Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | ADELA d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Sloboda poduzetnistva se zatire jer nemaju svi iste startne pozicije kao ni sposobnosti mozda ni zelje razvijati neke milijunske poslove. Sumrak pravne drzave jer direktore definira Zakon o trg drustvima i sigurno nije osmisljen tako da netko od funkcije radi kravu muzaru za preskupu drž administraciju. Po meni do 300.000 osnovica minimalac, od 300.001 do 3.000.000 prihoda direktorska, nakon toga 8.822 ... ako se uopce treba ista propisivati | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. U slučaju kada bi se obveza doprinosa za osiguranike utvrđivala prema ostvarenoj dobiti trgovačkog društva u kojem su članovi uprave takav način utvrđivanja obveze doveo bi u pitanje mogućnost ostvarivanja prava iz obveznih osiguranja za određene kategorije osiguranika, a to se posebno odnosi na one osiguranike koji ne bi ostvarili dohotke ili bi ti dohoci bili niži od određenog iznosa. U obzir je potrebno uzeti i činjenicu da se dobit ne utvrđuje na mjesečnoj razini (u obliku mjesečne plaće) već uvijek na godišnjoj razini i to nakon isteka godine, što znači da prava iz zdravstvenog osiguranja (primjerice pravo na novčanu naknadu radi privremene nesposobnosti za rad) ne bi bilo moguće ostvariti u trenutku kad postoje okolnosti na kojima se ta prava temelje. |
| 2 | ADELA d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | prije 20 min me zvala JB iz Savske da me pita znam li što se događa jer masa potencijalnih poduzetnika koja je krenula u te vode stopiraju aktivnosti dok se ne vidi točno što će se dogoditi i svi su u totalnoj panici. BRAVO. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. |
| 3 | ADELA d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Trgovačka društva koja će najviše biti pogođena ovom mjerom su ujedno i društva koja jedva preživljavaju te će implementacija ove promjene sasvim sigurno ta društva odvesti u još veće minuse te će generirati ogromne gubitke i stvoriti nove nezaposlene i novi val ekonomske emigracije. Potpuno promašen prijedlog. Ako promatramo samo trgovačka društva koja zapošljavaju jednog ili nijednog zaposlenog, u HR ih je u 2017. godine bilo 68.635 i za poslovnu godinu 2017 su iskazali gubitak od 1.6mlrd kuna (kumulativno za sva društva). Javno govoriti o našoj zlouporabi bi trebalo biti kažnjivo jer je uvredljivo i neistinito, jer prethodne brojke vvrlo jasno govore tko koga zloupotrebljava doista | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 4 | Admin d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Poštovani, kao mikro poduzetnik, mene osobno će donošenje ovakvog zakona definitivno natjerati na zatvaranje tvrtke. Tvrtku sam osnovao 2009 godine nakon što sam iz Zagreba preselio u Slavoniju. Tvrtka se bavi Informatičkom djelatnošću, i borim se svakodnevno za svaku kunu. Prošle godine ostvario promet od čak cca 120.000 kuna. Za osnivanje sam se odlučio jer sam bio svjestan kako u Slavoniji neću naći posao osim ako ga sam ne ostvarim. Bila je to sve u svemu dobra odluka, zaposlen sam sad već osam godina. A mogao bih (i čini mi se kako i hoću) otići u Irsku i zarađivati minimalno 3000 € kao sistem inženjer, Cisco i Microsoft trener. No eto, domoljub. Jako volim svoju zemlju. No ona mene i slične ne. Sad sam i ZLORABITELJ po ovom nacrtu zakona. Zato što redovito plaćam svoje obveze. Zato što nisam u niti jednoj političkoj stranci i poslovi mi puno teže dolaze. Zato što prodajem znanje, a ono ovdje vrijedi dvije marke. Bez obzira na znanje, ovdje uvijek postoji netko tko je ispravniji. Statistika kaže kako u Hr postoji 150000 pravnih osoba. Od toga je njih 63027 sa 0 zaposlenih, a 70.896 sa 1-9 zaposlenih (podatci državnog zavoda za statistiku od ožujka 2017). Dakle potencijalno, ovaj udar na mikro poduzetnike bi mogao na ulici ostaviti više ljudi nego propast Agrokora. Ljudi moji, tko je tu normalan. Umjesto da se kreiraju mjere koje potiču poslovanje Vi radite sve kako bi popunili nedostatak radnih mjesta u Irskoj, Njemačkoj i dalje. Ovakav odnos politike prema vlastitoj državi i ljudima koji ih FINANCIRAJU u konačnici predstavlja najblaže rečeno veleizdaju. Umjesto da rastemo i potičemo znanje, rad i poštenje, činimo sve kako bi opustošili ovu zemlju. Ovo je samo kap koja je prelila čašu. Uz jedinu konstantu stalne mijene u zakonima, pravilima, propisima i inim koje nam radite. Meni dosta... | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Ostali komentari su primljeni na znanje. |
| 5 | Aleksandar Smiljanić | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 8. | Ovi me se minimalna placa za direktora podize na preko 10,000kn (bruto)!!!! Kome nije jasno sto to znaci za male firme koje tek startaju ili imaju nestabilan promet: - otvoris jdoo za 10kn i onda moras osigurati od prvog dana prihod od 10.000kn mjesecno (120.000kn godisnje) samo za placu direktora (sebe samoga). I sad ti probaj pokrenuti npr. malu proizvodnju pekmeza za lokalne suvenirnice. - ako jedan mjesec nemas za isplatiti tu placu (npr. sam sebi) onda si u poreznom prekrsaju i sljedi te ovrha i teoretski moras proglasiti stecaj | Djelomično prihvaćen | Komentar je primljen na znanje. Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članova uprave.Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 6 | Aleksandra Mileusnić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Dakle, kao direktor računovodstvenog servisa kratko i jasno mogu napisati da su svi potencijalni klijenti, koji su namjeravali otvoriti obrt ili j.d.o.o., nakon ovih Vaših tzv.reformi, odustali. Hvala Vam na tome, nadam se da će Vam od toga biti bolje jer meni neće. I najmanji je problem to što oni neće postati neki budući direktori koji će puniti proračun za Vaše plaće, već to što je ovo kumovalo u odluci da se cijela obitelj preseli u Irsku ili Njemačku. Treba li još nešto dodati? | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 7 | Ana Cerovski | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Nije u redu da se nedostatak novca u zdravstvenom, a osobito u mirovinskom fondu, kompenzira povećanjem osnovice za doprinose poduzetnika direktora ili člana Uprave, osobito kada se radi o mikro poduzetnicima kod kojih je već sadašnja obavezna poduzetnička plaća prilično velik teret, a mene kao poduzetnicu osobito i osobno vrijeđa što je ta mjera stavljena pod naslov "Sprečavanje zloupotrebe". U mojoj mikropoduzetničko-direktorskoj bruto II plaći od 8 000 kuna nema nikakve zloupotrebe (to je realno novac koji mjesečno trošim za skroman život) i ne vidim smisao u tome da još više plaćamo usluge koje UOPĆE NE KORISTIMO, niti ćemo ih u budućnosti moći koristiti i da se pritom ta odluka naziva "Sprečavanje zloupotrebe". Ako ova mjera prođe, većina mikro poduzetnika će s 1. siječnjem 2019. zatvoriti svoje tvrtke. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 8 | Ana Dujmović | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 8. | Poštivanje pozitivnih propisa nazvati zlouporabom uvreda je za sve poduzetnike koji pune proračun od kojih dobivate plaće. | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 9 | Ana Dujmović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Povećenje osnovice za članove uprave trgovačkog društva dodatni je uteg za mikro i mala društva koja jedva spajaju kraj s krajem. Ako vam je cilj da ta društva propadnu, da vlasnici, direktori i njihovi radnici završe na burzi ili da odsele iz RH onda ste na pravom putu. Ukoliko ste željeli izjednačiti osnovice za osiguranike, mogli ste smanjiti doprinose s osnova samostalnih djelatnosti...ovako pod krinkom izjednačavanja i pravednosti dodatno punite državni proračun. Vidimo da ste za smanjenje doprinosa na plaću za 0,7% izračunali uštede za poslodavce, no kada se radi o povećanju doprinosa ne vidimo da ste izračunali te dodatne troškove poslodavcima. Žalim sve one naivce koji su pootvarali jdoo društva u RH nadajući se malim troškovima poslovanja. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. |
| 10 | Ana Gradiček | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 11. | Poštovani, mi smo mikro trg. društvo (obiteljsko) koje se bavi proizvodnjom hrane. Smatramo da članak 8 i članak 11 treba brisati iz prijedloga. Za direktore i vlasnike koji nisu drukčije osigurani treba biti razumna osnovica za doprinose kao i za obrt na koji bi plaćali mjesečne doprinose ali ne i neta osim ako to ne žele. Također trebali biti rangovi za osnovice jer nije isto trg.društvo do 300.000 kn i ono koje ostvaruje prihode u milionima, slično podjeli na mikro, male, srednje i velike. Konkretno, ja sam direktor, knjigovođa, čistačica, radnik u proizvodnji kad je to potrebno i odgovorna osoba. Sve u jedan. Ovaj prijedlog je nepravedan. Koja je razlika u pravima za zdravstveno osiguranje za onog zaposlenika kojem se isplaćuje plaća i plaćaju doprinosi na minimalnu plaću, i direktora koji radi sam u vlastitoj firmi. ? Najbolje da nas je još više na socijali i da primamo mjesečnu minimalnu zajamčenu naknadu i tako iz mjeseca u mjesec, ne trebamo niš plaćati državi nego ona nama. A ne ovako, što smo se mučili da osnujemo firmu, pronađemo tržište, sirovine, izložimo se riziku, da bi od toga živjeli i da bi doprinosili lijepoj našoj. Ovo je uništavanje volje za poduzetništvom i stvaranje pesimizma. Smisao trgovačkog društva je da ostvaruje dobit, isplati je osnivačima ili investira, a dok i dođe do izlaza dobit je već dvaput oporezovana. Smatramo da je za mikro i manja poduzeća povećavanje obaveza za platiti, puno previše jer jedno poduzeće ima i niz drugih obaveza (nameta) drugima !!! da bi zadovoljili uvjete proizvodnje i propise. Poduzeće koje ima promet do 300.000 kn, da isplati samo za plaću i doprinose direktoru ili osnivaču preko 100.000 kn? Apsurd! | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Ostali komentari su primljeni na znanje. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 11 | Anamarija Cicarelli | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Minimalni koeficijent za direktore je mjera koja definitivno destimulira mikro poduzetništvo i nova zapošljavanja pogotovo mladih, pogotovu u mikropoduzetništvu. Navesti ću vlastiti primjer: prije nekoliko mjeseci sam zaposlila novu, treću djelatnicu u svojoj tvrtci. S obzirom da smo imali dobre financijske rezultate u ovoj godini, mogla sam birati; zaposliti novu djelatnicu ili povećati vlastita primanja. Odlučila sam se za zapošljavanje nove djelatnice. Time ću kroz godinu dana povećati prihode tvrtke, biti u mogućnosti povećati primanja novoj djelatnici, povećati vlastita primanja i stvoriti preduvjete za još jedno radno mjesto. Usvajanjem ovog prijedloga o povećanju koeficijenta, bila bih prisiljena otpustiti novu djelatnicu i sebi povećati primanja. Na ovaj način bi radila kao i do sada, u najboljem slučaju moja tvrtka bi stagnirala. S obzirom da moja tvrtka posluje 5 godina, jako teško mi je bilo odlučiti se na otvaranje iste i ući u poduzetništvo. Da je tada bio aktualan koeficijent kojeg predlažete nikada, ali baš nikada, mi ne bi palo na pamet otvarati tvrtku. Zlouporaba koja se spominje ne odnosi se na tipičnog poduzetnika, onog koji čini većinu već se odnosi na manji broj"direktora" kojima su ovakve zlouporabe tek jedne u nizu, mislim da žrtvovanjem zdravog mikropoduzetništva koji je temelj bilo kojeg uspješnog gospodarstva ćete se još više udaljiti od cilja koji ovom mjerom želite ostvariti. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 12 | Andrej Zentner | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | U državi koja se busa o prsa svojom "demografskom" politikom i "pomoći" novim/mladim poduzetnicima ovakvim zakonima se čini da se zapravo trude napraviti suprotno. Umjesto da smanjite broj državnih službenika ili ih bar obrazujete tako da više od 10% njih zna koji im je posao i nama poduzetnicima malo olakšaju poslovanje (opet, a ne suprotno kao što je trenutna situacija) vi idete na dodatna opterećenja, dodatne zavrzlame.... Što reći? Ukoliko ovo stvarno postane zakon, tvrtku gasim i selim s obitelji u neku državu koja em zna što radi, em zapravo želi pomoći poduzetnicima početnicima. Već tu možete vidjeti dvije reakcije koji vaši prijedlozi i zakoni potiču - iseljavanje obitelji i umiranje poduzetništva. Vjerujem da nisam jedini, po komentarima vidim da nisam (a tek oni koji ne komentiraju na javnoj raspravi...). Tko god je napisao ovaj prijedlog, iskreni savjet - otvorite tvrtku (samo s osovnim kapitalom) pa pogledajte kako to trenutno funkcionira, a kako će nakom vaših izmjena (hint: ni sad nije divno, s ovim će postati neodrživo). | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. |
| 13 | Andreja Prejel | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Predloženo rješenje drastičnog povećanja obvezne osnovice članovima uprave društva uz navod zbog „zlouporabe“ , bez jasnog obrazloženja koji je direktni razlog omogućavanja ne poštivanja važećih propisa bez sankcija , neće otkloniti nepravilnosti bez jasno i razumljivo usklađenih zakonskih odredbi u svezi problematike svih kategorija članova uprave : samozaposlenih, nezaposlenih, nerezidenata ,osigurnih po drugim osnovama,opravdano ili neopravdano zaposlenih na skraćeno radno vrijeme , dopunski rad itd. Istovremeno je pogubno za samozaposlene mikro poduzetnike, poduzetnike početnike ili novozaposlene poduzetnike uz potporu za samozapošljavanje s razrađenim poslovnim idejama i troškovima ,te stvaranjem konfuzije prijedlogom izjednačavanja najniže osnovice doprinosa za člana uprave mikro društva uz prihod do 300.000. kn , s obrtnikom dobitašem koji ostvaruje prihode preko 3.000.000. kn . Nedovoljno promišljeno predloženo rješenje potrebno je razraditi po razredima ostvarenih prihoda, te izjednačiti najniže osnovice za plaćanje doprinosa članova uprave u mikro i malom trgovačkom društvu, s osnovicama samostalne djelatnosti obrta( paušal,dohodaš,dobitaš ) | Djelomično prihvaćen | Budući da sustavi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja počivaju na načelu uzajamnosti i solidarnosti, a polazeći od ustavnog načela jednakosti i pravednosti te obveze da svatko doprinosi financiranju općih i društvenih potreba sukladno svojoj ekonomskoj snazi, ne prihvaća se prijedlog o jednakom iznosu neovisno o visini plaće Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. U slučaju kada bi se obveza doprinosa za osiguranike utvrđivala prema ostvarenoj dobiti trgovačkog društva u kojem su članovi uprave takav način utvrđivanja obveze doveo bi u pitanje mogućnost ostvarivanja prava iz obveznih osiguranja za određene kategorije osiguranika. U obzir je potrebno uzeti i činjenicu da se dobit ne utvrđuje na mjesečnoj razini (u obliku mjesečne plaće) već uvijek na godišnjoj razini i to nakon isteka godine, što znači da prava iz zdravstvenog osiguranja (primjerice pravo na novčanu naknadu radi privremene nesposobnosti za rad) ne bi bilo moguće ostvariti u trenutku kad postoje okolnosti na kojima se ta prava temelje. S obzirom na zakonske ovlasti i odgovornosti člana uprave kao osobe ovlaštene za sklapanje poslova, sudjelovanje u pravnom prometu i zastupanje društva pred upravnim i sudbenim tijelima, smatramo ekonomski i socijalno opravdanim da ove osobe sudjeluju u financiranju socijalnih sustava Republike Hrvatske barem u iznosu koji je za otprilike 50% veći od iznosa doprinosa koji se plaćaju za radnika s minimalnom plaćom. |
| 14 | Anisija Bešlić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Hrabri ljudi otvorili su j.d.o.o. s 10 kn temeljnog kapitala i tako pokušali sami sebe zbrinuti budući nisu imali dobre veze za zaposlenje u državnim službama. Oni su direktori na papiru ali su sami zaposleni dok ne steknu reputaciju, dok se ne probiju na tržištu. Moja klijentica radi sve od čistačice i kurira do poslova za koje se traži visoko obrazovanje. Prijavi se kao obični radnik na minimalac dok ne zaradi da može sebi isplatiti normalnu plaću. I onda 2017. g. primorana je prijaviti se na maksimalni iznos propisanih doprinosa kako ne bi bila kažnjena. Ali.... ona još uvijek posluje s gubitkom i neće se tako lako izvući jer ona sama treba zaraditi za svoju plaću, za prostor, skladište, komunalnu, struju, vodu itd. itd. Ovo je samo jedna priča iz života poduzetnika, a takvih ima jaaako puno. Okanite se ćorava posla...nemojte represijom na male poduzetnike. Oni vas hrane, od njih živite. Režete granu na kojoj sjedite. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 15 | Anka Milčetić Čop | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Mijenja se minimalni koeficijent za direktore i članove uprava u trgovačkim društvima što se obrazlaže sprečavanjem zlouporaba. Kojih zlouporaba? Zar smo mi vlasnici mikro poduzeća najveće lopine u ovoj državi?! I kakve veze ima na koliko je radnog vremena netko prijavljen, šteti eventualno sebi, ako uopće. U malim, tj. mikro poduzećima često se ne zarađuje dovoljno da bi se mogle isplatiti plaće direktorima koji su najšečće i vlasnici. Uglavnom vrijedi: firma, to sam ja. Opterećenje koja treba platiti državi kod isplate plaće se kreće od 50% do 80%. Da bi taj veliki direktor lopov imao neto plaću 10.000,00 kn, država uzima 8.100,00 kn preko poreza i prireza te doprinosa. Na neto od 20.000,00 kn, što je rijetkost u mikropoduzećima omjer je 1:1. Kao vlasnica knjigovodstvenog servisa, koja ima široki raspon klijenata, mikro poduzeća, tvrdim da si tako nešto priušti mali broj direktora. Vlasnik=direktor koji je uložio novac radi, samozaposlen je. Radi sve, i poslove za koje se nada da će ih prebaciti drugoj osobi kada bude imao dovoljno novca da ju zaposli. Dakle, taj poduzetnik je i vlasnik i radnik. U ovom slučaju, država ga tretira samo kao vlasnika. Zašto mu se onda ne omogući da radi za nekakvu dobit, ne za plaću. Takvi poduzetnici ne bi imali plaću, ali ne bi plaćali ni doprinose. Plaćali bi porez na dobit i porez na dohodak od kapitala. Doprinose nebi plaćali, ali niti koristili usluge javnog zdravstva (osobno nisam kod zubara preko HZZO-a bila od osnovne škole, a imam 51 godinu i većinu pregleda obavljam privatno iz jednostavnog razloga: nemam vremena čekati redove jer moram radit) i jednog dana državnu mirovinu (za ono razdoblje kada su na tom sistemu samozapošljavanja). Onim poduzetnicima koji se ne žele odreći prava na javno zdravstveno i mirovinsko osiguranje omogućilo bi se plaćanje prema dosadašnjem sistemu. Takav model neke visoko razvijene ekonomije koriste godinama, desetljećima. A kod nas? Kao vlasnica knjigovodstvenog servisa, garantiram da će barem 30-40% klijenata odustat odmah od daljeg poslovanja, a ostali ne u početnoj fazi, nego kad se na neki način snađu. Nova se mala poduzeća na ovaj način, sigurno osnivati neće. Lančana reakcija je neminovna, ali koga briga?! Vlada djeluje kao da igra igru lupanja gluposti i glupih ideja. Baš me zanima tko će pobijediti?! Kandidata ne manjka. I na kraju, nisam se stigla zahvalit što će nas rasteretit od plaćanja doprinosa za zapošljavanje i ozljeda na radu, to nije zanemarivo, svima će nam dobro doć. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 16 | Ante Karamatić | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 11. | Znaci ono sto je Maric danas rekao je *direktno* suprotno od onoga sto ovdje pise. Maric je rekao da za osiguranike, koji su ujedno i clanovi uprave/direktori, a koji s poslodavcem imaju ugovoren rad u punom radnom vremenu, nece biti ovih promjena. To sto je Maric rekao je isto tako i u suprotnosti s onime sto je sad na snazi, gdje direktori, koji su zaposleni na puno radno vrijeme u svojim firmama, *moraju* sebi isplacivati 65% prosjecne place. Ili Maric ne zna sto je danas na snazi ili je vrijeme da u tom ministarstvu pocnu padati otkazi jer nas UNISTAVATE! | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose |
| 17 | Ante Karamatić | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 8. | Zakoni se ne pisu da bi sprijecili zloupotrebu zakona! | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 18 | Ante Karamatić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Misljenja sam da bi se drzava trebala prestati mijesati u neto place poslodavaca i radnika; prepustimo konacno trzistu da se samo formira. Povecanje koeficijenta sa 0,65 na 1,1 bi ugusilo poduzetnistvo jer bi sada svatko tko dodje s idejom o pocetku biznisa, vec u startu trebao imati barem 15.000kn mjesecnih prihoda kako bi one-man-show firma uopce mogla postojati. 2007., kada sam ja pokrenuo firmu koja je danas uspjesna, to je bio tromjesecni prihod. Neke danasnje firme bi morale otpustiti ljude kako bi mogle ispostovati ovakve nebuloze. Zloupotrebe se ne sprijecavaju; one se kaznjavaju. 'Sprijecavanje zloupotrebe' jako cesto vodi ka kaznjavaju neduznih. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 19 | Ante Martin Šarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Osobno proglašavam bankrot, ako ovaj Zakon stupi na snagu. Ovo nije ništa druge nego genocid nad mikro, malim i srednjim poduzetnicima. Ovo je savršen Zakon koji će pobiti sve male poduzetnike i zaštiti velike multinacionalne kompanije ubijanjem postojeće i sprječavanjem stvaranja nove konkurencije!!! Umjesto da se olakšava poslovanje i rasterećuje porezno opterećenje, mi poduzetnici se gušimo u sve većem i većem broju zakona, propisa, uredbi, direktiva, te sve većim poreznim nametima. Ponavljam: Ovo je pokušaj genocida nad malim i samozaposlenim poduzetnicima. Molim Vas da mi odgovorite na ova pitanja: 1. Koliko će vam zakona biti dovoljno? 2. Koliko će vam poreza, prireza, trošarina, pristojbi, taksi, carina, etc. biti dovoljno? | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Ostali komentari su primljeni na znanje. |
| 20 | Ante Vekić | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Ovaj stavak cijeli treba obrisati, definitvno nije potrebno propisivati visinu plaće samozaposlenoj osobi koja je ujedno i direktor u vlastitoj tvrtki. Dakle ne povećavati koefeicijent, nego ga ukinuti u potpunosti. Ja sam jedan od korisnika mjere HZZ-a za samozapošljavanje, mogu reći da me je ta obaveza obračunavanja doprinosa po većoj osnovici cijelu prvu godinu poslovanja onemogućavala da akumuliram išta novca na žiro računu uz pomoć kojega bih mogao zaposliti još jednu osobu. Da se nisam kilavio i štedio gdje god sam mogao, vjerojatno ne bih nikad uspio otvoriti još jedno radno mjesto - za koje sam osigurao veću plaću nego što je ja imam kao direktor. Danas nas je zaposleno dvoje. Ako ova izmjena u zakonu prođe, uz sadašnju projekciju prihoda, ne vidim kako ću osigurati dovoljno novca za ovu drugu plaću - što za osobu koju sam zaposli vjerojatno znači povratak na evidenciju nezaposlenih u HZZ-u, a meni neizvjesnu budućnost, jer neću biti u stanju isporučivati usluge u onoj količini koja je potreba da se osigura, ne plaća, nego dodatna davanja. Znači, taman uhodano poslovanje, ovim zakonom dolazi pod upitnik i vrlo je izgledan scenarij da će jedna osoba dobiti otkaz, a tvrtka ostvariti manji prihod, možda i gubitak. Da ne govorim o činjenici da radim u Osijeku, gdje je "prosječna hrvatska plaća" (ta iluzorna veličina), gotovo nedostižna razina primanja u poslovnom sektoru. Zbog niske platežne moći stanovništva (posljedično i tvrtki) u takvom je okruženju teško prodati dovoljno da bi se zaradilo za pokriti sve mjesečne troškove poslovanja (a najveći je bruto plaća). Ovim izmjenama taj bi se posao otežao do granica neisplativosti i nama koji smo ovdje odlučili ostati i boriti se, pokušati poslovati, puno će izazovnija opcija postati odlazak u inozemstvo. Dakle, ovaj članak definitivno treba brisati i ukinuti obvezu drugačijeg obračuna doprinosa. Sve ostalo vodi nas unatrag, na svim relevatnim ljestvicama (ekonomskih sloboda, okruženja za poduzetništvo, kvalitete života...). | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Ostali komentari su primljeni na znanje. |
| 21 | ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 8. | Ako postoje zlouporabe onda treba sankcionirati one koji to rade, a ne 'nagraditi' sve nas. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. |
| 22 | ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Ne slažem se s predloženom promjenom. Temeljem ovog nacrta bruto plaća zaposlenih članova uprave bi iznosila 8.822 kn, a za one koji su stariji od 30 ukupan trošak se penje iznad 10.000 kn. E sad usporedite godišnji iznos tog troška i sučelite ga s prometom mikro poduzetnika. Jel to napravio uopće itko prije nego je ubacio u nacrt?? | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 23 | ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 11. | Članak 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, a vezano za izmjenu članka 37. stavka 2. brisati iz prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća.Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 24 | ANTONIJA ROZALIJA KALEMBER | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Članak 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, a vezano za izmjenu članka 21. stavka 2. brisati iz prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 25 | Antonio Jaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Oko doprinosa za zapošljavanje i njegove prenamjene nema spora jer na tom području postoji alternativa i nova mogućnost korištenja sredstava iz europskih izvora. Međutim, kod doprinosa za zaštitu zdravlja na radu te alternative nema, već naprotiv postoji mogućnost i potreba osmisliti i uvesti drugačiji model; štedljiviji, transparentniji, održiviji i stimulativan. Poslodavce treba motivirati na poduzimanje mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja te dosljedniju i višu razinu zaštite od osnovnih propisanih mjera. Praksa u europskim zemljama to potvrđuje. Na tom tragu već nekoliko godina predlažu se promjene u osiguranju zdravlja na radu. HZZO ima potrebnu infrastrukturu za uvođenje i provedbu modela bonus–malus osiguranja zdravlja na radu. Takav pravičan sustav zajednički je interes poslodavaca, sindikata, radnika i države. On omogućava provođenje boljih mjera prevencije, smanjivanje broja ozljeda na radu i bolesti povezanih s radom, a time i troškova zdravstvenog sustava. Poslodavcima daje priliku da boljom zaštitom na radu ostvaruju bonus za iduće obračunsko razdoblje i time ih dodatno stimulira na poboljšanje uvjeta rada, provedbu propisanih mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja, a što je još jedan interes poslodavaca jer otklanjaju moguće prekršajne i druge kazne. Sve to pozitivno utječe na nacionalnu ekonomiju. Zato namjenski doprinos za zaštitu zdravlja na radu 0,5 uz model bonus-malus treba ostati zaseban poslovni fond u sustavu HZZO, a ne uklopljen u povećanje doprinosa od 1,5 posto, odnosno doprinos za zdravstveno osiguranje od 16,5 posto. Ako želimo u stvarnosti smanjiti doprinos za zaštitu zdravlja na radu i doprinos za zapošljavanje onda je jedino logično uvesti takav model koji će to u stvarnosti omogućiti. Pored ovog modela potrebno je dodatnim poreznim olakšicama stimulirati poslodavce na zamjenu opreme s višom razinom rizika s onom koja sadrži višu razinu zaštite i sigurnosti, što će posredno rezultirati manjim brojem nesreća, ozljeda i bolesti povezanih s radom te time i uštedama kroz smanjivanje broja izgubljenih radnih dana i troškova zdravstvenog sustava. ISO je 12. ožujka 2018. godine objavio normu ISO 45001, Sustavi upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu – Zahtjevi, koji za organizacije predstavljaju okvir za unapređivanje sigurnosti radnika, smanjivanje rizika na radu i stvaranje boljih, sigurnijih uvjeta za rad. I to je prilika da se poslodavce koji implementiraju tu normu dodatno stimulira ili poreznim olakšicama ili da se kao jedan od kriterija uključi u određivanje visine doprinosa za zaštitu zdravlja na radu kroz model bonus-malus. | Primljeno na znanje | Komentari su primljeni na znanje, međutim dio se odnosi na sustav zdravstvenog osiguranja. |
| 26 | Antonio Jaić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Oko doprinosa za zapošljavanje i njegove prenamjene nema spora jer na tom području postoji alternativa i nova mogućnost korištenja sredstava iz europskih izvora. Međutim, kod doprinosa za zaštitu zdravlja na radu te alternative nema, već naprotiv postoji mogućnost i potreba osmisliti i uvesti drugačiji model; štedljiviji, transparentniji, održiviji i stimulativan. Poslodavce treba motivirati na poduzimanje mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja te dosljedniju i višu razinu zaštite od osnovnih propisanih mjera. Praksa u europskim zemljama to potvrđuje. Na tom tragu već nekoliko godina predlažu se promjene u osiguranju zdravlja na radu. HZZO ima potrebnu infrastrukturu za uvođenje i provedbu modela bonus–malus osiguranja zdravlja na radu. Takav pravičan sustav zajednički je interes poslodavaca, sindikata, radnika i države. On omogućava provođenje boljih mjera prevencije, smanjivanje broja ozljeda na radu i bolesti povezanih s radom, a time i troškova zdravstvenog sustava. Poslodavcima daje priliku da boljom zaštitom na radu ostvaruju bonus za iduće obračunsko razdoblje i time ih dodatno stimulira na poboljšanje uvjeta rada, provedbu propisanih mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja, a što je još jedan interes poslodavaca jer otklanjaju moguće prekršajne i druge kazne. Sve to pozitivno utječe na nacionalnu ekonomiju. Zato namjenski doprinos za zaštitu zdravlja na radu 0,5 uz model bonus-malus treba ostati zaseban poslovni fond u sustavu HZZO, a ne uklopljen u povećanje doprinosa od 1,5 posto, odnosno doprinos za zdravstveno osiguranje od 16,5 posto. Ako želimo u stvarnosti smanjiti doprinos za zaštitu zdravlja na radu i doprinos za zapošljavanje onda je jedino logično uvesti takav model koji će to u stvarnosti omogućiti. Pored ovog modela potrebno je dodatnim poreznim olakšicama stimulirati poslodavce na zamjenu opreme s višom razinom rizika s onom koja sadrži višu razinu zaštite i sigurnosti, što će posredno rezultirati manjim brojem nesreća, ozljeda i bolesti povezanih s radom te time i uštedama kroz smanjivanje broja izgubljenih radnih dana i troškova zdravstvenog sustava. ISO je 12. ožujka 2018. godine objavio normu ISO 45001, Sustavi upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnosti na radu – Zahtjevi, koji za organizacije predstavljaju okvir za unapređivanje sigurnosti radnika, smanjivanje rizika na radu i stvaranje boljih, sigurnijih uvjeta za rad. I to je prilika da se poslodavce koji implementiraju tu normu dodatno stimulira ili poreznim olakšicama ili da se kao jedan od kriterija uključi u određivanje visine doprinosa za zaštitu zdravlja na radu kroz model bonus-malus. | Primljeno na znanje | Komentari su primljeni na znanje, međutim dio se odnosi na sustav zdravstvenog osiguranja. |
| 27 | Arhikomplet d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Sustav zapošljavanja i osiguranja prihoda tijekom nezaposlenosti se financira temeljem doprinosa: Točno, ali ne da se trenutnim povećanjem doprinosa nama vrijednim hrabrim početnicima (s firmama koje će tek po malo povećavati prihode, ako bude i sreće) momentalno povećaju doprinosi za 120 %! Znači, povećanjem doprinosa od cca 50 % bi se moglo reći da je riječ o pokušaju poboljšanja sustava. Ali OVAKAV nacrt prijedloga je NEODRŽIV. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 28 | Arhikomplet d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Molim odgovorne da pokušaju otvoriti novu firmu, npr. arhitektonsku. Zatim ugovoriti BEZ IKAKVOG OBVEZUJUĆEG CJENIKA neki projekt. Zatim čekati mjesecima na potvrde projekta pri raznim tromim institucijama. I pored toga svaki mjesec (od početka!?) plaćati doprinose 4.000 kn mjesečno. To je jednostavno NEODRŽIVO! | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 29 | Arhikomplet d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Poštovani, Moja mlada tvrtka za arhitektonsko projektiranje ima pozitivan trend, najavljene poslove i puno dobre volje. Problem nastaje u segmentu naplate: Ne postoji obvezujući okvirni cjenik arhitektonskih usluga na nivou države, pa nije moguće ugovoriti posao po realnoj cijeni. Konkurencija iz susjednih zemalja tome pogoduje. Cjenik bi omogućio uspješnu primjenu predloženog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima. Do donošenja Cjenika, primjena predloženog Zakona na moje poslovanje je pogubna. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 30 | Ariana Zukić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | U ovoj novoj poreznoj reformi nema ničega što bi veselilo mikro poduzetnike. Osnovno zdravstveno osiguranje i doprinos za slučaj ozljede ionako se uplaćuju HZZO-u tako da ukidanje jednoga a povećanje drugoga je čisto prelijevanje iz šupljeg u prazno. Ukidanje doprinosa za zapošljavanje je u iznosu od 1,7% je ionako mali zanemarivi doprinos ako uzmemo u obzir sve ostale poreze, doprinose i namete koje poduzetnici plaćaju.Osnovica odnosno izjednačavanje mikro poduzetnika sa obrtnicima dobitašima je van svake pameti, jer su s razlogom obrtnici dobitaši došli do tog "statusa". Izjednačavanje poduzetnika koji ostvaruju manje od 300.000,00 kn i poduzetnika koji ostvari više od 3.000.000,00 kn dovest će do propasti ovoga maloga poduzetnika, koji sigurno urednije i u rokovima uplati svaku lipu koju mora uplatiti za razliku od zna se koga. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Ostali komentari su primljeni na znanje. |
| 31 | bbsantic | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Povećanje koeficijenta za obaveznu plaću direktora i članova Uprave koje rezultira bruto 2 plaćom većom od 10.000 kuna koje predviđa ovaj nacrt prijedloga zakona mjera je koja se može katastrofalno odraziti na poslovanje najranjivijih malih tvrtki, prvenstveno: onih koje loše posluju, onih koje posluju u neprofitabilnim djelatnostima, onih koje su na početku svog poduzetničkog puta i ozbiljnije prihode očekuju tek u budućnosti itd. Čemu primjerice opcija pokretanja j.d.o.o.-a za 10 kuna ako već prvi i svaki sljedeći mjesec njegov pokretač mora uprihoditi više od 10.000 kuna. Otkud ideja da svaki poduzetnik (a pogotovo pojedinac) može sebi mjesečno osigurati plaću koja je na razini prosječne? Svi ispodprosječni mogu slobodno zatvoriti tvrtke uz novu mjeru. Koliko iskustva u poduzetništvu imaju osobe koje su predložile ovu mjeru? Na kraju - gledano iz perspektive političara - što mislite kako će ova mjera djelovati na poziciju Hrvatske na ljestvici konkurentnosti kad je u pitanju poslovanje? :) | Djelomično prihvaćen | U prijedlogu se govori o povećanju plaća direktora. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. Kolika će se plaća isplatiti odluka je poduzetnika. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. |
| 32 | Bojan Grganović | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Ovom odredbom se de facto potpuno brisu mikro poduzetnici obzirom na prag od 320 000 kn, jer potpuna je iluzija da netko tko ima godisnje cca 120 000 kn za trosak JEDNE place, istovremeno ima manje od 320 000 kn prihoda obzirom na ostale troskove poslovanja. Ako je intencija demotivirati ljude da ulaze u poduzetnicke vode i unistiti prakticno sve koji su osnivanjem j.d.o.o. zeljeli iz sivog uci u legalno poslovanje, onda ste na pravom putu | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 33 | Bojan Hadžisejdić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Poštovani, dosta kolega je već komentiralo predviđene odredbe utvrđivanja osnovnice za obračun poreza i doprinosa za direktore trgovačkih društava te se samo mogu složiti s njihovim komentarima. Dodao bih samo da zakonodavac mora imati na umu osnovnu matematiku koja kaže da svaki broj pomnožen s 0 (nulom) ima rezultat 0. Odnosno, ma kolike osnovice, koeficijente i poreze utvrdili, ukoliko to za posljedicu bude imalo zatvaranje trgovačkih društava i (virtualni) odlazak iz Hrvatske, u državni proračun će se sliti dramatično manje novca. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Ostali komentari primljeni na znanje. |
| 34 | Borna Šimić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Ukoliko zakonodavac poznaje pojam "Mali porezni obveznik" interesira me kako je zakonodavac zamislio da taj isti mali porezni obveznik isplati plaću (samom sebi) veću od ukupnih prihoda koje je ostvario u godinu dana? Što ukoliko su dva partnera krenula u posao i oba su direktori? Pretpostavimo da oni koji stvaraju rijetko kad rade sa maržom većom od 30%. Minimalni godišnji prihod poduzetnika koji ima samo jednog zaposlenog morao bi iznositi 360.000kn ne bi li se sva dobit potrošila na isplatu plaće direktora. Naravno, ostali troškovi poslovanja kao najam prostora (koji je također obavezna stavka jer je zakonodavac propisao da poduzetnik mora sam sebi iznajmiti prostor i platiti porez), telefon, gorivo, rate kredita ostale bi nepodmirene. Interesira me da li je itko izračunao koliko prosječni mali poduetnik mora imati prihoda samo da isplati godišnju plaću direktora u iznosu preko 100.000kn? XV. POSEBNI POSTUPCI OPOREZIVANJA 1. Posebni postupak oporezivanja za male porezne obveznike Članak 90. (NN 143/14, 115/16) (1) »Malim poreznim obveznikom« u smislu ovoga Zakona smatra se pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 230.000,00 kuna (nakon 01.01.2018.: 300.000,00 kn). | Djelomično prihvaćen | Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. Kolika će se plaća isplatiti odluka je poduzetnika. Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Prijedlog da se u utvrđivanju doprinosa razlikuje mali porezni obveznik od ostalih s obzirom na načine poslovanja nije moguće prihvatiti. Fizička osoba kao osiguranik može biti član uprave samo u dijelu razdoblja od tri godine, može svoj socijalni status u dijelu toga razdoblja imati uređen po različitim osnovama i u različitim društvima, neka od tih društava mogu u dijelu toga razdoblja ne obavljati aktivnost i dr. Osim toga, propisi o trgovačkim društvima u vezi s ovlaštenjima i odgovornostima člana uprave ne razlikuju ovlaštenja, obveze i odgovornosti ni prema veličini društva, ni prema dužini poslovanja trgovačkog društva. |
| 35 | Bože Vukušić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Ovim putem želim izraziti negodovanje u svezi prijedloga povećanja minimalnog iznosa bruto plaće za članove uprave. I sam sam kao direktor knjigovodstvenog servisa obuhvaćen ovom potencijalom odlukom i mogu Vam reći da ćete, ukoliko ovakav zakon prođe, dobiti puno više problema nego koristi, znam mnogo malih poduzetnika kojima bi ovakva odluka otežala poslovanje, stvorilo dugove za neplaćene doprinose te na kraju zatvorila poduzeća. Smatram da je i današnji iznos od 5213 sasvim u redu a tko ima sredstava vrlo lako može sebi isplatiti i puno veću plaću. Ovo je po meni kontraproduktivna odluka koja će imati puno više šteta nego koristi. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. |
| 36 | BOŽICA IŠTVANIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Predlažem da se direktorima i samostalnim zanimanjima propiše zakonom propisani koeficijent za osnovicu za obračun i plaćanje doprinosa u cilju pravednog opterećenja doprinosa prema prihodima prošle godine po pragovima na način: do 3.000.000,00 prihoda – zakonom propisani koeficijent 0,65 preko 3.000.000,00 prihoda – zakonom propisani koeficijent 1,1 Omogućiti da poduzetnici (trgovačka društva, obrtnici, slobodna zanimanja, OPG-ovi ..)početnici mogu sami birati visinu osnovice za plaćanje doprinosa. Odrediti razrede tako da oni koji tek počinju ili imaju mali promet ne budu u opasnosti od rada s gubitkom zbog visoke obveze za doprinose. | Nije prihvaćen | U slučaju kada bi se obveza doprinosa za osiguranike utvrđivala prema ostvarenoj dobiti trgovačkog društva u kojem su članovi uprave takav način utvrđivanja obveze doveo bi u pitanje mogućnost ostvarivanja prava iz obveznih osiguranja za određene kategorije osiguranika. U obzir je potrebno uzeti i činjenicu da se dobit ne utvrđuje na mjesečnoj razini (u obliku mjesečne plaće) već uvijek na godišnjoj razini i to nakon isteka godine, što znači da prava iz zdravstvenog osiguranja (primjerice pravo na novčanu naknadu radi privremene nesposobnosti za rad) ne bi bilo moguće ostvariti u trenutku kad postoje okolnosti na kojima se ta prava temelje. |
