Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o djelatnosti socijalnog rada sa Obrascem prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa i Obrascem testa malog i srednjeg poduzetništva

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 CENTAR ZA SOCIJALNU SKRB DUGO SELO OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 48. Komentar Centra za socijalnu skrb Dugo Selo na čl. 48. st. 5. - Iz navedene odredbe nije jasno smiju li se i kome dostavljati instrumenti socijalnog rada te tko ima pravo uvida u iste. U praksi se često događa da nas Sudovi u postupcima traže i druge akte iz predmeta obiteljsko pravne zaštite, a u svrhu dokaza (kao što su zapisničke izjave, izvješća zdravstvenih i obrazovnih institucija, izvješća voditelja mjera obiteljsko pravne zaštite, liste za procjenu razvojnih rizika djeteta i sl.). Obzirom da stranke i njihovi opunomoćenici imaju pravo uvida u sudski spis, omogućava im se i uvid u navedenu dokumentaciju što je proturječno odredbi čl. 48. st. 5. ovog prijedloga. Smatramo da je potrebno definirati tko su ovlaštene, a tko neovlaštene osobe koje imaju pravo uvida u gore navedene podatke odnosno kojoj kategoriji pripadaju opunomoćenici korisnika (odvjetnici). Primljeno na znanje Razmotrit će se prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
2 Hrvatska komora socijalnih radnika SADRŽAJ DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 12. Predlažemo koristiti službeni naziv "teškoće u razvoju" Nije prihvaćen Predmetni prijedloge se ne prihvaća budući da je definicija rane intervencije u Nacrtu prijedloga Zakona usklađena s Zakonom o socijalnoj skrbi. Također u predmetnom kontekstu se termin odnosi na različit sadržaj.
3 Hrvatska komora socijalnih radnika SADRŽAJ DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 7. Predlažemo brisati točku te dodati "te unaprjeđenja njihove kvalitete života". Prihvaćen Prihvaća se.
4 Hrvatska komora socijalnih radnika OPĆE ODREDBE, Članak 3. Predlažemo da članak 3. glasi: Ciljevi obavljanja djelatnosti socijalnog rada su: osnaživanje pojedinaca, obitelji, grupa i zajednica te razvoj njihovih sposobnosti za samopomoć, poticanje socijalnih promjena, razvoj kvalitetnih i dostupnih socijalnih usluga, promicanje socijalne kohezije, zastupanje osjetljivih i obesnaženih društvenih skupina te otklanjanje zapreka s kojima se ljudi susreću u ostvarivanju svoje socijalne sigurnosti, postizanje socijalno pravednog društva koje je zasnovano na poštivanju i promociji ljudskih prava, humanizmu i ljudskim pravima, unaprjeđenje kvalitete života pojedinaca i obitelji, koje svim svojim članovima omogućava dostojanstven život. Primljeno na znanje Prijedlog je primljen na znanje te će se razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona
5 Hrvatska komora socijalnih radnika MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE Kod dijela koji opisuje djelatnost socijalnog rada, kod Intervencijskog postupanja gdje su taksativno nabrojena područja djelovanja rada socijalnog radnika, uz navedena područja djelovanja predlažemo da se doda članak Integracije iza rane intervencije; „čl. 13) Integracija je proces kojem educirani socijalni radnik pruža stručnu poticajnu pomoć djeci, stručnu i savjetodavnu pomoć učitelju, nastavniku, njihovim roditeljima, ili udomiteljima djece, i podršku prije uključivanja kao i tijekom uključivanja djeteta s teškoćama u razvoju i razvojnom riziku u programe redovitih predškolskih ili školskih ustanova.“ 0pći komentar Obrazloženje: Usporedno s promjenama i pozitivnim trendovima spram osoba s invaliditetom , uvažavajući činjenicu da suvremeni odgoj i obrazovanje polazi od ljudskih prava i jednakosti i zahtjeva uključivanje djece s teškoćamau redovni sustav odgoj i obrazovanja (Salamanca , Statement,1994.), pred stručnjake stavlja se izazov kako zadovoljiti individualne potrebe u učenju kod sve djece. Redoviti sustav odgoja i obrazovanja u RH omogućuje dva vida integracije djece s teškoćama u razvoju: potpunu integraciju i djelomičnu integraciju. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama ( 2008. ) u hrvatsko školstvo uvodi nove oblike podrške djeci s teškoćama u razvoju, poput mobilnog stručnog tima, pomoćnika u nastavi i asistente u nastavi. Nažalost, MST u sustavu obrazovanja nije zaživio, a socijalni radnici u sustavu obrazovanja nisu prepoznati. Mobilni stručni tim: predstavlja tim stručnjaka raznih profila, za podršku školi u odgoju i obrazovanju djece s teškoćama u razvoju. Osigurava pristupačnost škole u lokalnoj sredini svakom djetetu bez obzira na njegove potrebe ( Igrić, 2008.) MST čine: koordinator škole i stručnjaci određenih područja ( edukacijski rehabilitator, logoped, soc.pedagog, psiholog, socijalni radnik i dr.) koji se uključuju ovisno o posebnim odgojno –obrazovnim potrebama i drugim potrebama škole. MST provodi: radionice za učenike i stručne suradnike, suradnju i savjetovanje učitelja, asistenata i roditelja, terenski rad s učenicima, individualni rad s učenikom i dr. Zakonom o soc.skrbi čl. 85 (130/17) propisana je „integracija“ kao socijalna usluga ( pomoći pri uključivanju djeteta s teškoćama u razvoju ili mlađe punoljetne osobe s invaliditetom koja se pruža odgajateljima, učiteljima i nastavnicima u predškolskim i školskim ustanovama. Naime, uvažavajući činjenicu da u školama nedostaju socijalni radnici, no da realno nije za očekivati da će se to u skorije vrijeme i promijeniti, socijalni radnici u dijelu aktivnosti itekako su važni u procesu integracije djece s teškoćama u razvoju i razvojnom riziku, i djeci s specifičnim teškoćama u učenju i ponašanju koja su u redovnom sustavu obrazovanja ili tek trebaju postati. Uloga socijalnog radnika u integraciji nije jednaka ulozi edukacijskog-rehabilitatora u itegraciji koji će pomoći djetetu u što boljem savladavanju i prilagodbi nastavnog sadržaja i pripreme u školu. Uloga socijalnog radnika u integraciji je važna i potrebna u sferi osnaživanja, zastupanja, podrške učenika ili djeteta s teškoćama u razvoju u njegovim potrebama da mu se omogući obrazovanje i podrška tijekom zahtjevnog procesa obrazovanja u skladu s njihovim mogućnostima, a ne očekivanjima učitelja, sustava i sl. U tom smislu socijalni radnik je i može biti član mobilnog stručnog tima u dijelu rehabilitacijske podrške u integraciji, a koja uključuje: stručnu podršku odgajateljima, učiteljima, koordinatorima, roditeljima. Zadaci socijalnog radnika u procesu integracije: Uvažavajući razvojne i obrazovne osobitosti učenika i poželjnu podršku, napravljenu od strane stručnjaka edukacijskog –rehabilitacijskog profila i nastavnika ( Ivančić, 2009), socijalni radnik izrađuje plan podrške i preporuke za intervencije. Plan podrške i preporuke za intervencije radi se : u odnosu na roditelje, u odnosu na učenike; u odnosu na vršnjake; u odnosu na razrednika, nastavnike i stručnu službu. Edukacija socijalnog radnika za člana mobilnog stručnog tima u osnovnoj školi provodi se u Učilištu za obrazovanje odraslih - Idem, Zagreb, u trajanju od 30 sati, od čega 20 sati nastave i 10 sati prakse u redovnoj osnovnoj školi. Po završetku iste, polaznik piše završni rad s osnova svoje struke koji usmeno i brani. Djelomično prihvaćen Prijedlog vezan uz dodavanje integracije u sadržaj djelatnosti socijalnog rada se djelomično prihvaća te se predložena definicija usklađuje s definicijom u Zakonu o socijalnoj skrbi.
