Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima s Obrascem Iskaza o procjeni učinaka propisa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Grga K NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA Za prijedlog ovog Zakona se navodi da će on: "utjecati na poticanje stvaranja radnih mjesta, konkurentnost, gospodarski rast, bolju kvalitetu života i održiv razvoj". Garantiram vam da ovaj zakon sigurno neće postići te efekte. Eventualno može usporiti rapidni demografski pad na navedenim područjima. Ovaj nacrt zakona ima brojne mane i znatno je lošiji od postojećeg zakona, a trebao bi biti daleko kvalitetniji obzirom na starost postojećeg zakona. Temelj ovog nacrta je razvrstavanje na osnovu indeksa razvijenosti (koji osim što se sastoji od neidikativnih parametara je i krivo izračunat), a nije precizno definirana njegova primjena tj. istodobno se odnosi na JP(R)S i JLS te nije jasno kako se primjenjuje na području npr. Grada Gospića (koji je po indeksu razvijenosti uz bok Grada Zagreba - toliko o promišljanju kod donošenja tog indeksa iz 2017.) koji je razvijena JLS, a ujedno je na području najnerazvijenije JP(R)S - Ličko-senjske županije. Osobno sam mišljenja da Vlada RH mora raspraviti i donesti odluku o načinu usporavanja demografskog opadanja, tj. da li se može isto napraviti na cijelom ruralnom području ili će se isto ostvarivati jačanjem infrastrukture (gospodarske i kadrovske) u manjim centrima i priznati konačan poraz za sve u malim naseljima pred politikom iseljavanja (za potrebe industrijalizacije u komunizmu, a danas za popunjavanje radne snage u gradovima) koja je prije bila javna i hvaljena, a danas se stihijski provodi pa i neprimjenjivanjem postojećeg zakona na način kako je zamišljen. Naime, kad se uzme da je stvarna cijena gradnje 200-400 eura po m2, dakle za četveročlanu obitelj je potreban životni prostor od cca 70 m2 - potrebno je donesti političku odluku (obzirom je struka isto prihvatila i davno prepoznala jer se isto već provodi u demografski uspješnim zemljama) da će se taj iznos uistinu davati mladim parovima kako bi osnovali obitelj u RH odnosno osiguravati će im se taj neophodni životni prostor (a kojeg dobar dio - da apsurd bude veći - RH već ima u svom vlasništvu i koji propada). Potrebno je i razmotriti odbijanja poreznih obveza kod privatnih poslodavaca koji će za potrebe osiguravanja kadrova izgraditi i kupiti stambene jedinice za smještaj mladih obitelji (poticaji takve vrste moraju se davati tek po stvarnom izvršenju predaje vlasništva stanova). Također potrebno je osigurati obvezu državnih tijela za davanje stambenih jedinica u najam ili otkup, odnosno stambeno zbrinjavanja njihovih zaposlenika (dobar dio službenika na takvim područjima privremeno boravi) na području rada - čime bi se postigao stvarni efekt privlačenja potrebnog kadra na takva područja. Primljeno na znanje Ovaj Zakon rađen je temeljem uočenih nedostataka u primjeni Zakona o područjima posebne državne skrbi. Sukladno tome, nastojalo se izraditi na način da će njegova primjena utjecati na poticanje stvaranja radnih mjesta, konkurentnost, gospodarski rast, bolju kvalitetu života i održiv razvoj. Glavni cilj koji se želi postići donošenjem Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima je uspostaviti učinkovit, efikasan i operativan sustav mjera i aktivnosti koji će rezultirati poticanjem povratka, ostanka i naseljavanja stanovništva na potpomognutim područjima sukladno posebnom zakonu u Republici Hrvatskoj i područjima koja se u smislu ovoga Zakona smatraju područjima posebne državne skrbi što pridonosi demografskom i gospodarskom razvoju tih područja. Poticanje povratka, ostanka i naseljavanja mjerama stambenog zbrinjavanja stanovništva kroz najam ili darovanje državnih kuća i stanova, darovanjem građevnog materijala i/ili građevinskog zemljišta za obnovu, dogradnju/nadogradnju, završetak izgradnje i izgradnju obiteljskih kuća te prodaju, oporavak i razvitak potpomognutih područja i područja posebne državne skrbi koji se predlažu ovim Zakonom, za posljedicu bi imali revitalizaciju tih područja Republike Hrvatske. Novine koje se uvode ovim Zakonom su, između ostaloga,:pravo na stambeno zbrinjavanje može se ostvariti pod uvjetom ukoliko druga useljiva stambena jedinica nije prodana, darovana ili otuđena u zadnjih 15 godina prije podnošenja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje; pravo na novčanu potporu u vrijednosti od 25% od vrijednosti darovanog građevnog materijala; pojednostavljen je postupak podnošenja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje; skraćivanje zakonom predviđenih rokova; detaljnije je uređeno stambeno zbrinjavanje kadrova kao i izvanredno stambeno zbrinjavanje; propisuje se stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji; propisana je mogućnost otkupa stambene jedinice nakon jedne godine prebivanja u istoj; propisana je međuresorna suradnja i suradnja sa jedinicama lokalne samouprave.
2 Mladen Ivanović GLAVA ČETVRTA (IV.), PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Prijedlog sadrži brojna ograničenja i uvjete kojima moraju udovoljiti korisnici stambenog zbrinjavanja ali ne i sankcije za povredu tih ograničenja i uvjeta. Iskustvo je pokazalo da nema uspješne primjene zakona bez odgovarajućih sankcija pa predlažem da se utvrde novčane kazne ili druge sankcije za osobe koje svjesno rade protivno zakonu. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće uvažiti zbog specifičnosti korisnika i materije kojom se bavi Središnji državni ured.
3 Mladen Ivanović 4. Nasljeđivanje prava, Članak 23. U stavku 4. potrebno je odrediti od kojeg se događaja računa rok od 30 dana. Prihvaćen Članak 23. stavak 4. glasi: "Osoba iz stavka 3. ovoga članka dužna je dostaviti presudu o razvodu braka ili sporazum o nastavku korištenja stambene jedinice u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude ili sklapanja sporazuma."
4 Mladen Ivanović 1. Sklapanje ugovora o najmu, Članak 18. U stavku 6. potrebno je odrediti vremensko razdoblje u kojem najamnina iznosi 1 kunu ili utvrditi da se radi o jednokratnoj uplati u tom iznosu. Prihvaćen Stavak 6. članka 18. izmijenjen je na način da iznos najamnine iznosi 1 kunu mjesečno.
5 Mladen Ivanović III. OSTVARIVANJE PRAVA, Članak 16. U stavku 10. predlažem da se utvrdi posljedica za svjesno davanje netočnih podataka, na način da onaj tko svjesno da netočne podatke s ciljem osvajanja mjesta na listi prvenstva potpuno izgubi pravo na stambeno zbrinjavanje na određeno vrijeme (npr. 3 godine). Nije prihvaćen Ako stranka svjesno navede netočne podatke tada je odgovorna prema Kaznenom zakonu.
6 Mladen Ivanović II. UVJETI, Članak 8. U Republici Hrvatskoj ne postoji jedinstvena evidencija nekretnina koja omogućava uvid u popis svih nekretnina u vlasništvu jedne osobe. Tim više nije moguće niti pratiti raspolaganje nekretninama u prošlosti (zadnjih 15 godina). Stoga se utvrđeni uvjeti mogu u većini dokazivati jedino izjavom stranke što otvara mogućnost manipulacije i obmane nadležnog tijela. Nije prihvaćen Prostoji evidencija o prometu nekretnina u poreznoj upravi.
7 PGP Sisak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA, OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Što se tiče Romske nacionalne manjine kod procjene učinka propisa: -Operativni programi za nacionalne manjine za razdoblje 2017.-2020. Aktivnost 8.3.2. Vlada Republike Hrvatske će prilikom izrade zakonskih i podzakonskih propisa kojima će regulirati pitanja stambenog zbrinjavanja utvrditi modele stambenog zbrinjavanja pripadnika romske nacionalne manjine te kriterije za utvrđivanje korisnika kao i način ostvarivanja prava u pojedinim modelima pomoći stambenog zbrinjavanja. Zakon na ovu skupinu osoba nije primjenjiv jer se ne može očekivati da će pripadnik RNM sakupljati dokumentaciju unazad 15 godina, čekati na listama prvenstva itd. Također kod procjene učinka propisa iz 18.11.2016. godine bilo je riječi o nepostojanju normativnog uređenja i stambene politike za stambeno zbrinjavanje odgovarajućeg standarda najugroženijih skupina (azilanti, Romi i žrtve obiteljskog nasilja). U ovom prijedlogu zakonodavac se dotakao jedino žrtava obiteljskog nasilja međutim i tu je ostao nedorečen. Jasno je da je na dio planiranog proveden postupak procjene učinka no bez obzira PGP Sisak smatra da su ovim Zakonom trebale biti obuhvaćene i ove osobe Nije prihvaćen Što se tiče Romske nacionalne manjine, njihov status uređen je odredbom članka 41. Zakona. Nadalje, sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti ("Narodne novine", broj 127/17.) Središnji državni ured osigurava smještaj azilantima i strancima pod supsidijarnom zaštitom.
