Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o djelatnosti socijalnog rada sa Obrascem prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa i Obrascem testa malog i srednjeg poduzetništva

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Dom za starije osobe Centar PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 69. Smatramo da ovaj rok treba skratiti na 3 mjeseca. Sukladno važećem zakonu ove osobe bi trebale biti prekršajno sankcionirane i izgubiti licenciju ako sada obavljaju poslove socijalnog rada. Nije prihvaćen Sukladno promijenjenim uvjetima za obavljanje djelatnosti socijalnog rada mišljenja smo da se radi o primjerenom roku
2 Dom za starije osobe Centar PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 70. Predlažemo mijenjati na način da glasi: Ministarstvo će ustupiti Komori neriješene zahtjeve za priznavanja inozemne stručne kvalifikacije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu općih akata Komore kojima je ređeno priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. Nije prihvaćen Predmetni prijedlog omogućio bi pravnu prazninu i sukob stvarne nadležnosti dva tijela.
3 Dom za starije osobe Centar KOMORA , Članak 61. U stavku 2. iza riječi obavezama dodati riječi i disciplinskoj odgovornosti Primljeno na znanje Predmetni prijedlog će se razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona
4 Dom za starije osobe Centar KOMORA , Članak 55. Predlažemo promijeniti stavak 2. na način da Skupštinu saziva Upravni odbor Komore. Napominjemo kako se radi o dva različita tijela Komore. Predsjednik ima dvostruku ulogu jer predsjeda Upravnom odboru i predlaže UO sazivanje Skupštine i Dnevni red Skupštine. Sada to radi na način da prethodno zatraži suglasnost UO o sazivanju Skupštine i prijedlogu Dnevnog reda. Stoga bi radi jasnije procedure bilo opravdano ovu alineju promijeniti na način da odluku o sazivanju Skupštine donosi Upravni odbor na prijedlog predsjednika Komore . Nije prihvaćen Budući da sukladno članku 58. stavku 4. predsjednika Komore obavlja dužnost Predsjednika Upravnog odbora Komore.
5 Dom za starije osobe Centar KOMORA , Članak 53. potrebno je dodati da komora utvrđuje mjere za lakše i teže povrede profesionalnih dužnosti u obavljanju socijalnog rada, provodi disciplinski postupak , izriče mjere u slučaju povrede dužnosti u obavljanju djelatnosti socijalnog rada, propisuje sadržaj, rokove i postupak trajnog stručnog usavršavanja socijalnih radnika Primljeno na znanje Predmetni prijedlog će se razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona
6 Dom za starije osobe Centar OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 41. U stavku 4 . umjesto riječi pravilnikom popisuje ministar treba stajati općim aktom propisuje Komora. Nije prihvaćen Sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16), pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije se razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija. Slijedom navedenog, ova je odredba Nacrta prijedloga zakona propisana na način da se nadležnog ministra ovlasti za donošenje predmetnog pravilnika. Također ističemo da je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) člankom 16. stavkom 3. propisano da se uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog središnjeg tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja te se Nacrtom prijedloga Zakona ovlašćuje Hrvatska komora socijalnih radnika za propisivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
7 Dom za starije osobe Centar OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 39. U stavku 1. dodati novu alineju koja glasi: ako je osoba kaznom Disciplinskog suda Komore izgubila pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada Primljeno na znanje Razmotrit će se prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
8 Dom za starije osobe Centar OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 37. Predlažemo dopuniti ovaj članak na način da se odobrenje za samostalan rad produljuje nakon 6 godina . Nije prihvaćen Prijedlog vezan uz obvezu obnove odobrenja za samostalan rad u razdoblju od 6 godina se ne prihvaća budući da je obveza stručnog usavršavanja i nadalje propisana Zakonom, odnosno člankom 33. stavkom 1. Nacrta prijedloga Zakona, a stavkom 3. predmetnog članka propisano je da način provođenja, sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. U skladu s navedenim prilikom izrade predmetnog pravilnika razmotrit će se dosadašnja praksa i prijedlozi vezani uz osiguravanje kontinuiranog stručnog usavršavanja, a također ističemo da su Nacrtom prijedloga Zakona propisani uvjeti za izdavanje i prestanak odobrenja za samostalan rad, te je jedan od uvjeta za prestanak neispunjenje obveze vezane uz stručno usavršavanje iz članka 33. Zakona.