6 Hrvatska komora socijalnih radnika PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 70. Hrvatska komora socijalnih radnika u potpunosti podržava prijedlog Hrvatske udruge socijalnih radnika. Nije prihvaćen Predmetni prijedlog omogućio bi pravnu prazninu i sukob stvarne nadležnosti dva tijela.
7 Hrvatska komora socijalnih radnika PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 68. Hrvatska komora socijalnih radnika podržava prethodno navedene prijedloge. Nije prihvaćen Molimo vidjeti prethodna obrazloženja.
8 Hrvatska komora socijalnih radnika KOMORA , Članak 66. Predlaže se da stavak 4 glasi: (4) Postupak, cijenu i način provođenja stručnog nadzora te provođenje disciplinskog postupka, izricanje mjera za disciplinske povrede općim aktom propisuje Komora uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Nije prihvaćen Sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16), pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije se razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija. Slijedom navedenog, ovu je odredba Nacrta prijedloga zakona propisana na način da se nadležnog ministra ovlasti za donošenje pravilnika kojim će se propisati prethodno navedeni sadržaj.
9 Hrvatska komora socijalnih radnika KOMORA , Članak 61. Hrvatska komora socijalnih radnika u potpunosti podržava prijedlog Hrvatske udruge socijalnih radnika. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog dodavanja riječi „glasova“, a prijedlog vezan uz disciplinsku odgovornost se prima na znanje te će se razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
10 Hrvatska komora socijalnih radnika KOMORA , Članak 53. Dodati u Članak 53. - propisuje način oglašavanja i način isticanja naziva privatne prakse i obavljanje djelatnosti socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada, - - propisuje sadržaj, rokove i postupak trajnog stručnog usavršavanja osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada, - utvrđuje disciplinske mjere za lakše i teže povrede radnih dužnosti osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada, - provodi disciplinski postupak i izriče mjere za disciplinske povrede dužnosti osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada, Nije prihvaćen Prijedlog vezan uz privatnu praksu, stručno usavršavanje se ne prihvaća budući predmetno nije u skladu s Zakonom o sustavu državne uprave, dok je prijedlog vezan uz disciplinske mjere primljen na znanje te će se razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
11 Hrvatska komora socijalnih radnika KOMORA , Članak 52. Dodati u Članak 52. - odlučuje o izdavanju posebnog odobrenja za rad (posebne dopusnice), - provodi ispit stručnih znanja i kompetencija Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća budući predmetno iziskuje dodatno administrativno opterećenje.
12 Hrvatska komora socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 44. Dodati u Članak 44. - pravomoćnošću rješenja nadležnog inspektora o zabrani rada. Primljeno na znanje Razmotrit će se prilikom izrade konačnog prijedloga zakona.
13 Hrvatska komora socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 41. Predlažemo u stavku 4. brisati riječi " pravilnikom propisuje ministar " i dodati riječi " općim aktom propisuje Komora " Nije prihvaćen Sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16), pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije se razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija. Slijedom navedenog, ova je odredba Nacrta prijedloga zakona propisana na način da se nadležnog ministra ovlasti za donošenje pravilnika kojim će se propisati prethodno navedeni sadržaj. Također ističemo da je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) člankom 16. stavkom 3. propisano da se uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog središnjeg tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja te se Nacrtom prijedloga Zakona ovlašćuje Hrvatska komora socijalnih radnika za propisivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
14 Hrvatska komora socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 39. Dodati u Članak 39. 6. ako je osoba disciplinskom kaznom tijela Komore izgubila pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada, Primljeno na znanje Razmotrit će se prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
15 Hrvatska komora socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 37. Dodati članak (1) Posebno odobrenje za rad (posebnu dopusnicu) izdaje Komora. (2) Za izdavanje posebnog odobrenja za rad (posebne dopusnice) potrebno je : - odobrenje za samostalni rad (opću dopusnicu), - završeno dodatno stručno usavršavanje iz određenog područja socijalnog rada. (3) O izdavanju odobrenja iz stavka 2. ovog članka Komora odlučuje rješenjem protiv kojeg žalba nije dopuštena, već se protiv toga rješenja može pokrenuti upravni spor. (4) Komora općim aktom uredit će način i područja izdavanja posebnog odobrenja za rad (posebne dopusnice) iz stavka 1. ovog članka, dodatna stručna usavršavanja i obvezu stručnog usavršavanja iz članka 34. ovog Zakona za pojedina područja odobravanja posebnog odobrenja za rad (posebne dopusnice). Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća budući predmetno iziskuje dodatno administrativno opterećenje, te nije u skladu s Zakonom o sustavu državne uprave, odnosno člankom 19. stavkom 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16), kojim je propisano da se pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija. Slijedom navedenog, ova je odredba Nacrta prijedloga zakona propisana na način da se nadležnog ministra ovlasti za donošenje pravilnika kojim će se propisati prethodno navedeni sadržaj.
16 Hrvatska komora socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 37. Dodati članak Posebno odobrenje za rad (posebna dopusnica) Za obavljanje djelatnosti socijalnog rada koji zahtijevanju dodatna znanja i vještine uz opću dopusnicu iz članka 37. ovog Zakona izdaje se i posebno odobrenje za rad (posebna dopusnica). Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća budući predmetno iziskuje dodatno administrativno opterećenje.