8 PGP Sisak POREZNE OLAKŠICE, Članak 48. Stavak 1. riječ termin „građani“ promijeniti s terminom “osobe“ jer ovako ispada da su samo građani RH oslobođeni plaćanja. Poslije glave XII dodati novu glavu XIII „STVARNA PRAVA STRANIH OSOBA“ Potrebno je dodati odredbe o tome da kada strane osobe stječu pravo vlasništva na nekretninama temeljem stambenog zbrinjavanja iz ovog Zakona, da se tada ne primjenjuju odredbe dio osmi Zakona o vlasništvu i drugim stvarima pravima koje propisuju uvjete koje strane osobe moraju ispunjavati za stjecanje prava vlasništva na nekretninama u RH (reciprotet, uzajamnost i sl.), kao i odredbe čl. 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu prema kojima nositeljima prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom i posebnim propisom nije drukčije određeno. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog te se riječ "građani" zamjenjuje s riječi "osobe". Što se tiče prijedloga dodavanja nove glave XIII, ističemo da Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima ne može biti iznad Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
9 PGP Sisak XII. IZVANREDNO STAMBENO ZBRINJAVANJE, Članak 46. Predmetni članak poprilično suhopran iako je bilo naznaka za što preciznijim definiranjem istog. Ukinute su preporuke po dvije osnove: ne uzima se u obzir socijalni status korisnika te po drugim osnovama. Ovo se tiče uvjeta za podnošenje samog zahtjeva . Pozitivno : po zahtjevu stranke za ISZ, SDUOSZ donosi odluku na prijedlog Povjerenstva, te stranka ima pravo izjave prigovora. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 PGP Sisak VII. DAROVANJE GRAĐEVNOG ZEMLJIŠTA I  GRAĐEVNOG MATERIJALA, Članak 34. U stavku (2) prije riječi „ugovor“ dodati riječ „upravni“.Izgleda da je očitom omaškom propušteno. U istom stavku mora se definirati rok sklapanja upravnog Ugovora o darovanju građevinskog materijala.Od trenukta izvršnosti rješenja o utvrđenom pravu na stambeno zbrinjavanje preko projekata za obnovu, nadogradnju/dogradnju i završetak izgradnje postojeće obiteljske kuće ili projekta za izgradnju nove obiteljske kuće ne smije proći više od 6 mjeseci. Djelomično prihvaćen Prihvaćena primjedba vezano za članak 34. stavak 2. te je ispred riječi "ugovor" dodana je riječ "upravni". Što se tiče primjedbe vezano za definiranje roka sklapanja upravnog ugovora o darovanju građevinskog materijala ističemo da prilikom projektiranja novih obiteljskih kuća korisnik ima obvezu podmiriti troškove ishođenja građevinske dozvole (plaćanje suglasnosti, priključaka, doprinosa...) što često dovodi do prolongiranja roka i duže od 6 mjeseci. Pored navedenog, ugovaranje izrade projektne dokumentacije podliježe postupcima javne nabave sa neizvjesnim rokovima ugovaranja usluga.
11 PGP Sisak VI. DAROVANJE I KUPOPRODAJA STAMBENE JEDINICE U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU, Članak 31. Čl. 31 st.3 -Negativan stavak. Zakonski je manjkavo. Imalo bi smisla da tu država i dalje ostaje vlasnikom. Kupoprodajnim ugovorom vlasništvo je preneseno na kupca. Jedno od osnovnih pravnih načela građanskog prava jest da nitko na drugog ne može prenijeti više prava nego što ih sam ima. Tako će po redovnom tijeku stvari vlasnik nekretnine kupcu prodati svoje vlasništvo i kupac će temeljem kupoprodajnog ugovora vlasništvo uknjižiti u zemljišnoj knjizi i na takav način steći vlasništvo. Nije prihvaćen Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje mogućnost stavljanja ograničenja vlasništva pa je shodno tome i u ovome Zakonu propisano ograničenje vlasništva na navedeni način. Ista odredba postoji i u Zakonu o područjima posebne državne skrbi.
12 PGP Sisak VI. DAROVANJE I KUPOPRODAJA STAMBENE JEDINICE U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU, Članak 30. Mijenjati stavak (1) „Nakon jedne godine neprekidnog prebivanja u stanu ili obiteljskoj kući u državnom vlasništvu, najmoprimac obiteljske kuće ili stana, koji je pravo na stambeno zbrinjavanje stekao na temelju odredbe članka 7. stavak 1. točka 1. ovog Zakona ili na temelju odredbe članka 8. stavak 1. Zakona o područjima posebne državne skrbi, stječe pravo kupnje stana ili obiteljske kuće. Treba nadodati da ne bi ispalo da pravo na kupnju imaju samo osobe iz čl. 27. Nakon toga bilo bi dobro dodati novi članak koji će glasiti „Predmet darovanja, odnosno prodaje po ovom Zakonu je obiteljska kuća iz članka 27 i 30 ovoga Zakona, uz koju korisnik postaje vlasnikom i zemljišta koje služe redovitoj upotrebi obiteljske kuće te pripadajućih pomoćnih prostorija i gospodarskih građevina ako su iste izgrađene s namjenom da budu trajno spojene s predmetnom nekretninom te da tamo trajno ostanu, odnosno odgovarajućeg dijela zajedničkih dijelova i uređaja i zemljišta koje pripada građevini.“ Nije prihvaćen Osobe iz članka 27. Zakona imaju samo pravo na darovanje, a ne i na kupnju. Što se tiče prijedloga za dodavanjem novoga članka, ističemo da je u Zakonu rasčlanjeno tko ima pravo na darovanje, a tko ima pravo na kupnju, dok je u članku 28. naveden predmet darovanja odnosno kupnje.
13 PGP Sisak VI. DAROVANJE I KUPOPRODAJA STAMBENE JEDINICE U DRŽAVNOM VLASNIŠTVU, Članak 27. Preuzeto iz Zakona o područjima posebne državne skrbi. Napominjemo, krug osoba i način stambenog zbrinjavanja je različit od kruga osoba i načina stambenih zbrinjavanja koji su propisani ovim Zakonom. Dakle darovanje useljive kuće i stana mogu steći samo osobe iz članka 27. Čl.27 st. 4 diskriminatorna odredba jer se vezuje samo za područje Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a ne za područja ostalih bivših država. Nije prihvaćen Pravo na darovanje sukladno odredbi članka 27. točki 4. odnosi se na one osobe koji ispunjavaju uvjete temeljem Programa povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba. Te osobe su stekle pravo na darovanje stambene jedinice te se postupak mora riješiti.
14 PGP Sisak 7. Stupanje u posjed stana ili obiteljske kuće u državnom vlasništvu, Članak 26. Potrebno je dodati novi stavak (7) „Odluka i zapisnik iz stavka 5. ovog članka objavljuje se na mrežnim stranicama i oglasnoj ploči Središnjeg državnog ureda, protiv kojih korisnik stambenog zbrinjavanja imaju pravo žalbe u roku od 30 dana od objave na mrežnim stranicama i oglasnoj ploči. Prije svega potrebno je omogućiti pravno sredstvo korisniku stambenog zbrinjavanja ukoliko iz opravdanih razloga nije boravio u nekretnini kao i u slučajevima ako su činjenice iz zapisnika pogrešno utvrđene. Nije prihvaćen Predložena odredba ne bi bila u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka. U konkretnom, radi se o osobama koje su napustile stambenu jedinicu i radi zaštite vlasništva i sprečavanja štete Središnji državni ured stupa u posjed stambenih jedinica kojima upravlja, a u odnosu na koje je nedvojbeno utvrđeno da su napuštene.
