Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Autocesta Rijeka -Zagreb d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 7. Autocesta Rijeka Zagreb d.d. dugi niz godina ima sklopljen ugovor sa Ministarstvom obrane kojim je reguliran način plaćanja cestarine i mostarine za prolaske vozila Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH uključujući osobna vozila i teretna vozila oružanih snaga RH. Prijedlogom izmjene Zakona o cestama članak 89 a) stavak 1. pravo izuzeća od plaćanja cestarine stječu i vozila Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH što do sada nije bio slučaj. Skrećemo pozornost da će predloženo izuzeće imati direktan utjecaj /utječe/ na visinu prihoda od naplate cestarine i to najmanje u iznosu od 3.850.000,00 kuna koliko je iznosio ostvaren prihod od naplate cestarine temeljem prolazaka vozila Ministarstva obrane i Oružanih snaga RH u 2017. godini, što će rezultirati da će društvo Autocesta Rijeka -Zagreb d.d. izgubiti značajni dio prihoda. Primljeno na znanje Po stupanju na snagu ovoga Zakona ministar mora, prometa i infrastrukture donijet će pravilnik kojim se određuje vizualni identitet i posebne oznake vozila iz stavka 1. članka 89.a) što znači da neće sva vozila Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske ući u kategoriju vozila koja mogu koristiti autoceste i objekte pod naplatoma na državnim cestama bez plaćanja cestarine.
2 Autocesta Rijeka -Zagreb d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Koncesionar ARZ d.d., predlaže da se članak 59. (Reklame uz javne ceste) Zakona o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14), u stavku 1 nadopuni na način da se iza riječi „osim na odmorištima“ dodaju riječi „i na cestarinskim prolazima. Prihvaćen Članak 59. stavak 1. Zakona o cestama dopunit će se traženom odredbom u skladu sa prijedlogom i Naputkom (Klasa: 340-03/18-01/20, Urbroj: 530-05-3-2-2-18-2 od 28. svibnja 2018. godine) ministra mora, prometa i infrastrukture.
3 Bina-Istra PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Koncesionar Bina – Istra, d.d. predlaže da se članak 59. (Reklame uz javne ceste) Zakona o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14), u stavku 1 nadopuni na način da se iza riječi „osim na odmorištima“ dodaju riječi „i na cestarinskim prolazima“. Također, skrećemo pozornost da bi uključivanja u izuzeće od plaćanja cestarine prema članku 7. kojim se dodaje novi članak 89a, za vozila Ministarstva obrane i Oružanih snaga Republike Hrvatske, vozila gorske službe spašavanja te vozila carine, imalo nepovoljan utjecaj na prihode Bina - Istre, budući da navedene skupine korisnika trenutno plaćaju cestarinu. Prihvaćen Članak 59. stavak 1. Zakona o cestama dopunit će se traženom odredbom u skladu sa prijedlogom i Naputkom (Klasa: 340-03/18-01/20, Urbroj: 530-05-3-2-2-18-2 od 28. svibnja 2018. godine) ministra mora, prometa i infrastrukture
4 DENIS PELOZA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 10. Prijedlog dopune: Kako je u svijetu i kod nas sve popularniji model dugoročnog najma ili rentanje vozila prema sistemu "all inclusive", a unatoč ugovorenim klauzulama o prekršajne odgovornostima korisnika leasinga ili najmoprimca ,u ovom slučaju proizlazi da su Leasing društva kao vlasnici vozila oslobođena odgovornosti, a vlasnici vozila danih u dugoročni najam koji mogu istovremeno biti u svojstvu korisnika leasinga i dalje odgovaraju, pa bitime mogli biti u podređenom položaju zbog naknadnog postupka regresne naplate potraživanja od stvarnog korisnika najma pravne ili fizičke osobe iz ugovornog odnosa. (2) Ako je počinjen prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, a nije moguće utvrditi identitet vozača, za prekršaj će se kazniti vlasnik vozila odnosno korisnik vozila danog u leasing ili najam, osim ukoliko su ispunjeni uvjeti propisani člankom 89. ovoga Zakona.“ Nije prihvaćen Primjedbe nisu prihvaćene jer se ne odnose na predložene izmjene i dopune Zakona o cestama.