17 Hrvatska komora socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 36. Dodati u Članak 36.  ili ispit stručnih znanja i kompetencija pri Hrvatskoj komori socijalnih radnika  ima potrebnu razinu znanja hrvatskog jezika za potrebe obavljanja profesije, (2) Sadržaj i način provođenja ispita stručnih znanja i kompetencija iz alineje 2., stavka 1. ovog članka, te postupak i uvjete priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za diplome stečene izvan Republike Hrvatske iz alineje 1., stavka 1. ovog članka propisat će općim aktom Komora uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi. Dodati članak (1) Sveučilišni prvostupnik socijalnog rada može samostalno obavljati osnovne poslove iz područja djelatnosti socijalnog rada, osim najsloženijih poslova vođenja slučaja, organiziranja usluga, upravljanja sustavima, osmišljavanja i vođenja projekata, analitičkih poslova, poslova socijalnog planiranja i koordinacije. (2) Magistar socijalnog rada i magistar socijalne politike sa završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem socijalnog rada može samostalno obavljati sve stručne poslove iz područja djelatnosti socijalnog rada posebice najsloženije poslove vođenja slučaja, organiziranja usluga, upravljanja sustavima, osmišljavanja i vođenja projekata, analitičke poslove, poslova socijalnog planiranja i koordinacije. (3) Iznimno djelatnost socijalnog rada iz stavka 2. ovog članka mogu obavljati i magistri socijalnog rada i magistri socijalne politike koji nisu završili preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada, a stekli su odobrenje za samostalan rad Komore prije stupanja na snagu ovog Zakona. Nije prihvaćen Vezano uz prijedlog obveze znanja hrvatskog jezika u članku 36. stavku 2. propisano je „Ako je osoba iz stavka 1. ovoga članka državljanin država članica Europske unije i Švicarske Konfederacije ili državljanin trećih država mora poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom djelatnosti socijalnog rada, odnosno razinu Zajedničkog europskog referentnog okvira C1.“ te se prijedlog ne prihvaća budući je isto već propisano Zakonom. Također prijedlog vezan uz ispit stručnih znanja i kompetencija pri Hrvatskoj komori socijalnih radnika se ne prihvaća budući predmetno iziskuje dodatno administrativno opterećenje. Na kraju vezano uz prijedlog propisivanje poslova prvostupnika i magistara socijalnog rada mišljenja smo da predmetno sadržajno nije materija ovog zakona, te ograničava mogućnosti obavljanja poslova socijalnog radnika, posebice sukladno različitim mogućnostima neformalnog, informalnog, kontinuiranog i cjeloživotnog učenja putem kojih se stječu različite kompetencije i širi znanje u odnosu na formalno obrazovanje.
18 Hrvatska komora socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 33. Predlažemo da se stavak 3 članka 33. promijeni na način da glasi: Način provođenja, sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovog članka propisuje svojim aktom Hrvatska komora socijalnih radnika . Nije prihvaćen Sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16), pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije se razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija. Slijedom navedenog, ova je odredba Nacrta prijedloga zakona propisana na način da se nadležnog ministra ovlasti za donošenje pravilnika kojim će se propisati prethodno navedeni sadržaj. Također ističemo da je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) člankom 16. stavkom 3. propisano da se uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog središnjeg tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja te se Nacrtom prijedloga Zakona ovlašćuje Hrvatska komora socijalnih radnika za propisivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
19 Hrvatska komora socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 32. Hrvatska komora socijalnih radnika u potpunosti podržava prijedlog Hrvatske udruge socijalnih radnika. Nije prihvaćen Člankom 32. propisano je tko obavlja djelatnost socijalnog rada.
20 Hrvatska komora socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Uvjeti za obavljanje djelatnosti socijalnog rada Hrvatska komora socijalnih radnika u potpunosti podržava prijedlog Hrvatske udruge socijalnih radnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
21 Hrvatska komora socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 31. Hrvatska komora socijalnih radnika u potpunosti podržava prijedlog Hrvatske udruge socijalnih radnika. Nije prihvaćen Predmetna područja nisu taksativno navedena već je za obavljanje djelatnosti presudan sadržaj i radnje iz članka 4. ovog Nacrta prijedloga Zakona
22 Hrvatska komora socijalnih radnika OPĆE ODREDBE, Članak 1. Hrvatska komora socijalnih radnika u potpunosti podržava prijedlog Hrvatske udruge socijalnih radnika. Nije prihvaćen Člankom 32. propisano je tko obavlja djelatnost socijalnog rada.
23 hrvatska udruga socijalnih radnika SADRŽAJ DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 30. Podržavamo prijedlog da se doda novi članak Organiziranje i razvoj zajednice Prihvaćen Prihvaća se
24 hrvatska udruga socijalnih radnika PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 70. Ovakva odredba je neprihvatljiva i može izazvati ozbiljne posljedice Predlažemo da se ovo pitanje uredi na način da je Ministarstvo dužno okončati sve postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija koji su započeti prije stupanja na snagu ovog zakona. Drugi prijedlog je da ministarstvo ustupi Komori neriješene zahtjeve u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu općih akata Komore kojima je uređeno priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Nije prihvaćen Predmetni prijedlog omogućio bi pravnu prazninu i sukob stvarne nadležnosti dva tijela.
25 hrvatska udruga socijalnih radnika PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 68. Uskladiti s prethodnim prijedlozima Nije prihvaćen Molimo vidjeti prethodna obrazloženja.
26 hrvatska udruga socijalnih radnika KOMORA , Članak 66. Dodati novi stavak koji glasi: Komora je obvezna provesti stručni nadzor i na prijedlog fizičke ili pravne osobe kada za to postoje opravdani razlozi. - u stavku 3. riječ "kakvoće" zamijeniti riječju " kvalitete " -u stavku 4. riječi "propisati će pravilnikom ministar " zamijeniti riječima " općim aktom propisuje Komora" Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog vezan uz stručni nadzor budući da je predmetno predmet pravilnika iz članka 66. stavka 4. Prihvaća se prijedlog zamjena riječi „kvalitete“, dok se ne prihvaća prijedlog zamjena riječi „propisati će pravilnikom ministar“ sukladno Zakonu o sustavu državne uprave.
27 hrvatska udruga socijalnih radnika KOMORA , Članak 61. U stavku 2. iza riječi "obavezama " dodati riječi " i disciplinskoj odgovornosti" U stavku 3. iza riječi " većina " dodati riječ " glasova " Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog dodavanja riječi „glasova“, a prijedlog vezan uz disciplinsku odgovornost se prima na znanje te će se razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
28 hrvatska udruga socijalnih radnika KOMORA , Članak 55. Predlažemo stavak 2. mijenjati na način da Skupštinu Komore saziva Upravni odbor Komore. Nije prihvaćen Budući da sukladno članku 58. stavku 4. predsjednika Komore obavlja dužnost Predsjednik Upravnog odbora Komore.
29 hrvatska udruga socijalnih radnika KOMORA , Članak 53. Predlažemo -u alineji 3. iza riječi " rada" dodati riječi "u suradnji s Hrvatskom udrugom socijalnih radnika " - u alineji 6. brisati riječi " i pripravnicima " - U alineji 7. navedeno je da Komora poduzima mjere u slučajevima pritužbi na rad osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada što nije utemeljeno jer ovaj Nacrt prijedloga zakona ne predviđa mogućnost poduzimanja disciplinskih mjera prema članovima Komore što je nužno ispraviti. - Predlažemo dodati da Komora - utvrđuje disciplinske mjere za lakše i teže povrede profesionalnih dužnosti -provodi disciplinski postupak i izriče mjere u slučaju povrede dužnosti u obavljanju djelatnosti socijalnog rada - propisuje sadržaj , rokove i postupak trajnog stručnog usavršavanja socijalnih radnika Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se prijedlog dodavanja riječi „u suradnji s Hrvatskom udrugom socijalnih radnika budući je suradnja s drugim tijelima uređena člankom 64. stavkom 2. Nacrta prijedloga Zakona. Prihvaća se prijedlog brisanja riječi: „Pripravnika“. Prijedlog vezan uz disciplinske mjere i postupak primljen je na znanje i razmotrit će se prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona. Na kraju, prijedlog vezan uz stručno usavršavanje se ne prihvaća sukladno Zakonu o sustavu državne uprave.