9 Dom za starije osobe Centar OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 36. Ovaj članak predlažemo dopuniti na način da se definiraju kompetencije sveučilišnog prvostupnika socijalnog rada i magistra socijalnog rada jednako kako su definirane kompetencije prvostupnika edukacijske rehabilitacije i magistra edukacijske rehabilitacije ( prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o edukacijsko - rehabilitacijskoj djelatnosti ) te da novi stavak glasi: "Sveučilišni prvostupnik socijalnog rada može obavljati stručne poslove socijalnog rada isključivo pod nadzorom magistra socijalnog rada. " Obrazloženje: Nije jasno kako je u Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti ovakva odredba prihvatljiva dok se istovremeno u Zakonu o djelatnosti socijalnog rada isključuje svaka mogućnost definiranja stručnih kompetencija sveučilišnog prvostupnika socijalnog rada i magistara socijalnog rada uz obrazloženje da je to pitanje u nadležnosti poslodavca i da bi se time smanjile mogućnosti obavljanja poslova socijalnog radnika posebice sukladno različitim mogućnostima neformalnog, informalnog , kontinuiranog i cjeloživotnog učenja putem kojih se stječu različite kompetencije i širi znanje u odnosu na formalno obrazovanje. Ovakvo obrazloženje nas treba ozbiljno zabrinuti. Njime se kao i kod stručnog usavršavanja socijalnih radnika otvara prostor za određivanje novih , nižih standarda profesije socijalnog rada u Republici Hrvatskoj pri čemu se formalno obrazovanje socijalnih radnika dovodi u izravan/jednak odnos s neformalnim . Neformalno, informalno i svako drugo dodatno stručno usavršavanje zasigurno doprinosi povećanju stručnih kompetencija socijalnih radnika što se pod određenim uvjetima može potvrditi i stjecanjem posebne dopusnice za rad ( koja je također odbijana u ovom prijedlogu Zakona ) . Međutim ovim člankom zakona potrebno je definirati kompetencije socijalnih radnika stečene različitim razinama formalnog obrazovanja u skladu s dostignutim standardima obrazovanja za socijalni rad u RH , a ne dobrovoljnog ili volonterskog rada u području socijalne skrbi . Profesija socijalnog rada u Republici Hrvatskoj ima svoj identitet, dignitet , standarde obrazovanja , etički kodeks , područja djelatnosti i društvenu ulogu . Stoga je važno da novi Zakon o djelatnosti socijalnog rada omogući daljnji razvoj i unapređenje profesionalnog socijalnog rada kao profesije od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku. Nije prihvaćen I nadalje smo mišljenja da predmetno sadržajno nije materija ovog zakona, te ograničava mogućnosti obavljanja poslova socijalnog radnika, posebice sukladno različitim mogućnostima neformalnog, informalnog, kontinuiranog i cjeloživotnog učenja putem kojih se stječu različite kompetencije i širi znanje u odnosu na formalno obrazovanje.
10 Dom za starije osobe Centar OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 34. predlažemo dodati : vodi imenik magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada koji obavljaju privatnu praksu u Republici Hrvatskoj. Ovaj imenik omogućiti će jasan uvid i praćenje privatne prakse socijalnog rada koja još uvijek nije razvijena u našoj zemlji. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća budući se sukladno članku 37. stavku 1. Nacrta prijedloga Zakona odobrenje za samostalan rad (opća dopusnica) izdaje osobi iz članka 36. stavka 1. ovog članka koja je upisana u odgovarajući imenik iz članka 34. ovog Zakona.