5 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 6. Predloženom stipulacijom članka 6. nositelji prava građenja koji su ista stekli ugovorom osnovom odredbi Zakona o uređivanju imovinskopravnim odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina, dužni su na poziv sklopiti dodatak (ugovoru), kojim bi se uredila obaveze plaćanja naknade iz stavka 1. točke 12. članka. U slučaju da ovakav način izmjene naknade nije predviđen ugovorom dviju strana, Zakonom se mijenjaju odredbe ugovora. Postavlja se pitanje da li se u tom slučaju i drugim zakonima i u drugim slučajevima mogu mijenjati ugovori kojim su investitori sklopili i osnovom kojih su stekli pravo građenja ili pravo služnosti. Ovakvom praksom potencijalnim investitorima u Republici Hrvatskoj otvara se još jedan izvor pravne nesigurnosti s posljedicama na daljnji pad investicijskih aktivnosti. Nije prihvaćen Primjedbe nisu prihvaćene jer su pravo služnosti i pravo građenja Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) definirani kao stvarna prava. Važećim odredbama Zakona o cestama propisano je da se u slučaju osnivanja prava služnosti ili prava građenja na javnoj cesti ne plaća naknada za pravo služnosti odnosno pravo građenja ukoliko su građevina ili instalacija u isključivom vlasništvu Republike Hrvatske. Tijekom primjene ovih odredbi nadležna tijela državne uprave upozorena su da se oslobođenje od plaćanja naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti može tretirati nezakonitom državnom potporom i diskriminacijom poduzetnika na tržištu. Ovim izmjenama i dopunama se izjednačavaju svi poslovni subjekti u smislu načina i visine plaćanja naknade, gdje će se svi izjednačiti i time otkloniti pravna nesigurnost, a što će spriječiti daljnji pad investicijskih aktivnosti.
6 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 2. Primjedba: - U čl. 27. st. 1. podst. 5. Zakona o cestama propisano je da pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne održava biciklističke i pješačke staze izvan kolnika, - U čl. 22. toč. 2. Prijedloga Zakona o komunalnom gospodarstvu (čeka se drugo čitanje) propisano je da je održavanje dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje komunalna djelatnost za koju se tim zakonom osigurava održavanje komunalne infrastrukture, - u čl. 23. st. 2. Prijedloga tog zakona pojašnjeno da se pod održavanjem dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselja razumijeva održavanje onih dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselja sukladno posebnim propisima kojima su uređene javne ceste. Napomena: - Biciklističke i pješačke staze na cestovnom zemljištu ne moraju nužno biti i građevine iz čl. 3. st. 1. podst. 5. Zakona o gradnji, NN 153/13 i 20/17 (mogu biti izvedene kao utabano zemljište ili zemljište nasipano pijeskom ili drugim pogodnim materijalom), - stoga se tako izvedene biciklističke i pješačke staze ne mogu smatrati nogostupom ili biciklističkom prometnicom na cestovnom zemljištu. Prijedlog: U čl. 2. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama ne treba uvrštavati nove termine za biciklističke i pješačke staze na cestovnom zemljištu. Uvrštenje novih termina za te staze (građevine, nogostupi ili prometnice) moglo bi utjecati na eventualne sporove s jedinicama lokalne samouprave oko obveze održavanja tih staza. Nije prihvaćen Primjedbe nisu prihvaćene jer se ne odnose na predložene izmjene i dopune Zakona o cestama.
7 Hrvatske autoceste d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Hrvatske autoceste d.o.o., predlažu da se članak 59. (Reklame uz javne ceste) Zakona o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14), u stavku 1 nadopuni na način da se iza riječi „osim na odmorištima“ dodaju riječi „i na cestarinskim prolazima. Prihvaćen Članak 59. stavak 1. Zakona o cestama dopunit će se traženom odredbom u skladu sa prijedlogom i Naputkom (Klasa: 340-03/18-01/20, Urbroj: 530-05-3-2-2-18-2 od 28. svibnja 2018. godine) ministra mora, prometa i infrastrukture.