30 hrvatska udruga socijalnih radnika KOMORA , Članak 52. Predlažemo dodati alineju : utvrđuje uvjete za obavljanje socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti provodi ispit provjere stručnih kvalifikacija Nije prihvaćen Utvrđivanje uvjeta za obavljanje socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti propisani su Nacrtom prijedloga zakona, također člankom 41. stavkom 4. Nacrta prijedloga Zakona propisano je da uvjete prostora i opreme, način oglašavanja i isticanja naziva, mjesta obavljanja socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti stručnih i drugih radnika te sastav i način rada Povjerenstva iz stavka 2. ovog članka pravilnikom propisuje ministar”, a sukladno Zakonu o sustavu državne uprave. Također se ne prihvaća prijedlog da provodi ispit stručnih kvalifikacija budući predmetno iziskuje dodatno administrativno opterećenje.
31 hrvatska udruga socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 49. Predlažemo iza riječi metoda staviti zarez i dodati riječ " tehnika " Prihvaćen Prihvaća se
32 hrvatska udruga socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 48. Podržavamo prethodni komentar . Prihvaćen Prihvaća se
33 hrvatska udruga socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 47. Predlažemo promijeniti na način da glasi: Osoba koja obavlja djelatnost socijalnog rada dužna je poštivati odredbe Etičkog kodeksa socijalnih radnica i socijalnih radnika . Nije prihvaćen U predmetnoj odredbi ne navodi se akt koji je na snazi već općenito područje, dok se naziv akta određuje općima aktom donositelja.
34 hrvatska udruga socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 41. Predlažemo u stavku 4. brisati riječi " pravilnikom propisuje ministar " i dodati riječi " općim aktom propisuje Komora " Nije prihvaćen Sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16), pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije se razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija. Slijedom navedenog, ova je odredba Nacrta prijedloga zakona propisana na način da se nadležnog ministra ovlasti za donošenje pravilnika kojim će se propisati prethodno navedeni sadržaj. Također ističemo da je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) člankom 16. stavkom 3. propisano da se uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog središnjeg tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja te se Nacrtom prijedloga Zakona ovlašćuje Hrvatska komora socijalnih radnika za propisivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
35 hrvatska udruga socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 39. U stavku 1. dodati brisati riječ " osobi " Dodati novu alineju 6 . koja glasi: ako je osoba kaznom Disciplinskog suda Komore izgubila pravo na obavljanje socijalnog rada. Alineja 6. postaje alineja 7. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog brisanja riječi: „Osobi“ u stavku 1. Vezano uz dodavanje novog podstavka 6. primjedba je primljena na znanje i razmotrit će se prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
36 hrvatska udruga socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 37. Predlažemo da stavak 1 i 2 postanu stavak 2 i 3. te da se doda novi stavak 1. koji glasi: Odobrenjem za samostalan rad dokazuje se osposobljenost magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada za samostalno obavljanje profesionalnog socijalnog rada na području Republike Hrvatske. Iza članka 37. dodati novi članak koji glasi: 1. Sveučilišni prvostupnik socijalnog rada može samostalno obavljati osnovne poslove iz područja djelatnosti socijalnog rada , osim najsloženijih poslova vođenja slučaja, organiziranja usluga, upravljanja sustavima , osmišljavanja i vođenja projekata , analitičkih poslova , poslova socijalnog planiranja i koordinacije. 2.Magistar socijalnog rada i magistar socijalne politike sa završenim preddiplomskim studijem socijalnog rada može samostalno obavljati sve stručne poslove iz područja djelatnosti socijalnog rada posebice najsloženije poslove vođenja slučaja, organiziranja usluga, upravljanja sustavima , osmišljavanja i vođenja projekata , analitičke poslove , poslove socijalnog planiranja i koordinacije. 3. Iznimno, djelatnost socijalnog rada iz stavka 2.ovog članka mogu obavljati i magistri socijalnog rada i magistri socijalne politike koji nisu završili preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada , a stekli su odobrenje za samostalan rad Komore prije stupanja na snagu ovog zakona. Nije prihvaćen Odobrenjem za samostalan rad se ne dokazuje osposobljenost već pravo na obavljanje djelatnosti. Vezano uz prijedlog dodavanja novog članka iza članka 37. mišljenja smo da predmetno sadržajno nije materija ovog zakona, te ograničava mogućnosti obavljanja poslova socijalnog radnika, posebice sukladno različitim mogućnostima neformalnog, informalnog, kontinuiranog i cjeloživotnog učenja putem kojih se stječu različite kompetencije i širi znanje u odnosu na formalno obrazovanje.
37 hrvatska udruga socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 36. Predlažemo u drugoj alineji stavka 1. iza riječi skrbi brisati zarez i dodati riječ ili. U stavku 1. dodati alineju 4. koja glasi : ima znanje hrvatskog jezika u govoru i pismu Nije prihvaćen U članku 36. stavku 2. propisano je „Ako je osoba iz stavka 1. ovoga članka državljanin država članica Europske unije i Švicarske Konfederacije ili državljanin trećih država mora poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom djelatnosti socijalnog rada, odnosno razinu Zajedničkog europskog referentnog okvira C1.“
38 hrvatska udruga socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 35. U stavku 1. iza riječi Komora predlažemo dodati riječ " osobni ". Prihvaćen Prihvaća se
39 hrvatska udruga socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 34. Predlažemo u stavku 1. dodati : vodi imenik magistara socijalnog rada , magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu u Republici Hrvatskoj. u stavku 3. iza riječi ministar predlažemo dodati riječi: nadležan za poslove socijalne skrbi. Nije prihvaćen Prijedlog vezan uz dodavanje riječi „: vodi imenik magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu u Republici Hrvatskoj“ u stavku 1. se ne prihvaća budući se sukladno članku 37. stavku 1. Nacrta prijedloga Zakona odobrenje za samostalan rad (opća dopusnica) izdaje osobi iz članka 36. stavka 1. ovog članka koja je upisana u odgovarajući imenik iz članka 34. ovog Zakona. Također prijedlog dopune stavka 3. se ne prihvaća budući da jeU članku 33. stavku 3. naveden je ministar nadležan za poslove socijalne skrbi, odnosno u daljnjem tekstu: ministar, a sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine, broj 74/15)
40 hrvatska udruga socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 33. Predlažemo da se stavak 3 članka 33. promijeni na način da glasi: Način provođenja, sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovog članka propisuje svojim aktom Hrvatska komora socijalnih radnika . Nije prihvaćen Sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16), pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije se razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija. Slijedom navedenog, ova je odredba Nacrta prijedloga zakona propisana na način da se nadležnog ministra ovlasti za donošenje pravilnika kojim će se propisati prethodno navedeni sadržaj. Također ističemo da je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) člankom 16. stavkom 3. propisano da se uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog središnjeg tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja te se Nacrtom prijedloga Zakona ovlašćuje Hrvatska komora socijalnih radnika za propisivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
41 hrvatska udruga socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 32. Predlažemo umjesto riječi osoba dodati riječi " magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada " Nije prihvaćen Člankom 32. propisano je tko obavlja djelatnost socijalnog rada.