11 Dom za starije osobe Centar OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 33. Predlažemo promijeniti stavak 3 . na način da glasi: Način provođenja, sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovog članka propisuje svojim aktom Hrvatska komora socijalnih radnika . Nije prihvaćen Sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16), pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije se razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija. Slijedom navedenog, ova je odredba Nacrta prijedloga zakona propisana na način da se nadležnog ministra ovlasti za donošenje pravilnika kojim će se propisati prethodno navedeni sadržaj. Također ističemo da je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) člankom 16. stavkom 3. propisano da se uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog središnjeg tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja te se Nacrtom prijedloga Zakona ovlašćuje Hrvatska komora socijalnih radnika za propisivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
12 Dom za starije osobe Centar OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 31. Poznato je da se profesionalni socijalni rad odvija u različitim područjima i na različitim razinama kako je to definirano Globalnim programom za socijalni rad i socijalni razvoj (IFSW) . U tom kontekstu ovim zakonom potrebno je omogućiti veću zastupljenost socijalnog rada izvan sustava socijalne skrbi i na različitim razinama upravljanja od lokalne do državne uprave. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
13 Dom za starije osobe Centar OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 31. Predlažemo mijenjati na način da glasi: Profesionalni socijalni rad obavlja se u području socijalne skrbi , zdravstva, odgoja i obrazovanja, pravosuđa, organizacija civilnog društva, vjerskih i humanitarnih zajednica, državne uprave i područne( regionalne ) i lokalne samouprave , te u drugim djelatnostima i kao samostalna profesionalna djelatnost. Obrazloženje: U području državne uprave, područne ( regionalne ) i lokalne samouprave profesionalni socijalni rad ima značajnu ulogu. Socijalni radnici zaposleni u ovim područjima dužni su postupati u skladu s pravilima profesije i etičkim kodeksom svoje struke. Područje u kojem djeluju definira ih kao državne službenike međutim oni su prije svega socijalni radnici . Kada obavljaju stručne poslove ili rade neposredno s korisnicima ( rad na prestavkama i pritužbama korisnika, stručni nadzor, edukacije stručnih radnika, socijalno planiranje i razvoj socijalnih usluga u zajednici, neposredan rad s korisnicima različitih oblika socijalne skrbi u nadležnosti regionalne ili lokalne uprave i sl. ) socijalni radnici koriste svoja stručna znanja , metode i tehnike stručnog rada. Stoga nije sporno da se socijalni rad obavlja i u ovim područjima . Primjer: brojni socijalni radnici zaposleni u zagrebačkom Gradskom uredu za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom i drugim sličnim službama u različitim područjima Hrvatske koji se aktivni članovi strukovnih organizacija socijalnih radnika . Nije prihvaćen Predmetna područja nisu taksativno navedena već je za obavljanje djelatnosti presudan sadržaj i radnje iz članka 4. ovog Nacrta prijedloga Zakona.
14 Dom za starije osobe Centar MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE Djelatnost socijalnog rada prvi je puta uređena 2011 godine Zakonom o djelatnosti socijalnog rada NN 124/11. Obrazloženje o brisanju odredbi vezanih uz provjeru stručnosti pri Komori svakih 6 godina zbog toga da se "smanji administrativno opterećenje osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada " potpuno je neutemeljeno, neprihvatljivo i dugoročno štetno za cijeli sustav i profesiju. Socijalni radnici učlanjeni u Komoru prema važećem zakonu stječu odobrenje za samostalan rad ( licenciju ) na rok od 6 godina koje se može produljiti uz uvjet da se kontinuirano stručno usavršavaju. U razdoblju od 6 godina trebaju steći 120 bodova, što je regulirano Pravilnikom o stručnom usavršavanju HKSR . Sam postupak produljenja dopusnice ne zahtijeva nikakva financijske izdatke za članove Komore , a način produljenja je vrlo jednostavan i može se obaviti elektronskim putem što je danas dostupno svakom socijalnom radniku u RH. Kandidat ne pristupa nikakvom ispitu, niti provjeri znanja . Upozoravamo kako se brisanjem ove odredbe vraćamo u vrijeme kada je dio socijalnih radnika ( zbog osobnih ili poslovnih razloga ) bio potpuno isključen iz svakog oblika daljnjeg stručnog usavršavanja . Događalo se da pojedini socijalni radnici tijekom cijelog radnog vijeka nisu nikada sudjelovali na nekom stručnom skupu, a poslodavac je to tolerirao pa čak i podržavao . Zakonom o socijalnoj skrbi propisana je obveza dodatnog stručnog osposobljavanja zaposlenih u djelatnosti socijalne skrbi , ali nigdje nije propisano kako i pod kojim uvjetima će se to provesti, te koje su posljedice u slučaju nesudjelovanja u edukaciji. Nadalje, citirana odredba odnosi se na sve stručne radnike u sustavu socijalne skrbi . Obzirom da socijalni radnici rade u različitim područjima i razinama djelatnosti nije utemeljen stav da se stručno usavršavanje socijalnih radnika može regulirati isključivo pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Stoga smatramo da pitanje stručnog usavršavanja i provjere stručnosti socijalnih radnika treba biti regulirano pravilnikom koji donosi Hrvatska komora socijalnih radnika uz suglasnost resornog ministarstva. Napominjemo , kako da su u razdoblju od 2011 do danas zabilježene