDNIČKIH PAŠNJAKA I ZAKUP ZA RIBNJAKE  TE NAKNADI ZA KORIŠTENJE VODA RADI OBAVLJANJA DJELATNOSTI AKVAKULTURE, Tablica 1. Utvrđivanje početne zakupnine za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike  Hrvatske Hrvatska poljoprivredna komora smatra da su predložene cijene zakupa previsoke. Moraju ostati na istom nivou kao i u aktualnoj uredbi. Bilo bi poticajno da se cijene smanjuju. Nije prihvaćen U odnosu na važeći Pravilnik o cijenama za zakup poljoprivrednog zemljišta cijene nisu uvećane samo su dodane cijene za nove katastarske općine koje nisu bile obuhvaćene važećim Pravilnikom.
4 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA O POČETNOJ ZAKUPNINI POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE ZA ZAKUP, ZAKUP ZAJEDNIČKIH PAŠNJAKA I ZAKUP ZA RIBNJAKE  TE NAKNADI ZA KORIŠTENJE VODA RADI OBAVLJANJA DJELATNOSTI AKVAKULTURE, Tablica 1. Utvrđivanje početne zakupnine za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike  Hrvatske Stav je Ceha poljoprivrednika udruženja obrtnika Pula da su početne cijene zakupa općenito previsoke, ako je poljoprivreda od strateške važnosti i grana koju je potrebno poticati, pravi bi poticaj bio da se početne cijene zakupa snize barem za 50%. Iz tabele je vidljivo da su početne cijene utvrđene uglavnom prema ekonomskoj snazi općina/gradova/županija, a što nema nikakve veze sa vrijednošću zemlje koja se zakupljuje, niti sa ekonomskom snagom samog poljoprivrednog proizvođača. Zemlja u krševitom primorskom području ne može imati veću vrijednost i početnu cijenu zakupa nego u plodnim ravničarskim krajevima. Poljoprivredna proizvodnja na takvom slabijem tlu i uglavnom malim parcelama je puno manje isplativa i teža, pa bi početne cijene trebalo korigirati i u tom smislu. Nije prihvaćen U odnosu na važeći Pravilnik o cijenama za zakup poljoprivrednog zemljišta cijene nisu uvećane a formirane su na temelju katastarskih kultura i vrijednosti poljoprivrednog zemljišta na tom području, a na temelju podataka Porezne uprave.