8 Hrvatski Telekom d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Hrvatski Telekom d.d. pozdravlja predložene izmjene Zakona o cestama u dijelu izjednačavanja uvjeta poslovanja svim poduzetnicima u odnosu na obvezu plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti na javnim cestama. Međutim, kako bi se izbjegla različita tumačenja i neujednačena primjena u praksi, predlažemo da se u članak 86. doda novi stavak (5) na sljedeći način: „(5) Za korištenje javnih cesta temeljem prava služnosti, prava građenja, prava puta ili nekog drugog sličnog prava za komunalne, vodne, energetske građevine, kao i građevine elektroničkih komunikacija i povezane opreme, plaća se isključivo naknada iz stavka 1. točke 12. ovog članka u visini određenoj prema članku 87. stavku 6. ovog Zakona. Pored ove naknade, pravne osobe koje upravljaju javnom cestom nemaju pravo tražiti, a investitori infrastrukturnih građevina nemaju obvezu plaćati bilo koju drugu naknadu za korištenje javnih cesta određenu posebnim propisima, uključujući naknadu za pravo puta.“ OBRAZLOŽENJE: Ovim putem pozdravljamo predložene izmjene u članku 86. Zakona o cestama budući da se ovime izražava želja za ukidanjem diskriminacije privatnih infrastrukturnih građevina i instalacija u obvezi plaćanja naknada za korištenje javnih cesta u odnosu na građevine i instalacija u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno pravne osobe u vlasništvu Republike Hrvatske. Intencija zakonodavca je bila ta da se pravnim osobama koje upravljaju javnim cestama (upravitelji javnih cesta) daje pravo isključivo na ubiranje naknade za korištenje javnih cesta iz stavka 1. točke 12. članka 86. Zakona o cestama, i to u visini određenoj prema članku 87. stavku 6. Zakona o cestama (Odlukom Vlade RH). Međutim, događa se da upravitelji javnih cesta po vlastitoj diskrecijskoj ocjeni, umjesto naknade propisane odlukom Vlade RH, potražuju od investitora infrastrukturnih građevina druge različite naknade za korištenje javnih cesta, što posljedično dovodi do naplate različitih naknada za korištenje istovrsne javne površine (javne ceste). Primjerice, Zakon o elektroničkim komunikacijama također regulira plaćanje naknade za korištenje nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, pa time cesta. U praksi upravitelji javnih cesta, umjesto naknade propisane odlukom Vlade RH, od telekom operatora koji javne ceste koriste u svrhu polaganja elektroničke komunikacijske infrastrukture, traže plaćanje naknade za pravo puta, kao posebne naknade predviđene Zakonom o elektroničkim komunikacijama. Stoga je u cilju potpunog izbjegavanja diskriminacije između različitih investitora infrastrukturnih građevina, odnosno izbjegavanja naplate različitih naknada za korištenje istovrsne javne površine, potrebno jasno propisati da za korištenje javnih cesta, za sve investitore infrastrukturnih građevina iz članka 25. Zakona o cestama, nema obveze plaćanja bilo koje druge naknade za korištenje javnih cesta, koja bi bila određena nekim drugim propisima (npr. naknade za pravo puta), osim naknade iz stavka 1. točke 12. članka 86. Zakona o cestama, čija se visina propisuje prema članku 87. stavku 6. Zakona o cestama (Odlukom Vlade RH). Nije prihvaćen Primjedbe nisu prihvaćene jer je institut prava puta preuzet iz članka 11. Okvirne direktive EU-a i uveden u Zakon o elektroničkim komunikacijama („Narodne novine“, br. 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14 i 72/17) 2008. godine, kao pravo pristupa, postavljanja, korištenja, popravljanja i održavanja elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme, što obuhvaća i kabelsku kanalizaciju, kao i druga s tim povezana prava koja čine teret na nekretnini na kojoj je izgrađena elektronička komunikacijska infrastruktura i druga povezana oprema. Ovdje napominjemo kako pravo puta NIJE stvarno pravo u smislu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14), te njega mogu ostvarivati infrastrukturni operatori (operatori elektroničkih komunikacija ili druge osobe koje grade i postavljaju elektroničku komunikacijsku infrastrukturu) u slučaju kada, iz bilo kojeg razloga, ne mogu ostvariti odgovarajuće stvarno pravo, što znači da nisu vlasnici nekretnine na kojoj namjeravaju graditi infrastrukturu, ne mogu sklopiti ugovor o pravu služnosti, pravu građenja ili sl. Također, člankom 28. stavka 4. Zakona o elektroničkim komunikacijama propisano je da je infrastrukturni operator obvezan upravitelju općeg dobra ili vlasniku nekretnine plaćati naknadu za pravo puta, a upravitelj općeg dobra ili vlasnik nekretnine obvezan je infrastrukturnom operatoru omogućiti ostvarivanje prava puta. Naknada za pravo puta plaća se na temelju potvrde o pravu puta koju izdaje HAKOM. Napominjemo kako obveza plaćanja naknade za pravo puta prestaje ako na nekretnini postoji koje drugo pravo na temelju kojeg infrastrukturni operator plaća naknadu za korištenje općeg dobra ili nekretnine.