| 37 | BOŽICA IŠTVANIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Moj prijedlog: koeficijent za obračun plaće direktorima i ostalim članovima uprave vezati uz ukupan prihod iskazan u prošloj godini, točno kao i u Zakonu o porezu na dobit, gdje je porez na dobit 12% do 3.000.000,00 kn prihoda, a iznad tog iznosa 18%. Ovaj Nacrt zakona prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima je nedosljedan. Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji su odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu. Analizom je utvrđeno da djelomične i pojedinačne intervencije u samo neke porezne oblike dovode do visoke razine porezne nesigurnosti, nedovoljnog poznavanja poreznog sustava te nejasnih i nedosljednih zakonskih odredbi koje kao krajnji rezultat imaju izostanak i odbijanje domaćih i stranih investicija. Ciljevi porezne reforme su smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, socijalno pravedniji porezni sustav, jednostavnija i jeftinija porezna administracija te veća pravna sigurnost za porezne obveznike. Radi ispunjavanja navedenih ciljeva, nakon analize, u sustavu doprinosa za obvezna osiguranja uočeno je da je administrativno kompliciran, a troškovi rada i nadalje vrlo visoki. S ciljem daljnjeg rasterećenja cijene rada, pojednostavljenjem sustava doprinosa, te administrativnog rasterećenja poreznih obveznika predložene su izmjene i dopune Zakona o doprinosima. Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom: 1. Pojednostavljenje sustava 2. Sprječavanje zlouporabe Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći će biti zatvaranje mikro poduzeća. Obrazloženje: 1. Pojednostavljenje sustava nije ukidanje dva doprinosa, povećanje jednog doprinosa, a pojednostavljenje nije niti povećanje koeficijenta sa 0,65 na 1,1. S obzirom da navedena osnovica nikako ne može biti isto opterećenje i mikro i malim i srednjim i velikim poduzetnicima. (Nije isto imati trošak o d 10.000,00 kn za jednog direktora društvu koje ima 100.000,00 ili 300.000,00 kn prihoda i onom društvu koje ima prihod preko 3.000.000,00 kn). Treba samo znati izračunati, dovoljan bi bio i postotak usporedbe. I sami ste zaključili da su troškovi rada visoki, a ovim zakonom bit će još veći. Nadalje: komplicirani JOPPD obrazac i dalje ostaje, dakle ništa nije pojednostavljeno. To misle samo oni koji ga nikada nisu niti napravili, niti poslali a niti pokušali ispraviti. (beskrajno kompliciran obrazac-ali savladali smo ga.) 2. Sprječavanje zlouporabe -ovaj mi dio postavljenog pitanja nije baš najjasniji. Želi li netko reći da direktor društva koji tek počinje sa djelatnošću, pa mora nabaviti svu opremu za početak poslovanja, najam i sve ostale troškove, odmah mora imati 10.000,00 kn plaću? Od kuda, ako još nije počeo poslovati? Također, s obzirom na sve već gore navedeno (prečeste promjene zakona), imaju li pisci ovog Nacrta zakona uopće ideju koliko je financijsko opterećenje za gospodarstvo sa tolikim promjenama zakona? Poduzetnici koji su jedva preživjeli krizu, sada će biti prisiljeni zatvoriti društva. Vjerujte svi bi mi vrlo rado jako velike plaće, isto tako i velike mirovine kad jednom dođe napokon red na njih, ali prema nacrtu pisca ovog zakona, ako takav zakon prođe, bit će vrlo malo gospodarstvenika koji će uopće i pokušati otvarati nova društva, a bit će ih puno koji će zatvoriti postojeća. O mirovini ćemo samo moći sanjati, ako je uopće doživimo. Zaključak: promašena osnovna pitanja koja treba urediti ovim zakonom. Niti je ovo što je predloženo pojednostavljenje, niti je rasterećenje, a kad većina poduzetnika zatvori društva i odseli iz Republike Hrvatske, neće biti ni zlouporabe. Samo u Republici Hrvatskoj se može dogoditi da je poduzetnik tretiran kao kriminalac (zlorabi zakon). Ljudi koji rade na crno ni blizu ne zlorabe zakone, dakle niti su direktori niti upravljaju društvima. Vidi li još netko koliko je ovaj zakon pogrešno postavljen i koliko je promašen? | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. U slučaju kada bi se obveza doprinosa za osiguranike utvrđivala prema ostvarenoj dobiti trgovačkog društva u kojem su članovi uprave takav način utvrđivanja obveze doveo bi u pitanje mogućnost ostvarivanja prava iz obveznih osiguranja za određene kategorije osiguranika, a to se posebno odnosi na one osiguranike koji ne bi ostvarili dohotke ili bi ti dohoci bili niži od određenog iznosa. U obzir je potrebno uzeti i činjenicu da se dobit ne utvrđuje na mjesečnoj razini (u obliku mjesečne plaće) već uvijek na godišnjoj razini i to nakon isteka godine, što znači da prava iz zdravstvenog osiguranja (primjerice pravo na novčanu naknadu radi privremene nesposobnosti za rad) ne bi bilo moguće ostvariti u trenutku kad postoje okolnosti na kojima se ta prava temelje. |
| 38 | BRANIMIR JURKOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Zašto se samo povećavaju izdavanja za zdravstvo? Centralizirana nabava lijekova i usluga ne postoji, objavite po subjektima i tipu usluga troškove zdravstva pa će se vidjeti kako postoje troškovi u desecima milijuna godišnje troši na ordeđene nezdravstvene usluge! Kada bi se to napravilo brzo bi zdravstvo bilo puno novca! | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 39 | Branko Miletić | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 8. | Brišu se dodatna ograničenja najmanje plaće za članove uprave trgovačkog društva ili izvršne direktor trgovačkog društva ili upravitelje zadruge. | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 40 | Branko Miletić | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 8. | Izmjena je izuzetno nelogična i nepravedna. Diže se osnovica samo za one koji su "član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge" a zaposleni su u tom društvu u punom radnom vremenu. Dakle ne odnosi se na one koji nisu zaposleni u punom radnom vremenu i ne odnosi se na one koji uopće nisu zaposleni u tom društvu. (Usput - to je u potpunoj suprotnosti s onim što je ministar financija izjavio u javnim medijima - da oni u punom radnom odnosu neće podnositi dodatni teret). S obzirom da već postoji propis o minimalnoj plaći zapolenika smatram da bi se ona trebala odnositi i na "član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge". | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članova uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 41 | CEPOR - Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | CEPOR želi dati svoj doprinos raspravi ukazujući na nekoliko rezultata svjetskih istraživanja o kvaliteti poslovnog okruženja i činjenično stanje u sektoru malih i srednjih poduzeća. Mala i srednja poduzeća imaju značajnu ulogu za razvoj gospodarstva svake zemlje, međutim u svom poslovanju kontinuirano se susreću s administrativnim preprekama. Kako bi se "otključao" potencijal malih i srednjih poduzeća, Europska komisija je još davne 2008. godine usvojila Small Business Act za Europu. Small Business Act for Europe počiva na principu „prvo misli na najmanje“ (Think Small First), što pretpostavlja uvažavanje činjenice da se primjenjivost zakona treba primarno preispitivati sa stajališta malih poduzeća i ovisno kako zakoni utječu na njih odlučiti o njihovoj primjeni. U Hrvatskoj se poduzeća dijele na mikro, mala, srednja i velika poduzeća. Prema Zakonu o računovodstvu (članak 5., stavak 2.) da bi poduzeće bilo svrstano u kategoriju mikro poduzeća, ne smije prijeći granične pokazatelje u dva od tri uvjeta (prihod do 5.200.000 kn, ukupna aktiva do 2.600.000 kn i prosječan broj radnika tijekom godine 10). Prema Analizi financijskih rezultata poduzetnika FINAe za 2016. godinu, mikro poduzetnici su u 2016. godini sudjelovali sa 89,8 % u ukupnom broju poduzetnika i 27,3 % u ukupnom broju zaposlenih. Prosječni iznos neto plaće u 2016. godini kod mikro poduzetnika iznosio je 3.647 kn, što je za 29% manje od prosjeka poduzetnika Hrvatske te su u 2016. godini prosječno zapošljavali 7 osoba. Važno je napomenuti da veliki broj hrvatskih poduzetnika predstavlja poduzetnike iz nužde, one koji su pokrenuli poslovni pothvat jer nisu imali drugu opciju, te su krenuli u samozapošljavanje. Razlike u motiviranosti za poduzetničko djelovanje prati najveće međunarodno istraživanje o poduzetništvu - Global Entrepreneurship Monitor - GEM kroz indikator TEA Prilika (postotak odrasle populacije koji su pokrenuli poslovni pothvat zbog uočene prilike) i indikator TEA Nužnost (postotak odrasle populacije koji su to učinili zbog nužde - npr. ostali zbog posla ili nemaju drugu mogućnost zapošljavanja.). S obzirom na udio poduzetnika iz nužde u ukupnom broju poduzetnika koji pokreću nove pothvate Hrvatska se nalazi na začelju ljestvice europskih zemalja (17/18). U prosjeku u zemljama EU broj poduzetnika iz prilike je 5 puta veći od poduzetnika iz nužde dok je u Hrvatskoj od ukupnog broja poduzetnika početnika gotovo 40% onih koji pokreću pothvat iz nužde. Dominacija rane poduzetničke aktivnosti motivirane nuždom u Hrvatskoj otvara pitanje kako poduzetnicima iz nužde omogućiti potrebnu potporu (znanje, vještine) i smanjiti rizik njihovog poslovnog promašaja, a ne ga dodatno opteretiti i smanjiti šanse za uspjeh. Hrvatska je prema Izvještaju o lakoći poslovanja (Doing Business) u 2017. godini za tematsko područje plaćanja poreza pozicionirana na 95 mjesto od 190 zemalja, a kao glavni izazovi za iduće razdoblje spominju se smanjenje broja uplata poreza u godini, pojednostavljenje procedura plaćanja poreza i doprinosa, smanjenje ukupnog poreznog opterećenja za poduzetnike te povećanje pravne sigurnosti kroz osiguravanje kontinuiteta poreznih politika (Izvor: Agencija za investicije i konkurentnost, http://www.aik-invest.hr/konkurentnost/mjerenje-konkurentnosti/indeks-lakoce-poslovanja/) Hrvatska je u Godišnjem izvješću o konkurentnosti (The Global Competitiveness Report) 2018.g. zauzela 61. mjesto od ukupno 63. svjetske ekonomije koje sudjeluju u istraživanju, što je pad za dva mjesta u odnosu na prošlu godinu. Kao najznačajnije slabosti istaknuti su i preveliki porezi i doprinosi s preporukom za smanjivanje poreznog opterećenja poslovanja, naročito parafiskalnih nameta i skrivenih troškova. Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016 - 2020, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu. Ciljevi ove porezne reforme, pa i ovih izmjena Zakona o doprinosima, trebali bi biti smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, stabilan, održiv, jednostavan i socijalno pravedniji porezni sustav, jednostavnija i jeftinija porezna administracija te veća pravna sigurnost za porezne obveznike. Socijalno pravedniji porezni sustav ovim izmjenama Zakona o doprinosu se neće postići jer se u istu kategoriju stavljaju mikro poduzetnici koji su u velikom broju i poduzetnici koji su poduzetničku aktivnost pokrenuli iz nužde i radi samozapošljavanja i uspješne obrtnike, osiguranike s osnova samostalne djelatnosti obrta koji utvrđuju dobit od samostalne djelatnosti. Obrtnici, obveznici poreza na dobit su oni obrtnici koji su u prethodnom poreznom razdoblju ostvarili ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kuna, ili ako ispunjavaju dva od sljedeća tri uvjeta: - u prethodnom poreznom razdoblju je ostvario dohodak veći od 400.000,00 kuna - ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti veću od 2.000.000,00 kuna - u prethodnom poreznom razdoblju je prosječno zapošljavao više od 15 radnika. Najavljenim izmjenama Zakona o doprinosima, članovi uprave trgovačkih društava, a samim time i mikro poduzeća, trebali bi na ime doprinosa na plaću mjesečno uplaćivati 1.455,63 kn umjesto dosadašnjih 896,64 kn što je 558,99 kn ili 62,34 % više nego što trenutno trebaju uplaćivati. Nije li ovo pravo vrijeme da se princip "prvo misli na najmanje" zaista počne i primjenjivati? CEPOR - Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Ostali komentari su primljeni na znanje. |
| 42 | Claudia Mašinović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Čitajući ovo još uvijek sam u šoku. Ako i slučajno ovo prođe, nakon 36.god. morat ćemo suprug i ja zatvoriti naš d.o.o. (nekada smo zapošljavali do 10 osoba,ali zbog konstanto novih nameta ostali smo samo nas dvoje u tvrtci) i preseliti van države, jer je postalo neidrživo za nas male tvrtke. Upozoravam da ne radimo svi u velikim gradovima(npr. Zagrebu) već i u manjim sredinama gdje nemamo ni približno takve prihode!! Od kuda platiti te iznose???? Bacate na koljena poštene poduzetnike koji godinama uredno plaćaju svoje obveze, a i dalje dozvoljavate otvaranje bezbroj novih tvrtki na isto ime i prezime bez ikakve kontrole jesu li ti isti u prethodnoj tvrtci ostavili kakve dugove prema državi (doprinose, PDV, itd.)-tu vam milijarde kuna ispadaju iz ruke i nikom ništa. Sramota!!! Nadam se da ćete dobro promisliti i odustati od ovakvog glupog prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 43 | Dalibor Kovač | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 8. | Kažete da je razlog povećanja "zbog sprječavanja zlouporabe propisa". Kojih propisa? I na koji način se zloupotrebljavaju? Ja kao mikro poduzetnik, jedini zaposlen u mojem trgovačkom društvu, pa sam time automatski i direktor i čistačica i knjigovođa i radnik i sve ostalo, sam svjesno odlučio isplaćivati si najmanju moguću plaću jer ne vjerujem u mirovinski i zdravstveni sustav ove naše države. Ne želim (više nego što moram) financirati nešto što propada zbog nesposobnih i korumpiranih ljudi na vlasti. Koji zakon ja time kršim? Gdje je tu zlouporaba propisa? Dajte sredite pravosuđe, pa neka onda to pravosuđe sredi sve ostalo, počevši od korupcije. U tom slučaju ću si rado povećati plaću a time i doprinose koje plaćam državi. A do tada predlažem da se ova obveza o minimalnoj plaći direktora potpuno ukine. Pustite nas da radimo svoj posao, i bit će love za sve, umjesto da nam na silu gurate ruke u džepove. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. |
| 44 | DAMIR HEINRICH | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA | "Za provedbu predloženoga Zakona nisu potrebna dodatna sredstva. " Itekako su potrebna sredstva, pravnih osoba. | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 45 | DAMIR HEINRICH | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 8. | Ništa na što već nismo navikli. Mrkva i batina. Mrkva se prikazuje u najboljem svjetlu. O njoj govore premijer, ministri TV, novine, a batina se krije ispod stola i da nismo reagirali dobili bi je samo tako.. Kad god su neke 'olakšice' za poduzetnike, samo čekam da vidim kolika će biti cijena tih olakšica. Uvijek je tako , ništa se nije promijenilo.. I dalje ostaje sustav koji guta novce kao crna rupa i uništava sve oko sebe.. | Primljeno na znanje | Komentari su primljeni na znanje. |
| 46 | DAMIR HEINRICH | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Ja sam mikro (nano) poduzetnik koji si uredno isplaćuje plaću iznad trenutno važeće osnovice. Čak sam uspio zaposliti jednu radnicu, koja neće imati veliku plaću, ali će biti redovito isplaćivana. No, ukoliko se ovaj nacrt zakona ne izmjeni, te osnovica bude 1,1 prosječne osnovice, ta radnica sigurno neće biti više zaposlena. Nalazim se povrijeđen jer ste me strpali u isti koš s onima koji možda stvarno 'zloupotrebljavaju' institut skraćenog radnog vremena. Gdje su pokazatelji? Na temelju čega je donesen zaključak da se i u kojoj mjeri zloupotrebljava institut skraćenog radnog vremena? Ako poduzetnik nema toliko posla da radi 8 sati dnevno zbog čega bi bio prijavljen na puno radno vrijeme? Tko će odrediti koliko se posla može napraviti u skraćenom, a koliko u punom radnom vremenu? Postoji li namjera propisivanja koliko firma mora imati godišnjeg prometa? Ako sam zaposlen u svojoj firmi na nepuno radno vrijeme, kršim li time koji propis? Gospodo to je realni sektor gdje se poduzetnici prilagođavaju situaciji i da, ako treba radom sa nepunim radnim vremenom. To je nešto što država uporno ne radi nego se potroše novci na neracionalan način, a kad nedostaje naplaćuje se opet na neracionalan način od onih koji uplaćuju. Kao i do sad vrlo dvosmislen zakon koji ostavlja više pitanja nego odgovora. Izjednačavanje sa obrtnicima koji plaćaju dobit?! Obrtnici postaju obveznici poreza na dobit ukoliko im prihodi prijeđu 3 mil. kn godišnje ! To se ne može usporediti sa malim d.o.o. ili j.d.o.o. To izjednačavanje zaista nema smisla. Kad bih imao promet 3 mil. Kn sigurno ne bih htio biti prijavljen na nepuno radno vrijeme, jer onda ostvarujem i manji staž proporcionalno radnom vremenu. Obrazloženje situacije je pre šturo, pre općenito , za ciljanu skupinu poduzetnika, te se iz ovog nacrta cilj ne može isčitati. Damir Heinrich Biro Heinrich d.o.o. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Ostali komentari su primljeni na znanje. |
| 47 | Damir Reić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Znači "pro entrepreneur" vlada predlaže izmjene kojima u biti obeshrabuje potencijalne poduzetnike da uopće ulaze u te vode s obzirom da trebaju osigurati 10.000kn prvi mjesec pa i sve ostale da si isplate minimalnu plaću. Zaludu onda otvaranje firme od 10kn. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 48 | Damir vadas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | i najbitnije. uvedite kao osnovicu median placa (mat. operator koji se malo drugacije racuna). medijan je mnogo, mnogo realniji jer ce pokazat nize vrijednosti od prosjeka, A to znaci da prosjek ne pokazuje stvarno stanje placa. za one koji nisu mat. potkovani primjer. imate place 1,1, 100 kn. Prosjek je 34 Kn a medijan 1 kn (vrijednost srednjeg elementa u poredanom nizu brojeva)! ili 1,2,7,20,100 prosjek je 26 a mediajn je 7! a takava razdioba placa je kod nas...mnogo sitnih i udio velikih koji popravljaju tzv prosjek placa ... a u kolicini su u 10% onih koji primaju placu. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Ostali komentari primljeni na znanje. |
| 49 | Damir vadas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | i da spominjete zlouporabe...koje su to? kako ce ovo sprijeciti zlouporabe nba nacin da povecate osnovicu placa zaposlenima u d.o.o??? stvarno nas smatrate maloumnim s takvim objasnjenjima. ucinite da budu nemoguce na nacin da zlouporabe sprijecite a ne da unistavate ove koji korektno rade i placaju doprinose. sramite se, nakon todexa, petrokemija, lenaca, i ne znam cega sve ne gdje je utrosene desetine milijarda,, sada se okrecete prema nama da i nas jos malo iskamatarite. jadno! | Primljeno na znanje | Komentari su primljeni na znanje. |
| 50 | Damir vadas | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Ocito se otima jos tamo gdje necega za oteti ima. ne u firmama koje nemaju zaposlenog a imaju prihode (sic!!), ne u polovici firmi koje ne isplacuju place, vec tamo gdje jos nesto pokusava poslovati i prezivjeti. cemu se vi brinete za place direktora u firmama, ako posluju po zakonu koji ste vi donijeli? zasto se ne brinete za desetke tisuca radnika kojima je poslodavac drzava i koji ne primaju placu, sto je po zakonu kazeneno djelo! zasto tu ne uvede reda nego salno grabite od ljudi koji nesto stvarn rade? izgleda da cu i ja morati otvriti firmu vani a vama se zahvaliti na gostoprimstvu. nisam velik ali nazalost nisam niti jedini koji ce to napraviti....samo dajte gospodo. nece ovo jos dugo jer nema iz cega! | Primljeno na znanje | Komentari su primljeni na znanje. |
| 51 | Damir vadas | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 5. | prebacujete suplje u prazno. kao smanjujete davanja na jednoj a uzimate na drugoj. jadno | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. Smanjenje stope doprinosa utječe na prihode državnog proračuna te je izmjene potrebno napraviti u okviru postavljenog fiskalnog okvira. |