42 hrvatska udruga socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 31. Predlažemo mijenjati na način da glasi : Profesionalni socijalni rad obavlja se u području socijalne skrbi, zdravstva , odgoja i obrazovanja , pravosuđa , organizacija civilnog društva , vjerskih i humanitarnih zajednica, državne uprave i područne ( regionalne ) i lokalne samouprave te u drugim djelatnostima ili kao samostalna profesionalna djelatnost. Nije prihvaćen Predmetna područja nisu taksativno navedena već je za obavljanje djelatnosti presudan sadržaj i radnje iz članka 4. ovog Nacrta prijedloga Zakona
43 hrvatska udruga socijalnih radnika OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Uvjeti za obavljanje djelatnosti socijalnog rada Poznato je da se profesionalni socijalni rad odvija u različitim područjima ali i na različitim razinama kako je to definiramo Globalnim programom za socijalni rad i socijalni razvoj ( IFSW ). U tom kontekstu ovim Zakonom potrebno je omogućiti veću zastupljenost socijalnog rada izvan sustava socijalne skrbi i na različitim razinama upravljanja od lokalne do državne uprave. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
44 hrvatska udruga socijalnih radnika SADRŽAJ DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 6. Umjesto riječi identificiranja predlažemo koristiti riječ prepoznavanja Prihvaćen Prihvaća se
45 hrvatska udruga socijalnih radnika OPĆE ODREDBE, Članak 1. Članak 1. predlažemo promijeniti na način da glasi : Ovim Zakonom uređuju se sadržaj , uvjeti i način obavljanja profesionalnog socijalnog rada , standard obrazovanja , stručni nadzor nad radom magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada u Republici Hrvatskoj kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Nije prihvaćen Člankom 32. propisano je tko obavlja djelatnost socijalnog rada
46 hrvatska udruga socijalnih radnika MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE Djelatnost socijalnog rada prvi puta je uređena Zakonom o djelatnosti socijalnog rada 2011 godine ( NN 124/11 ) pa je potrebno ispraviti podatak naveden u točki II. Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći prema kojem je djelatnost uređena zakonom iz 2012. godine. Nadalje, obrazloženje da se odredbe važećeg Zakona vezane uz obvezu provjere stručnosti pri Komori svakih 6 godina brišu zbog smanjenja administrativnog opterećenja osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada ( vjerojatno se misli na socijalne radnike ) je neutemeljeno i neosnovano . Prema važećem Zakonu socijalni radnici učlanjeni u Hrvatsku komoru socijalnih radnika stječu dopusnicu za rad na rok od 6 godina uz mogućnost produljenja ukoliko su kontinuiranim usavršavanjem ostvarili u tom razdoblju 120 bodova. Ovdje je važno naglasiti da se provjera stručnosti pri Komori provodi na zahtjev socijalnog radnika i ne zahtijeva nikakve financijske troškove te se može provesti elektronskim putem . U slučaju brisanja ove odredbe upitna je odredba Zakona po kojoj su socijalni radnici dužni stručno se usavršavati i na taj način jačati vlastite profesionalne kompetencije. U općim odredbama Nacrta prijedloga Zakona potrebno je jasno definirati na koga se zakon odnosi. Podržavamo prijedlog da se promijeni naziv zakona na način da glasi: Zakon o socijalnom radu . Djelomično prihvaćen Prihvaća se izmjena odredbi u Ocjeni stanja. Prijedlog se ne prihvaća budući da je obveza stručnog usavršavanja propisana člankom 33. stavkom 1. Nacrta prijedloga Zakona, a stavkom 3. predmetnog članka propisano je da način provođenja, sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Nismo u mogućnosti prihvatiti promjenu naziva Zakona sukladno drugim propisima kojima su regulirane profesionalne djelatnosti, a što je vidljivo iz Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj
47 Nino Žganec MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE Predlažem da se izmijeni naziv zakona na način da glasi: Zakon o obavljanju profesije socijalnog rada. Alternativno predlažem naziv: Zakon o profesionalnom socijalnom radu. Obrazloženje: Postojeći naziv Zakona čini se zbunjujućim zbog sintagme "djelatnosti...rada" te bi se drugačijim, predloženim nazivom jasnije ukazalo da se Zakon odnosi na profesionalno obavljanje socijalnog rada koji se (kao što je poznato) obavlja i može obavljati i na druge načine, a koji nemaju atribute ni potrebne kriterije za označavanje "profesionalnim". Nije prihvaćen Sukladno drugim propisima kojima su regulirane profesionalne djelatnosti, a što je vidljivo iz Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj.
48 Nino Žganec PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 68. Analogno ranijim prijedlozima predlažem brisati riječ "ministar" i zamijeniti riječju "Komora svojim aktom" Nije prihvaćen Sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16), pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije se razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija. Slijedom navedenog, ovu je odredba Nacrta prijedloga zakona propisana na način da se nadležnog ministra ovlasti za donošenje pravilnika kojim će se propisati prethodno navedeni sadržaj. Također ističemo da je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) člankom 16. stavkom 3. propisano da se uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog središnjeg tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja te se Nacrtom prijedloga Zakona ovlašćuje Hrvatska komora socijalnih radnika za propisivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
49 Nino Žganec KOMORA , Članak 66. Predlažem da se u članku 66. stavku 4. brišu riječi "pravilnikom ministar" i zamijene riječima "Komora svojim aktom" Obrazloženje: djelatnost socijalnog rada provodi se u različitim sustavima i ministar socijalne skrbi nije dovoljno upoznat sa specifičnostima cjelovite djelatnosti u različitim sustavima Nije prihvaćen Sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16), pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije se razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija. Slijedom navedenog, ova je odredba Nacrta prijedloga zakona propisana na način da se nadležnog ministra ovlasti za donošenje pravilnika kojim će se propisati prethodno navedeni sadržaj. Također ističemo da je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) člankom 16. stavkom 3. propisano da se uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog središnjeg tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja te se Nacrtom prijedloga Zakona ovlašćuje Hrvatska komora socijalnih radnika za propisivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
50 Nino Žganec KOMORA , Članak 52. Predlažem da se u članku 52. doda nova alineja kojom se propisuje ovlast Komore da donosi plan i program stručnog usavršavanja socijalnih radnika, nadalje da utvrđuje uvjete za obavljanje socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti. Također u zadnjoj alineji ovag članka, sukladno ranijem prijedlogu trebalo bi navesti da se radi o najnižem i najvišem iznosu cijene. Nije prihvaćen Donošenje plana i programa stručnog usavršavanja nije javna ovlast te je člankom 53. alinejom 10. propisano da Komora “sudjeluje u utvrđivanju i verifikaciji programa stručnog usavršavanja osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada” Utvrđivanje uvjeta za obavljanje socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti propisani su Nacrtom prijedloga zakona, također člankom 41. stavkom 4. Nacrta prijedloga Zakona propisano je da uvjete prostora i opreme, način oglašavanja i isticanja naziva, mjesta obavljanja socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti stručnih i drugih radnika te sastav i način rada Povjerenstva iz stavka 2. ovog članka pravilnikom propisuje ministar”, a sukladno Zakonu o sustavu državne uprave. Vezano uz prijedlog izmjene alineje 6. članka 52. napominjemo da se člankom 15. stavcima 2. (točka g.) i 3. Direktive o uslugama, definiraju uvjeti vezani za propisivanje najniže ili najviše cijene. Također, temeljem Nacionalnog programa reformi za 2018. godinu, koji je usvojen na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 26. travnja 2018., provodi liberalizacija tržišta usluga s ciljem da se, između ostalog, uklone regulatorna ograničenja cijena.
