Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu Strateškog okvira za upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske 2017.-2023.
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Branko Kleković | , ZAKONSKA REGULATIVA I IZVORI PODATAKA | Popis sadrži greške npr. Zakon o pravu na pristup !? taj ne postoji, nadalje popis ne sadrži ažurne podatke o broju NN u kojima su objavljeni (zakoni su mijenjani i dopunjavani). | Prihvaćen | Poglavlje: Zakonska regulativa i izvori podataka je ažurirano. |
| 2 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | III. STRATEŠKI PRIORITETI I CILJEVI, 9.PRIORITETI DO 2020. GODINE | Koji je izvor tablice 3. Stavke se gotovo se spominju u ostatku dokumenta. Strateški prioritet mora biti jačanje kapaciteta ministarstva u sektoru mora koje je potpuno marginalizirano. Ne spominje se onečišćenje i problemi koje stvaraju kruzeri, nema ništa o ronilačkim klubovima mahom u stranom vlasništvu koji iskorištavaju nacionalno bogatstvo, uglavnom na divlje, nema ništa o ilegalnim lukama i kamenolomima i korištenju prastarih brodova za takav prijevoz o kojima port state control uopće ne brine. | Nije prihvaćen | Vidjeti odgovor na prvi komentar. Predlagatelj se upućuje na prethodno usvojen drugi akcijski program Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem: Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (NN 97/17) koji je sastavni dio Strategije, i na kojeg se, kao što je u uvodu Strateškog okvira rečeno, pojedina poglavlja dokumenta odnose. Izvor tablice 3. jest upravo navedeni Program mjera. |
| 3 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | III. STRATEŠKI PRIORITETI I CILJEVI, 8.OČEKIVANI DUGOROČNI UČINCI PRIMJENE STRATEGIJE | Budući da ova Strategija to nije, već samo Okvir, koriste se samo opće političke fraze bez ikakvih nositelja obveza i rokova, pa je dokument lirskog sadržaja. Primjera radi, ne postoje nikakve mjere protiv snažne betonizacije i nasipavanja obalnog prostora, nikakve mjere sprječavanja onečišćenja s brodova u lukama i tijekom plovidbe, nikakve mjere prihvata otpada, otpadnih voda i dr. s brodova, nikakve mjere sprječavanja onečišćenja u marinama, nikakve mjere zaštite u odnosu na prekomjernu gradnju marina, nikakve mjere zaštite vrijednog krškog obalnog područja. Također, osim usputnog spomena u jednoj tablici, nema niti riječi o sprječavanju morskog otpada (marine litter) koji uglavnom potječe s kopna i čije bi sustavno rješavanje definiranjem odgovarajuće strategije utjecalo na pravilno i održivo gospodarenje otpadom na kopnu. | Nije prihvaćen | Vidjeti odgovor na prvi komentar. Predlagatelj se upućuje na prethodno usvojen drugi akcijski program Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem: Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (NN 97/17) koji je sastavni dio Strategije, i na kojeg se, kao što je u uvodu Strateškog okvira rečeno, pojedina poglavlja dokumenta odnose. |
| 4 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | 7. IZAZOVI UPRAVLJANJA MORSKIM OKOLIŠEM I OBALNIM PODRUČJEM, 7.6.Prilagodba klimatskim promjenama i ublažavanje posljedica klimatskih promjena | Neprimjerena je konstatacija da su klimatske promjene dobrobit za turizam i RH, jer to produžuje kratku sezonu na moru. To nije ni znanstvena ni stručna teza, već politički spin. | Nije prihvaćen | Spomenuta konstatacija u tekstu poglavlja 7.6 ne stoji, niti se pod ikakvim okolnostima ista može izvući iz konteksta poglavlja. Nejasno je odakle predlagatelju uporište za ovakvu tvrdnju. Poglavlje 7.6. Strateškog okvira bavi se raščlambom novih izazova za upravljanje obalnim područjem u odnosu na klimatske promjene. Naime, naime mnogi postojeći konflikti u obalnom području, uobičajeni za obalne zone pojačati će se učincima klimatskih promjena. Strateški okvir