| 52 | Damir vadas | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 11. | zasto vas smetaju zaposleni u firmama koje imaju jednog zaposlenog. sto vam bas te firme smetaju? i opet nismo svi isti zar ne kada se gle brinete za njihove place dok stotien firmi ne isplacuje place. ocito da gledate kao krvozedna zvijer sto jos dise i kome se moze jos uzeti lova. stvarno ste face! | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 53 | Damir vadas | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 11. | Kako to da ne uvodite obvezna davanja na firme koje nemaju zaposlene? zasto su one izuzete? zasto pravite idiote od nas i tjerate da budemo ilegalci i pravimo firme fantomske firme kao i stotine onih koji varaju drzavu godinama. umjesto da kaznite njih, vi tjerate nas da postane ilegalci i time zastititom i polako legaliziramo pljacku i nered. koja ste vi to vlada pobogu. | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 54 | DANIEL SIKIRIĆ | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 8. | Zakonom je dozvoljen rad na nepuno radno vrijeme. Također je dozvoljeno da osoba može biti zaposlena u jednoj, a direktor i član uprave u drugoj tvrtci. Ako neki poduzetnici tako postupaju, onda oni rade po zakonu, a ne da ga zloupotrebljavaju. | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje iako nije vezan uz Zakon o doprinosima. |
| 55 | DANIEL SIKIRIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Ne mogu vjerovati da se ovako nešto predlaže? Ja vršim intelektualne usluge i imam 100 k - 150 k - prihoda godišnje, i ako ovo prođe, ja gasim tvrtku jer neću imati sredstava za isplatu plaće, a kamoli i ostale troškove. Još ne mogu doći sebi. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 56 | DANIJELA RAZUM | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 11. | Ovime ste (mislima naravno na zakonodavce) zabili posljednji čavao u lijes malog poduzetništva...zanima me tko će puniti proračun kojim se financiraju vaše plaće? Giganti u HR grcaju u dugovima i ne isplaćuju ni minimalne plaće, a kamoli ostale namete....dok male gule...velike pomažu... | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 57 | DANIJELA RAZUM | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Podizanjem osnovice za plaćanje doprinosa članovima d.o.o. i j.d.o.o. izazvat će se kontra efekt. Uglavno su to ljudi koji su osnovali društvo radi samozapošljavanja i onako muku muče sa plaćanjem dosadašnjih nameta. Vlasnica sam knjigovodstvenog servisa i iz prakse znam da nameti na plaću koče razvoj mikro poduzetništva pa nerjetko nakon isteka mjere samozapošljavanja korisnici zatvaraju društva i obrte jer u prvoj godini uz potporu HZZ ne mogu izgurati sa pozitivnim rezultatom, a kad shvate da je država maćeha, a ne majka bježe glavom bez obzira u EU. Poduzetnik sam i najteže mi je što zbog ovakvog zakona ne mogu svojim radnicama omogućiti veću plaću koja bi u konačnici rezultirala većom potrošnjom. Ovako mi poduzetnici strepimo da ćemo ostati i bez ovih hrabrih ratnika (radnika) koji su ostali u HR, a poslove gubimo na dnevnoj bazi jer nema sunca na kraju tunela. Drugi komentari su stručnije objasnili efekt prijedloga, a ja onako iz srca.... | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 58 | Darija Lukić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Vjerujem da bi svaki ozbiljan poduzetnik pozdravio realnu mjeru koja se donosi sa svrhom sprječavanja zlouporaba. Povećanje koeficijenta za člana uprave s 0,65 na 1,1 takva mjera zasigurno nije. To je mjera za punjenje proračuna pod svaku cijenu, mjera koja ne uzima u obzir različitosti poslovnih subjekata, mjera koja guši svaku želju za poduzetništvom ili borbom za egzistenciju i potiče dobar broj ljudi da dignu ruke od svega i potraže kruh negdje dalje. Svi vjerojatno znamo bar jednu obitelj u kojoj netko radi za minimalac ili ne prima redovno plaću, pa se ohrabri pokušati zaraditi ju sam. Svi vjerojatno znamo bar jednu osobu koja ima neku poslovnu ideju koju želi provesti u djelo, bez obzira na neizvjesnost ishoda. To nisu poduzetnici koji imaju osiguran početni kapital, tržište niti će imati milijune prihoda. To su ljudi koji si žele osigurati egzistenciju, ljudi koji imaju snove i žele ih pokušati ostvariti. Imamo dosta propisa koji imaju različite kriterije i mogućnosti za poduzetnike (i pravne i fizičke osobe), uzimajući u obzir visinu prihoda, broj zaposlenih, imovinu. Ne razumijem zašto se Zakonom o doprinosima trpa sve u isti koš pod izlikom sprječavanja zlouporaba. S obzirom na broj izvješća koja se dostavljaju, mjerodavna tijela bi trebala imati dovoljno podataka da relativno lako mogu otkriti zlouporabe i onda se pozabaviti počiniteljima, a ne mijenjati propise na način da već lošu poduzetničku klimu čine još gorom. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. |
| 59 | DARKO BALOG | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 11. | Brisati promjenu!! | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 60 | DARKO BALOG | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Umjesto promjene Članka 21. stavak 2. predlažem promjenu Članka 82. stavak 2. u kojem se brojka „1.1.“ zamjenjuje brojkom „0,65“ Obrazloženje: Osiguranici s osnova samostalne djelatnosti obrta koji utvrđuju dobit od samostalne djelatnosti su obveznici Zakona o obrtu isto kao i osiguranici koji su s osnove samostalne djelatnosti obveznici poreza na dohodak. a primjenom koeficijenta 1.1 stavljeni su u neravnopravan položaj. Isto tako logično i opravdano bi bilo nekoliko tisuća osiguranike s osnova samostalne djelatnosti obrta koji utvrđuju dobit od samostalne djelatnosti koeficijentom uskladiti sa preko 100 tisuća članova uprava, a ne obrnuto. Predložena promjena je i u skladu s prezentiranom ocjenom stanja na kraju koje piše da je cilj promjene zakona daljnje rasterećenja cijene rada, pojednostavljenje sustava doprinosa, te administrativno rasterećenja poreznih obveznika. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 61 | DARKO BALOG | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 8. | I u objašnjenju promjena nije objašnjeno na čemu se bazira tvrdnja o zloupotrebi propisa SVIH članova uprave, izvršnih direktora i upravitelja zadruge koji su zaposleni na neodređeno vrijeme te kako će povečanje osnovice utjecati na smanjenje navodnih zloupotreba. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 62 | DARKO BALOG | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Nije mi jasno na koji način ja kao direktor vršim zloupotrobu propisa jer imam ugovor o radu u punom radnom vremenu. Ta konstatacija je čista uvreda za sve navedene. I uz to nije objašnjeno, a sigurno logičnog objašnjenja niti nema, na je koji bi način povećavanje osnovice za doprinose direktno bilo vezano za smanjenje zloupotreba propisa? Ne znam tko je pisao prijedlog i s kojom namjerom ali ovo je katastrofa i sramota. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 63 | Davor Brkić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | 1. Ukidanje doprinosa za zapošljavanje i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu, dakle 1,7% i 0,5 % doprinosa uz povećanje doprinosa za zdravstveno na 16,5, što dakle predstavlja ukupno smanjenje doprinosa na plaću od 0,7% predstavlja kozmetičku promjenu,i ne može se nazvati reformom. Učinak koji se je htio postići navedenom mjerom, a to je "otvaranje prostora za povećanje plaća radnicima, 99% neće biti postignut. Kao prvo iz razloga što navedeni doprinosi predstavljaju doprinose na plaću. Poznato je da radnici u ugovoru o radu ugovaraju bruto I plaću (u koju su uključeni doprinosi iz plaće MIO i MIO II). Stvarno nisam mišljenja da će se nekome radi te mjere povećavati neto plaća, odnosno da će se izmjenjivati ugovori o radu. Radi takvih izmjena će prije svega "ispaštati" poslodavci i računovodstveni servisi, kojima je to dodatni trošak, radi osiguravanja novih programskih rješenja, kojima će se regulirati navedene promjene. 2. Propisivanje bilo kakvog minimalnog koeficijenta za plaćanje doprinosa pridonosi destimuliranju građana na pokretanje bilo kakvog oblika poduzetništva. Anomalije do kojih je došlo (kako je to nazvano "zloupotrebljavanje sustava" su se i pojavile iz razloga što je uvedena obaveza plaćanja doprinosa na više osnovice (0,65 %), pod krinkom izjednačavanja obrtnika i tvrtki. Umjesto da je regulirano tako da je obrtnicima dopušteno plaćanje doprinosa na nižu osnovicu. Iznos koji poduzetnik uplati u mirovinski sustav predstavlja osnovicu za izračun njegove mirovine, tako da ako je netko "zloupotrijebio sustav" i prijavio se na 12 minuta dnevno, OK, njegovo pravo, i radi toga će imati 12 minuta staža dnevno sukladno uplaćenom iznosu. Većina poduzetnika je i "zloupotrebljavala" sustav jer nisu mogli podnijeti opterećenje koje im je time nametnutno. Što se tiče zdravstvenog osiguranja, slažem se da nije ispravno da se za par desetaka kuna koriste sve povlastice zdravstvenog sustava, ali isto tako se pitam da li netko tko uplaćuje doprinos za zdravstveno osiguranje 2.000 kn mjesečno ima neke dodatne i veće pogodnosti od onoga tko uplaćuje doprinos za zdravstveno na iznos srazmjeran minimalnoj plaći? Zdravstveni sustav treba regulirati na potpuno drugačiji način. Ovako je to totalni promašaj. Ako se već uvodi iznos osnovice na koju poduzetnici moraju plaćati doprinose, (za što napominjem nisam), onda ga treba regulirati na način da je jedna osnovica za one koji ostvaruju do 300.000 kn primitaka/prihoda (bilo obrntike bilo poduzeća), druga stopa 300.001-3.000.000,00 kn, i treća preko toga iznosa. Naravno uz mogućnost izbora više osnovice ako netko ima želju. | Djelomično prihvaćen | 1. Komentar primljen na znanje. Predloženim ukidanjem dva obvezna doprinosa pojednostavljuje se sustava doprinosa. 2.U slučaju kada bi se obveza doprinosa za osiguranike utvrđivala prema ostvarenoj dobiti trgovačkog društva u kojem su članovi uprave takav način utvrđivanja obveze doveo bi u pitanje mogućnost ostvarivanja prava iz obveznih osiguranja za određene kategorije osiguranika. U obzir je potrebno uzeti i činjenicu da se dobit ne utvrđuje na mjesečnoj razini (u obliku mjesečne plaće) već uvijek na godišnjoj razini i to nakon isteka godine, što znači da prava iz zdravstvenog osiguranja (primjerice pravo na novčanu naknadu radi privremene nesposobnosti za rad) ne bi bilo moguće ostvariti u trenutku kad postoje okolnosti na kojima se ta prava temelje. Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članova uprave. |
| 64 | Davor Geci | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Nisam ekonomski stručnjak več jedan direktor, vlasnik i jedini zaposlenik u svom poduzeću. Moja reakcija na ovaj potez nije kukanje, već potencijalni kostur razmišljanja kako da se poveča blagostanje državne, poduzetničke i radničke klase, a ujedno i za pokretanje demografske obnove moje domovine. Još jednom, nisam ekonomski stručnjak, niti ekonomist, ovo je kostur mojeg razmišljanja kojeg neka dalje ispravljaju i dopunjuju. Možda je razmišljanje glupo, ali vodim se time da bez razmišljanja i glupih prijedloga nema ni onog 1001. iskoristivog. Umjesto dizanja i vječitog ispravljanja svega i svačega, kako visoke stope Poreza i prireza na porez na dohodak iskoristiti kao prednost, a ne nedostatak Bez mijenjanja stopa poreza na dohodak i prireza, uvođenjem jedne porezne olakšice za građane, prilikom godišnjeg obračuna, za koju bi bilo poželjno iznači način da bude financirana sredstvima EU (ako ne može drugačije). (ILI KAKO GOD BI JU - poreznu olakšicu - NAZVALI DA PROĐE KAO EU PROJEKT) Zašto bi EU financirala taj projekt? Jedan on argumenata je da nam Velika Britanija krade Startupe, kompanije i visoko plaćene građane putem svoje verzije ovog projekta (EIS i SEIS uveden 2012/13 godine), a izašla je iz EU, pa ..... (EIS je za velike kompanije, a SEIS za startupe) https://www.seedrs.com/learn/guides/uk-tax-relief-eis-seis ********************************************************************* Zašto bi oni došli (ostali)? Odnosno, kako privući Startupe u Hrvatsku a da nam visoki por. na doh. ne bude prepreka. Sada u Hrvatskoj, pretežito, jedini način za financiranje ili startupa ili kompanije je bankovni kredit i zbog toga, između ostalog, po lihvarskim kamatama i po nemogućim kriterijima pogotovo za Startupe. Ili već ofucane fraze prizivanja Stranih Investicija (ko slavonija kišu). Dok sa druge strane građani sa većim primanjima, odnosno oni koji će doći sa ovim prijedlogom, koji okidaju najveću stopu por. doh., većinu tog prihoda stavljaju u bankovnu štednju ili investicije koje nisu visoko-profitabilne. Pošto, zbog stabilnosti, ugleda regije ili države i brzine reagiranja, nema smisla mijenjati stope poreza ili kako sada, korigirati koeficijente, ali možemo uvesti tzv. "poreznu olakšicu". Princip SEED kapitala, grupno financiranje. Startupi i kompanije daju udio u vlasništvu, a građani republike Hrvatske investiraju u svoje prijatelje, rođake i pozitivne poslovne ideje. GLAVNO PITANJE: E sad, Zašto bi? Kada je Velika Britanija uvodila SEIS 2012/13 dala je svojim građanima da uz minimalni rizik ulažu u startupe i to uz pokriće države i od moguće propasti ulaganja, te uz olakšice u oba slučaja i kada startup propadne i kada pozitivno posluje. Godine 2012/13 kada je prezentirala taj projekt: Građanin Velike Britanije može investirati do 100.000 funti unutar porezne godine. Država unaprijed daje 50% porezne olakšice na investirani iznos. Pa tako građaninu VB već u ovom koraku smanjuje rizik za 50% uloženog iznosa. Ako kompanija uspije i građanin VB zaradi na prodaji svojih udjela, građanin VB je oslobođen i od poreza na kapitalnu dobit na taj iznos profita (mislim da ako ga dalje reinvestira). Ako pak kompanija propadne imate pravo neutralizirati taj gubitak kroz olakšicu i za preostali iznos (ostalih 50%) ili dio tog iznosa (ovisi o u kojoj ste stopi poreza na doh.). Npr. Ako investirate u prijateljev startup 10.000 funti. Dobivate poreznu olakšicu odmah od 5.000 funti i tako smanjujete rizik za 50% Ako poslije kompanija propadne možete ostatak od 5.000 funti unijeti kao poreznu olakšicu. Prve godine (2013/14) je bilo: - 78% iznosa čak i ako startup uspije i ne moraš platiti porez na kapital kada prodaš svoj udio - 100.5 % natrag svoje investicije ako startup propadne (čak 0.5% imaš prilike zaraditi ako propadne) Poslije 2014: - 64% ako startup uspije i ne moraš platiti porez na kapital - 86.5% natrag ako startup propadne pa s time se drastično smanjuje rizik ovakve investicije Kratki video kako to funkcionira u VB: https://www.youtube.com/watch?v=b7DQk7YNwTo&t=158s Moje iskustvo: Kada sam htio staviti svoj informatički startup na seedrs.com platformu (crowdfounding - grupno financiranje) da prodam udio za svježi kapital, rečeno mi je da može ali da nema smisla stavljati hrvatsku firmu, nego da preselim startup u Veliku Britaniju da uđe u taj sustav SEIS, a poslije u EIS, a i da bi bilo zgodno i da budem građanin VB da onda mogu i ja investirati uz minimalni gubitak u VB kompanije. Za demografiju potencijalno useljavanje i zaustavljanje iseljavanja i filtriranje visoko-kvalificiranog i visoko-plaćenog kadra i mogućih visokoprofitabilnih kompanija. To bi po mom bio potencijalniji plan za veče punjenje državnog proračuna (jer jedino to vladajući žele čuti) a onda i za veči standard Hrvata, firmi a i demografiju, jer "Gdje je matica tu idu i mravi" (matica=kompanije; mravi=radnici) a ne ponižavajućim potezima koje sada vidimo. Velika Britanija i zahtijeva da osobno dođeš u banku otvoriti poslovni račun (a u međuvremnu te valjda zaskoče i kak je lijepo tu živjeti) Kada uspijemo napraviti da privlačimo Startupe, CEO-e, menađere i ostale kompanije, i radnici će ostati, a kvalitetni će sami doći moliti za posao. "Prednost" nam je i u tome što nam se najviša stopa okida dosta nisko naspram drugim državama pa je potencijal mogućih investicija veći kroz ovakav sustav. Što je veći porez veća je i potencijalna porezna olakšica, pridonosi na povećanju poreza na dohodak i prireza (no, pa i doprinosa) i na prikazivanju svih prihoda kroz dohodak jer ulaze u potencijalne privatne investicije koje naspram bankovnoj štednji ili drugim investicijama može povećati kapital poreznog obveznika ne 2-10% već 2-10 puta!! Kratkoročni i srednjeročni pogled na razvoj: nije sve samo u porezima i birokraciji, treba se pomiriti sa time i pronalaziti načina kako unutar postojećeg okruženja briljirati. Za ovakve visokoprofitabilne kompanije nam treba samo optički kabel, brzi i stabilni internet i struja i predivna zemlja. I da, tzv. "POREZNA OLAKŠICA" financirana kroz EU (ako drugačije ne može). | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Ostali prijedlozi su predmet drugih poreznih propisa, Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit. |
| 65 | Davor Pasarić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Prijedlog ovog zakona kojim država poduzetnicima diktira visoku plaću za formalne direktore malih proleterskih tvrtki koje žive od vlastita rada može značiti samo dvije stvari: 1) donositelji zakona su potpuno odnarođeni u svojim limuzinama i žive van stvarnosti, 2) radi se o iz vana plaćenoj veleizdaji za konačno uništenje Hrvatske. Najčešći mikropoduzetnici su firmice od 1-5 ljudi koje jedva ostaju na površini, "direktor" je tek formalan naziv za odgovornu osobu, a oni se čude zašto oni koji žive od vlastitog rada na hrvatskom smiješnom tržištu nemaju 10.000 kn plaće i "sigurno nekako varaju"? A zamislimo tek da si mladi inovativni programer, želiš pokrenuti svoj IT startup u Hrvatskoj, a onda ti uhljebi narede da tvoj j.d.o.o. mora imati direktora s plaćom od 10.000 kn! Dobro tko je njima popio mozak? No, više od ekonomske besmislenosti vladinog prijedloga boli njihova bahata i ponižavajuća pretpostavka od koje počinje novi prijedlog zakona: "Mali poduzetnici u Hrvatskoj su lopovi." A to je samo vlastito ogledalo ovakve vlasti. Postoji gomila malih firmi u Hrvatskoj koje su još nekako žive isključivo zato jer su posložene na apsolutni mogući minimum. Mjesec-dva bez posla ili ovakva promjena zakona i oni su mrtvi. Kada će ova destruktivna vlada učiniti išta konkretno i korisno za male poduzetnike osim nametati im suluda pravila? Zadnji pozitivni potez vlade kojeg se sjećam je bio plaćanje PDV-a po naplati, a ne po izdanom računu. I to je to! Sve drugo je već godinama beskorisno ili štetno. Da ne govorimo kako ovakvim huliganskim ponašanjem ponovo resetiraju bilo kakvu "stabilnu poduzetničku klimu" o kojoj vole slatkorječivo lagati u medijima. Moj svjetonazor ne može razumijeti te umove u Vladi koji ništa ne promišljaju na način "kako pomoći", "što možemo učiniti da lakše posluju", već suprotno, poduzetnike od kojih žive promatraju kroz antagonistički fokus, tek kao podjarmljene izvore resursa. Ako se ovakav zakon prođe, sasvim sigurno moramo ugasiti tvrtku u Hrvatskoj i otvoriti pravnu osobu u nekoj normalnoj EU zemlji, to sada više nije stvar izbora, nego prisile. Sve to otvara pitanje je li sve ovo osmišljen napad na Hrvatsku kojim se žele potaknuti novi val gašenja tvrtki i iseljavanja jer na zapadu i dalje nedostaje IT i sličnog kadra, koji je do sada ipak nekako uspijevao preživjeti u surovim hrvatskim uvjetima, a nakon ovako nečega to više ne bi bilo moguće. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. Ostali komentari su primljeni na znanje. |