51 Nino Žganec KOMORA , Članak 50. Predlažem da se u članku 50. stavku 3. pojasni na što se odnose "druge obveze" ili da se taj dio stavka izostavi. Prihvaćen Prihvaća se
52 Nino Žganec OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 48. Predlažem da se u članku 48. promijeni tekst stavka 3 na način da glasi: (3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka obvezne su podatke koje su saznale o korisniku i zaključna mišljenja dostaviti isključivo po zahtjevu nadležnog tijela državne uprave ili sudbene vlasti u skladu s posebnim propisima. Obrazloženje: nije potrebno posebno navoditi dva ministarstva već općenito navesti tijela državne uprave koja mogu imati opravdane zahtjeve Prihvaćen Prihvaća se
53 Nino Žganec OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 46. Predlažem da se u članku 46. promijeni stavak 1. na način da glasi: (1) Komora donosi odluku o iznosu najniže i najviše dopuštene cijene pojedinačnih usluga socijalnog rada koje se pružaju u okviru obavljanja djelatnosti socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti. Obrazloženje: Postojeći prijedlog ne uzima u obzir moguće različite ulazne troškove pružatelja usluga socijalnog rada koji mogu utjecati na visinu cijene te bi trebalo ostaviti mogućnost pružatelju usluga da u određenim gabaritima kreira najbolju cijenu Nije prihvaćen Člankom 15. stavcima 2. (točka g.) i 3. Direktive o uslugama, definiraju se uvjeti vezani za propisivanje najniže ili najviše cijene. Također, temeljem Nacionalnog programa reformi za 2018. godinu, koji je usvojen na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 26. travnja 2018., provodi liberalizacija tržišta usluga s ciljem da se, između ostalog, uklone regulatorna ograničenja cijena.
54 Nino Žganec OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 45. Predlažem da se u članku 45. stavku 1. brišu dijelovi: -počne obavljati drugu samostalnu djelatnost i -zasnuje radni odnos ili počne obavljati drugu samostalnu djelatnost Obrazloženje: postojeći prijedlog ograničava osobe da se bave drugim djelatnostima za što ne pronalazim uporište u odredbama o slobodi poduzetništva i osobnog izbora. Smatram kako takvo rješenje ne bi bilo u skladu s regulativom EU Prihvaćen Prihvaća se
55 Nino Žganec OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 41. Predlažem da se u članku 41. stavku 4 brišu riječi "pravilnikom propisuje ministar" te da se zamijene tekstom "svojim aktima propisuju nadležna tijela Komore" (ili specificirati u samom tekstu stavka koje je to tijelo Komore) Obrazloženje: postojeće rješenje da ministar propisuje sastav provjerenstva Komore te uvjete prostora i opreme te druge elemente relevantne za obavljanje socijalnog rada kao profesionalne djelatnosti nije dobro budući da se socijalni rad kao profesionalna djelatnost može odnositi na poslove koji nisu vezani uz sustav socijalne skrbi. Nije prihvaćen Sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16), pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije se razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija. Slijedom navedenog, ova je odredba Nacrta prijedloga zakona propisana na način da se nadležnog ministra ovlasti za donošenje pravilnika kojim će se propisati prethodno navedeni sadržaj. Također ističemo da je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) člankom 16. stavkom 3. propisano da se uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog središnjeg tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja te se Nacrtom prijedloga Zakona ovlašćuje Hrvatska komora socijalnih radnika za propisivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
56 Nino Žganec OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 36. Predlažem da se u stavku 1. članka 36. u drugoj alineji, drugom redu iza riječi skrbi briše zared te da se doda riječ ili Obrazloženje: postojeći tekst može se razumjeti kao kumulativni uvjet dok se umetanjem riječi ili uvjeti postavljaju alternativno Prihvaćen Prihvaća se
57 Nino Žganec OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 33. Predlažem da se stavak 3 članka 33. promijeni na način da glasi: Način provođenja, sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovog članka propisuje svojim aktom Hrvatska komora socijalnih radnika. Obrazloženje: Budući da se socijalni radnici zapošljavaju u različitim sustavima (osim sustava socijalne skrbi i u sustavu zdravstva, odgoja i obrazovanja, poslovnom i civilnom sektoru i drugima) nelogično je da pitanja stručnog usavršavanja socijalnih radnika donosi ministar nadležan za poslove socijalne skrbi budući da on nije upoznat s prirodom poslova i potrebama za stručnim usavršavanjem socijalnih radnika u drugim (gore navedenim) sustavima. Nije prihvaćen Sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16), pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije se razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija. Slijedom navedenog, ova je odredba Nacrta prijedloga zakona propisana na način da se nadležnog ministra ovlasti za donošenje pravilnika kojim će se propisati prethodno navedeni sadržaj. Također ističemo da je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) člankom 16. stavkom 3. propisano da se uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog središnjeg tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja te se Nacrtom prijedloga Zakona ovlašćuje Hrvatska komora socijalnih radnika za propisivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
58 Nino Žganec SADRŽAJ DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 30. Predlažem da se doda novi članak 31. koji glasi: Organiziranje i razvoj zajednice su procesi sustavnog utjecanja na podizanje kvalitete života građana u zajednicama uz pomoć ciljano vođenog postupka koji uključuje procjenu resursa i potreba, izgradnju kapaciteta te provedbu i evaluaciju aktivnosti u zajednici. Prihvaćen Prihvaća se
59 Nino Žganec DJELATNOST SOCIJALNOG RADA, Članak 4. Predlažem da se Članak 4 dopuni riječima: organiziranje i razvoj zajednice Prihvaćen Prihvaća se
60 petar grancarić OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 33. Poslodavac bi trebao i financirati iste, obzirom da izvan Zagreba često nema edukacija, a besplatnih skoro pa nema uopće, socijalni radnici čiji poslodavci odbijaju financirati edukacije se nalaze u nezavidnoj poziciji te često nisu u mogućnosti prisustvovati stručnim usavršavanjima bez obzira na želju... Primljeno na znanje Predmetno je obuhvaćeno člankom 33. stavkom 2. Nacrta prijedloga zakona koji glasi: “Poslodavac je dužan osobi koja obavlja djelatnost socijalnog rada omogućiti sudjelovanje na stručnom usavršavanju iz stavka 1. ovog članka”.