15 PGP Sisak 3. Gubitak prava na stambeno zbrinjavanje, Članak 22. Nedorečen je i kontradiktoran drugim odredbama zakona. Naime u čl. 18. je navedeno da korisnik za stambeno zbrinjavanje sklapa Ugovor o najmu sukladno Zakonu o najmu stanova. Zakon o najmu stanova razlikuje termin „raskid“ od termina „otkaz“. Raskid ugovora je „stroži“ za najmoprimca od otkaza Prema članku 20. Zakona o najmu stanova najmodavac može raskinuti Ugovor o najmu stana u pisanom obliku, s obrazloženjem i rokom iseljenja iz stana koji ne može biti kraći od 15 dana, ako - najmoprimac ili drugi korisnici zajedničkim prostorijama, uređajima i dijelovima zgrade svojom krivnjom nanose štetu koju u roku od 30 dana nisu otklonili, - ako najmoprimac preinačuje stan, zajedničke prostorije i uređaje zgrade bez prethodne pismene suglasnosti najmodavca. U ostalim slučajevima najmodavac može otkazati Ugovor o najmu stana, ali pri tome mora poštivati postupak koji prethodi otkazu i uz otkazne rokove sve sukladno Zakonom o najmu stanova. Tako je primjerice člankom 19. Zakona o stanovima propisuje da: „Najmodavac može otkazati Ugovor o najmu stana ako se najmoprimac ili drugi korisnici stana koriste stanom suprotno Zakonu i ugovoru o najmu stana, a osobito: 1. ako najmoprimac ne plati u ugovorenom roku najamninu i druge ugovorene troškove u svezi sa stanovanjem, 2. ako najmoprimac stan ili dio stana daje u podnajam, bez dopuštenja najmodavca, 3. ako najmoprimac ili drugi korisnici stana ometaju druge najmoprimce ili korisnike zgrade u mirnom korištenju stanom ili poslovnim prostorom, 4. ako se stanom koristi osoba koja nije navedena u ugovoru o najmu i to za vrijeme dulje od 30 dana bez dopuštenja najmodavca, osim u slučaju kad je riječ o bračnom drugu, potomku, roditelju, osobi koju je prema Zakonu dužan uzdržavati ili o osobi koja pruža najmoprimcu ili drugim korisnicima stana nužnu njegu i pomoć samo dok potreba za nužnu njegu i pomoć traje, 5. ako se najmoprimac ili drugi korisnici stana ne koriste stanom za stanovanje, već se njime koriste u cijelosti ili djelomično za druge namjene. (2) Najmodavac ne može najmoprimcu otkazati Ugovor o najmu stana iako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka ako ga prethodno pisano ne opomene da u roku od 30 dana otkloni razloge za otkaz. (3) Najmodavac ima pravo otkazati Ugovor i bez opomene iz stavka 2. ovog članka ako najmoprimac više od dva puta postupi suprotno Ugovoru, odnosno Zakonu.“ Odredbom članka 22. Zakona o najmu stanova propisano je da je otkazni rok u gore navedenom slučaju 3 mjeseca S druge strane u nacrtu ovog Zakona u članku 22. stavak 4. navedeni su razlozi radi kojih Središnji državni ured može jednostrano raskinuti Ugovor o najmu. Neki od tih razloga su identični razlozima za otkaz Ugovora o najmu prema Zakonu o najmu stanova (davanje u podnajam, neplaćanje troškova itd), međutim kako se u ovom slučaju se ne radi otkazu, već raskidu to ovaj Zakon ne propisuje obvezu provođenja postupka prije otkaza (slanje opomene) niti obvezu poštivanja otkaznih rokova, već je u takvim slučajevima Središnji državni ured ovlašten jednostrano raskinuti Ugovor o najmu uz rok iseljenja od 15 dana. PGP Sisak smatra da je takvo rješenje krajnje nepošteno i otegotno prema najmoprimcima stoga bi u tom dijelu Zakon valjalo uskladiti sa mjerodavnim odredbama Zakona o najmu stanova. Nije prihvaćen Zakon o najmu stanova je općeniti propis. Posebnim propisom, kao što je ovaj Zakon, može se drugačije propisati određena materija odnosno u ovom konkretnom slučaju raskid ugovora o najmu. Stavkom 4. podstavkom 3. predviđena je opomena.
16 PGP Sisak 2. Prava i obveze korisnika, Članak 19. U stavku (1) na kraju rečenice staviti „, izuzev pričuve koju snosi vlasnik nekretnine“ U praksi su česti sporovi tko snosi pričuvu vlasnik nekretnine ili najmoprimac. Po ZV-u snosi vlasnik, ali može se drugačije ugovoriti. Smatramo kako bi u konkretnom slučaju trebala snositi RH obzirom da je pričuva u prvom redu namijenjena za održavanje zajedničkih dijelova zgrade. Nije prihvaćen U ovom slučaju primjenjuje se Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i nije potrebno posebno propisivati ovim Zakonom jer se podrazumijeva primjena navedenog zakona.
17 PGP Sisak 1. Sklapanje ugovora o najmu, Članak 18. Potrebno je dodati da se Ugovor o najmu sklapa na neodređeno vrijeme. Naime, u čl. 18. navedeno je da korisnik za stambeno zbrinjavanje sklapa Ugovor o najmu sukladno Zakonu o najmu stanova, prema kojemu Ugovor o najmu može biti sklopljen na određeno ili neodređeno vrijeme te sukladno o kakvom se radi to su za svaki propisane posebna prava i obveze. U st.(2) mora se definirati i rok sklapanja Ugovora o najmu. Nije prihvaćen Navedeno je uređeno Zakonom o najmu stanova te isto nije potrebno urediti ovim Zakonom. Posebnost ovog Zakona je i to da omogućava stambeno zbrinjavanje različitih korisnika, te se s nekima sklapa ugovor o najmu na određeno vrijeme, a s nekima na neodređeno vrijeme.
18 PGP Sisak III. OSTVARIVANJE PRAVA, Članak 16. Članak 16. st.6 st.7 st.8 te st.9 Vezano za st. (6) i st. (7) sam Zakon o općem upravnom postupku ne poznaje termin „primjedba“.Naime, podneskom se smatraju: zahtjevi, prijedlozi, prijave, molbe, žalbe, predstavke, prigovori, obavijesti, priopćenja kojim se stranke obraćaju javnopravnim tijelima. Izmjena st. (6) i st. (7) u tom dijelu umjesto primjedbe treba da stoji prigovor. Vezano za st.(6) rok barem produžiti za 15 dana. Vezano za st. (8) i st. (9) ističemo kako prenošenje zahtjeva koji nisu riješeni u tekućoj godini nije uzrokovano krivnjom stranke. St. (9) mora se mjenjati i glasiti:“ u slučaju iz stavka 8 ovog članka zahtjevi s liste prvenstva za koje u tekućoj godini nije doneseno rješenje o pravu na stambeno zbrinjavanje zadržavaju isto ono mjesto koje su imali u toj godini i s tim rednim brojem prenose se u iduću kalendarsku godinu“. Ovo ukazujemo iz razlgoa što potencijalni korisnici čekaju stambeno zbrinjavanje „prenošenjem s Liste na Listu“ po šest i više godina. Nije prihvaćen Ne radi se o upravnom postupku. Stranki se daje mogućnost da djeluje u ostvarivanju svojih prava, a može izjaviti i prigovor sukladno članku 122. ZUP-a. Namjera ovoga Zakona je pojednostavljenje i ubrzanje postupka stambenog zbrinjavanje te ne možemo uvažiti prijedlog za produženje roka za podnošenje primjedbe. Što se tiče primjedbe na stavak 9., ističemo da je dugotrajnost jedan od kriterija za bodovanje.