značajne promjene u odnosu socijalnih radnika prema dodatnom usavršavanju. Odaziv i prisutnost socijalnih radnika na stručnim skupovima danas je jako veliki. Socijalni radnici danas pokazuju interes, stječu nova znanja i vještine, razmjenjuju iskustva i usklađuju vlastitu praksu i na taj način značajno podižu kvalitetu socijalnih usluga i doprinosi razvoju profesije socijalnog rada što je sigurno u interesu i resornom ministarstvu. U tom kontekstu predložena promjene i željeno "administrativno rasterećenje " socijalnih radnika zasigurno će imati dugoročne negativne učinke na djelatnosti socijalne skrbi, ali i na profesiju socijalnog rada. Nije prihvaćen Prijedlog vezan uz provjeru stručnosti pri Komori svakih 6 godina se ne prihvaća budući da je obveza stručnog usavršavanja i nadalje propisana Zakonom, odnosno člankom 33. stavkom 1. Nacrta prijedloga Zakona, a stavkom 3. predmetnog članka propisano je da način provođenja, sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. U skladu s navedenim prilikom izrade predmetnog pravilnika razmotrit će se dosadašnja praksa i prijedlozi vezani uz osiguravanje kontinuiranog stručnog usavršavanja. Također, sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16), pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije se razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija. Slijedom navedenog, ova je odredba Nacrta prijedloga zakona propisana na način da se nadležnog ministra ovlasti za donošenje predmetnog pravilnika. Dodatno ističemo da je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) člankom 16. stavkom 3. propisano da se uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog središnjeg tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja te se Nacrtom prijedloga Zakona ovlašćuje Hrvatska komora socijalnih radnika za propisivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
15 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 48. Vezano za čl. 48. st. 3. Nacrta koji propisuje da su osobe koje obavljaju djelatnost socijalnog rada obvezne podatke koje su saznale o korisniku i zaključna mišljenja dostaviti isključivo po zahtjevu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva zdravstva te drugih tijela državne uprave ili sudbene vlasti, u skladu s posebnim propisima, a što predstavlja iznimku od obveze čuvanja profesionalne tajne, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predlaže da se u navedeni stavak nadodaju i pučki pravobranitelj te posebni pravobranitelji. Naime, unatoč tome što je posebnim zakonima, točnije čl. 10. st. 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12) i čl. 25. st. 1. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 69/17), propisana obveza davanja svih podataka i traženih dokumenata vezanih uz diskriminaciju na zahtjev pučkog pravobranitelja ili posebnih pravobranitelja, i to bez obzira na stupanj tajnosti, djelatnici/e iz sustava socijalne skrbi u velikom broju slučajeva nisu upoznati s predmetnim zakonima koji se u hijerarhiji pravnih propisa kao organski zakoni nalaze iznad ostalih propisa, pa tako i Zakona o djelatnosti socijalnog rada (NN 124/11, 120/12), te odbijaju dostaviti tražene podatke i/ili dokumente uz pozivanje na profesionalnu tajnu. Iz navedenog razloga, kako bi se izbjeglo odbijanje davanja podataka i /ili dokumenata od strane socijalnih radnika/ca, predlažemo da se i u Zakon o djelatnosti socijalnog rada, kao zakon koji predstavlja temelj za njihov rad, u čl. 48. st. 3., među tijela koja mogu zahtijevati dostavljanje podataka i/ili dokumenata, nadodaju i pučki pravobranitelj te posebni pravobranitelji. Predmetna odredba tako bi glasila: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka obvezne su podatke koje su saznale o korisniku i zaključna mišljenja dostaviti isključivo po zahtjevu Ministarstva, ministarstva nadležnog za zdravstvo, drugih tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti te pučkog pravobranitelja ili posebnih pravobranitelja, u skladu s posebnim propisima." Predložena izmjena je važna kako bi se otklonila pravna nesigurnost koju bi stvaralo tumačenje predmetne odredbe na način da se pravobraniteljske institucije isključuje iz kruga tijela po čijem se zahtjevu dostavljaju podaci o korisniku i zaključna mišljenja. Nije prihvaćen Predmetno je, kako je navedeno u samom prijedlogu, propisano drugim propisom te nije potrebno ponovno propisivati
16 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 33. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova se kroz svoja godišnja Izvješća u radu zalaže za kontinuiranu edukaciju djelatnika/ica iz sustava socijalne skrbi, a vezano uz primjenu Protokola o postupanju u slučaju nasilja u obitelji i ostalih propisa iz područja zaštite od nasilja u obitelji, uključujući i senzibilizirani pristup prema žrtvama nasilja. Zalaže se i za sustavnu te kontinuiranu edukaciju koja obuhvaća i primjenu rodno senzibiliziranog tretmana prema žrtvama seksualnog nasilja uz dosljednu primjenu Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja, kao i za edukaciju djelatnika/ica iz sustava socijalne skrbi vezano uz provedbu načela ravnopravnosti spolova na području roditeljske skrbi i aktivno promoviranje načela ravnopravnog roditeljstva. S tim u vezi Pravobraniteljica pozdravlja novouvedenu obvezu stručnog usavršavanja osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada te se nada da će i navedeni sadržaj pronaći svoje mjesto u programima stručnog usavršavanja. Primljeno na znanje Prijedlog nije vezan uz odredbe članka već uz njegovu primjenu te se prima na znanje.