61 Silvija Kancijan MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE Kod dijela u kojem se taksativno nabrajaju područja djelovanja rada socijalnog radnika,predlažem da se iza rane intervencije, doda novi članak koji uključuje područje rada INTEGRACIJU. Prijedlog teksta članka INTEGRACIJE. Integracija je proces u kojem educirani socijalni radnik pruža stručnu poticajnu pomoć učitelju, nastavniku, roditeljima ili udomiteljima djece, te podršku prije uključivanja kao i tijekom uključivanja djeteta s teškoćama u razvoju i razvojnom riziku u programe redovitih predškolskih ili školskih ustanova. Uloga socijalnog radnika u integraciji kao člana MT je izuzetno važna i potrebna u sferi osnaživanja, zastupnja, pružanja podrške učeniku ili djeteta s teškoćama u razvoju u njegovim potrebama da mu se omogući obrazovanje i podrška tijekom zahtjevnog procesa obrazovanja u skladu s njihovim mogućnostima. U tom procesu socijalni radnik izrađuje plan podrške i preporuke za intervencije. Predlažem da se u Zakonu o djelatnosti socijalnog rada jasno odredi koje stručne poslove unutar područja rada socijalnog radnika mogu obavljati PRVOSTUPNICI SOCIJALNOG RADA, a koje dipl. soc.rad. odnosno magistri. Naime, dio ljudi koji završavaju studij, a ne nastavljaju obrazovanje stječu diplomu prvostupnika te po mom osobnom mišljenju treba jasno odrediti na kojim se poslovima isti smiju upošljavati i što mogu raditi obzirom da kolege koje su završili petogodišnje obrazovanje ili raniji dipl.studij. Treća moja primjedba ide u kontekstu profesionalizacije komore i instituta predsjednika. Smatram da sva ozbiljna organizacija, za kvalitetan rad mora profesionalizirati radni odnos te u tom kontekstu predlažem da strukovna komora ima mogućnost da predjednik HKSR bude zaposlen u komori u punom radnom vremenu. Potrebno je obratiti pažnju i na potreban broj članova Skupštine koji moraju biti prisutni radi izbora u tijela komore i donošenja važnih odluka. Poznato je da je tek manji broj od ukupnog broja članova HKSR prisutan na Skupštini te da se stručnjaci teško motiviraju i angažiraju u tijela komore, pa kako bi komora mogla obavljati svoje ovlasti i donositi odluke potrebno je iznaći način kako bi se to pitanje s posebnom pažnjom uvažavajući pozitivne pravne propise najbolje uredilo. Djelomično prihvaćen Prijedlog vezan uz dodavanje integracije u sadržaj djelatnosti socijalnog rada se prihvaća, no predložena se definicija usklađuje s definicijom u Zakonu o socijalnoj skrbi. Vezano uz određivanje sadržaja djelatnosti koje obavljaju prvostupnici, a koje magistri socijalnog rada mišljenja smo da predmetno sadržajno nije materija ovoga Zakona, te ograničava mogućnosti obavljanja poslova socijalnog radnika, posebice sukladno različitim mogućnostima neformalnog, informalnog, kontinuiranog i cjeloživotnog učenja putem kojih se stječu različite kompetencije i širi znanje u odnosu na formalno obrazovanje. Također vezano uz prijedlog profesionalizacije Komore, odnosno vrste radnog odnosa predsjednika Komore mišljenja smo da predmetno nije materija Zakona. Prijedlog vezan uz odlučivanje Skupštine primljen je na znanje te će se razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
62 vanja branica MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE Komentar Povjerenstva za stručna pitanja i trajno usavršavanje Hrvatske komore socijalnih radnika na Nacrt prijedlog Zakona o djelatnosti socijalnog rada U prijedlogu Zakona Članak 31 - navodi obitelj kao područje rada što ne može biti u istoj kategoriji/rangu kao i ostala navedena područja. Obitelj je jedinica, kategorija korisnika s kojima se može/treba i radi i u području pravosuđa, zdravstva i drugim navedenim područjima s obzirom na potrebe i ciljeve intervencija profesionalnih skupina koji djeluju u tim područjima. Također, socijalni rad kao profesija radi u s obiteljima u području zdravstva, pravosuđa i drugdje gdje izvršava svoje profesionalne funkcije i ciljeve u neposrednom radu s obitelji. Obitelj je navedena kao sadržaj djelatnosti socijalnog rada u članku 3. i nema potrebe da se navodi i u ovom članku. U prijedlogu Zakona Članak 32. – iz obrazloženja zakona nejasno je zašto se uvodi opća dopusnica umjesto dosadašnjeg odobrenja za samostalan rad (licencije). Dano je samo obrazloženje „zbog jasnoće propisa“ ali to ne objašnjava što se s time dobilo odnosno izgubilo za profesiju socijalnog rada. U izradu zakona se krenulo od ideje da se kroz zakon stvore preduvjeti za poboljšanje kvalitete stručnih kompetencija socijalnih radnika pri čemu se ukidanjem odobrenja za samostalan rad (licencije) to ne ostvaruje već onemogućava. Ukidanje licencije predstavlja korak unatrag jer je regulacija profesije putem licencije i propisivanje obveze kontinuiranog usavršavanja bio jedan od oblika djelovanja u području osiguranja javnog interesa koji je u svakom slučaju kvaliteta usluga u područjima u kojima djeluju socijalni radnici. U profesiju socijalnog rada se ulazi završetkom obrazovanja za socijalni rad i polaganjem stručnog ispita što je u ovom prijedlogu jasnije određeno, međutim ono što se ovim prijedlogom ne uređuje jest pitanje zadržavanja i razvijanja stručnih kompetencija koje je moguće jedino putem kontinuiranog stručnog usavršavanja. Stručno usavršavanje se ovim zakonom degradira. Licencija nije samo „administrativni teret ili komplikacija“, ona predstavlja oblik samoreguliranja odnosno njome se određuju uvjeti pod kojim se ostvaruje obavljanje određene profesije, ne samo ulazak u profesiju kao što to određuje predložena opća dopusnica. Uvođenjem samo osnovne dopusnice se ne stvaraju preduvjeti za ostvarivanje jedne od temeljnih uloga Komore koji se odnosi na evaluaciju kompetencija članova i sudjelovanja u procesu osiguranja kvalitete usluga u području socijalnog rada i socijalne skrbi. Predlažemo da se Zakonom o djelatnosti socijalnog rada i dalje propiše odobrenje za samostalan rad (licencija) za socijalne radnike. U prijedlogu Zakona Članak 33. – odredbom se propisuje pravo i obveza stručnog usavršavanja socijalnog radnika gdje se predviđa da način provođenja sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Ovakvo se u prvom redu radi o smanjivanju ovlasti Komore što nije u skladu s navedenim ciljem ovog zakona koji se odnosi na proširenje javnih ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika. Drugo, jedna od važnih funkcija Komore jest samoregulacija profesionalnog djelovanja i propisivanje uvjeta i načina stručnog rada i usavršavanja od strane samih stručnjaka pripadnika profesionalne skupine, a ne od strane ministra i ministarstva koji je zadužen za pitanje socijalne skrbi. U području socijalne skrbi djeluje više različitih profesionalnih skupina te nije logično da ministar donosi pravilnik kojim bi se