19 PGP Sisak III. OSTVARIVANJE PRAVA, Članak 14. Produljiti rok iz stavka 1. barem do 01. ožujka, također iza stavka (1) dodati novi stavak „Osobe koje nemaju prebivalište niti boravište u RH zahtjev za stambeno zbrinjavanje mogu podnijeti van roka iz stavka 1. ovog članka.“ PGP Sisak mišljenja je kako je nelogično i neživotno očekivati od osoba koje se ne nalaze na teritoriju RH da podnesu prijavu u roku iz stavka 1. stoga bi istima trebalo omogućiti van navedenog roka. U dosadašnjem stavku (2) izmijeniti točku 2. tako da glasi „ – broj OIB-a i JMBG-a korisnika i svih članova obitelji, a ukoliko je podnositelj zahtjeva strana osoba koja nema JMBG tada je dužan navesti datum rođenja.“ U dosadašnjem stavku (4) izmijeniti točku 3. tako da glasi „izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika ili kod nadležnog tijela u stranoj državi da nema u vlasništvu drugu useljivu stambenu jedincu.Izmjeniti i točku 6. tako da glasi „u slučaju stambenog zbrinjavanja darovanjem građevinskog materijala za izgradnju te obnovu, dogradnju/nadogradnju i završetak izgradnje stambene jedinice na zemljištu u vlasništvu podnositelja zahtjeva i dokaz o vlasništvu te ispravu da se nalazi zemljišnja čestica u građevinskoj zoni.“ Dosadašnji stavak (5) izmijeniti tako da glasi „Dokumentaciju iz stavka 4. točke 1.,2.,3.,4.,5. ovog članka po službenoj dužnosti pribavlja nadležno tijelo koje rješava po podnesenom zahtjevu, za mjesta prebivališta i boravišta u Republici Hrvatskoj podnositelja zahtjeva i članova njegove obitelji unazad 15 godina prije podnošenja zahtjeva Iza stavka (5) dodati novi stavak koji glasi „U slučaju da je dokumentaciju iz stavka 4. točke 1., 2.,3.,4.,5. potrebno pribaviti u inozemstvu, dokaze o činjenicama koje su sadržane u istima zamjenjuje izjava podnositelja zahtjeva i svih punoljetnih članova njegova kućanstva ovjerena kod javnog bilježnika ili kod nadležnog tijela u stranoj državi. Dosadašnji stavak (7) brisati kao suvišan. Djelomično prihvaćen Rokovi su skraćeni da se ubrza i pojednostavi postupak po zahtjevima za stambeno zbrinjavanje. Iz istog razloga, nije moguće raditi iznimke. Vezano za članak 14. stavak 2. točka 2. mijenja se i glasi: "broj OIB-a korisnika i svih članova obitelji te JMBG ukoliko ga podnositelj zahtjeva posjeduje". Stavak 4. točka 3. briše se. Vezano za stavak 5. propisano je što se generalno treba pribaviti, dok se stavkom 7. propisuje što se pribavlja po službenoj dužnosti. Vezano za stavak 6. ističemo da je potrebno priložiti i dokaz o legalnosti stambene jedinice ukoliko je to s obzirom na stanje objekta sukladno propisima o građenju potrebno. Vezano za dodavanje novog stavka iza stavka (5), ne možemo prihvatiti jer se predložena izjava ne može uzeti kao vjerodostojna.
20 PGP Sisak II. UVJETI, Članak 13. Isto kao i prethodno, članak je dobar, ali se nalazi na krivom mjestu u Zakonu, pravilnije bi bilo da se nalazi u glavi „TEMELJNE ODREDBE“, primjerice iza čl. 3. Zakona. Također bi trebalo dodati stavak (4) „Troškove nastale u vezi procjene statusa useljivosti stambenih jedinica snosi tijelo koje provodi postupak“ Takvi troškovi podrazumijevaju očevid na licu mjesta i procjenu od strane vještaka građevinske struke, a kako iz teksta Zakona ne proizlazi tko bi navedene troškove snosio trebalo bi isto urediti. Nije prihvaćen Povjerenstvo za procjenu stanja stambenih jedinica sačinjavaju službenici državne uprave koji taj posao obavljaju u okviru svog radnog vremena. Nema troškova nastalih u vezi procjene statusa useljivosti stambenih jedinica.
21 PGP Sisak II. UVJETI, Članak 12. Stavci (1) i (2) dobri su obzirom da definiraju pojmove „useljiva stambena jedinica“ i „neuseljiva stambena jedinica“, međutim iz nomotehničkih razloga pravilnije bi bilo da su te definicije uglavljene u članak 3. Zakona u kojemu su sadržane definicije za pojedine pojmove u Zakonu. Nije prihvaćen Članak 12. nastavlja se na članak 13. Zakona i nomotehnički je to u redu.
22 PGP Sisak II. UVJETI, Članak 10. Stavak (2) je suvišan, takvo što jasno proizlazi iz odredbe stavka (1) istog članka. Nije prihvaćen Stavak 2. članak 10. Zakona odnosi se na situaciju kada osoba ima u vlasništvu ili suvlasništvu useljivu obiteljsku kuću ili stan izvan područja primjene ovog Zakona.
23 PGP Sisak II. UVJETI, Članak 8. Iza stavka (1) predlaže se dodati stavak (2) „Iznimno od stavka 1. točke 1. ovoga članka, osobe koje imaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske, mogu ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje ukoliko su se prava vlasništva na istoj nekretnini odrekli u korist Republike Hrvatske. Nerijetki su slučajevi da su osobe stekle pravo vlasništva ili suvlasništva određenog stambenog objekta na temelju nasljeđivanja ili darovanja od člana obitelji, međutim zbog faktičkih nemogućnosti i neprilika (preseljenje u drugu životnu sredinu, odvajanje od uže i šire obitelji, povećani troškovi života i sl.) nisu u mogućnosti preseliti se u tu nekretninu. U takvim i sličnim slučajevima trebalo bi omogućiti osobama da se prava vlasništva odreknu u korist RH u zamjenu za mogućnost ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje. Takva odredba bila bi u suglasju s pozitivnim zakonskim propisima obzirom da je mogućnost odricanja prava vlasništva na nekretnini u korist RH propisana odredbom čl. 133. Zakona o vlasništvu i drugim stvarima pravima. Nije prihvaćen Motivi radi kojih se osobe odriču prava vlasništva u korist RH mogu biti raznovrsni, među ostalim je i taj što su nerijetko nekretnine opterećene založnim pravima čija vrijednost premašuje vrijednost same nekretnine, slijedom čega nije prihvatljivo da se osobama koje su takvim odricanjem državi nametnule određene obveze omogućuje stambeno zbrinjavanje.
24 PGP Sisak I. SADRŽAJ PRAVA, Članak 7. Veliki broj obiteljskih kuća diljem RH izgrađeno je na zemljištu koje je upisano kao vlasništvo RH. Vlasnici istih ne mogu ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje upravo zbog neriješenih vlasničko-pravnih odnosa. Predlaže se dodati stavak (6) „ darovanjem zemljišta u vlasništvu na kojemu je sagrađena obiteljska kuća i građevinskog materijala za obnovu ili rekonstrukciju.“ Ne vidimo zapreku za dodavanjem st. (6). Nije prihvaćen Predloženim propisivanjem zadiralo bi se u pravo vlasništva. Naime, nisu sve nekretnine kojih je kao vlasnik upisana RH na upravljanju i gospodarenju u SDUOSZ. Stranke imaju pravo i mogućnost utvrđivanja vlasništva sudskim putem, tužbom za utvrđivanje vlasništva.
25 PGP Sisak TEMELJNE ODREDBE, Članak 3. U članku 3 st.1 toč.J nije razvidno kako se definira postupak podnošenja zahtjeva za izvanredno stambeno zbrinjavanje. Potrebno je definiranje samog postupka oko podnošenja zahtjeva za izvanredno stam.zbrinjavanje jer i sam posebni upravni postupak ne smije biti protivan temeljnim odredbama i svrsi samog ZUP-a. Upravo se radi o kršenju odredbe čl.40 ZUP-a, jer upravna praksa isključuje podnošenje zahtjeva istovremeno od strane stranke i po službenoj dužnosti. Nije prihvaćen Izvanredno stambeno zbrinjavanje je moguće samo iznimno, u izvanrednim okolnostima propisanim ovim Zakonom. Zbog specifičnosti takvih slučajeva koji iziskuju potrebu hitnog postupanja u ovim se slučajevima ne provodi upravni postupak već odluku o tome, na prijedlog Povjerenstva, donosi čelnik SDUOSZ. Osim navedenog, ovdje se ne postupa po službenoj dužnosti već na zahtjev.
26 PGP Sisak TEMELJNE ODREDBE, Članak 1. U čl.1 st.3 iza prebivališta mora stajati ili, a ne i. Isključiti predmetnu sintagmu u narečenom stavku. Ističemo nedovoljno precizno definiranje „žele se naseliti na području primjene ovog Zakona“. Pošto se radi o fizičkim osobama hipotetski možemo postaviti tvrdnju: mogućnost naseljavanja stranaca na potpomognuta područja i područja posebne državne skrbi iz Francuske, Italije, bivših republika u okruženju. kao što ni kriteriji naseljavanja nisu jasno definirani.Ako se isti naseljavaju radi učinkovitosti demografske revitalizacije onda se na njih ne mogu primjenjivati ovakovi restriktivni uvjeti navedeni u predmetnom Nacrtu. Prihvaćen Vezano za članak 1. stavak 3. izmijenjen je na način da glasi: "Prava iz ovoga Zakona mogu ostvariti fizičke osobe koje prebivaju na područjima primjene ovog Zakona ili se žele naseliti na područja primjene ovog Zakona."