17 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova SADRŽAJ DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 21. Ravnopravnost spolova predstavlja jednu od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava. Najveći broj slučajeva zaprimljenih od strane Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova tijekom 2017. godine, čak 30,1 %, odnosi se na diskriminaciju u području socijalna sigurnost, uključujući i područje socijalne skrbi, mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te osiguranja za slučaj nezaposlenosti. Ovaj podatak ukazuje na važnost zagovaranja načela ravnopravnosti spolova u djelatnosti socijalne skrbi te u tom cilju Pravobraniteljica predlaže da se čl. 21. izmjeni na način da glasi: „Zastupanje, zagovaranje i osnaživanje su strateški procesi rada s korisnicima ili u njihovo ime, kako bi ostvarili ravnopravniji položaj u društvu, uključujući i onaj s aspekta ravnopravnosti spolova, pravo na socijalnu uslugu ili neki drugi oblik pomoći koja im bez toga ne bi bila omogućena, što uključuje i zalaganje za bolju socijalnu politiku, bolje socijalno zakonodavstvo i socijalnu pravdu u društvu.“ Primljeno na znanje Predmetni prijedlog će se razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
18 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova OPĆE ODREDBE, Članak 3. Evidentirani broj osoba oštećenih prekršajem nasilja u obitelji u 2017. godini iznosi 12.476 osoba, dok je u istom razdoblju kaznenim djelom nasilja u obitelji oštećeno 554 osoba, što ukazuje na eklatantnu rasprostranjenost ovog društveno štetnog i opasnog fenomena u čijoj prevenciji i suzbijanju ključnu ulogu imaju djelatnici/e iz sustava socijalne skrbi. Osim toga, iz podataka o ukupnom broju kaznenih djela evidentiranih 2017. proizlazi kako je kazneno djelo spolnog odnošaja bez pristanka evidentirano u 67 slučaja, dok je kazneno djelo silovanja bilo je evidentirano u 61 slučaju. Navedena kaznena djela obilježava dugotrajnost posljedica (posebice psihičkih), ali i društvena stigma koja prati njihove žrtve. Upravo stoga, kako bi se naglasila nepovoljnost i osjetljivost položaja žrtava obiteljskog, ali i žrtava seksualnog nasilja, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predlaže da se u čl. 3. koji propisuje ciljeve obavljanja djelatnosti socijalnog rada posebno uključi i osnaživanje žrtava obiteljskog te žrtava seksualnog nasilja. Primljeno na znanje Predmetni prijedlog će se razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona.