navodeći neizvjesnost i ukazujući na neizbježne probleme koje donose klimatske promjene, upućuje na adaptibilni (prilagodljivi) pristup upravljanju i daje opravdanje za mjere prethodno definirane drugim akcijskim programom Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem: Programom mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (NN 97/17): mjere u okviru posebnog cilja 3.9 – Osmišljavanje i provođenje metoda i tehnologija prilagodbe u morskom i obalnom ekosustavu pod utjecajem klimatskih promjena. Poziva se predlagatelj komentara/primjedbe da pročita cjeloviti tekst Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem. |
| 5 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | 7. IZAZOVI UPRAVLJANJA MORSKIM OKOLIŠEM I OBALNIM PODRUČJEM, 7.4.Upravljanje pomorskim dobrom | U dokumentu se izbjegava navesti postotak utvrđenih granica pomorskog dobra koji je katastrofalan, i koji se ne mijenja suštinski godinama. Ako nije definirana granica pomorskog dobra, to isto pomorsko dobro, premda je ustavna kategorija, ne može se primjereno štititi. | Nije prihvaćen | Krećući od pretpostavke kako je utvrđivanje granica pomorskog dobra polazišna osnova za provedbu svih mjera i aktivnosti vezanih za integralno upravljanje pomorskim dobrom i uopće obalnim područjem, te kako se tek utvrđivanjem granica pomorskog dobra identificira pomorsko dobro te razgraničuje vlasnički od nevlasničkog režima, Strateški okvir daje opći, kritički pregled postojećeg sustava upravljanja pomorskim dobrom te opravdanje za mjere prethodno definirane drugim akcijskim programom Strategije: Programom mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem (NN 97/17): 3.2.1 Utvrditi granice pomorskog dobra na cijelom Jadranu i osigurati njihovo evidentiranje u zemljišnim knjigama; 3.2.2. Unaprijediti sustav upravljanja i zaštite pomorskog dobra u općoj upotrebi. Poziva se predlagatelj komentara/primjedbe da pročita cjeloviti tekst Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem. |
| 6 | LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER | Predlagač miješa pojmove. Naime, dokument se naziva Strateški okvir (Framework), a kasnije isti dokument Strategija upravljanja. To nije isti pojam. Okvir su samo natuknice, a Strategija je podrobniji dokument. Čini se da je predlagač napisao samo natuknice, a ne ono što je potrebno. Nije jasno da li Direktiva 2008/56 uopće poznaje pojam "strateški okvir". Dokument je samo nedostatan popis nedovoljno razrađenih promišljanja. Najvažniji problemi, te politike i mjere za njihovo rješavanje uopće nisu spomenuti - zaštita krškog ekosustava, očuvanje propusnosti površina, emission control areas (ECA), morsko prostorno planiranje (MSP), morski otpad (marine litter), politika koncesioniranja (pogotovo nepotrebnog koncesioniranja, npr. luka Koper koja je višestruko jača od luke Rijeka nema nikakvu koncesiju, a mi bi sve koncesionirali). U uvodnom dijelu navodi se da je zaštita Jadranskog mora, priobalja i otoka prepoznata u Strategiji održivog razvoja RH, što ne odgovara istini, jer je tamo ovlaš spomenuta, te se općenito može reći da se more u državnim dokumentima spominje samo marginalno i prigodničarski. Nedopustivo je da u Strateškom okviru odnosno Strategiji uopće ne spominje marine spatial planning (obveza iz Direktive), pa ispada da se sa MSP više bavi Republika Slovenija sa svojom velikom obalom nego RH. Autorima ovog dokumenta potpuno je nepoznat ekosustavni pristup zaštiti morskog okoliša. Neka pročitaju primjerenu literaturu o tome jer to trega ugraditi u strateške dokumente. Koliko mi je poznato sada smo u 2018., pa se dokument ne može donositi unazad (2017.