27 PGP Sisak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA, III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA Cilj ovoga Zakona je poticanje povratka, ostanka i naseljavanja stanovništva na potpomognutim područjima sukladno posebnom zakonu u Republici Hrvatskoj i područjima koja se u smislu ovoga Zakona smatraju područjima posebne državne skrbi (u daljnjem tekstu: područja primjene ovog Zakona) što pridonosi demografskom i gospodarskom razvoju tih područja.Kako je navedeno u ocjeni stanja-III odlomak: godišnje se obrađuje preko 6 000 zahtjeva za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi od čega se stambeno zbrine kroz sve modele stambenog zbrinjavanja manje od 10% podnositelja zahtjeva. Ograničene mogućnosti realizacije stambenog zbrinjavanja za veći broj obitelji korisnika prava ostavljaju obitelji u lošim uvjetima stanovanja, bez trajno riješenog stambenog pitanja, a posljedično dovode do iseljavanja i depopulacije područja posebne državne skrbi. Upravo je dosadašnje stanje stvari te praksa pokazala da se takovim otegotnim postupanjem utječe na iseljavanje i depopulaciju područja PPDS-a, a ne na naseljavanje tog područja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
28 Ured pučke pravobraniteljice V. OBRAZLOŽENJE ODREDBI PREDLOŽENOG ZAKONA, Uz članak 49. do 56. Prijelaznom odredbom članka 51. stavka 4. Zakona propisano je da će se po zahtjevima za stambeno zbrinjavanje koji su na listi prvenstva, a po kojima nije pokrenut postupak prije stupanja na snagu ovoga Zakona, postupati po odredbama ovoga Zakona. Kao jedan od temeljnih uvjeta za uvrštavanje na neku od listi prvenstva, u smislu još uvijek važećeg članka 12.a stavka 1. ZPPDS-a, podnošenje je zahtjeva za ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje u razdoblju od 1. siječnja do 15. veljače. S obzirom na navedeno, a kao što smo već komentirali uz članak 3. točku j) Zakona, ukoliko je upravni postupak stambenog zbrinjavanja pokrenut tek u trenutku kada je u odnosu na stranku koja se nalazi na izvršnoj listi prvenstva poduzeta neka radnja u cilju vođenja postupka, nejasno koji je pravni učinak podnošenja zahtjeva i prilaganja dokumentacije u navedenom razdoblju. Drugim riječima je li stranka tim činom pokrenula upravni postupak. Primljeno na znanje Članak 3. točka j) Zakona propisana je sukladno članku 3. ZUP-a. Ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje ovisi o raspoloživim sredstvima u državnom proračunu odnosno o raspoloživom stambenom fondu u državnom vlasništvu. Shodno tome, pravo se ostvaruje redom liste prvenstva u skladu sa osiguranim sredstvima. Liste prvenstva se sastavljaju od pravodobnih i urednih zahtjeva koji su bodovani sukladno Uredbi Vlade RH, a zahtjevi s liste prvenstva za koje u tekućoj godini nije doneseno rješenje o pravu na stambeno zbrinjavanje prenose se na listu prvenstva za iduću godinu te se ponovno boduju. Slijedom navedenog upravni postupak po zahtjevima za stambeno zbrinjavanje može se pokrenuti tek kada zahtjev dođe na red za rješavanje redom liste prvenstva, a sukladno raspoloživim sredstvima. Sukladno članku 14. Zakona ističemo da stranka podnosi zahtjev za stambeno zbrinjavanje, presliku osobne iskaznice i dokaze za bodovanje, a u svrhu uvrštavanja na listu prvenstva. Ne radi se o upravnom postupku. Tek u postupku utvrđivanja prava pribavlja se propisana dokumentacija i vodi se upravni postupak.
29 Ured pučke pravobraniteljice VII. DAROVANJE GRAĐEVNOG ZEMLJIŠTA I  GRAĐEVNOG MATERIJALA, Članak 34. Člankom 34. stavkom 17. Zakona propisano je da je u slučajevima stambenog zbrinjavanja iz članka 7. točke 2., 3., 4. i 5. iznimno moguće ostvariti pravo na organiziranu ugradnju građevnog materijala u slučajevima teških materijalnih i zdravstvenih okolnosti zbog kojih korisnik nije u mogućnosti ugraditi darovani građevni materijal, a narednim stavkom 18. propisano je da u slučajevima iz stavka 17. toga članka odluku o pravu na organiziranu ugradnju građevnog materijala daje čelnik SDUOSZ-a na prijedlog povjerenstva osnovanog u tu svrhu. Iz navedenih odredbi nije jasno tko pokreće postupak ostvarivanja prava na organiziranu ugradnju građevnog materijala, odnosno da li korisnik stambenog zbrinjavanja podnosi zahtjev za ostvarivanje predmetnog prava ili se taj postupak pokreće po službenoj dužnosti temeljem saznanja SDUOSZ-a o teškim materijalnim i zdravstvenim okolnosti zbog kojih korisnik nije u mogućnosti ugraditi darovani građevni materijal. Nadalje, nije razvidno i kakav je značaj odluke čelnika SDUOSZ-a, odnosno radi li se o upravnom aktu protiv kojega nezadovoljna stranka može pred nadležnim sudom pokrenuti upravni spor. Slijedom toga, smatramo kako bi navedene odredbe u tom pogledu trebalo precizirati te nadopuniti poukom o pravnom lijeku protiv negativne odluke čelnika SDUOSZ-a temeljene na negativnom mišljenju povjerenstva osnovanog u tu svrhu ili omogućiti podnošenje prigovora protiv negativnog mišljenja povjerenstva. Prihvaćen Članak 34. stavak 17. glasi: "U slučajevima stambenog zbrinjavanja iz članka 7. točke 2., 3., 4. i 5. iznimno je moguće ostvariti pravo na organiziranu ugradnju građevnog materijala u slučajevima teških materijalnih i zdravstvenih okolnosti zbog kojih korisnik vlastitim sredstvima nije u mogućnosti ugraditi darovani građevni materijal, na obrazloženi zahtjev nadležnog ureda državne uprave u županiji koji o zahtjevu za stambeno zbrinjavanje odlučuje u I. stupnju." Stavak 18. briše se.
30 Ured pučke pravobraniteljice 7. Stupanje u posjed stana ili obiteljske kuće u državnom vlasništvu, Članak 26. Člankom 26. točkom 1. alinejom 2. propisano je da je Središnji državni ured dužan stupiti u posjed stambene jedinice u državnom vlasništvu ako korisnik i članovi obitelji ne borave u stambenoj jedinici više od 6 mjeseci kontinuirano, što utvrđuje SDUOSZ pomoću više radnji (uviđaj, svjedoci, stanje brojila i sl.), ali se istodobno navodi i da je SDUOSZ dužan stupiti u posjed i ako su korisnici napustili stambenu jedinicu, no pri tome nije jasno kako se utvrđuje da je jedinica napuštena, tko to utvrđuje i kako se utvrđenje napuštanja razlikuje od utvrđenja da korisnici ne borave u stambenoj jedinici. Stoga bi ili trebalo propisati kriterije kojima se utvrđuje da su korisnici napustili jedinicu ili brisati dio odredbe koji se odnosi na napuštanje. Prihvaćen Članak 26. stavak 4. glasi: "Središnji državni ured dužan je utvrditi da korisnik stambenog zbrinjavanja i članovi obitelji koji su ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje ne borave u stambenoj jedinici više od šest mjeseci kontinuirano odnosno da su je napustili, i to uviđajem na terenu, stanjem potrošnje električne energije, plina i sl., izjavama susjeda ili predstavnika suvlasnika."
31 Ured pučke pravobraniteljice 3. Gubitak prava na stambeno zbrinjavanje, Članak 22. Člankom 22. stavkom 6. Zakona propisuje se kako će SDUOSZ zbog slučajeva pobliže propisanih tim člankom, rješenjem raskinuti ugovor o najmu i njime ujedno odlučiti o gubitku prava na stambeno zbrinjavanje te o iznosu štete koja je nastala korištenjem stambene jedinice te da je korisnik dužan vratiti stambenu jedinicu u roku koji ne može biti kraći od 15 dana od primitka rješenja. Kako time prestaje pravo na stambeno zbrinjavanje mišljenja smo kako bi radi pravne sigurnosti stranaka u postupku trebalo ili u toj odredbi ili u posebnom stavku propisati kako stranka protiv toga rješenja ne može izjaviti žalbu, ali može pred nadležnim upravnim sudom u roku od 30 dana od njegova primitka pokrenuti upravni spor. Nije prihvaćen Članak 98. ZUP-a propisuje sadržaj rješenja te navodi da se rješenje, između ostaloga, sastoji i od upute o pravnom lijeku.