9 PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 6. Prijedlog članka 6. U članku 86. stavci 2 i 3 mijenjaju se i glase: "(2) Kod osnivanja prava građenja i prava služnosti na javnoj cesti primjenjuju se odredbe Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina („Narodne novine“, broj 80/11). (3) Osim nositelja prava građenja i prava služnosti na javnoj cesti za koje se primjenjuje stavak (2), naknadu ne plaćaju i nositelji prava koji upravljaju infrastrukturom kojom se obavlja javna usluga, kao građevine prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture, za čiju izgradnju je utvrđen interes Republike Hrvatske.'' Pojašnjenje: Vlasnici infrastrukture kojom se obavlja javna usluga su pod nadzorom drugih institucija i/ili Agencija (HERA; HROTE …) te im je djelatnost regulirana. Svako povećanje ili uvođenje naknada se direktno prenosi kroz njihove tarife na građane kao krajnje korisnike usluga. Stoga smo mišljenja da naknada nije potrebna za djelatnosti iz područja javne usluge. Time se posljedice koje će proisteći donošenjem ovog Zakona, neće promijeniti, odnosno postigao bi se isti cilj ''Izbjeći će se mogućnost nezakonite državne potpore i diskriminacije poduzetnika ...'' kako je navedeno u Poglavlju II; točki c), a rasteretili bi se građeni kao krajnji korisnici infrastrukture. Nije prihvaćen Primjedbe nisu prihvaćene jer je člankom 35. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) propisano je da Republika Hrvatska i druge pravne osobe javnoga prava koje su nositelji prava vlasništva imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak položaj kao i privatni vlasnici, ako zakonom nije što drugo određeno. Nadalje, člankom 107. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova (ako se to na drugi način ne može izvesti), a za uporabu tog zemljišta, na zahtjev vlasnika nekretnine koja je privremeno uporabljena plaća se primjerena naknada, koja ne može biti manja od one na koliku bi imao pravo da je bilo provedeno nepotpuno izvlaštenje njegova zemljišta.
10 PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Komentar se odnosi na točku: b) Osnovna pitanja koja treba urediti ovim Zakonom. Smatramo da je potrebno ukinuti obvezu plaćanja naknade za pravo građenja i pravo služnosti na javnoj cesti za sve građevine prometne, javne, komunalne i druge infrastrukture, za čiju izgradnju je utvrđen interes Republike Hrvatske, bez obzira u čijem je vlasništvu poduzetnik koji upravlja/gospodari infrastrukturom. Pojašnjenje: Vlasnici infrastrukture kojom se obavlja javna usluga su pod nadzorom drugih institucija i/ili Agencija (HERA; HROTE …) te im je djelatnost regulirana. Svako povećanje ili uvođenje naknada se direktno prenosi kroz njihove tarife na građane kao krajnje korisnike usluga. Stoga smo mišljenja da naknada nije potrebna za djelatnosti iz područja javne usluge. Time se posljedice koje će proisteći donošenjem ovog Zakona, neće promijeniti, odnosno postigao bi se isti cilj ''Izbjeći će se mogućnost nezakonite državne potpore i diskriminacije poduzetnika ...'' kako je navedeno u točki c), a rasteretili bi se građeni kao krajnji korisnici infrastrukture. Nije prihvaćen Primjedbe nisu prihvaćene jer je člankom 35. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14) propisano da Republika Hrvatska i druge pravne osobe javnoga prava koje su nositelji prava vlasništva imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak položaj kao i privatni vlasnici, ako zakonom nije što drugo određeno. Nadalje, člankom 107. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje može privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova (ako se to na drugi način ne može izvesti), a za uporabu tog zemljišta, na zahtjev vlasnika nekretnine koja je privremeno uporabljena plaća se primjerena naknada, koja ne može biti manja od one na koliku bi imao pravo da je bilo provedeno nepotpuno izvlaštenje njegova zemljišta.