-2023.) bez obzira na činjenicu što ga se stavlja u proceduru s poslovičnim birokratskim kašnjenjem. | Nije prihvaćen | Strateškim okvirom za upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem definiraju se polazne osnove, daje se prostorni, tematski i vremenski obuhvat te se opisuju temeljne karakteristike i svrha donošenja Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem. Budući da su svi pojedinačni dijelovi Strategije već izrađeni i formalno-pravno usvojeni; - Početna procjena stanja i opterećenja morskog okoliša hrvatskog dijela Jadrana (izrađeno i usvojeno 2012. g.) - Skup značajki dobrog stanja okoliša za morske vode (izrađeno i usvojeno 2014. g.) - Skup ciljeva u zaštiti morskog okoliša i s njima povezanih pokazatelja (izrađeno I usvojeno 2014.g.) - Gospodarsko-socijalna analiza korištenja i troška propadanja morskog okoliša i obalnog područja (izrađeno i usvojeno 2015.g.) - Odluka Vlade Republike Hrvatske o donošenju Akcijskog programa Strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem: Sustav praćenja i promatranja za stalnu procjenu stanja Jadranskog mora (NN 153/14) - Odluka Vlade Republike Hrvatske o donošenju Programa mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske (NN 97/17) ovim se Strateškim okvirom omogućuje sažeti pregled procjene stanja morskog okoliša i obalnog područja, te se navode prethodno prepoznati strateški prioriteti i posebni ciljevi s posebnim naglaskom na očekivanim dugoročnim učincima primjene Strategije i prepoznatim prioritetima do 2020. godine. Strategija (Strateški okvir, kao okvir Strategije i svi prethodno formalno usvojeni pripremni dokumenti i akcijski programi) se u prvom redu referira na vremenski okvir zadan relevantnim EU aquisom do 2020, prema kojemu Republika Hrvatska u ovom razdoblju treba ostvariti uvijete za postizanje/očuvanje dobrog stanja morskog okoliša. Prostorno i tematski integrativan karakter Strategije kroz predložene mjere obuhvaća i proširenu vremensku projekciju za postizanje prepoznatih strateških prioriteta i posebnih ciljeva do 2023 godine. Poglavlje 2, str.7: „Ekosustavni je pristup bio temelj razrade strateških prioriteta i ciljeva Strategije vezanih za upravljanje morskim okolišem i obalnim područjem.“ | |
| 7 | Predrag Valožić | III. STRATEŠKI PRIORITETI I CILJEVI, 9.PRIORITETI DO 2020. GODINE | Tablica 3. Strateški prioriteti i posebni ciljevi 3.10. DEFINIRANJE I INICIRANJE AKTIVNOSTI ZA POTICANJE SUDJELOVANJA ŠIRE JAVNOSTI TE POVREMENIH I STALNIH LOKALNIH ZAJEDNICA ZA POBOLJŠANJE STANJA OBALNOG OKOLIŠA Najuži obalni pojas, širine nekoliko metara, alarmantno je onečišćen ponajviše plastičnim a u manjoj mjeri staklenim, metalnim te drvenim otpadom. Na primjeren način trebalo bi motivirati stalne lokalne zajednice da u razdoblju turističke predsezone očiste taj dio obalnog okoliša od nagomilanog otpada. Povremene sudionike (turiste, nautičare, goste i sl.) informirati o učincimima (npr. zelena obalna crta i fotografije na Google maps), potaknuti na poštivanje tuđeg rada i očuvanje dobrog stanja obalnog i morskog okoliša. Ovaj posebni cilj sastavnica je sustava praktičnih provedbenih mehanizama i gradivnog elementa iv. Poticanje sudjelovanja javnosti. | Nije prihvaćen | Pitanje rješavanja problematike morskog otpada jedno od izuzetno značajnih za cjelovito očuvanje morskog ekosustava. Jačanje svijesti javnosti i poticanje aktivnosti za smanjenje onečišćenja morskim otpadom navedeno je kroz tri „Mjere za unaprjeđenje sustava upravljanja morskim otpadom“. Predviđena izrada nacionalnog plana upravljanja morskim otpadom (mjera 3.3.1) ključna je za cjelovito upravljanje morskim otpadom: od određivanja izvora zagađenja, preko smanjenja odnosno sprječavanja unosa morskog otpada u morski ekosustav do njegovog zbrinjavanja. Upravo je kroz spomenutu mjeru planirani nacionalni plan odgovarajući pravni okvir za detaljnu analizu i preporuke konkretnih aktivnosti za cjelovito upravljanje morskim otpadom. |