32 Ured pučke pravobraniteljice 1. Sklapanje ugovora o najmu, Članak 18. Člankom 18. stavkom 7. Zakona propisano je da je obitelj koja je ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 7. točke 1. toga Zakona dužna useliti se u obiteljsku kuću ili stan u roku od 30 dana od uvođenja u posjed temeljem sklopljenog ugovora o najmu te prebivati i boraviti u toj kući ili stanu i koristiti ih u svrhu stanovanja. Nejasna je pravna konstrukcija istovremenog prebivanja i boravljenja u obiteljskoj kući ili stanu u kojem je ostvareno pravo na stambeno zbrinjavanje. Ukoliko se pod time misli da korisnik stambenog zbrinjavanja mora prebivati i boraviti na adresi na kojoj je izvršena prijava korisnika stambenog zbrinjavanja treba ukazati da se u smislu Zakona o prebivalištu (NN, broj: 144/12 i 158/13) ne može se na istoj adresi imati istovremeno prijavljeno prebivalište i boravište. Prema članku 2. stavku 1. toga Zakona prebivalište je mjesto i adresa u RH na kojoj se osoba trajno nastanila radi ostvarivanja svojih prava i obveza vezanih za životne interese kao što su obiteljski, profesionalni, ekonomski, socijalni, kulturni i drugi interesi, dok je stavkom 2. toga članka propisano da je boravište mjesto i adresa gdje osoba privremeno boravi, ali se na toj adresi nije trajno nastanila u smislu odredbe stavka 1. istoga članka. Ukoliko se, pak, time htjelo naglasiti da korisnici stambenog zbrinjavanja moraju u stambenom objektu na kojem je ostvareno pravo na stambeno zbrinjavanje, imati prijavljeno prebivalište ili boravište i u njemu stvarno živjeti te ga koristiti u svrhu stanovanja tada bi to trebalo jasnije i preciznije propisati. Prihvaćen Članak 18. stavak 7. mijenja se i glasi: "Obitelj koja je ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 7. točke 1. ovoga Zakona dužna je useliti se u obiteljsku kuću ili stan u roku od 30 dana od uvođenja u posjed temeljem sklopljenog ugovora o najmu te prijaviti prebivalište i stvarno živjeti u toj kući ili stanu i koristiti ih u svrhu stanovanja."
33 Ured pučke pravobraniteljice III. OSTVARIVANJE PRAVA, Članak 16. Člankom 16. stavkom 6. Zakona propisano je da na objavljene liste prvenstva podnositelji imaju pravo podnošenja primjedbe u roku od osam dana od dana njihove objave na mrežnim stranicama i oglasnoj ploči, a izvršne liste moraju biti objavljene do 31. ožujka tekuće godine. Stavkom 7. toga članka Zakona propisano je da primjedbe iz stavka 6. razmatra nadležni ured državne uprave u županiji te pisanim putem obavještava stranku. Mišljenja kako bi umjesto termina „primjedba“ trebalo navesti „prigovor“, jer iako su te riječi u hrvatskom jeziku sinonimi, u zakonskoj terminologiji, odnosno u upravnom postupku koristi se termin prigovor. Također bi trebalo preciznije propisati trenutak od kada se počinje računati rok od osam dana za podnošenje prigovora, jer se vremenski ne mora podudarati objavljivanje listi prvenstva na mrežnim stranicama i na oglasnoj ploči. Osim toga, uz objavu listi prvenstva na oglasnoj ploči nadležnog javnopravnog tijela, trebalo bi podnositelje zahtjeva i pismenim putem obavijestiti da su objavljene liste te ih informirati o mogućnosti podnošenja prigovora na iste u roku od osam dana od dana kada su uredno zaprimili tu obavijest. Ovo stoga što nemaju svi podnositelji zahtjeva pristup internetu, a kako iz zaprimljenih pritužbi po kojima smo postupali imamo saznanja da se radi mahom o osobama starije životne dobi te prostorno udaljenim od nadležnog javnopravnog tijela, smatramo obavještavanje pisanim putem najprikladnijim. Ujedno, upravo zbog poteškoća koje su moguće pri pravodobnom pristupanju informacijama o objavi lista, valjalo bi rok za podnošenje prigovora produljiti na 15 dana. Naposljetku, trebalo bi propisati da nadležno javnopravno tijelo o prigovoru odlučuje rješenjem, a ne samo navesti da se o njemu pisanim putem obavještava stranku. Nije prihvaćen Ne radi se o upravnom postupku. Stranki se daje mogućnost da djeluje u ostvarivanju svojih prava, a može izjaviti i prigovor sukladno članku 122. ZUP-a. Što se tiče primjedbe da se stranke obavještava pisanim putem, pretpostavlja se da je netko tko je podnio zahtjev za stambeno zbrinjavanje zainteresiran za tijek postupka te će pratiti što se događa. Što se tiče preciznijeg propisivanja trenutka od kada se počinje računati rok od osam dana za podnošenje prigovora, prema dosadašnjoj praksi liste su isti dan objavljivane na mrežnim stranicama i oglasnoj ploči te vezano za iste odnosno mogućnosti podnošenja primjedbi nije bilo problema.
34 Ured pučke pravobraniteljice III. OSTVARIVANJE PRAVA, Članak 14. Člankom 14. stavkom 1. Zakona propisano je podnošenje zahtjeva nadležnom uredu državne uprave u županiji koji rješava u prvom stupnju i to u razdoblju od 1. siječnja do 31. siječnja tekuće godine. U odnosu na sada važeću odredbu članka 12.a stavka 1. ZPPDS-a vidljivo je kako se predlaže skraćivanje roka za podnošenje zahtjeva jer je prema istovjetnoj odredbi ZPPDS-a propisano podnošenje zahtjeva u razdoblju od 1. siječnja do 15. veljače tekuće godine. Unatrag nekoliko godina u više Izvješća ukazivali smo kako i postojeći rok od 45 dana predstavlja otegotnu okolnost za podnositelje zahtjeva, jer podnositelji zahtjeva nisu u mogućnosti u tako kratkom roku pribaviti svu potrebnu dokumentaciju, a posebice ako je moraju pribavljati u inozemstvu. Ukoliko je intencija zakonodavca da zajedno sa skraćivanjem roka prebaci obvezu pribavljanja dokumentacije na nadležna tijela po službenoj dužnosti, samo u takvom slučaju skraćivanje roka ne predstavlja otegotnu okolnost za podnositelje zahtjeva. Također je nejasno zašto u Zakonu kao prvostupanjsko tijelo nije navedeno i nadležno upravno tijelo Grada Zagreba, budući pravo na stambeno zbrinjavanje na tom području mogu ostvariti bivši nositelji stanarskog prava, kao i korisnici koji ostvaruju navedeno pravo kroz Regionalni program stambenog zbrinjavanja. Stoga bi navedenu odredbu trebalo dopuniti u tom smjeru. U članku 14. stavku 2. alineji 2. navedeno je kako zahtjev za stambeno zbrinjavanje mora, uz druge podatke, sadržavati i podatke o osobnom identifikacijskom broju (dalje u tekstu: OIB) i jedinstvenom matičnom broju građana (dalje u tekstu: JMBG). Mišljenja smo kako je nepotrebno kumulativno tražiti OIB i JMBG, budući je prema prijelaznoj odredbi članka 18. stavka 1. Zakona o osobnom identifikacijskom broju (NN, broj: 63/08-dalje u tekstu: Zakon o OIB-u) zaključno s 31. prosinca 2010. g. proveden postupak zamijene JMBG-a OIB-om te je od tada sukladno članku 2. Zakona o OIB-u, OIB stalna identifikacijska oznaka obveznika OIB-a, koju korisnici OIB-a koriste u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka. Nadalje, člankom 5. Zakona o OIB-u pobliže su definirani obveznici i korisnici OIB-a. Tako je propisano da su obveznici kojima se OIB određuje i dodjeljuje hrvatski državljani, pravne osobe sa sjedištem u RH i strane fizičke i pravne osobe kod kojih je nastao povod za praćenje na području RH, dok su korisnici OIB-a, koji ih koriste za povezivanje podataka u službenim evidencijama, u svakodnevnom radu i kod razmjene podataka državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLS), pravne osobe koje se dijelom financiraju, izravno ili neizravno, iz sredstava proračuna ili kojima su osnivači odnosno jedan od osnivača RH, JLS te pravne osobe kojima su povjerene javne ovlasti. Službena evidencija podrazumijeva evidenciju (registar, upisnik, popis, matice i ostale evidencije) o osobama i imovini, imovinskim pravima i obvezama, koja je ustanovljena posebnim propisom, odnosno općima aktom korisnika OIB-a. Ukoliko je do sada možda i bilo potrebe tražiti OIB ili JMBG s obzirom na protek vremena od kada je uveden OIB kao dostatni identifikator osobe te imajući pri tome u vidu nove propise o zaštiti osobnih podataka, smatramo kako za tim više nema potrebe. Međutim, ako je razlog za traženje JMBG-a to što neke osobe, potencijalni korisnici stambenog zbrinjavanja, koji žive izvan teritorija Europske Unije još uvijek nemaju OIB, tada je odredbu trebalo sročiti tako da se alternativno traži OIB ili JMBG. Slijedom toga, mišljenja smo kako u navedenoj odredbi iza riječi „OIB-a“ treba brisati riječi „ i JMBG-a“ ili, alternativno, između riječi „OIB-a“ te „JMBG-a“ treba umjesto veznika „i“ staviti veznik „ili“. Člankom 14. stavkom 4. Zakona propisano je da se u postupku utvrđivanja prava podnositelja zahtjeva koji se nalazi na listi prvenstva pribavlja slijedeća dokumentacija, a među ostalim i izjava ovjerena kod javnog bilježnika da nema u vlasništvu drugu useljivu stambenu jedinicu. Smatramo nepotrebnim i s financijskog aspekta otegotnim traženje od podnositelja zahtjeva da kod javnog bilježnika ovjerovljuju izjavu kako nemaju u vlasništvu drugu useljivu stambenu jedinicu. Navedena činjenica može se utvrditi i drugim manje financijskim otegotnim sredstvima, a posebice kada se ima u vidu kako podnositelji zahtjeva