19 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE , II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Vezano za statističke podatke o ukupno zaposlenim socijalnim radnicima koji sukladno Zakonu o djelatnosti socijalnog rada obavljaju djelatnost socijalnog rada, a koji su navedeni u točki II. Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći, podtočka a) ocjena stanja, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova zakonodavcu skreće pozornost na činjenicu da čl. 17. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 69/17) propisuje da svi statistički podaci i informacije o osobama koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju u tijelima državne vlasti, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost u skladu s propisima, moraju biti iskazani po spolu. Navedeno je bitno kako bi se na cjelovit način procijenili učinci Nacrta, kako na socijalne radnike tako i na korisnike usluga u sustavu socijalne skrbi. Primljeno na znanje Predmetni prijedlog će se razmotriti prilikom izrade Konačnog prijedloga Zakona. Dodatno napominjemo da je u Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa, Analizi učinaka na zaštitu ljudskih prava naveden podatak o broju stručnih radnika/socijalnih radnika po spolu za 2016. godinu
20 vanja branica MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE Komentar Povjerenstva za stručna pitanja i trajno usavršavanje Hrvatske komore socijalnih radnika Još jednom apeliramo da se ovim zakonom odredi obaveza obnove odobrenja za samostalan rad u razdoblju od 6 godina i da se propisivanje načina provedbe, sadržaja i rokovi stručnog usavršavanja ostave Hrvatskoj komori socijalnih radnika, a ne da isto propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Danim obrazloženjem ovog prijedloga zakona, a i komentarima na prethodno provedeno javno savjetovanje nije dano obrazloženje zašto bi ministar propisivao stručno usavršavanje jedne profesionalne skupine - u ovom slučaju socijalnih radnika kada se radi o sadržaju koji predstavlja temelj samoregulacije profesionalnog djelovanja. Od početka rada Hrvatske komore socijalnih radnika do sada upravo prolazi 6 godina, odnosno upravo prolazi razdoblje za obnovu odobrenja za samostalan rad (licenci) po Pravilniku koji je propisala Hrvatska komora socijalnih radnika, a već se ide u izmjene kojima se ukida obnova odobrenja za samostalan rad i pravilnik napisan od strane pripadnika profesije socijalnog rada kojima se propisuje stručno usavršavanje članova. Smatramo da je to preuranjeno jer ne znamo kakve je učinke licenciranje i kontinuirano stručno usavršavanje imalo na članstvo. Ono što možemo reći na temelju rada Povjerenstva za stručna pitanja i trajno usavršavanje je da socijalni radnici aktivno pohađaju edukacije i stručne skupove. Kao Povjerenstvo smatramo da je potrebno na ostane odobrenje za samostalna rad socijalnih radnika i praćenje te daljnji razvoj stručnog usavršavanja u području socijalnog rada te da se u izmjene odredbi koje se tiču stručnog usavršavanja ide ukoliko za to bude potrebe na temelju provedene analize učinaka koje je uvođenje odobrenja za samostalan rad, kontinuiranog stručnog usavršavanja i obnove odobrenja za samostalan rad imalo na profesionalni život i rad samih stručnjaka socijalnih radnika, a ne na temelju ideje da se radi o administrativnom opterećenju. Nije prihvaćen Prijedlog vezan uz obvezu obnove odobrenja za samostalan rad u razdoblju od 6 godina se ne prihvaća budući da je obveza stručnog usavršavanja i nadalje propisana Zakonom, odnosno člankom 33. stavkom 1. Nacrta prijedloga Zakona, a stavkom 3. predmetnog članka propisano je da način provođenja, sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. U skladu s navedenim prilikom izrade predmetnog pravilnika razmotrit će se dosadašnja praksa i prijedlozi vezani uz osiguravanje kontinuiranog stručnog usavršavanja, a također ističemo da su Nacrtom prijedloga Zakona propisani uvjeti za izdavanje i prestanak odobrenja za samostalan rad, te je jedan od uvjeta za prestanak neispunjenje obveze vezane uz stručno usavršavanje iz članka 33. Zakona. Također, sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16), pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije se razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija. Slijedom navedenog, ova je odredba Nacrta prijedloga zakona propisana na način da se nadležnog ministra ovlasti za donošenje predmetnog pravilnika. Dodatno ističemo da je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) člankom 16. stavkom 3. propisano da se uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog središnjeg tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja te se Nacrtom prijedloga Zakona ovlašćuje Hrvatska komora socijalnih radnika za propisivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