| 66 | DENIS PELOZA | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Srećom izgleda da je predlagatelj uočio nelogičnost svog prijedloga, ali svjedno mali komentar. Ne činiti to. komentatori i javnost su sve rekli. Istovremeno propisi dopuštaju tvrtke bez prijavljenih radnika. Ne možete opteretiti one koji imaju jedan posao od kojeg žive, a ostaviti nedirnute vlasnike, suvlasnike , uprave tvrtki bez zaposlenih koje ostvaruju prihode bez zaposlenih dakle nisu POSLODAVCI. Istovremeno možda imaju i povoljnije uvjete poslovanja u sustavu ili zvan sustava PDV, te koriste benefite povljnije stope poreza na dobit. Nije pitanje opteretiti takve poduzetnike i ulagače možda i investitore i posredničke tvrtke koje koriste i za koje u naravi i rade, te kojma upravljaju unutar ili izvan svog redovnog radnog tjedna/vremena gdje ostvaruju nesamostalni rad, a može se raditi i o povezanim tvrtkama , te npr. prokuristima. NIje u redu opteretiti dodatno one kojma je to uistinu životna poslovna aktivnost. Postoje drugi načini i modeli uređivanja toga pitanja. Naravno , da je logično postaviti pitanje kako i tko i u koje vrijeme, odakle radi za tvrtku koja nema zaposlenih, a npr. ostvaruje prihod milion ili dva kuna, možda se radi o potpuno outosurcanog usluzi, ali uistinu možda neki član uprave stvarno radi , nema prava iz radnog odnosa, možda nema niti troškove, ali ima pravo na ostvarivanje poslovne dobiti, no to je uobičajeno posebno ukoliko je različito prebivalište. Naravno, svako ima pravo osnovati tvrtku u domicilu ili u iznozemstu kako koja država to regulira, ali pitanje se otvara kada počitnjete koristiti usluge i benefite države u kojoj ste tvrtku otvorili, dakle zdravstvene i druge socijalne usluge i neka druga prava. Možda je rješenje je u kontroli i nadzoru godišnje osobne i obiteljske potrošnje, nekretninske i pokretninse imovine , prema modelima i metodama koje imaju neki razvijeni sustavi. Zar ministarstvo nije svojedobno poslalo porezni tim na usavršavanje u SAD. Naravno, svaki slučaj treba promatrati individualno, ali svakako zbog manjine nije u redu propisom kazniti nedužnu većinu. | Primljeno na znanje | Komentari primljeni na znanje. |
| 67 | DENIS PELOZA | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 5. | Ne činite to ukupno opterećenje na bruto plaću pada sa 17,2 na 16,5%. Svakako je nužno pronaći bolja rješenja ili povećati za 1 postotni bod. Na dobrom ste putu za rasterećenje i nemojte to pokvariti. | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. Smanjenje stope doprinosa utječe na prihode državnog proračuna te je izmjene potrebno napraviti u okviru postavljenog fiskalnog okvira. |
| 68 | DINO POPOVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Mislim da je povećanje koeficijenta plaće za članove uprave sa 0,65 na 1,1% veliki minus za poduzetničku klimu u Hrvatskoj. Žena mi je vlasnica frizerskog salona u Bjelovaru i ima dvije zaposlenice pa kada bi sada morala i sebi isplaćivati toliku plaću ne bi više nikako mogla financirati cijeli salon i morala bi ga zatvoriti, a radnice poslati na burzu. Već dajemo skoro 40% bruto plaće državi a ako je ta plaća veća dajemo i puno više pa me zanima koliko je dosta. Doprinosi za zdravstvo i mirovinsko su ionako rupe bez dna kojima se financiraju krađe bivših vlada. Treba se pod hitno uvesti da bruto plaću dobivamo u cijelosti pa da sami izdvajamo za mirovinsko i zdravstveno po želji. I ako vladajući misle da će poslodavci povećati plaću zaposlenicima zbog toga što će oni ukupne doprinose smanjiti za 0,7% onda bi već davno trebali dati ostavke. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. Ostali komentari su primljeni na znanje. |
| 69 | Dobrila Gavranić Lisica | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | U obrazloženju prijedloga izmjena predmetnog Zakona navodite kako bi se ukidanjem doprinosa za zapošljavanje i "nesreću na poslu" sustav obračuna javnih davanja glede administriranja i plaćanja znatno pojednostavnio. Sustav bi se znatno pojednostavnio ukidanjem "poziva na broj" ovisno o vrsti osnovice za obračun doprinosa. Ovako svaka vrsta osnovice nepotrebno ima svoj poziv na broj. Nikada mi nije bilo jasno čemu služi toliko administriranje, kad se svaki doprinos plaća u korist uplatnog računa ( zdravstvo u HZZO, MIO u državni proračun...) Jedino je objašnjenje da vam svi ti silni uplatni računi služe u statističke svrhe. Kada bi uistinu htjeli ukinuti nepotrebno administriranje, ukinuli biste SNU obrasce. Šta su oni? Saldakonti? Sasvim je suludo da na kartici pojedinog računa imate saldo 0, svi doprinosi plaćeni, svi JOPPD dostavljeni, a nepovaznih stavki ko u priči. Sustav zadužuje kamatu, ona je plaćena i onda SNU obrascem treba "dati" dozvolu da se ista i knjiži kao kamata. Pa najobičnijom kontrolom službenik može provjeriti da li su svi obrasci dostavljeni i svi doprinosi plaćeni. Osim toga u cilju kontrole te materije razvili ste i sustav. Veliki dio radnog vremena knjigovođe gube na sulude SNU obrasce i to je nepotrebno adminstriranje. Neka netko od vas pogleda kako kod korisnika izgledaju ti SNU. S druge strane sustava. Pa će razumjeti o čemu pričam. A sada glede prijedloga za uvođenje obvezne (minimalne) osnovice za direktora društva. Evo pitanja: U malim poduzećima sa jednim zaposlenim direktor na obavljanje "direktorskog" posla (nakon što je organizirao početak rada, što podrazumijeva poslove koje radi direktor, tijekom svog radnog vremena na tzv. direktorske poslove troši najviše 8 sati mjesečno. Ostalo je, recimo knjogovođa. Ili mala firma ima kafić i 5 zaposlenih zajedno s direktorom. Taj je direktor i konobar i nabavljač, a najmanje vremena radi direktorske poslove. I sad vas ja pitam, temeljem kojeg pozitivnog propisa imate pravo miješati se u ugovor između firme i radnika ujedno i direktora. U kojem stoji da radnik (direktor) 8 sati mjesečno radi poslove direktora i da mu zato pripada plaća adekvatna direktorskim poslovima, a da mu za ostatak radnog vremena pripada plaća knjigovođe, odnosno konobara. Nadalje, zašto netko tko radi u drugoj firmi 40 sati tjedno, a istovremeno ima i svoju u kojoj je i direktor i recimo knjigovođa, ne bi sukladno Zakonu o radu koji brani rad veći od 48 sati tjedno, bio u svojoj firmi prijavljen na dodatnih osam sati tjedno i na to plaćao doprinose. I zašto je to po vama inkriminrana radnja. Šta ćete u Zakonu sa tisućama firmi kojima su vlasnici i direktori stranci. Koje će oni doprinose plaćati? I šta će se nakon vašeg prijedloga dogoditi sa tisućama malih firmi u kojima jedan zaposleni (i direktor i radnik) kaže da mu je dovoljno da sebi zaradi plaću od 5.000,00 kn neto, plati sve troškove i eventualno naki mali porez na dobit. Vi mu se svojim Zakonom direktno miješate u poslovnu politiku, što je ne samo protuzakonito, nego i protuustavno. Ima tu još jedan problem. Navodno ste smanjili porez na dohodak iz plaće. Povečavši neoporezivi dio i ukinuvši stopu od 12%. Samo slijepac ne vidi da će ovakvim prijedlogom Zakona znatno porasti porez svim direktorima samcima. Ima ih puno takvih. Pa ćete na takav način kompenzirati dio prihoda koji ste kroz smanjenje poreza na dobit oduzeli općinama. Vrtite se u krug gospodo bombastičnim nazivima tipa "porezne reformi" Jedini je izlaz da smanjite sve te silne općine, pa vam neće trebati ovakovi trikovi. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Ostali prijedlozi nisu predmet Zakona o doprinosima. |
| 70 | Dubravka Gašparac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Kao zaključak nameće se pitanje samo po sebi: Da li nas poduzetnike država smatra partnerima i želi s nama izgraditi partnerski odnos ili nas kako sami navode smatra ZLORABITELJIMA SUSTAVA i samo jednom konstantom koja kontinuirano proizvodi sredstva potrebna za namirenje državnog proračuna i aparata? Represija i mnoštvo inspekcijskih službi kojima nije prioritet ukazati na nepravilnosti i educirati sebe kako i poduzetnike, već isključivo napisati ogromnu novčanu kaznu za i najmanji mogući prekršaj ili čak nenamjernu grešku dovode u pitanje rok do kojega će to stanje još biti izdrživo. Mnoštvo zakona koji međusobno nisu usklađeni, sve više dodatne dokumentacije koju se propisuje za svakodnevno izvješćivanje, ne ostavlja poduzetnicima ni prostora ni vremena kako bi stvarali dodanu vrijednost zbog koje su i krenuli u poduzetništvo. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. |
| 71 | Dubravka Gašparac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Poštovani, mikro sam poduzetnik koji radi od 1993. godine. Bavim se računovodstvom i naravno u svojoj sam firmi član uprave. Isto tako sam direktor, administrator, knjigovođa, računovođa, čistačica, sve prema potrebi jer nama mikro poduzetnicima je to jednostavno sudbina. Nakon 25 godina rada naziva me se ZLORABITELJEM sustava. U životu nisam bila na bolovanju, radila sam i bolesna i svakakva i smijala se kod doktorice kad mi je med.sestra objašnjavala da da, dobiješ bolovanje za anginu (bakt.upalu grla). Ma mora da se šalite. Jedini trošak državi sam bila 5 dana u rodilištu, dva puta, za porodiljni vjerujem da sam u konačnici sama sebi zaskrbila novce. U 25 godina uplatila sam doprinosa za zdravstveno osiguranje da bih valjda sama barem na dan opskrbila jednu bolnicu. Prije godinu i pol nametnuli ste mi obvezno plaćanje doprinosa na osnovicu 5.213,00 kn. Sad ste vidjeli da mogu pa ajmo uzeti još. Ova je država doslovno rupa bez dna i žderačica novaca. Primjer: svojim poticajima putem HZZ osigurali ste da mladi perspektivni ljudi uzmu od države poticaj osnuju tvrtku i rade. Putem poticaja pravdaju doprinose (naravno na osnovicu 5.213,00 kn oni koji su članovi uprave u svojim tvrtkama) te vam praktički te dane novce vraćaju natrag u proračun. Znači, trošak vam je NULA. Sad te iste ljude idete upropastiti do kraja. Jednostavnije je i lakše da nestanu s tržišta i valjda vrate se na zavod za zapošljavanje ako ne pobjegnu u inozemstvo glavom bez obzira. Smatram da je bezobrazno sve članove uprave svrstavati u siti koš i nametati im visok koeficijent za obračun doprinosa da pri tome nisu postavljeni nikakvi kriteriji kao što je npr. visina prihoda koje ostvaruju. Logičnije bi bilo da kreću od iznosa npr. najniže plaće tj. najniže osnovice za obračun doprinosa i da im se isti ako ih već hoćete povećati povećavaju sukladno ostvarenim prihodima. Nemojte zaboraviti da ti isti poduzetnici koje želite upropastiti hrane upravo vas. Sramotno je uopće da ste došli na tu ideju. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. |
| 72 | Dubravka Maroević | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 11. | Ovim povećanjem će se izuzetno pogoršati položaj malih J.d-o.o. sa samo jednim zaposlenim, koji vrlo često u prvim godinama poslovanja jedva pokrivaju i najminimalnije iznose, sa prometima ispod 100.000 kn. Zloupotrebe se ne rješavaju na način da se kažnjava sve, nego one koji evidentno vrše prekršaje. 130.000 kn prihoda samo da bi se podmirila jedna plaća? To nije poticanje malog poduzetništva i samozapošljavanje. To je poticanje na letargiju. Krivi smjer. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 73 | elen bambić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Ovo nije nikakvo pojednostavljenje, već pretakanje iz šupljeg u prazno. Neznatno rasterećenje u odnosu na troškove za promjene u programskim rješenjima. Nije li bolje da povećate minimalnu plaću za 20% i smanjite doprinose za 10%. Prihod državnog proračuna bi bio isti. Doprinosi isti, a povećanje neto plaće radnicima zagarantirano. | Nije prihvaćen | Utvrđivanje visine minimalne plaće nije u nadležnosti Ministarstva financija nego Ministarstva rada i mirovinskog sustava. Kad bi se i povećao iznos minimalne plaće, prijedlog se ne može prihvatiti jer su stope doprinosa jednake za sve visine plaća, pa bi snižavanje doprinosa za predloženi postotak imalo negativne posljedice na prihode državnog proračuna. |
| 74 | Emese Dora Nagy | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Povećanje osnovice za plaćanje doprinosa za članove uprava trgovačkih društava šteti majkama (kao što sam ja, majka troje djece) da fleksibilno cca 2 do 6 sati na dan radi poštujući potrebe djece i obitelji. Program Grada Zagreba za roditelje odgajatelje također nije riješenje, jer onemogućuje dodatan rad. Čak, onemogućuje kasnije zapošljavanje majke, jer bez radnog iskustva u zadnje 4-6 godine ni jedan poslodavac neće zaposliti majku na poziciji koja odgovara iskustvu i znanju. Dakle, ja moram postati poduzetnica s radnim vremenom od 4 sata dnevno, jer socijalni sustav ne daje dovoljno potpora obiteljima s 3 djece. Ovaj prijedlog o povećanju, prisilio bi našu obitelj da se selimo u inozemstvo gdje majke s troje djece imaju više potpora na tržištu rada i više mogućnosti. Npr. u Mađarskoj roditelj odgajatelj dobije isti iznos potpora te pored toga može raditi do 30 sati tjedno, što u Hrvatskoj nije moguće. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 75 | Emil Ilija Perić | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Predlažem da se članak doradi u smjeru da se ne određuje koeficijent nego minimalni iznos. Ako je cilj bio spriječiti zlouporabe tj. da netko s 48 kuna uplaćenog doprinosa za zdravstveno osiguranje ostvaruje sve beneficije kao i oni koji uplaćuju više onda bi drugačiji pristup bio puno bolji i pravedniji. Prije nego što dam prijedlog iznijet ću nekoliko podataka (dijelom paušalnih ali Ministarstvo sigurno može doći do točnih podataka te napraviti precizniji izračun). U jednoj objavi HZZO-a iz 2015 godine rečeno je da su troškovi HZZO-a za liječenje i bolovanja cca 23 milijarde kuna. Znači to su troškovi koje zdravstveni sustav ima po osnovi liječenja njegovih osiguranika (istih onih koji uplaćuju doprinose). Ako uzmemo da u RH trenutno imamo cca 1,35 miliona zaposlenih i da po osnovi prosječne plaće u RH svaki zaposlenik mjesečno uplati za zdravstveno osiguranje cca 1150 Kn, a pridodamo li tome sukladno predloženim izmjenama dodatak za zapošljavanje i ozljede na radu u ukupnom iznosu od 170 Kn to je ukupno 1320 Kn. Ako te uplate zbrojimo na godišnjoj razini doći ćemo do podatka da nam nedostaje cca 1,6 milijardi Kn. Ako taj iznos podijelimo s brojem zaposlenih dolazimo da podatka da bi svaki zaposleni trebao dodatno uplatiti mjesečno u zdravstveno cca 91 Kn. Uplate u zdravstveno (plus zaštita na radu i naknada za zapošljavanje) po minimalnoj plaći su cca 591 kn. Stoga predlažem jednostavnije rješenje. Bez obzira na koji način je netko tko je direktor ili član uprave prijavljen, pola radnog vremena, jedan ili dva sata, kod nekog drugog poslodavca ili na bilo koji treći način njegova uplata po osnovi zdravstveog osiguranja ne može biti manja od 591 + 91 Kn. Vjerujem da kad bi se učinio precizan izračun (utvrdilo koji broj trenutno zaposlenih bi imao povećane uplate do iznosa 591 +91 kn) da bi taj iznos bio i manji od 91 kn, možda 70 Kn. 70 Kn je čak iznos jednak iznosu dopunskog osiguranja za koji se govorilo da će postati obvezan za sve. Na ovaj način ne bi se značajno podigla bruto plaća čak ako ste i prijavljeni na radno vrijeme od dva sata dnevno ali bi uplatili odgovarajući minialni iznos u zdravstveni sustav koji garantira njegovu održivost. Radi transparentnosti i pravednosti bilo bi ključno provesti mjere racionalizacije zdravstvenog sustava. Na sličan način bi se mogle urediti i uplate u mirovinski sustav s jednom iznimkom. Veličina uplate u mirovinski sustav direktno utječe na vašu mirovinu i to je izbor svakog zaposlenika ponaosob, koliko uplatite toliko ćete dobiti nakon umirovljenja. S time da bih naveo jednu distinkciju. Vlada bi trebala odrediti koji je to minimalni iznos mirovine koji svaka osoba treba imati kako sama mirovina ne bi bila manja od nekog socijalnog minimuma. Ako je recimo prosječna plaća 5000 Kn, odrediti da ona mora biti 1/3 prosječne plaće i prema tom iznosu odrediti koja minimalna uplata na mjesečnoj razini je potrebna uzimajuči recimo neki prosječan staž od 35 godina (to stručnjaci za radnu ekonomiju mogu bolje odrediti). Naravno pitanje određivanja iznosa minimalne uplate u mirovinski sustav bi vjerojatno zahtijevalo širu analizu i raspravu ali koncept bi bio sličan kao i za određivanje minimalnog iznosa za zdravstveno osiguranje. Obzirom da nije izgledno da će broj zaposlenih u RH drastično fluktuirati, jer na trenutnu stopu nezaposlenosti moguće je očekivati još maksimalno 50.000 novih zaposlenih, iznos minimalnih uplata se može revidirati svakih 5 godina na temelju pokazatelja u prethodnom razdoblju. Dio razlike koja je potrebna za mirovinski i zdravstveni sustav mogao bi se namiriti kroz druge poreze, recimo na duhan, alkoholna pića, gazirana i zašećerena pića ali ne povećnjem u 50% ili većem postotku nego u nekom umjerenom koji bi se možda kroz godine povećavao pa na taj način još dodatno smanjiti potrebu za povećanjem trenutnog iznosa uplate za zdravstveno osiguranje. | Nije prihvaćen | Budući da sustavi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja počivaju na načelu uzajamnosti i solidarnosti, a polazeći od ustavnog načela jednakosti i pravednosti te obveze da svatko doprinosi financiranju općih i društvenih potreba sukladno svojoj ekonomskoj snazi, ne prihvaća se prijedlog o primjeni jednake osnovice za obračun doprinosa svim osiguranicima. |
| 76 | FIDES | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Članak 8. Izmjena i dopuna Zakona na temu izmjena članka 21. Zakona se briše Obrazloženje: Za obavljanje funkcije člana uprave, prema važećim zakonskim propisima, nije propisano obvezno zasnivanje radnog odnosa. Člankom 4 . st. 3 Zakona o radu (dalje: ZOR) propisano je: „Fizička osoba koja je prema propisu o trgovačkim društvima, kao član uprave ili izvršni direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca, može kao RADNIK u radnom odnosu obavljati određene poslove za poslodavca.“ U istom članku pod st. 4) propisano je da se na osobe iz st. 3) ne primjenjuju odredbe vezane za ugovor na određeno vrijeme, prestanak ugovora o radu, otkaznom roku i otpremnini. Iz navedenog proizlazi da se SVE ostale odredbe Zakona o radu primjenjuju jednako za radnike iz čl. 4. st.1) i radnike iz čl. 4. st. 3) ZOR-a. Radnik koji je kod istog poslodavca ujedno i član uprave može obavljati poslove trgovca, frizera i sl. (što je i slučaj kod mikro i malih poduzetnika, posebice kod onih koji koriste poticaje za samozapošljavanje). Prema važećem čl. 21. st. 2. Zakona o doprinosima članovima uprave (koji su najčešće i osnivači poduzeća), ako u vlastitom društvu obavljaju poslove npr. trgovca, frizera i sl, propisana je veća osnovica za doprinose, nego da te iste poslove obavljaju za nekog drugog poslodavca (isto radno mjesto, različita osnovica za doprinose). | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Ostali prijedlozi nisu predmet Zakona o doprinosima |