mahom pripadaju u skupinu socijalno i financijski ugroženih osoba. Osim toga istom odredbom propisano je da se pribavlja i slijedeća dokumentacija: uvjerenje o prebivalištima i boravištima u zadnjih 15 godina prije podnošenja zahtjeva, uvjerenje nadležnog ureda za katastar o ne/posjedovanju nekretnina, uvjerenje općinskog suda ili drugog javnog registra da ima/nema u vlasništvu nekretnine. Stavkom 5. istoga članka Zakona propisano je kako navedenu dokumentaciju potrebno pribaviti za mjesta gdje su podnositelj zahtjeva i svi članovi obitelji za koje je podnio zahtjev imali prijavljena prebivališta i boravišta u zadnjih 15 godina. Stoga je razvidno kako se činjenica vlasništva druge useljive stambene jedinice može utvrditi opisanom dokumentacijom i bez pribavljanja od javnog bilježnika ovjerovljene izjave. Naposljetku treba napomenuti, da bi nadležno javnopravno tijelo trebalo kada god je to moguće pribaviti dokumentaciju po službenoj dužnosti, a kako je to i navedeno u članku 14. stavkom 7. Zakona. Djelomično prihvaćen Rokovi su skraćeni da se ubrza i pojednostavi postupak po zahtjevima za stambeno zbrinjavanje. Regionalni program stambenog zbrinjavanja uređen je odredbom članka 44. Zakona prema kojemu je predviđeno da postupak provode uredi državne uprave u županijama odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba. Postupci po zahtjevima bivših nositelja stanarskog prava rješavat će se sukladno članku 51. stavak 5. Zakona odnosno sukladno Zakonu o područjima posebne državne skrbi ("Narodne novine", broj 86/08, 57/11, 51A/13, 148/13, 76/14, 147/14 i 18/15) i Uredbi o utvrđivanju statusa bivših nositelja stanarskih prava i članova njihovih obitelji, te uvjetima i postupku njihovog stambenog zbrinjavanja ("Narodne novine", broj 133/13.). Vezano za članak 14. stavak 2. podstavak 2. mijenja se i glasi: "broj OIB-a korisnika i svih članova obitelji te JMBG ukoliko ga podnositelj zahtjeva posjeduje". Podstavak 3. stavka 4. briše se.
35 Ured pučke pravobraniteljice II. UVJETI, Članak 12. Člancima 12. do 13. Zakona regulirano je što se smatra useljivom, odnosno neuseljivom stambenom jedinicom te postupak utvrđivanja toga statusa od strane Povjerenstva za procjenu stanja stambenih jedinica, na sličan način kao i u ZPPDS-u. Međutim, ono što je ispušteno u odnosu na postojeći ZPPDS je mogućnost podnošenja prigovora na procjenu Povjerenstva za procjenu stanja stambenih jedinica čime je nezadovoljnoj stranci onemogućeno podnošenje djelotvornog pravnog sredstva ukoliko je nezadovoljna mišljenjem. Slijedom toga, smatramo da i novim Zakonom treba omogućiti podnošenje prigovora kako je to propisano člankom 9.a stavkom 6. ZPPDS-a. Nije prihvaćen Odredba iz Zakona o područjima posebne državne skrbi koja je propisivala mogućnost podnošenja prigovora na procjenu Povjerenstva za procjenu stanja stambenih jedinica je ukinuta zbog problema njezine primjene u praksi. Stranki je omogućeno sudjelovanje u postupku temeljem članka 8. ZUP-a. Također, može osporavati procjenu žalbom na rješenje o glavnoj stvari pa se u okviru toga preispituje je li procjena u redu.
36 Ured pučke pravobraniteljice I. SADRŽAJ PRAVA, Članak 7. Člankom 7. Zakona, kojim su regulirani modeli stambenog zbrinjavanja, u točki 5. propisano je kako se pravo na stambeno zbrinjavanje na područjima primjene toga Zakona može ostvariti, među ostalim, darovanjem neuseljive obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu i građevnog materijala za obnovu iste. Gramatičkim tumačenjem ove odredbe proizlazilo bi kako se može ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala isključivo za obnovu neuseljive obiteljske kuće u državnom vlasništvu. Međutim, njome je propisana mogućnost ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje i kroz model darovanja neuseljivog stana u državnom vlasništvu. Stoga je nejasno može li se ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala i za takve stanove, pa bi trebalo u tom pogledu preciznije regulirati navedeni model stambenog zbrinjavanja. Prihvaćen U članku 7. točki 5. Zakona brisane su riječi "ili stana".
37 Ured pučke pravobraniteljice TEMELJNE ODREDBE, Članak 3. Člankom 3. Zakona, kojim su definirani pojedini njegovi pojmovi u točki j) propisano je kako je početak upravnog postupka trenutak kada je u odnosu na stranku koja se nalazi na izvršnoj listi prvenstva poduzeta neka radnja u cilju vođenja postupka. Navedeno upućuje kako će se postupak ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje provoditi po službenoj dužnosti. Međutim, člankom 14. stavkom 1. Zakona propisano je podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje u razdoblju od 1. siječnja do 31. siječnja tekuće godine nadležnom uredu državne uprave u županiji koji rješava u prvom stupnju, dok je ostalim stavcima propisano koju je dokumentaciju potrebno priložiti uz zahtjev, a što, pak, ukazuje na pokretanje upravnog postupka po zahtjevu stranke. Navedena situacija je pravno neodrživa, jer se, sukladno članku 40. Zakona o općem upravnom postupku (NN, broj: 47/09-dalje u tekstu: ZUP), upravni postupak pokreće na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti, a ne da je stranka dužna podnijeti zahtjev i prilagati svu potrebu dokumentaciju, dok se postupak smatra pokrenutim kada je u odnosu na stranku koja se nalazi na listi prvenstva poduzeta neka radnja u cilju vođenja postupka. Nejasno je ukoliko se postupak smatra pokrenutim kako je propisano, zašto stranka mora podnositi zahtjev te što je pravni učinak takvog postupanja stranke. Jedini smisao koji se može iščitati iz ovako stipulirane odredbe članka 3. točke j) Zakona je da ona posluži nadležnim prvostupanjskim uredima državne uprave u županijama te SDUOSZ-u u drugostupanjskom postupku kao svojevrsni osigurač povodom žalbe stranke na tzv. šutnju administracije, odnosno nerazumno dugo vođenje upravnog postupka. Naime, izjavljena žalba stranke zbog šutnje administracije uvijek bi se mogla u drugostupanjskom postupku odbiti uz obrazloženje kako upravni postupak nije započeo podnošenjem zahtjeva nego kako je propisano tom odredbom Zakona. Dakle upravni postupak bi započeo samo u odnosu na one stranke čiji su zahtjevi pokriveni adekvatnom raspoloživom stambenom jedinicom, dok bi u odnosu na ostale godinama vladao pravni vakuum i iščekivanje povećanja broja stambenih jedinica da i u odnosu na njih započne postupak. Sva javnopravna tijela koja provode upravni postupak u nekom upravnom području te rješavaju u upravnim stvarima, dužna su se u tom postupanju, u smislu članka 3. stavka 1. ZUP-a, pridržavati njegovih odredaba, a rješavanje o pravu na stambeno zbrinjavanje svakako jest rješavanje o upravnoj stvari. Samo se pojedina pitanja upravnog postupka mogu zakonom urediti drukčije, ako je to nužno za postupanje u pojedinim upravnim područjima te ako to nije protivno temeljnim odredbama i svrsi ZUP-a. Mišljenja smo kako propisivanje podnošenja zahtjeva u navedenom razdoblju, a da je početak upravnog postupka trenutak kada je u odnosu na stranku koja se nalazi na izvršnoj listi prvenstva učinjena ma koja radnja u cilju vođenja postupka, dovodi do pravne nesigurnosti stranaka te im otežava ostvarivanje njihovih prava. Također ih se na ovaj način onemogućava u njihovom Ustavom RH i ZUP-om zajamčenom pravu na podnošenje djelotovornog pravnog lijeka. Slijedom toga, trebalo bi propisati pokretanje upravnog postupka stambenog zbrinjavanja kako je to regulirano citiranom odredbom ZUP-a. Nije prihvaćen Članak 3. točka j) Zakona propisana je sukladno članku 3. ZUP-a. Ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje ovisi o raspoloživim sredstvima u državnom proračunu odnosno o raspoloživom stambenom fondu u državnom vlasništvu. Shodno tome, pravo se ostvaruje redom liste prvenstva u skladu sa osiguranim sredstvima. Liste prvenstva se sastavljaju od pravodobnih i urednih zahtjeva koji su bodovani sukladno Uredbi Vlade RH, a zahtjevi s liste prvenstva za koje u tekućoj godini nije doneseno rješenje o pravu na stambeno zbrinjavanje prenose se na listu prvenstva za iduću godinu te se ponovno boduju. Slijedom navedenog upravni postupak po zahtjevima za stambeno zbrinjavanje može se pokrenuti tek kada zahtjev dođe na red za rješavanje redom liste prvenstva, a sukladno raspoloživim sredstvima. Vezano za članak 14. Zakona ističe se da stranka uz zahtjev za stambeno zbrinjavanje prilaže samo presliku osobne iskaznice i dokaze vezano za bodovanje, a u svrhu uvrštavanja na listu prvenstva. Dakle, pojednostavljen je način podnošenja zahtjeva uz koji nije potrebno prilagati dokumentaciju koja se odnosi na uvjete za ostvarenje prava. Formiranje listi prvenstva nije upravni postupak. Tek u postupku utvrđivanja prava (kada zahtjev dođe na red za rješavanje, a što ovisi o raspoloživim sredstvima I redoslijedu na listi prvenstva) pribavlja se propisana dokumentacija koja se odnosi na uvjete za ostvarenje prava, dakle vodi se upravni postupak.