21 vanja branica KOMORA , Članak 53. Komentar Povjerenstva za stručna pitanja i trajno usavršavanje Hrvatske komore socijalnih radnika Ovim prijedlogom zakona se u članku 53. propisuje da Komora obavlja poslove koji se tiču stručnog usavršavanja kao što su „ sudjeluje u utvrđivanju i verifikaciji programa stručnog usavršavanja osoba koje obavljaju djelatnost socijalnog rada i potiče i organizira stručno usavršavanje članova Komore“, a istovremeno joj se oduzima pravo da propisuje način, sadržaje, uvjete i rokove stručnog usavršavanja što je kontradiktorno i stavlja Komoru u poziciju izvršitelja u području stručnog usavršavanja umjesto aktivnog dionika koji treba stručno usavršavanje svojih članova propisivati, poticati i nadzirati u cijelosti jer to spada u poslove samoregulacije profesionalnog djelovanja što je bit rada Komore. Nije prihvaćen Sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16), pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije se razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija. Slijedom navedenog, ova je odredba Nacrta prijedloga zakona propisana na način da se nadležnog ministra ovlasti za donošenje predmetnog pravilnika. Također ističemo da je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) člankom 16. stavkom 3. propisano da se uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog središnjeg tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja te se Nacrtom prijedloga Zakona ovlašćuje Hrvatska komora socijalnih radnika za propisivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
22 vanja branica OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 33. Komentar Povjerenstva za stručna pitanja i trajno usavršavanje Hrvatske komore socijalnih radnika U prijedlogu Zakona Članak 33. – odredbom se propisuje pravo i obveza stručnog usavršavanja socijalnog radnika gdje se predviđa da način provođenja sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. Iako se u izvještaju nakon javnog savjetovanja pozivate na članak 19. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16) kojim se određuje da pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije se razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija. ostaje i dalje nejasno zašto se odlučili tu odredbu primjeniti baš na temu načina provođenja, sadržaja, rokova i postupka stručnog usavršavanja jedne profesionalne skupine - socijalnih radnika. Smatramo da se primjenjujući ovaj propis na temu stručnog usavršavanja socijalnih radnika nije napravio nikakav kvalitativni iskorak za profesiju socijalnog rada, a da se zapravo radi na smanjenju ovlasti koje Komora ima što nije u skladu s navedenim ciljem ovog zakona koji se odnosi na proširenje javnih ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika. Drugo, jedna od važnih funkcija Komore jest samoregulacija profesionalnog djelovanja i propisivanje uvjeta i načina stručnog rada i usavršavanja od strane samih stručnjaka pripadnika profesionalne skupine, a ne od strane ministra i ministarstva koji je zadužen za pitanje socijalne skrbi. U području socijalne skrbi djeluje više različitih profesionalnih skupina te nije logično da ministar donosi pravilnik kojim bi se reguliralo stručno usavršavanje jedne profesionalne skupine. Stoga predlažemo da se stavak 3. promijeni na naćin da glasi: Način provođenja, sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovog članka propisuje svojim aktom Hrvatska komora socijalnih radnika . Nije prihvaćen Sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16), pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije se razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija. Slijedom navedenog, ova je odredba Nacrta prijedloga zakona propisana na način da se nadležnog ministra ovlasti za donošenje predmetnog pravilnika. Također ističemo da je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) člankom 16. stavkom 3. propisano da se uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog središnjeg tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja te se Nacrtom prijedloga Zakona ovlašćuje Hrvatska komora socijalnih radnika za propisivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
23 vanja branica OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 32. Komentar Povjerenstva za stručna pitanja i trajno usavršavanje Hrvatske komore socijalnih radnika U prijedlogu Zakona Članak 32. – potrebno je jasno odrediti obvezu obnove odobrenja za samostalan rad. Predlažemo da se doda u stavku 3. "odobrenje za samostalan rad potrebno je obnoviti svakih 6 godina. Uvjete i način oobnove odobrenja za samostalan rad propisuje pravilnikom Hrvatska komora socijalnih radnika". U izradu zakona se krenulo od ideje da se kroz zakon stvore preduvjeti za poboljšanje kvalitete stručnih kompetencija socijalnih radnika pri čemu ne propisivanje roka u kojem je potrebno obnoviti odobrenje za samostalan rad predstavlja korak unatrag jer je regulacija profesije putem propisivanje obveze kontinuiranog usavršavanja i obnove odobrenja za samostalan rad bio jedan od oblika djelovanja u području osiguranja javnog interesa koji je u svakom slučaju kvaliteta usluga u područjima u kojima djeluju socijalni radnici. U profesiju socijalnog rada se ulazi završetkom obrazovanja za socijalni rad i polaganjem stručnog ispita što je u ovom prijedlogu jasnije