| 77 | Filip Jukić | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 11. | Za Vladu koja se hvali poticanjem poduzetništva, ovaj potez je toliko besmislen da sam morao dvaput provjeriti jesam li dobro pročitao. Ovim potezom naštetiti ćete velikom broju mikro i malih poduzetnika, od kojih će se dio ugasiti, a dio preseliti poslovanju u neku državu kojoj ovakve ideje neće pasti na pamet. U takvim malim tvrtkama pozicija direktora ni po čemu nije posebna, pogotovo ako se radi o jedinoj osobi zaposlenoj u tvrtki. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 78 | Gordan Horbec | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Poštovani, pišem Vam kao poduzetnik i vlasnik rač. servisa sa preko 100 mikro tvrtki kojima vodim knjige. Prije dvije-tri godine ste propisali da direktori malih tvrtki moraju plaćati doprinose na osnovicu 5213 kn kako bi se IZJEDNAČILI s obrtnicima (nije vam palo na pamet SMANJITI obrtnicima?). Sada im ponovno dižete tu osnovicu da biste ih IZJEDNAČILI sa samostalnim djelatnostima. Moj prijedlog je da u cilju RASTEREĆENJA gospodarstva i s obzirom da od poreza na dobit prikupljate PUNO više poreza od kada ste ga smanjili, da SMANJITE te obvezne doprinose za obrtnike, direktore i samostalne djelatnosti odnosno da omogućite da plaćaju na minimalnu osnovicu kao što je i za radnike (trenutno 3.439 kn bruto) Na taj način ćete konačno IZJEDNAČITI sve i ljudi više neće trebati tražiti da se zaposle negdje drugdje, da se zapošljavaju na pola radnog vremena ili manje, da otvaraju paušalne obrte (koji plaćaju doprinose na još manju osnovicu) itd. itd. Pokažite vjeru i nemojte nas smatrati kriminalcima, velika većina poduzetnika želi pošteno raditi i sve plaćati a ako će imati "manju plaću" imat će veću dobit pa ćete kroz porez na dobiti i porez na dividendu opet dobiti svoj dio :) Smanjenjem osnovice za doprinose olakšat ćete život poduzetnicima početnicima i oprihodovat ćete više nego na ovaj represivan način. Ako netko "zloupotrebljava" d.o.o. mislim da je to posao za pravosuđe i takve osobe treba prijaviti, a ne sve nas poštene kažnjavati jer niste u stanju kazniti ove koji izigravaju zakon. Dosta je da se nesposobnost inspekcije i pravosuđa lomi na leđima malih i poštenih poduzetnika i građana. Netko ne isplaćuje ljudima plaće i ne plaća doprinose i poreze državi a sebi je kupio jahtu? Uzmite mu jahtu i naplatite se. Ljude koji su otvorili svoju firmu za 10 kn nema smisla KAŽNJAVATI da moraju skupiti svaki mjesec preko 10.000 kn samo da bi isplatili svoju "direktorsku" plaću. Deset tisuća kuna! I ovih 5213 kn koliko sada plaćamo je previše. I da, doprinosi su za nas isto što i porezi i nemojte se hvaliti smanjenjem poreza a s druge strane povećavati doprinose jer je to jedno te ista stvar. Ljudi nisu naivni. S poštovanjem, Gordan Horbec | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Ističemo da ovim Zakonom nije propisana obveza isplate plaće već samo osnovica za obračun javnih davanja. Budući da sustavi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja počivaju na načelu uzajamnosti i solidarnosti, a polazeći od ustavnog načela jednakosti i pravednosti te obveze da svatko doprinosi financiranju općih i društvenih potreba sukladno svojoj ekonomskoj snazi, ne prihvaća se prijedlog o izjednačavanju osnovica za obračun doprinosa svih obveznika. |
| 79 | Grga K | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 1. | U Belgiji ako nakon oporezivanja i doprinosa oženjeni radnika sa dvoje djece ima 20.000 kn njegova bruto plaća je manja od 40.000 kn te ima odličnu zdravstvenu uslugu i imati će dobru mirovinu - minimalno 75% plaće, dok u Hrvatskoj na bruto plaću od 40.000 kn oženjenom radniku sa dvoje djece ostaje 9.000 kn, upitna zdravstvena usluga (nedostatak medicinskog osoblja, liste čekanja...) i nikakva mirovina. Uz porez na dohodak u Hrvatskoj se uplaćuje tzv. MIO1 koji je izravan prihod države i treba ga zvati POREZ, a ne solidarni mirovinski doprinos. Taj MIO1 iznosi 15% te smo zbog toga država koja u EU ima najveći REALAN porez na dohodak. Dakle na npr. 40% poreza na dohodak treba pribrojiti 15%; 40%+15%=55%. Belgija - država koja porez naziva pravim imenom te ima iza Hrvatske najveći porez na dohodak i iznosi 50% na netto mjesečne plaće veće od 300.000 kn. Međutim Belgija ima i najveće porezne odbitke (djeca, uzdržavani članovi i sl.) te njihov mirovinski fondovi garantiraju nakon samo 10 godina uplate mirovinu jednaku uplaćenom anuitetu uvećanom za inflaciju ili paritet kupovne moći, dakle onaj siromašak u Belgiji koji ima netto 20.000 kn sa dvoje djece - plaća porez i prirez ukupno manji od 30% odnosno ostaje mu 14.000 kn te ima GARANTIRANU mirovinu od 5.500 kn nakon samo 10 godina rada, odnosno 20.000 kn uvećanih za inflaciju/paritet kupovne moći nakon 41 godine rada te daleko bolje i potpunije zdravstveno osiguranje (plaćaju aspirine i avionske karte kod potreba putovanja u bolnicu) za koje belgijski poslodavac manje izdvaja nego hrvatski!!! U Hrvatskoj najbolji stručnjaci (govorim o privatnom sektoru jer u državnom za takve plaće ne morate biti ni stručni, niti imati radne navike - dovoljna je podobnost) sa dvoje djece koji ima 20.000 kn plaću izdvaja za REALNE poreze (porez, prirez i MIO1) 11.000 kn, ima predviđenu mirovinu po sadašnjem stanju starosti stanovništa (nerealno za očekivati) od 5.500 kn, ali ako odradi 42 godine rada dok kod zdravstvenih usluga mora uplaćivati dodatna osiguranja i troškove liječenja. O razlici standarda i socijalne sigurnosti odnosno ono što država pruža za plaćeni porez između Hrvatske i Belgije... | Primljeno na znanje | Komentari primljeni na znanje. |
| 80 | Grgur Čepo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Upravo sam u procesu traženja sredstva za samozapošljavanje od HZZ-a i iskreno ovakav administrativno povećanje moje plaće me tjera u razmišljanje jesam li uopće spreman se upuštati u to. Potezom pera me se obvezuje da si isplaćujem plaću za skoro 100% veću nego predviđenu što mi onemogućava kratkoročno planiranje unutar godinu a kamoli dugoročno planiranje ostanka u hrvatskoj. Ovako se ne vodi država. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 81 | HashCode | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Razumijem da u Hrvatskoj ima veliki broj društava s jednim zaposlenikom koji ne mogu podnijeti plaćanje doprinosa ako bi se faktor povećao na 1.1. Takva društva posluju bez dobiti ili s malom dobiti i u stvarnosi doista u prosjeku isplate manje plaće direktoru od faktora 1.1 na prosječnu plaću. S druge strane ima društava koji imaju značajno veću dobit i u tim slučajevima doista je relevatno pitanje - zašto ti direktori ne podnesu pravedno teret zdravstvenog i socijalnog sustava. Mogu li se riješiti obje stvari - da se kod godišnjeg obračun poreza na dobit, ukoliko nije uplaćeno doprinosa koji bi trebao biti uplaćen za osnovicu 12 x 1.1 x prosječna_plaća, prvo ide naplata dodatnog doprinosa, a nakon toga, na ono što ostane se obračunava porez na dobit? | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 82 | HGK | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 11. | Udruženje poslovanja nekretninama u HGK vezano za predloženi članak 11. Nacrta Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima ističe sljedeće: „Nije gospodarski poticajno povećati koeficijent sa kojim se množi iznos prosječne plaće sa 0,65 na 1,1. Naime, člankom 11. ovog Nacrta prijedloga Zakona propisuje se da mjesečna osnovica ne može biti niža od umnoška iznosa prosječne plaće i koeficijenta 1,1 uvećano za 20%. Vezano uz navedeno članice Udruženja poslovanja nekretninama u HGK naglašavaju kako takvo predloženo rješenje ukoliko se usvoji od strane Vlade RH, a potom i od strane Hrvatskog sabora, može posljedično dovesti do zatvaranja cijelog niza agencija za posredovanje u prometu nekretninama, posebice onih manjih. Za 70% članica iz ovog segmenta gospodarskog djelovanja to je veliki problem, a posebice za one koji djeluju u ruralnim područjima na kojima se živi puno teže. Povećanje bruto plaće za cca 3.000 kn za njih je veliki rashodovni problem jer su im prihodi osjetno manji od onih koje ostvaruju oni posrednici u prometu nekretnina koji djeluju na priobalnom području te u gradu Zagrebu." Također se dostavlja izdvojeno mišljenje članica računovodstvene djelatnosti u kojem se navodi: “Direktori mikro i malih poduzeća ne mogu se uspoređivati s direktorima velikih trgovačkih društava, te stoga osnovicu za obračun doprinosa treba uskladiti sa istim, odnosno sukladno prihodima društva, a i naravno prema broju zaposlenih. U pojedinim malim društvima, direktor je ujedno i vlasnik i član uprave i jedini zoposleni s obzirom do nema dovoljno prihoda ili potrebe za njegovim uslugama na tržštu da bi mogao zaposliti veći broj radnika te se predlaže sljedeći način obračuna: -do 3.000.000,00 prihoda - osnovica za obracun 5.213,00 kn Vise od 3.000.000,00 prihoda - osnovica za obracun predvidena ovim prijedlogom Zakona. Opterećujući dodatno mikro i male poduzetnike otvara se mogućnost masovnog zatvaranja i propadanja istih, a s druge strane otvara se mogucnost sive ekonomije, rada no crno." Također se kao dio izdvojenog mišljenja članica s obzirom na predložene izmjene predlaže sljedeće: “Potrebno je kategorizirati obveznike doprinosa prema visini ukupnih prihoda za prethodnu godinu, uzeti u obzir i prosjecni broj radnika koje poduzeće zapošljava pa na temelju toga odrediti osnovice za obračun doprinosa za zaposlene direktore.” | Djelomično prihvaćen | U slučaju kada bi se obveza doprinosa za osiguranike utvrđivala prema ostvarenoj dobiti trgovačkog društva u kojem su članovi uprave takav način utvrđivanja obveze doveo bi u pitanje mogućnost ostvarivanja prava iz obveznih osiguranja za određene kategorije osiguranika. U obzir je potrebno uzeti i činjenicu da se dobit ne utvrđuje na mjesečnoj razini (u obliku mjesečne plaće) već uvijek na godišnjoj razini i to nakon isteka godine, što znači da prava iz zdravstvenog osiguranja (primjerice pravo na novčanu naknadu radi privremene nesposobnosti za rad) ne bi bilo moguće ostvariti u trenutku kad postoje okolnosti na kojima se ta prava temelje. Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 83 | HGK | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Vezano uz članak 8. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, Udruženje metaloprerađivačke industrije i Udruženje male brodogradnje u Hrvatskoj gospodarskoj komori ističu kako se propisivanje minimalne plaće za direktora mikro i malih tvrtki ne podržava jer takve tvrtke prvih godina gotovo ne ostvaruju dobit i direktori često rade bez plaće pokušavajući stati na noge i platiti sve obveze (mirovinsko, porez, prirez, zdravstveno, poticaje za zapošljavanje, i druge). Također vezano za predmetni članak Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima daje se mišljenje članica HGK računovodstvene djelatnosti: "U vidu akcijskog plana za rasterećenje poduzetnika članice smatraju neprihvatljivim povećanje osnovice svih direktora i izjednačavanje sa samostalnom djelatnošću obrta koji plaćaju porez na dobit. Navedeno se obrazlaže time da su obrtnici „dobitaši“ oni koji imaju prihod najmanje 3 mil. kuna te se s njima pokušava izjednačiti sve članove uprave/direktore. Drugim riječima, i onaj mikro poduzetnik koji ostvaruje godišnje do 120.000 kn (takvih je prema podacima Fine u 2017.g. bilo 36.000!) morao bi plaćati doprinose na trenutnu osnovicu od 8.822,00 kn koja se od naredne godine povećava (prema objavljenim podacima DZS-a na 9.271,90 kn!), a to je za te mikro poduzetnike nemoguće iz ostvarenih prihoda ispuniti (ne uzimajući u obzir i ostale troškove). To znači masovno zatvaranje tvrtki ili blokade računa tvrtki. Jednostavnom računicom vidljivo je da bi tvrtka mogla ispuniti navedene kriterije potrebno je minimalno oko 360.000 kn prihoda godišnje, što bi značilo da se ovim potezom brišu sve tvrtke „mali porezni obveznici“ van sustava PDV-a obzirom ne bi mogli ispuniti svoje zakonske obveze. Slijedom navedenog, traži se brisanje sporne odredbe nacrta izmjena zakona o doprinosima radi pogubnih posljedica na mikro poduzetnike." Vezano uz predmetno daje se i izdvojeno mišljenje članica računovodstvene djelatnosti te se navodi kako se direktori mikro i malih poduzeća ne mogu uspoređivati s direktorima velikih trgovačkih društava te stoga osnovicu za obračun doprinosa treba uskladiti s istim, odnosno sukladno prihodima društva, a i naravno prema broju zaposlenih. U pojedinim malim društvima, direktor je ujedno i vlasnik i član uprave i jedini zoposleni s obzirom da nema dovoljno prihoda ili potrebe za njegovim uslugama na tržištu da bi mogao zaposliti veći broj radnika (zbog vrste posla koji obavlja zbog tek novootvorenog društva i pokretanja posla itd...) te se predlaže da se direktorima izjednači osnovica za obračun i plaćanje doprinosa s obrtnicima, po trenutnim pragovima na sljedeći način: - do 300.000,00 kn prihoda– osnovica = minimalna osnovica 3439,80 kn - iznad 300.000,00 do 3.000.000,00 kn prihoda – osnovica 5213,00 kn - preko 3.000.000,00 kn prihoda – osnovica 8822,00 kn.“ | Prihvaćen | U slučaju kada bi se obveza doprinosa za osiguranike utvrđivala prema ostvarenoj dobiti trgovačkog društva u kojem su članovi uprave takav način utvrđivanja obveze doveo bi u pitanje mogućnost ostvarivanja prava iz obveznih osiguranja za određene kategorije osiguranika. U obzir je potrebno uzeti i činjenicu da se dobit ne utvrđuje na mjesečnoj razini (u obliku mjesečne plaće) već uvijek na godišnjoj razini i to nakon isteka godine, što znači da prava iz zdravstvenog osiguranja (primjerice pravo na novčanu naknadu radi privremene nesposobnosti za rad) ne bi bilo moguće ostvariti u trenutku kad postoje okolnosti na kojima se ta prava temelje. Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 84 | HOK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Prijedlog ukidanja doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu ostavlja nejasnim hoće li obrtnici koji ostvaruju sva prava iz radnog odnosa radom u svom obrtu i dalje imati pravo na naknadu za ozljedu na radu i naknadu za slučaj nezaposlenosti. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije predmet Zakona o doprinosima budući se prava po uplaćenim doprinosima utvrđuju drugim zakonima. |
| 85 | HOK | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Hrvatska obrtnička komora pozdravlja inicijativu kojoj je svrha spriječiti zlouporabu propisa mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, međutim protivimo se prijedlogu povećanja koeficijenta s 0,65 na 1,1 u izračunu mjesečne osnovice za obračun doprinosa. Sprječavanje zlouporabe potrebno je provesti izmjenama pozitivnih propisa izvan okvira porezne reforme, s obzirom da ovakav prijedlog predstavlja dodatno administrativno i veliko financijsko opterećenje svim poduzetnicima koji rade u skladu sa zakonom, a osobito onima koji tek započinju svoj poduzetnički poduhvat. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 86 | Hrvatski nezavisni izvoznici softvera | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 1. Ukidanje 2,2% doprinosa uz povećanje 1,5% za HZZO je krajnje razočaravajuće. Obzirom na to koliko se piše i priča o odlasku ljudi i kako smo nekonkuretni u tom segmentu, zaista smo očekivali više. Ovo je gotovo, mogli bismo reći - smiješno. Zdravstvo je neučinkovito i neefikasno i ne bi bilo dosta ni da poduplate doprinose. No, reforme se NE provode. 2. ovo "smanjenj" troška rada neće dovesti do povećanja neto plaća. Nikada. Neto plaće će rasti jer tržište rada tako diktira, ali ne zbog ove mjere. Također, treba reći da su u RH oko 80% poslovnih subjekata mikro poduzetnici, oni s do 9 zaposlenika. A među njima je i direktor. I tako će se trošak plaća za 8 radnika smanjiti za prosječnih 70 kn, što je na njih 8 oko 560 kn mjesečno, a koliko će se povećati doprinosi za direktora prema ovom Vašem prijedlogu zakona? Nešto više od toga, zar ne? Ubrat ćete na kraju više, a ne manje, stoga nemojmo pričati o uštedama. Naravno, apsolutno smo protiv osnovica za doprinose direktorima općenito, a pogotovo ne podržavamo predloženo povećanje. Našim start up tvrtkama to je otegotna okolnost. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Ostali komentari su primljeni na znanje. |
| 87 | Hrvoje Dukić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Poštovani, Radim u dvije tvrtke na pola radnog vremena i plaća mi je veća od minimalne u obje tvrtke. Uredno odradim svojih 40 sati tjedno i za to platim poreze i doprinose. Ujedno sam i direktor u jednoj od te dvije pa Vas sad pitam zbog čega bi trebao biti kažnjen većim doprinosima u toj tvrtki koga ja to varam? Hoću li ja u redu za čekanje kod doktora vikati da sam direktor pa ići preko reda mislim da ne. Stvarno neozbiljan prijedlog zakona. Znači direktori koji rade na osam sati u tvrtki ili tvrtkama nemaju obvezu većih doprinosa po novom prijedlogu zakona a ne samo oni zaposleni u toj tvrtki u kojoj su direktori. Država ne smije braniti rad u više tvrtki kad zakon o radu to dozvoljava. S poštovanjem | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. |
| 88 | Hrvoje Kusulja | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 8. | Poštovani, smatram da ovaj članak nije uredu te da su članovi uprave ili izvršni direktori ovim pute diskriminirani za razliku od ostalih radnika. Također imati će veliki efekt na mikro poduzetnike i općenito smatram da je ovo mjera uništavanja malih tvrtki. Osim toga, druga situacija, zašto netko nebi imao 4 tvrtke u kojoj je svakoj zaposlen na 2 radna sata dnevno kao direktor.., i da za svaku plaća 1.1. mislim da je skroz nepravedno. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 89 | Hrvoje Maračić | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 1. | - | Primljeno na znanje | Komentara nema. |
| 90 | Hrvoje Šavor | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Oni koji žele biti zlorabitelji u bilo kom obliku - bit će sa i bez povećanja nameta i propisivanja posebnih "pravila igre" ostalima nama. Upustio sam se u poduzetništvo s idejom o proizvodnji proizvoda u RH gdje se većina tih proizvoda izvozi u EU. Početna investicija je bila isključivo moje znanje i znanje mojih bližnjih, vrijeme (moje osobno) i 20 000 kn kapitala na računu. Kako bi proizvodnja dostigla potrebni kapacitet za pravi izvoz u smislu većih količina potrebno je investirati u sam "stroj" za proizvodnju i plan je bio doslovce tri godine raditi na minimalnim troškovima i štedjeti sav novac kako bi se investiralo u "stroj" te dovesti poslovanje na nivo koji sam planirao. Štedjeti znači isplaćivati si minimum minimuma plaća, bez ikakvih drugih investicija osim u sirovine, poslovni softver je programirala supruga, dogovor sa računovođom o minimalnoj naknadi od par sto kn mjesečno, vlastiti poslovni prostor s minimalnim iznosom najma, vlastiti auto s minimalnim putnim troškovima od par sto kn mjesečno itd itd itd... Dakle bio sam se spreman odreći se svega, živjeti praktički na teret supruge...da bi projekt uspio. Da su ova uvjetovanja o minimalnoj plaći bila na snazi u momentu otvaranja firme 100% garantiram da ne bi doveo tvrtku u ovu fazu u kojoj je danas - a to je da nas od "stroja" dijeli doslovno par mjeseci, nakon čega slijedi zapošljavanje osobe (ako ne i više njih) i slično. Ništa me u ovom mom projektu ne veže posebno za Republiku Hrvatsku s obzirom da se i ovako radi isključivo o mom znanju, mojoj ideji. Proizvod mogu proizvoditi bilo gdje, dapače ozbiljno sam namjeravao i bez ovog zakona otvoriti "podružnicu" u inozemstvu tamo negdje u budućnosti u narednih 5 godina (ali nastaviti poslovati u RH). Sada razmišljam u smjeru da mi je dosta ovakvih situacija gdje je nesigurnost/nestabilnost na tržištu uzrokovana zakonodavstvom te da pokrenem cijelu priču u inozemstvu. Brand već imamo, i poprilično je poznat i vani :) pa će biti lakše. | Prihvaćen | Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. |
| 91 | HRVOJE ŠIMIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Ovo je uvođenje plaćanja koncesije na poduzetništvo u iznosu od 50000,00 kn po glavi po poduzetnika, bez obzira je li netko stekao dohodak (dobit) ili ne. Obvezno zdravstveno osiguranje je ustavna kategorija zajamčena člankom 59. Ustava RH i dostupno je svim građanima Republike Hrvatske neovisno o njihovoj starosnoj dobi, obrazovanju ili radnom statusu.pod jednakim uvjetima. Prema članku 51 Ustava RH proizlazi da podmirivanje javnih troškova u kojoj sudjeluju svi građani Republike Hrvatske isključivo određeno gospodarskim mogućnostima građana, a ne prema radnom mjestu, stoga i ovakva postojeća definicija je neustavna da netko paušalno mora sudjelovati u podimirenju javnih troškova u unaprijed definiranom iznosu neovisno o svojim gospodarskim mogućnostima | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Budući da sustavi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja počivaju na načelu uzajamnosti i solidarnosti, a polazeći od ustavnog načela jednakosti i pravednosti te obveze da svatko doprinosi financiranju općih i društvenih potreba sukladno svojoj ekonomskoj snazi, ne prihvaća se prijedlog o jedinstvenoj osnovici za obračun doprinosa za sve osiguranike. |