11 Zvonko Vlahović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA Zvonko Vlahović Matenačka c. 30 49240 Donja Stubica vlahovic@kr.t-com.hr MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE Koordinator za savjetovanje n/p gosp. Goran Škec 01 3784-537 e-mailom :goran.skec@mmpi.hr Poštovani, Kao dugogodišnji predstavnik podružnice jedne Udruge za zaštitu potrošača za krapinsko-zagorsku Županiju, a i osobno kao vozač, odnosno i činjenice da moja obitelj godišnje izdvaja značajan novac za održavanje cesta (posjedujemo 7 različitih registriranih motornih vozila) smatram da bi trebalo nužno pristupiti i izmjeni postojećeg članka 27. Zakona o cestama, a koji nije predviđen sada za izmjenu te koji sada glasi: Održavanje javne ceste kroz naselje Članak 27. (1) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne održava: – sustav za odvodnju, ako je dio mjesne kanalizacijske ili kanalske mreže, – javnu rasvjetu, – zelene površine, drvorede i samostalno ukrasno grmlje, – pothodnike i nathodnike u funkciji pješačkog prometa, – biciklističke i pješačke staze izvan kolnika, – tramvajske, odnosno željezničke pruge. (2) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega. (3) Slivnici uz javnu cestu u naselju te zamjena i popravak slivničkih rešetki i poklopaca revizijskih okana na kolniku javne ceste, koji nisu vezani na mjesnu kanalizacijsku ili kanalsku mrežu, održavaju se kao sastavni dio te javne ceste, osim ako nije drukčije ugovoreno. U proljeće, nakon odlaska snijega i drugo, se danas vozači svakodnevno na kolnicama susreću s ostacima raznih sipina, šljunka i sl. koje ostaju nakon zimskog održavanja na cestama. Prema postojećem predmetnog članku 27 Zakona o cestama to čišćenje nije sada u nadležnosti pravnih osoba koje upravljaju javnom cestom, već je isto najvjerojatnije u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Smatram nedopustivim, a isto je možda i nezakonito da se posljedicama rada jedne pravne osobe moraju baviti druge pravne osobe, odnosno taj posao se ponovno i naplaćuje od nas građana-potrošača putem poreza i drugo. A time se dodatno i opterećuju nepotrebno proračuni lokalnih jedinica kroz koje prolaze Županijske, pa čak i Državne ceste iako je za održavanje istih nadležno bilo drugo tijelo, koje se financira kako iz poreza tako i iz ostalih davanja tijekom registracije, kao i iz drugih izdvajanja poreznih obveznika. Da je to tako vidljivo je i iz odgovora kojega sam dobio od strane Županijskih cesta iz krapinsko-zagorske Županije, te Vam dio toga odgovora dostavljam u nastavku kako slijedi: ----- Original Message ----- From: Mladen Burić To: vlahovic@kr.t-com.hr Cc: Info ZUC-KZZ Sent: Wednesday, May 23, 2018 10:07 AM Subject: Neprimjerena sanacija Matenacke c. u D. Stubica i neodgovoran rad više djelatnika i dr., obavijest - PONOVNO SLANJE 22052018 - Odgovor ------------------------------------------------------- Poštovani, Za izvođenje radova navedenih u vašem dopisu od 22.05.2018. dajemo vam slijedeći odgovor: 1. Radovi na sanaciji željezničko-cestovnog prijelaza izvedeni su u sklopu redovitog održavanja pružnih građevina od strane Hrvatskih željeznica te isti nisu predmet pravomoćne građevinske dozvole ishođene od strane ove Uprave. Po završetku radova upozoreni su na nedostatke navedene u vašem dopisu, isti su utvrđeni od strane ophodarske službe te su sa današnjim danom nedostaci djelomično uklonjeni. 2. Radovi čišćenja kolnika unutar naselja definirani su člankom 27. Zakona o cestama, te su isti u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. U naselju, prema navedenom članku, ova Uprava nadležna je samo za čišćenje snijega na županijskim i lokalnim cestama. - - - Temljem naprijed navedenog predlažem izmjenu članka postojećeg članka 27. t. 2 Zakona o cestama na način da bi isti u budućnosti trebao glasiti: (2) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega i uklanjanja svih tvari (sipina, šljunka i sl) s kolnika koje su korište i ostale nakon čišćenje snijega, odnosno saniranja poledica i sl na svim županijskim i državnim cestama. Sa poštovanjem Zvonko Vlahović Nije prihvaćen Primjedbe nisu prihvaćene jer se ne odnose na predložene izmjene i dopune Zakona o cestama.