38 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O STAMBENOM ZBRINJAVANJU NA POTPOMOGNUTIM PODRUČJIMA Prije svega koristimo priliku iskazati zadovoljstvo stavom predlagatelja o potrebi izrade novog Zakona, kojim se nastoji na većem području u odnosu na postojeći Zakon o područjima posebne državne skrbi (NN, broj: 86/08, 57/11. 51A/13, 148/13, 76/14, 147/14 i 18/15-dalje u tekstu: ZPPDS) regulirati važno i osjetljivo upravno područje te olakšati korisnicima ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje. U nastavku dajemo mišljenje o predmetnom Zakonu, pri čemu početno iznosimo neka uvodna razmatranja. Prema ocjeni stanja i osnovnih pitanja koja se trebaju urediti Zakonom te posljedica koje će donošenjem Zakona proisteći, proizlazi kako je za njegovu provedbu potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske, a što je opetovana preporuka pučke pravobraniteljice upućena Vladi RH. Naime, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje (dalje u tekstu: SDUOSZ) kao nositelj izrade Zakona navodi kako se na područjima posebne državne skrbi definiranim u odredbama 3. do 6. ZPPDS-a, a koje će i nakon stupanja na snagu Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima i dalje vrijediti, godišnje obrađuje preko 6.000 zahtjeva za stambeno zbrinjavanje od čega se stambeno zbrine kroz sve modele stambenog zbrinjavanja manje od 10% podnositelja zahtjeva. Nacrtom prijedloga Zakona uz već navedena područja posebne državne skrbi u koje ulazi 185 jedinica lokalne samouprave, planira se proširenje njegove primjene na 151 jedinicu lokalne samouprave koje, sukladno Zakonu o regionalnom razvoju (NN; broj: 147/14 i 123/17) te pratećoj Odluci o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema indeksu stupnja razvijenosti (NN, broj: 132/17) spadaju u potpomognuta područja. Tako da će se Zakon provoditi na ukupno 336 jedinica lokalne samouprave, a što predstavlja povećanje od 80% u odnosu na ZPPDS. Navedeno svakako ohrabruje, međutim i nakon stupanja na snagu toga Zakona i dalje njime ostaje neobuhvaćeno 219 jedinica lokalne samouprave na kojima postoji potreba za stambenim zbrinjavanjem. Naime, prema popisu županija, gradova i općina objavljenom na službenoj stranici Ministarstva uprave RH: (https://uprava.gov.hr/o-ministarstvu/ustrojstvo/uprava-za-politicki-sustav-i-organizaciju-uprave/lokalna-i-podrucna-regionalna-samouprava/popis-zupanija-gradova-i-opcina/846) u RH je ustrojeno ukupno 555 jedinica lokalne samouprave i to 428 općina i 127 gradova. Slijedom toga, višekratno smo preporučivali donošenje Zakona o stambenom zbrinjavanju kojim bi se na sveobuhvatan način reguliralo to područje na čitavom teritoriju RH. Ukoliko se htjelo poticati stambeno zbrinjavanje samo na dijelu teritorija koji sada, osim područja posebne državne skrbi, obuhvaća i dio teritorija koji se s obzirom na indeks razvijenosti smatra potpomognutim područjem, moglo se to učiniti i na način da se u sveobuhvatnom Zakonu o stambeno zbrinjavanju u zasebnoj glavi propišu mjere koje će rezultirati poticanjem povratka, ostanka i naseljavanja tih područja, a koje se ne bi odnosile na preostali teritorij RH. Nadalje, za pozdraviti je uvođenje nekih novih pravnih instituta te bolje reguliranje nekih situacija koje su se pojavljivale u postupku ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje po ZPPDS-u. Navedeno se prije svega odnosi na uvođenje novih kategorija korisnika stambenog zbrinjavanja, opsežnije reguliranje gubitka prava na stambeno zbrinjavanje, mogućnost ostvarivanja prava na stambeno zbrinjavanje osoba koje su unatrag pet godina prije stupanja na snagu Zakona evidentirane kao faktični korisnici stambenog objekta u državnom vlasništvu bez odluke kojom im se to omogućuje, potpisivanje ugovora o darovanju, odnosno kupoprodaje stambene jedinice na kojoj je ostvareno pravo na stambeno zbrinjavanje od strane svih članova obitelji, odnosno svih korisnika stambenog zbrinjavanja koji time postaju suvlasnici u jednakim dijelovima, propisivanje kraćeg roka za podnošenje zahtjeva za otkup stambenog objekta na kojem je ostvareno pravo te omogućavanje stambenog zbrinjavanja i nekim posebno osjetljivim kategorijama korisnika, a prije svega žrtvama obiteljskog nasilja te preostalim korisnicima organiziranog smještaja. Međutim, mišljenja smo kako postoji niz odredaba Zakona, koje bi trebalo preciznije i jasnije propisati, kao i neke koje bi zbog transparentnosti postupanja i pravne sigurnosti stranaka u postupku trebalo brisati ili preformulirati. Stoga dajemo mišljenje i o ovim pojedinim odredbama Zakona. Prije svega ukazujemo kako bi trebalo nomotehnički doraditi tekst, jer se pronalaze gramatičke pogreške i nejasnoće, a koje mogu dovesti do poteškoća u njegovoj primjeni. Primjerice, neusuglašena je terminologija u pojedinim točkama članka 3., budući se u točki c) koristi termin utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje, dok se u točki h) koristi termin priznato pravo na stambeno zbrinjavanje. Predlagatelj u prijedlogu Zakona navodi da se Zakonom reguliraju uvjeti i postupak utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje, dok se pojedinim njegovim odredbama priznaju određeni statusi, stoga ove proturječnosti u izričaju valja urediti. Djelomično prihvaćen Što se tiče primjedbe da se stambeno zbrinjavanje ovim Zakonom neće provoditi na cijelom području Republike Hrvatske, ističemo da je u tijeku postupak donošenja Zakona o potpomognutim područjima kojim se kao jedna od mjera predviđa stambeno zbrinjavanje na potpomognutim područjima. Sukladno tome, donosi se i Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima. Dakle, nije predviđeno stambeno zbrinjavanje na cijelom području RH. Što se tiče primjedbe vezano za korištenje terminologije u članku 3. točki c) odnosno točki h) izvršili smo usuglašavanje na način da koristimo riječ "utvrđeno".