| 92 | Igor Gorta | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Postovani, kao suvlasnik j.d.o.o., koji funkcionira na principu male obiteljske tvrtke sa ukupno nas troje zaposlenih, znam sto sve prolazimo da bi si skupili za mjesecnu isplatu place. Nismo zeljeli otici izvan zemlje u potrazi za boljim zivotom, nego smo odlucili ostato ovdje, placati sve moguce doprinose, poreze, izmisljene namete, boriti se sa inspekcijama koji su spremni pisati kaznu za krivo napisano veliko ili malo slovo, prolaziti kroz surovu i bespotrebnu birokraciju. Ovakav jedan potez s Vase strane ce sigurno dovesti do zatvaranja kako naseg tako i 90% malih i mikro tvrtki. Ali cu Vas morati razocarati jer opet necu otici izvan drzave, ostajem ovdje i garantiram Vam imenom i prezimenom da cu i dalje raditi posao koji radim ali ovaj puta na crno, neregistriran, bez ikakvih doprinosa, poreza i davanja. Nece vise biti inspekcijskih nadzora, jer moja tvrtka vise nece postojati, znaci ja Vam vise necu puniti drzavni proracun. Jedino sto Vam preostaje je kazniti me za rad na crno, na to sam spreman, slobodno koliko god zelite, ali nazalost naplatiti se mozete iz nicega, jedino sto imam je automobil star 16 godina, slobodno ga uzmite jer ionako nece proci tehnicki sljedece godine. Lijepo Vas pozdravljam. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Ostali komentari su primljeni na znanje. |
| 93 | IGOR MARIČIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Poštovani predlagatelji zakona, vezano uz predloženo povećanje osnovice za davanja članova Uprava i direktore trg.društava, smatram da navedeni razlog spriječavanja zlouporaba nije u ovom slučaju dovoljno jak. Spriječavanje zlouporaba se ne bi smjelo provoditi na način penalizacije velike većine u odnosu na izrazitu manjinu onih koji zlorabe sustav. Stoga mjere suzbijanja trebaju biti adresirane na one koji zlorabe a ne na povećanje troškova velikom broju trg.društava. U ovom slučaju se ne radi o velikim poduzećima već tisućama i desecima tisuća mikro poduzeća kojima je udjel troškova poput plaća direktora relativno velik u njihovim troškovima i nerazmjerno će ih opteretiti i otežati poslovanje. Na žalost, puno smo puta vidjeli da se zbog nekolicine prekršitelja mijenjaju zakoni koji su pooštravali i poskupljivali uvjete poslovanja svima umjesto da se nađu zakonska i operativna rješenja kako efikasnije sankcionirati samo prekršitelje. Takva praksa nas je dovela do prereguliranosti i opterećenja kakve zemlje u konkurentnom okružju ne poznaju. Na koncu, nerazmjernost ove mjere će se očitovati i na način da se može očekivati veći negativan učinak ove mjere na veliku bazu malih/mikro poduzetnika (usljed zatvaranja trgovačkih društava, seljenja njihova poslovanja u druge, konkurentnije zemlje ili pak ostalih legalnih i nelegalnih evazija) u odnosu na željene pozitivne učinke na malu bazu onih koji nešto zlorabe. U konačnici ćemo svi biti gubitnici - kroz odljev ljudi i posla u konkurentnije inozemstvo, kroz manje prihode proračuna a veće troškove za trg.društva i kumulativno opterećeniju regulativu. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 94 | Igor R. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Koje su to "zlouporabe" koje se spominju? Ako postoje neki prihodi koji se ne pravdaju troškovima poput plaće i doprinosa, na njih se plaća porez na dobit i još kod isplate porez na kapitalnu dobit, pa ista svota opet dolazi u proračun samo kroz drugi porez. Koefcijenti na tu plaću su već usklađeni sa onima običnih obrtnika koji utvrđuju dobit jer su oba 0,65 (baš ovaj koeficjent koji želite povećati je već povećan 2016. NN 115/16 iz istog razloga). Ovdje se izgleda u objašnjenju brkaju pojmovi "obrta" i "samostalnog zanimanja" (članak 66 starog Zakona). Izjednačiti koeficijent sa samostalnim zanimanjem značilo bi izjednačiti sve mikro poduzetnike (uključujući i tek osnovane) sa odvjetnicima, javnim bilježnicima i profesionalnim sportašima, koji se registriraju u toj kategoriji i koji posluju po drugim pravilima (između ostalog i po usklađenim minimalnim cijenama koje utvrđuju komore što nema veze sa poduzećima na tržištu i poslovanjem u realnom sektoru gdje se proizvodi cijene onoliko koliko je kupac voljan platiti za njih). | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 95 | Igor R. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Poduzetnička plaća od 10.000 kn bi uništila poduzetništvo u RH. Da ne mislite da pretjerujem, evo brojki iz Godišnjih Financijskih Izvještaja za 2017 godinu: 36.000 subjekata koji su predali GFI imali su do 120.000 kn prihoda (to je takva plaća za 12 mjeseci, dakle bez ijedne kune ostalih troškova). Tih 36.000 subjekata (ne treba ni napominjati da je veći dio njih tek osnovan i tek kreće u poslovanje, a ovime ga nikad neće ni pokrenuti) predstavlja jednu trećinu svih subjekata koji su predali GFI: trećina gospodarstva su takvi mikro i mali poduzetnici, a kada se ubroje bilo kakvi dodatni troškovi prostora, nabave materijala, radi se sigurno o polovici doo i jdoo poduzeća koje bi ovim potezom iz male granične dobiti poslali u čisti gubitak... Po drugim zakonima: ako subjekt ne isplati jednu plaću, po zakonu sam subjekt mora pokrenuti blokadu vlastitog računa. Dakle, natjerati ćete male i nove firme da isplaćuju ogromne plaće direktoru-vlasniku (najčešće jedinom zaposleniku), ovi će radi toga ući u blokadu i propasti. Zatim će se vlasnik prijaviti na zavod za nezaposlene (+1 nezaposleni umjesto jedne čisto radno aktivne osobe), pa će mu država plaćati naknadu za nezaposlene (po tromjesečnom prosjeku obračunate plaće od 10.000 kn), a on će možda i dobiti prijavu radi neisplate plaće (sebi) što je kazneno djelo. Takvu opisanu situaciju ćemo imati u barem 30.000 slučajeva, a valjda je svima jasno da to znači i 30.000 nezaposlenih više? | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 96 | Ines Deranja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Zakonodavac je najodgovorniji za pojavu prijava direktora na nepuno radno vrijeme kada je prvi puta uveo osnovicu plaćanja doprinosa direktorima prema koeficijentu 0,65. I sada tu pojavu, koju je sam prouzročio, želi "sankcionirati". Otužno! Kako ne shvaćate da je koeficijent 0,65 već bio preteško breme poduzetnicima pa su pribjegli skraćivanju radnog vremena da svedu trošak na mjeru koju mogu "podnijeti"! A vi sad izmišljate nova pravila, kome 1,1 a tko ostaje na 0,65! Bilo bi smiješno, da nije istinito! | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 97 | Ines Deranja | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Već je i "prvo" propisivanje osnovice za plaću člana uprave, izvršnog direktora i upravitelja zadruge, u prethodnim izmjenama Zakona o doprinosima bilo pretjerano, a ovo sada je ravno katastrofi! Zašto se Zakon o doprinosima uopće "miješa" u propisivanje osnovica kod obveznika kojima je rad definiran ugovorom, pravilnikom, kolektivnim ugovorom ili nekim drugim normama? Bilo bi mi jasno da se u takvim slučajevima propisuje najniže mjesečne osnovice za uplatu doprinosa i ništa više, a sve ostalo da se prepusti regulatornim mehanizmima tržišta, kada već imamo i Zakon o minimalnoj plaći. Druga su kategorija obveznici koji ne isplaćuju plaću (za primjer: obrtnici) pa se nešto treba propisati, ali nešto razumno. Ovako ispada da je država maćeha i da se "miješa" u poslovanje svim poduzetnicima koji stvaraju vrijednost. Nadalje, sama država nije poduzetnik (iako je poslodavac) da može u nebesa dizati plaće i druga materijalna prava zaposlenicima u državnim i javnim službama na teret naših grbača pa to onda osjećamo u obliku ovakvih "poreznih reformi". Pročitala sam u novinama da nitko ne traži da treba uvećavati plaće direktorima, nego samo koristiti propisanu osnovicu za obračun doprinosa. Možda ljudima koji ne razumiju porezni sustav (u širem smislu) ovo ne izgleda tragično, ali nama kojima je to zanimanje izaziva suze u očima. Koliku će imati mirovinu direktori ukoliko ovakav prijedlog prođe? Da li prema osnovici za uplatu doprinosa ili stvarnoj plaći? Nadalje, da li znate da u mirovinsku osnovicu za izračun iznosa mirovine ne ulaze plaće kojima neto nije isplaćen? (Pokušajte dobiti odgovor od HZMO savjetnika kako se u tom slučaju ispunjava tablica 01/11 pa će vam sve biti jasno). Inzistirajte saznati sve o neto isplati plaće, što ako nije isplaćena, a doprinosi su plaćeni (oznaka primitka 0041 na stranici B obrasca JOPPD). Zar nema u tom slučaju utjecaja što su doprinosi uplaćeni u proračun? Kako je moguće da nema? To je ravno lopovluku! Da zaključim, problem je puno širi od samog problema s osnovicom plaće koju nam ova "porezna reforma!" želi nametnuti i posljedica koje će biti daljnji pad poduzetničke aktivnosti i novi val iseljavanja iz zemlje. Čestitam Vladi! | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. Ostali komentari su primljeni na znanje. |
| 98 | IVA LEVANIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Ne slažem se s predloženom promjenom. Kao mikro poduzetnik radim više od 12 sati dnevno da bi zaradila manje od 300.000 kn godišnje, bez ikakvog godišnje i bolovanja. Prema predloženim izmjenama, onemogućeno mi je sada zaposliti neku osobu da se rasteretim, budući da ću sebi morati isplaćivati plaću od 10.000 kn. Kod započinjanja poslovanja odabrala sam osnovati doo a ne obrt, upravo zbog manjih početnih troškova doprinosa. Gledajući i iz one perspektive, svatko tko započinje posao mora imati "sa strane" sredstva da namiri državu, radio ili ne. Kada se čovjek upušta u posao, upušta se u rizik. Umjesto da se potiču ti isti koji riskiraju u težnji da si osiguranju egzistenciju, ovako im se još dodaje jedna uteg. Prema predloženim izmjenama može se zaključiti da i oni koji imaju jednog ili dva zaposlena, neće si iste više moći priuštiti jer će sebi morati dignuti plaću. Također je za zaključiti da neće biti tih koji će otvarati doo zbog ogromnih startnih troškova za državu. Mislim da nitko nije razmotrio posljedice koje će ova predložena izmjena imati na mikro poduzetništvo. S druge strane, da li je uzeto u obzir da tih npr. mojih 300.000 kn godišnje prihoda ne mora biti i 300.000 kn godišnje primitaka? Tko će mi plaćati uslugu kada su mi mahom klijenti mikro poduzetnici koji će se naći u istoj situaciji? A i ja i oni ćemo morati imati likvidna sredstva koja ćemo morati preusmjeriti u državu! Sramotno je direktore malih poduzeća tretirati kao lopove koji si ne isplaćuju plaću. Ovim će nam se onemogućiti da, kao dobri gospodarstvenici, prvo podmirimo radnike i vjerovnike, a onda sebe i svoj dohodak. Smatram da je ova mjera anti poduzetnička i da joj nije cilj spriječiti tzv."zlouporabe" od strane direktora lopova u malim tvrtkama, već je to izgovor za nesposobnost vlade da poticanjem gospodarstva poveća prihode proračuna te je našla jedini preostali sektor gospodarstva gdje još može ubrati sredstva za gašenje požara u državnom proračunu. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 99 | Ivan Capan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U Hrvatskom pravnom i poreznom sustavu zadržana je praksa iz stare Jugoslavije da su kazne drugačije za doo i za fizička lica. Nekad kad su pravne osobe mogle biti samo velike državne tvrtke, a obrti su mogli biti samo ljudi koji se bavimo nekim poslom. U vrijeme kad ad su to bile velike tvrtke sa puno zaposlenih, sa posebnim pravnom službama ta pravna norma je imala smisla. Danas više ne. Općenito često su kaznene odredbe pisane na način da se pravne osobe kažnjavaju nekoliko puta više nego fizičke osobe. I taj sistem propisivanja kazni je zadržan i danas nevezano što su doo često sa jednim dva zaposlena. Znam da je ovo malo skretanje sa teme, ali mislim da se i ovom slučaju u potpunosti ignorira postojanje malih doo sa jednim ili dva zaposlenih, da se kroz Hrvatsku pravnu i poreznu praksu kod kreatora zakona uporno inzistira na nekoj velikoj velićini. Male doo su najčešće registrirali ljudi koji iz nekog razloga nisu imali potrebne kvalifikacije da istu djelatnost obavljaju u obrtu. (trgovac nema trgovačku školu, pekar srednju pekarsku, frizerka majsotrki ispit) Sistem dozvoljene djelatnosti u doo je puno slobodniji i manje krut nego sistem obavljanja djelatnosti u obrtu i često ljudi nisu imali izbora već su registrirali doo. Po svemu je taj doo identičan obrtu, (ne mislim pravno) jedna mali poduzetnik (-ica) oslonjena na vanjsko knjigvodstvo bez ikakvih službi unutar tvrtke koje bi to obavljale. Koju nejednakost ovakav prijedlog zakona će izazvati navest ću na primjeru. Dvije frizerke jedna registrirana kao obrt i plaća doprinose u paušalu druga registrirana kao doo. Prva će plaćati dorpinosa 1195,00 kuna, druga će plaćati doprinosa cca 3600,00 kuna. Radi se o osobnom radu gdje nema velike akumulacije i gdje ta razlika značajno narušava tržišno natjecanje. Ako predlagatelj već želi izjednačiti ovo o čemu govori onda se može poslužiti financijskim granicama koje već postoje u raznim propisima RH, tako da direktori imaju različite plaće u ovisnosti o prihodu tvrtke veličine tvrtke broju zaposlenih i ostalo. Moj prijedlog je da se naprave tri grupe kao kod obrtnika: A) Prihod do 300 000,00 kuna neka doprinosi budu jednaki paušlanim doprinosima kod obrta B) Prihod do 3 000 000,00 kuna neka doprinosi budu jednaki obrtničkim doprinosima C) Prihodi iznad 3 000 000 kuna neka doprinosi budu jednaki poduzetničkoj plaći Granica od 3 000 000 kuna je granica u kojoj obrtnik mora prijeći na dvojno računovodstvo, i na poduzetničku plaću i u tom segmetnu doo mogu plaćati manji doprinos. Granica od 3 000 000 kuna je i granica u sustavu PDV-u, sa prijelaz na naplaćenog na primljeni. Granica od 3 000 000 kuna je i granica u sustavu poreza na dobit. Do 3 000 000 kuna stopa je 12 % preko 3 000 000 kuna je stopa od 18 %. Ovaj prijedlog korekcije zakona u mnogome će izjednačiti tržišne uvjete neovisno o načinu registracije. | Djelomično prihvaćen | U slučaju kada bi se obveza doprinosa za osiguranike utvrđivala prema ostvarenoj dobiti trgovačkog društva u kojem su članovi uprave takav način utvrđivanja obveze doveo bi u pitanje mogućnost ostvarivanja prava iz obveznih osiguranja za određene kategorije osiguranika, a to se posebno odnosi na one osiguranike koji ne bi ostvarili dohotke ili bi ti dohoci bili niži od određenog iznosa. U obzir je potrebno uzeti i činjenicu da se dobit ne utvrđuje na mjesečnoj razini (u obliku mjesečne plaće) već uvijek na godišnjoj razini i to nakon isteka godine, što znači da prava iz zdravstvenog osiguranja (primjerice pravo na novčanu naknadu radi privremene nesposobnosti za rad) ne bi bilo moguće ostvariti u trenutku kad postoje okolnosti na kojima se ta prava temelje. Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 100 | Ivan Jovanovac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Poštovani, Vlasnik sam arhitektonskog projektantskog ureda(j.d.o.o.) niti godinu dana. Jedini sam zaposlen u firmi na puno radno vrijeme i svaki mjesec uredno izvršavam sve obaveze prema državi. Ministar Marić izjavljuje u pressici da poduzetnici, iz kategorije u koju i sam pripadam, neće osjetiti skoro nikakvu promjenu. Međutim, članak 11 priča drugu priču. U slučaju da ovakav zakon dođe na snagu, meni se doprinosi povećavaju duplo. Što je istina? Firmu sam otvorio jer volim to što radim i jer želim to raditi tu, u Hrvatskoj. Iskreno se nadam da ćete nakon svih konstruktivnih kritika ovdje prilagoditi promjene stvarnoj situaciji, jer u suprotnom mogu početi razmišljati o zatvaranju firme. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 101 | Ivan Sabol | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Puno se buke diglo oko ovog prijedloga u medijima ali pretežno je "vikanje" bez rasprave pa bih želio dodati svoje viđenje ako to nekom pomogne. Ako je do mene kao laika što se tiče vođenja svoje tvrtke došlo sa više strana raznih smicalica kako zamuljati plaćanje doprinosa ali i poreza onda je valjda došao taj isti ili sličan glas i do "države" pa se valjda nešto mora i poduzeti. Svima je nacionalni sport prikazivanje nižeg prihoda/prometa/dohotka kako bi se na to manje platilo doprinosa/poreza a zadržalo što više u džepu. Dio tih smicalica je naravno i zakonit jer je nemoguće zakon napisati kako bi se sve rupe pokrile, no valjda je legitimno da zakonodavac nakon što uoči neku rupu tu rupu krene i sanirati ako je signifikantna? S druge strane ovo savjetovanje treba omogućiti zakonodavcu uvid u "drugu stranu" kako ne bi napravio veću grešku popravljajući mali propust. Stoga bi komentari trebali biti više argumentirani i konstruktivni nego "iz afekta". Svima je jasno da najveći broj poduzetnika radi legalno i da bi forsiranjem predloženih doprinosa stvarno morali zatvarati firme jer nisu mali zbog muljanja nego jer nisu narasli. No prijedlog zakona nije da se njih našteti, već da se spriječe zloupotrebe. Stoga bi u prijedlog trebalo uvesti možda samo 2-3 dodatna kriterija kome se taj novi koeficijent propisuje. Naime, ako "direktor" radi za minimalac a zapravo izvlači dobit iz firme da si na ruke isplati razliku do plaće koju stvarno želi onda to pretežno radi kako bi različitim poreznim tretmanom dohotka i dobiti spremio više sebi a da mu svi ostali plate zdravstveno, školovanje djece i slično. Dakle na teret svih ostalih poštenih građana koji ispadaju glupi jer se ne snalaze i oni tako. U tom slučaju dovoljno je reći da se koeficijent povećava samo ukoliko se iz firme izvlači dobit. Ako firma dobit ne izvlači nego je koristi za daljnji rast onda koeficijent ne bi trebao rasti. Time se većina kritika po medijima automatski neutralizira jer su svi oni istinski mali pošteđeni i mogu raditi dalje kao i do sad. Naravno uvijek ostaje problem izvlačenja love na ne tako evidentne (i agilne) načine ali to ne bi trebalo opterećivati zakon o doprinosima. Npr čujem da je fora otvoriti firmu i onda sam od sebe iznajmljivati poslovni prostor (tj sobu u stanu u kojem živi) kako bi firma imala malu dobit a vlasnik veliku zaradu koja se oporezuje kao prihod on nekretnine sa opet povlaštenim poreznim tretmanom. Dobra fora i sve legalno a pošteni uplatitelji su blesavi jer se tog nisu sjetili sami. Možda se može zakrpati da ako firma posluje sa vlasnikom ili rodbinom kao privatnim osobama onda kriterij raste? Koeficijent također ne bi trebao rasti niti prvih 1-3 godine uz (prethodni uvjet) dok je firma u povojima i kad im treba maksimalno pomoći (tj poticati poduzetništvo), no treba onemogućiti da se svakih 1-3 godine samo prebacuje poslovanje na "novu firmu" i više od predviđenog koristi olakšica a kako to zakrpati nek smisli neko pametniji. (Sad je to "all the rage" fora sa PDVom jer je ama baš svaki kafić na moru eto baš novootvoreni i izvan PDVa) Također, koeficijent ne bi trebao rasti ako taj direktor/vlasnik već iz nekog drugog izvora nema uplaćeno barem toliko zdravstvenog iz drugih izvora, npr radi na slično plaćenom poslu u drugoj firmi. U tom slučaju već uplaćuje dovoljno doprinosa, pola u jednoj i pola u drugoj pa ga ne treba penalizirati da plaća 1,5x. I to naravno uz rezervu da si taj isti zapravo ne isplaćuje neproporcionalni iznos iz svoje firme sa strane na ruke. A svi oni koji se pitaju zašto su direktor-radnik i obični radnik u toliko različitim položajima je evidentno jer samo prvi ima pristup i mogućnost spremit novac firme sa strane dok drugi nema. Ne znam čemu toliko čuđenje? Da rezimiram, ako lova iz firme curi u privatne džepove s ciljem da se izbjegnu doprinosi onda koeficijent raste, ako novac ne curi ili nema što curiti onda koeficjent ostaje isti. Mali zaštićeni, a "agilni" naglo plaćaju kao i svi ostali bez korištenja rupa u zakonu. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Ostali komentari su primljeni na znanje. |