reguliralo stručno usavršavanje jedne profesionalne skupine. Također, ranijim zakonom bila je propisana obveza stručnog usavršavanja i obnove licencije u razdoblju od 6 godina što smatramo da je potrebno vratiti u zakon kako bi se dalo na važnosti trajnom stručnom usavršavanju i njegovom značaju za rad socijalnog radnika jer je to način na koji se utječe na kvalitetu rada socijalnih radnika i pružanje kvalitetniji usluga krajnjim korisnicima. Od početka rada Hrvatske komore socijalnih radnika do sada upravo prolazi 6 godina, odnosno upravo prolazi razdoblje za obnovu odobrenja za samostalan rad (licenci) po Pravilniku koji je propisala Hrvatska komora socijalnih radnika. S obzirom na to nije još provedena nikakva analiza o učincima koje je licenciranje imalo na profesiju socijalnog rada, a već se ide u izmjene kojima se ukida licenciranje i pravilnik napisan od strane pripadnika profesije socijalnog rada kojima se propisuje stručno usavršavanje članova. Smatramo da je to preuranjeno jer ne znamo kakve je učinke licenciranje i kontinuirano stručno usavršavanje imalo na članstvo. Ono što možemo reći na temelju rada Povjerenstva za stručna pitanja i trajno usavršavanje jest da organizatori stručnih usavršavanja navode da se povećao broj socijalnih radnika koji pohađaju edukacije, stručne skupove. Kao Povjerenstvo smatramo da je potrebno na ostane licenciranje socijalnih radnika i praćenje te daljnji razvoj stručnog usavršavanja u području socijalnog rada te da se u izmjene odredbi koje se tiču stručnog usavršavanja ide ukoliko za to bude potrebe na temelju provedene analize učinaka koje je uvođenje licenci i kontinuiranog stručnog usavršavanja imalo na profesionalni život i rad samih stručnjaka socijalnih radnika, a ne na temelju ideje da se radi o administrativnom opterećenju. Zakonom se Komori daje ovlasti da donosi pravila i uvjete vezana za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije, a pri tome joj se oduzima pravo da propisuje uvjete za stručno usavršavanje svojih članova socijalnih radnika što isto kao i priznavanje stručnih kvalifikacija spada u zaštitu profesionalnog djelovanja i javnog interesa. Upravo je propisivanja uvjeta što čini nekoga stručnjakom i profesionalcem u određenom području uloga komora i stručnih udruženja. Ovdje se ta uloga komori daje u pogledu inozemnih stručnih kvalifikacija, a ne i u pogledu trajnog usavršavanja što smatramo nedopustivim. Stručno usavršavanje predstavlja temelj za uspješan rad i način na koji će se stručno usavršavanje izvoditi i koje, kakvo će ono biti trebaju regulirati pripadnici profesionalne skupine na koje se ta pravila odnose u ovom slučaju socijalni radnici za sebe u okviru samoregulacije koja se komorom provodi. Ovim prijedlogom zakona se u članku 53. propisuje da Komora obavlja poslove koji se tiču stručnog usavršavanja kao što su „ sudjeluje u utvrđivanju i verifikaciji programa stručnog usavršavanja osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada i potiče i organizira stručno usavršavanje članova Komore“, a istovremeno joj se oduzima pravo da propisuje sadržaje, uvjete i rokove stručnog usavršavanja što je kontradiktorno i stavlja Komoru u poziciju izvršitelja u području stručnog usavršavanja umjesto aktivnog dionika koji treba stručno usavršavanje svojih članova propisivati, poticati i nadzirati u cijelosti. U prijedlogu Zakona Člankom 56. propisuje se donošenje općih akata kojima se provode javne ovlasti Komore od strane Skupštine s obzirom da je izdavanje odobrenje za samostalan rad (opća dopusnica) iz članka 37. ovog Zakona dio javnih ovlasti kao što je to i pravilnik kojim se regulira sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja. Oboje se tiče samoregulacije pripadnika profesije socijalnog rada koji se ovdje ostvaruje kroz komoru kao oblik strukovne organizacije s javnim ovlastima te oboje treba bit i u domeni rada Komore i tiče se njihovih članova. Člana 39 . stavak 1 točkica 2 kojim se navodi „promjenom okolnosti na temelju kojih je izdano odobrenje za samostalni rad (opća dopusnica)“ nije jasno o kojim se okolnosti ovdje radi s obzirom da se osoba upisuje temeljem završetka obrazovanja i određenih godina prakse te nije jasno na što se misli kako se te okolnosti mogu naknadno promijeniti. Točkica 3 navodi „ako nije ispunio obveze vezane za stručno usavršavanja iz članka 33. ovog Zakona“. U članku 33 je samo navedeno da osoba ima pravo i obvezu stručnog usavršavanja i ništa više od toga. S obzirom da se navodi da pravo na obavljanje profesionalne djelatnosti socijalnog rada prestaje ukoliko osoba ne ispunjava tu obvezu potrebno je vratiti odobrenje za samostalan rad (licenciju) jer je osnovna dopusnica na način na koji je ovdje regulirana predstavlja više oblik registriranja odnosno upisa u službeni registar na temelju dokaza o stručnoj kompetenciji koju je osoba stekla obrazovanjem ili s 20 godina staža. Nigdje nije navedeno da se osnovna dopusnica obnavlja. Licenciranje omogućava veći sustav kontrole i pritisak da se ispune standardi i steknu potrebne kompetencije kroz sustav dodatnog usavršavanja te se na taj način radi na osiguranju kvalitete. Također potrebno je ovim zakonom propisati usavršavanje i razdoblje za obnovu dopusnice. Zbog svega navedenog predlažemo da se vrati licenciranje socijalnih radnika uz propisan rok od 6 godina za njeno obnavljanje te da sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja propisuje pravilnikom Hrvatska komora socijalnih radnika. Nije prihvaćen Prijedlog brisanja „obitelji“ kao jednog od područja rada će se razmotriti prilikom izrade konačnog prijedloga Zakona. Prijedlog vezan uz obvezu stručnog usavršavanja se ne prihvaća budući da je obveza stručnog usavršavanja propisana člankom 33. stavkom 1. Nacrta prijedloga Zakona, a stavkom 3. predmetnog članka propisano je da način provođenja, sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. . U skladu s navedenim prilikom izrade predmetnog pravilnika razmotrit će se prijedlog vezan uz stručno usavršavanje. Također, sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16), pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije se razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija. Slijedom navedenog, ova je odredba Nacrta prijedloga zakona propisana na način da se nadležnog ministra ovlasti za donošenje pravilnika kojim će se propisati prethodno navedeni sadržaj. Dodatno ističemo da je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) člankom 16. stavkom 3. propisano da se uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog središnjeg tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja te se Nacrtom prijedloga Zakona ovlašćuje Hrvatska komora socijalnih radnika za propisivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.