određeno, međutim ono što se ovim prijedlogom ne uređuje jest pitanje zadržavanja i razvijanja stručnih kompetencija koje je moguće jedino putem kontinuiranog stručnog usavršavanja. Stručno usavršavanje se ovim zakonom degradira i stavlja u domenu osobne odgovornosti profesionalca. Obnova odobrenja za samostalan rad nije samo „administrativni teret ili komplikacija“, ona predstavlja oblik samoreguliranja odnosno njome se određuju uvjeti pod kojim se ostvaruje obavljanje određene profesije, ne samo ulazak u profesiju kao što to određuje predložena opća dopusnica. Ukoliko nije jasno definirano radzdoblje od 6 godina za obnovu odobrenja za samostalan rad ne stvaraju se preduvjeti za ostvarivanje jedne od temeljnih uloga Komore koji se odnosi na evaluaciju kompetencija članova i sudjelovanja u procesu osiguranja kvalitete usluga u području socijalnog rada i socijalne skrbi. Predlažemo da se Zakonom o djelatnosti socijalnog rada jasno propiše obnova odobrenja za samostalan rad za socijalne radnike u razdoblju svakih 6 godina. Nije prihvaćen Prijedlog vezan uz obvezu obnove odobrenja za samostalan rad u razdoblju od 6 godina se ne prihvaća budući da je obveza stručnog usavršavanja i nadalje propisana Zakonom, odnosno člankom 33. stavkom 1. Nacrta prijedloga Zakona, a stavkom 3. predmetnog članka propisano je da način provođenja, sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. U skladu s navedenim prilikom izrade predmetnog pravilnika razmotrit će se dosadašnja praksa i prijedlozi vezani uz osiguravanje kontinuiranog stručnog usavršavanja, a također ističemo da su Nacrtom prijedloga Zakona propisani uvjeti za izdavanje i prestanak odobrenja za samostalan rad, te je jedan od uvjeta za prestanak neispunjenje obveze vezane uz stručno usavršavanje iz članka 33. Zakona. Također, sukladno članku 19. stavku 1. Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 150/11, 12/13 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 93/16 i 104/16), pojedine odredbe zakona radi njihove primjene detaljnije se razrađuju pravilnikom, koji sukladno članku 18. istog Zakona donose ministri, državni tajnici središnjih državnih ureda i ravnatelji državnih upravnih organizacija. Slijedom navedenog, ova je odredba Nacrta prijedloga zakona propisana na način da se nadležnog ministra ovlasti za donošenje predmetnog pravilnika. Dodatno ističemo da je Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (Narodne novine, broj 82/15) člankom 16. stavkom 3. propisano da se uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog središnjeg tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja te se Nacrtom prijedloga Zakona ovlašćuje Hrvatska komora socijalnih radnika za propisivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija općim aktom uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
24 vanja branica OBAVLJANJE DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA, Članak 39. Komentar Povjerenstva za stručna pitanja i trajno usavršavanje Hrvatske komore socijalnih radnika Člana 39 . stavak 1 točkica 2 kojim se navodi „promjenom okolnosti na temelju kojih je izdano odobrenje za samostalni rad (opća dopusnica)“ nije jasno o kojim se okolnosti ovdje radi s obzirom da se osoba upisuje temeljem završetka obrazovanja i određenih godina prakse te nije jasno na što se misli kako se te okolnosti mogu naknadno promijeniti. Točkica 3 navodi „ako nije ispunio obveze vezane za stručno usavršavanja iz članka 33. ovog Zakona“. U članku 33 je samo navedeno da osoba ima pravo i obvezu stručnog usavršavanja i ništa više od toga. S obzirom da se navodi da pravo na obavljanje profesionalne djelatnosti socijalnog rada prestaje ukoliko osoba ne ispunjava tu obvezu potrebno je jasno u zakonu radnije u članku 32. definirati odbnovu odobrenja za samostalan rad. Način na koji je ovdje regulirana opća dopusnica predstavlja više oblik registriranja odnosno upisa u službeni registar na temelju dokaza o stručnoj kompetenciji koju je osoba stekla obrazovanjem ili s 20 godina staža. Nigdje nije navedeno da se osnovna dopusnica obnavlja. Potrebno je jasno definirati obvezu obnove odobrenja za samostalan rad i rok u kojem je to potrebnmo učiniti (predlažemo svakih 6 godina). Nije prihvaćen Odobrenjem za samostalan rad se ne dokazuje osposobljenost već pravo na obavljanje djelatnosti, a isto se izdaje osobi iz članka 36. stavka 1., koja je upisana u odgovarajući imenik iz člana 34., te se promijenjena okolnost može odnositi na promjenu bilo koje okolnosti iz članka 34. i 36. Prijedlog vezan uz obvezu stručnog usavršavanja se ne prihvaća budući da je obveza stručnog usavršavanja propisana člankom 33. stavkom 1. Nacrta prijedloga Zakona, a stavkom 3. predmetnog članka propisano je da način provođenja, sadržaj, rokove i postupak stručnog usavršavanja propisuje pravilnikom ministar nadležan za poslove socijalne skrbi. U skladu s navedenim prilikom izrade predmetnog pravilnika razmotrit će se prijedlog vezan uz stručno usavršavanje. Prijedlog definiranja obveze obnove odobrenja za samostalan rad se ne prihvaća iz ranije navedenih razloga.