| 102 | Ivana Granić | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 11. | Članak 37. stavak 2. treba ostati 0,65, eventualno povećanje koeficijenta 1,1 može biti za VELIKE tvrtke koje imaju velike prihode i mnogo zaposlenih. Mikro i mali poduzetnici nemaju mogućnosti, pogotovu na početku poslovanja za plaćanje tolikih prihoda. Nikako se ne smije izjednačavati mikro i mali poduzetnik sa velikim poduzetnikom. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 103 | Ivana Surjan Mitrović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Predlažem da se direktorima izjednači osnovica za obračun i plaćanje doprinosa s obrtnicima, po trenutnim pragovima na način: do 300.000,00 prihoda - osnovica 3208,00 do 3.000.000,00 prihoda - osnovica 5213,00 preko 3.000.000,00 prihoda - osnovica 8822,00 Vlasnica sam j.d.o.o.-a koji u prosjeku mjesečno fakturira 5.000,00 kn. Ovim prijedlogom Zakona firme poput moje bile bi prisiljene na likvidaciju. Vjerujem da to nije bio cilj ovog prijedloga izmjene Zakona. Jedini fer način propisivanja minimalne osnovice za direktore bi bio prema ukupno ostvarenim prihodima, usklađeno s vlasnicima obrta. | Nije prihvaćen | U slučaju kada bi se obveza doprinosa za osiguranike utvrđivala prema ostvarenoj dobiti trgovačkog društva u kojem su članovi uprave takav način utvrđivanja obveze doveo bi u pitanje mogućnost ostvarivanja prava iz obveznih osiguranja za određene kategorije osiguranika. U obzir je potrebno uzeti i činjenicu da se dobit ne utvrđuje na mjesečnoj razini (u obliku mjesečne plaće) već uvijek na godišnjoj razini i to nakon isteka godine, što znači da prava iz zdravstvenog osiguranja (primjerice pravo na novčanu naknadu radi privremene nesposobnosti za rad) ne bi bilo moguće ostvariti u trenutku kad postoje okolnosti na kojima se ta prava temelje. |
| 104 | IVANKA PETROVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Pitala bih zakonodavca, je li ikada pročešljao statistike ( GFI) mikro poduzetnika gdje je sam vlasnik društva zaposlen ili ima do pet zaposlenih radnika? Savjetujem im da prvo uđu u poslovanje tih tvrtki, pa da onda sagledaju situaciju. Ukoliko uopće znaju što gledati. Uvidit će da mnoge od tih tvrtki jedva preživljavaju i sa ovakvim davanjima kakva već imamo. Umjesto da se stimulira malo poduzetništvo sa rasterećenjem raznih nameta, te smanjenjem doprinosa, imamo prijedlog koji će uništiti kompletno malo poduzetništvo, ako ne i srednje poduzetništvo. Gospodo, koji je Vama cilj? Zar zaista težite tome da se svi ili odselimo ili da kopamo po kontejnerima, koji su ionako već uzurpirani od umirovljenika? Gospodo zakonodavci, zakunite se da nemate pojma o tome što nama predlažete, ili zaista svjesno uništavate sve što se da uništiti? Koliko malih poduzetnika ima obitelj, ima djecu koja se još školuju, ima mlade ljude, djelatnike, koji su tek uposlili u svoje male tvrtke i koje pokušavaju kroz rad osposobiti za novo, zdravo društvo ove zemlje? Zašto nam to uskraćivate? Zašto nas ubijate u pojam sa svojim nakardnim i suludim zakonima? Ako želite išta dobro ovoj jadnoj državi onda budite primjer bar jednom, i bar u nečemu. Odreknite se svojih privilegija koje niste zaslužili. Niste, jer ne činite ništa dobroga za svoj mali narod. | Primljeno na znanje | Komentari su primljeni na znanje. |
| 105 | Ivanka Renac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA | Kritike na predložene izmjene i dopune Zakona o doprinosima prvenstveno se odnose na povećanje koeficijenta za utvrđivanje osnovice za plaćanje doprinosa onih osiguranika koji s poslodavcem imaju sklopljen ugovor o radu na nepuno radno vrijeme a istovremeno su kod tog istog poslodavca članovi uprave ili direktori TD. Sve to kako bi se povećanjem, odnosno određivanjem koeficijenta spriječile uočene zloporabe kojih zapravo nema nego se koriste zakonski dopuštene forme. Ipak, treba priznati da je zbog takve "snalažljivosti" određenog broja osiguranika, potrebno urediti sustav. U tom smislu iznosim slijedeći prijedlog: 1. Da se osnovica za plaćanje doprinosa za osiguranike koji s poslodavcem imaju sklopljen ugovor o radu bilo na puno ili na nepuno radno vrijeme a istovremeno su kod tog poslodavca članovi uprave ili direktori TD, utvrđuje primjenom koeficijenta 0,65. 2. Iznimno, ako ja za takvog osiguranika ugovorom o radu ugovorena bruto plaća veća od osnovice koja se dobije primjenom propisanog koefijijenta, doprinosi se plaćaju na osnovicu iz ugovora o radu. 3. Za sve osiguranike za koje se osnovica za plaćanje doprinosa utvrđuje temeljem propisanih koeficijenata, za vrijeme privremene nesposobnosti za rad radi bolesti do 42 dana, propisati da se doprinosi obračunavaju na osnovicu umanjenu za 20%, odnosno da osnovica za plaćanje doprinosa iznosi 80% pune osnovice. Ovo iz razloga što su samostalni obveznici na određen način u nepovoljnijem položaju od velike većine drugih zaposlenika, odnosno poslodavaca u RH, za koje njihovi poslodavci za vrijeme bolovanja do 42 dana (ili do 7 dana ako se radi o invalidima), plaćaju takvu naknadu na umanjeni iznos plaće (umanjenje se kreće uglavnom od 10 do 30%). Samostalni obveznici su uglavnom i sami svoji poslodavci i sami svoji radnici. 4. U konzultaciji sa Ministarstvom poljoprivrede razmotriti mogućnost promjene koeficijenta sa 0,55 na 0,50 za samostalnu djeletnost poljoprivrede i šumarstva za obveznike poreza na dohodak i sa 0,40 na 0,35 za paušaliste. | Djelomično prihvaćen | 1. Prijedlog se prihvaća. Primjedbe pod 2. i 3. su povezane te se ne može prihvatiti prijedlog pod 3. jer je za zaposlene osnovica određena u visini plaće odnosno naknade plaće koja im se isplaćuje, a ne može biti manja od propisane najniže osnovice. Za radnika s većom plaćom, poslodavac plaća razmjerno veće iznose doprinosa, i obrnuto. Samostalnim obveznicima doprinosa osnovica ne ovisi o visini prihoda, ni o ostvarenom dohotku/dobiti, pa se za njih za sve mjesece provedene u osiguranju osnovica određuje na isti način. Kod njih osnovica ovisi o tome jesu li obveznici poreza na dohodak ili dobit, jesu li obrtnici, poljoprivrednici ili slobodno zanimanje, vode li poslovne knjige ili porez plaćaju paušalno, ali ne ovisi o iznosu ostvarene zarade. Zbog toga im je i u razdoblju prva 42 dana bolovanja osnovica jednaka kao u ostalim mjesecima. Komentari pod 4. ne može se prihvatiti obzirom na financijski okvir državnog proračuna. |
| 106 | Ivanka Renac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Prijedlog: 1. Da osiguranici koji s poslodavcem imaju sklopljen ugovor o radu na puno radno vrijeme a istovremeno su kod tog poslodavca članovi uprave ili direktori TD, plaćaju doprinose na osnovicu primjenom koeficijenta 0,65. Ako se radi o ugovoru o radu na nepuno radno vrijeme, osnovica za plaćanje doprinosa u tom slučaju ne može biti manja od minimalne bruto plaće propisane za RH. Ovakvim rješenjem izbjegle bi se neopravdane optužbe da netko zlorabi sustav. 2. Iznimno, ako je ugovorom o radu ugovorena veća bruto plaća od osnovice utvrđene primjenom propisanog koeficijenta, doprinosi se plaćaju na tu veću osnovicu. 3. Da svi samostalni obveznici koji plaćaju doprinose na osnovicu utvrđenu primjenom propisanih koeficijenata, za vrijeme dok se nalaze na bolovanju do 42 dana ili na bolovanju za koje naknada ide na njihov teret, plaaćaju doprinose na osnovicu umanjenu za 30%. Na takav način ovi osiguranici bi bili ravnopravni sa najvećom većinom poslodavaca koji za sebe i za svoje radnike dok su na takvom bolovanju također plaćaju doprinose na naknadu koja je manja od "pune plaće". Osim toga, nije ispravno da za vrijeme dok samostalni obveznik ne radi bude opterećen sa doprinosima kao i kad radi. Umanjenje od 30% odgovara umanjenju osnovice koja se primjenjuje kad osiguranik ima pravo na naknadu na teret sredstava HZZO-a prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju. 4. U konzultaciji sa Ministarstvom poljoprivrede razmotriti mogućnost smanjenja koeficijenta sa 0,55 na 0,50 za obveznike koji obavljaju samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva koji su obveznici poreza na dohodak i sa 0,4 na 0,35 za paušaliste. | Djelomično prihvaćen | 1. Prijedlog se prihvaća. Primjedbe pod 2. i 3. su povezane te se ne može prihvatiti prijedlog pod 3. jer je za zaposlene osnovica određena u visini plaće odnosno naknade plaće koja im se isplaćuje, a ne može biti manja od propisane najniže osnovice. Za radnika s većom plaćom, poslodavac plaća razmjerno veće iznose doprinosa, i obrnuto. Samostalnim obveznicima doprinosa osnovica ne ovisi o visini prihoda, ni o ostvarenom dohotku/dobiti, pa se za njih za sve mjesece provedene u osiguranju osnovica određuje na isti način. Kod njih osnovica ovisi o tome jesu li obveznici poreza na dohodak ili dobit, jesu li obrtnici, poljoprivrednici ili slobodno zanimanje, vode li poslovne knjige ili porez plaćaju paušalno, ali ne ovisi o iznosu ostvarene zarade. Zbog toga im je i u razdoblju prva 42 dana bolovanja osnovica jednaka kao u ostalim mjesecima. Komentar pod 4. ne može se prihvatiti obzirom na financijski okvir državnog proračuna. |
| 107 | Ivona Abramović | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 11. | Nisu svi poduzetnici VELIKI i imaju milijunske prihode, kako bi mogli isplatit tolike plaće. Većinski dio MIKRO poduzeća će ZATVORITI SVOJE FIRME jer ovakve namete NE MOGU podnijeti. Džabe svi poticaji, kad sutradan nitko ne bi mogao spajati kraj s krajem i naposljetku će doći do zatvaranja vlastite tvrtke. Jeli to cilj?? Što im vrijedi otvaranje tvrtke za "10 kn", ako ih kasnije čekaju ovakvi nameti vlastite države. Umjesto da se smanje porezna opterećenja kako bi se mogla isplatiti veća plaća radnicima, na ovaj način tjerate da mikro i male tvrtke najprije otpuste radnike, a zatim i zatvore cijelu tvrtku. Jadni oni što su dobili poticaj od HZZ-a misleći da im pokrivaju iznose doprinosa, kad ono, doprinosi dupli najednom, sramota. Smatram da je ovo potpuno pogrešno!! | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 108 | Jadranka Laub | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | 2. Sprečavanje zlouporabe riješiti će se na način da se prokuriste i članove društva stavi na istu osnovicu kao i izvršne direktore ili članove uprave. Ovako prokuristi koji stvarno obavljaju direktorsku funkciju prijavljuju se na minimalni osobni dohodak i to još na nepuno radno vrijeme, a članove obitelji koji su zaposleni kod drugog poslodavca imenuju se direktorima i osnivačima. Tu je problem, a nije problem u svim nano, mikro poduzetnicima koji uredno isplaćuju plaću po Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2018. godinu (NN 128/2017) u članku 19. Ovakvi direktori i članovi uprave ne zlorabe zakon i nije u redu da plaćaju danak za zlorabitelje (prokuriste i članove društva stalno zapoelslene u društu na minimalni osobni dohodak.. Nije u redu da se svi kažnjavaju i nazivaju zlorabiteljima. U koliko ste uočili nepravilnosti onda svakako i znate tko je zlorabitelj pa se njima i pozabavite. Ovo je vrlo jednostavno za rijšiti i ne vidim osnovu da se svi stavljaju u isti koš. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 109 | Jakov Dužević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Povećanje osnovice za obračun doprinosa na plaću direktora je direktni udar na pokretače poslovnih ideja, najrijeđe i najkorisnije vrste ljudi koje ovo društvo ima. Oni koji preuzimaju rizik da u ovom okruženju riskiraju svoju egzistenciju i započinju nešto kontra svih izgleda za uspjeh, ovime se značajno otežava poslovanje. Mnoge mlade tvrtke trenutno postoje kako bi barem osnivaču uspjelo staviti kruh na stol, a ovim propisima se upravo od tog kruha uzima još više. Ovim propisom ćete mnoge poduzetnike demotivirati i potaknuti da poslovanje presele u neku drugu članicu EU koja ima racionalnije uvjete za direktore. Ovim propisom ne izjednačavate uvjete direktorima trgovačkih društava i samostalnih obrta jer vođenje tvrtke ima značajno veće redovne troškove zbog troška vođenja financijskih knjiga. Činite pokretanje trgovačkih društava samo još više nepovoljnjijim. Očekujte da će manje nas sudjelovati u ovako otežanim uvjetima poslovanja i teže ćemo dolaziti do mogućnosti da omogućimo otvaranje onog prvog radnog mjesta nakon direktora osnivača. Potpuno promašen prijedlog. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 110 | Jasna Grgac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Na žalost, svaka promjena Zakona ne ide u korist razvoja malog poduzetnistva pa tako ni ova. Opterecujuci dodatno mikro i male poduzetnike otvara se mogucnost masovnog zatvaranja i propadanja istih. I ja kao poduzetnik početnik sad vec ozbiljno razmatram opciju odlaska iz zemlje trbuhom za kruhom jer kao samohrana majka i poduzetnik koji se bori da izdrzi i prezivi iz mjeseca u mjesec, ovo opterecenje apsolutno necu moci financijski izdrzati, a definitivno ni poslovni partneri sa kojima suradjujem. Da bi stvorili povoljnu poduzetnicku klimu rasteretite male poduzetnike, poticite zapošljavanje i smanjite namete kojih ima hrpa,a apsolutno nemaju svrhe. Dajte nam priliku da svojim radom ostvarimo vece promete i na taj nacin ce se i proračun popuniti. Ovo je postalo neizdrzivo. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. |
| 111 | Jelena Bakić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Do prije nekoliko godina direktori nisu trebali imati plaću uopće. Logika je bila da što ostane na kraju godine plati se porez na dobit (koji je s ukupno 36% troška ionako jedan od najviših) ukoliko se dobit isplaćuje, a ako ne ostane ništa, radi se dalje. Sadašnja min plaća od 5300 kn je teret za početnika i malu tvrtku. Znam nebrojeno malih kojima to predstavlja uteg i to je jedan od razloga zašto se tvrtke zatvaraju. U normalnim zemljama poduzetnik početnik je oslobođen svega prvih nekoliko godina - i papirologije i poreza na dobit i milijun besmislenih propisa koji kod nas egzistiraju i kao takav se ima vremena uhodati i educirati. To rezultira time da poduzetnicima ne pada na pamet izigravati propise i tražiti rupe u zakonu, ne plaćati porez. Zašto? Zato što ti je država partner i poticatelj koji uskače kada je potrebno, a ne neprijatelj koji samo čeka krivi korak. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Ostali komentari su primljeni na znanje. |
| 112 | JELENA BRADAČ | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Brisati članak 8. vezano uz izmjenu članka 21. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 113 | JELENA BRADAČ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Povećanje osnovice za plaćanje doprinosa za članove uprave trgovačkih društava nije način za sprječavanje zloupotreba, već način da se stotine mikropoduzeća pozatvaraju. Društva koja godišnje ostvare npr.100.000,00 - 300.000,00 kuna prihoda nisu društva u kojima direktori zloupotrebljavanju svoj položaj, već su u tim društvima najčešće jedino oni zaposleni i obavljaju sve samo ne direktorski posao. Otvorili su tvrtke kako bi sebi osigurali posao (eventualno još nekome). Te ljude bi trebalo poticati na poslovanje , ali ne, njih se sustavno ubija u pojam novim nametima i "genijalnim" prijedlozima poreznih reformi. Sadašnja osnovica od 5.213,00 kn mnoge je prisilila da otpuste radnike (ako su ih imali), ili da se prijave na pola radnog vremena. Ovaj prijedlog o povećanju, prisilio bi ih da zatvore tvrtke. Znači, ugašene tvrtke, smanjen (nepostojeći) interes za otvaranje novih, radnici na zavodu za zapošljavanje - ako to smatrate sprječavanjem zloupotrebe, samo naprijed. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 114 | Jere Meić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Da li je autoru prijedloga jasno da ovim prijedlogom svi oni koji su dobili sredstva za samozapošljavanje ove godine i otvorili pravnu osobu, dogodine idu među blokirane i ovršene? Da li vam je to jasno? Ako vam nije jasno, zašto su vam dali da pišete zakon o temi o kojoj nište ne znate? Ako vam je jasno, mogu samo zaključiti da će te prodati brojne sudbine za šaku para kojima će te namiriti prolazne potrebe. Ovim prijedlogom će te prisiliti mnoge da svoja sjedište registriraju u susjednim državama i nastave poslovati u RH. Šta ste time dobili? Ovim prijedlogom će te one koji su do sad uplaćivali za svoje doprinose otjerati u bankrot i stečaj pa nećete naplatiti ni ono što ste do sad naplaćivali. Doprinosi se ne mogu platiti ako vam je račun blokiran ako niste znali, jer ne možete ni poslovati da bi zaradili da platite doprinose. Ovim prijedlogom će te obeshrabriti i ono malo hrabrih koji se upuštaju u poduzetničke vode. Ovim prijedlogom radite sve suprotno od onog što rade zemlje koje su za razliku od nas uspješne. Probajte si odgovoriti na ovo pitanje - prosječan j.d.o.o. s jednim zaposlenim radi oko 120000kn prometa godišnje, 10300kn * 12 = 123600kn. Kako bi ste vi kao vrli ekonomisti, što očito jeste kad ste prihvatili raditi na pisanju ovog zakona, našli ekonomsku opravdanost za nastavak poslovanja? Za kraj, zanima me koliko je porez i doprinos od 0kn?? | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 115 | Josipa Martinjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Povećanje osnovice za doprinose članova uprave trgovačkog društva potpuno je neprihvatljivo iz razloga što će puno malih poduzeća biti prisiljena zatvoriti svoja poduzeća .Omogućili ste otvaranje j.d.o.o. poduzeća za malo novca, dapače poticali ste i hvalili se sa tim kako ćete omogućiti da se otvaraju poduzeća i povećava zapošljavanja a sad te iste poduzetnike šaljete ponovno na burzu sa neosnovanim povećavanjem doprinosa. Mnogo njih je otvorilo svoja poduzeća zahvaljujući pomoći zavoda za zapošljavanje i njihovim poticajima za zapošljavanje koje su dobili za znatno manje osnovice. Ne vidim opravdanje niti svrhe za takvo povećanje koeficijenta. Ako je problem neplaćanje doprinosa za zdravstvo za nepuno radno vrijeme direktora uvedite normalnu minimalnu osnovicu na koju se treba plaćati doprinos za zdravstvo kako bi se ostvarila osnovna zdravstvena zaštita .Po mom mišljenju ima puno nižih propisanih osnovica za plaćanje doprinosa za zdravstvo od članova uprave koji imaju puno pravo na zdr. zaštitu a poneki i veću zavisi kakve veze imaju u bolnicama. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 116 | Jozo Jurić | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 8. | Kad je govorio o izjednačavanju direktorskog mjesta sa vlasnikom obrta zanima me je li ministar Marić mislio i na osobe koje su zaposlene u drugoj tvrtci a obrt imaju kao sporednu djelatnost pri čemu dva puta plaćaju doprinose na mirovinsko i zdravstveno, (u tvrtci u kojoj su zaposleni i u vlastitom obrtu). To se zove "šišanje već ošišanih ovaca" a ne zloupotreba direktorskog mjesta ! | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 117 | Jozo Jurić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Kad će se netko sjetiti ŠVICARSKOG RJEŠENJA PLAĆANJA DOPRINOSA po kojem se doprinosi radnika za mirovinsko i zdravstveno skidaju s "grbače" poduzetnika i u potpunosti prepuštaju radniku da odluči hoće li uopće i koliku imati mirovinu, te hoće li uopće imati ili neće imati zdravstveno osiguranje. Na poduzetniku je da samo da isplati Bruto plaću radniku, a na radniku je da odluči kako će upravljati sa svojom plaćom. Zašto se doprinosi na mirovinsko i zdravstveno uopće plaćaju postotno proporcionalno visini bruto plaće?! • Zar su oni koji marljivo rade i imaju veće plaće bolesniji (skuplji) javnom zdravstvu od onih koji imaju manje plaće ili pak uopće ne rade nego se liječe besplatno?! Gdje je tu načelo jednakosti i pravednosti? • Zar su oni koji marljivo rade nisu već kažnjeni time što rade i sami sebi uplaćuju doprinose za razliku od onih koji sve dobivaju džaba ?! • Zašto se zdravstveno osiguranje ne bi plaćalo po paketima gdje bi "Osnovni paket" zdravstvenih usluga bio "jednako besplatan za sve" (radili ili ne radili) i financirao se iz proračuna, a dopunski paketi usluga (A,B,C,D,E …) bi se doplaćivali dobrovoljno, neovisno o tome jeli radite ili ne radite (osim možda, starih i radno nesposobnih). Pa tko hoće dodatne medicinske usluge neka si plati. Bar bi se ovako riješili desetaka tisuća hipohondara na besplatnim pregledima i listama čekanja. • Isto vrijedi i za mirovinsko osiguranje - Minimalana socijalna mirovina za sve iz proračuna, a osobni dodatak na mirovinu proporcionalan iznosu uplata u mirovinski fond tijekom godina rada. (malo pojednostavljeno ali suštinski pravedno) Stvarno me zanima je li tko od nadležnih i mjerodavnih pokušao napraviti simulaciju funkcioniranja mirovinskog i zdravstvenog po ovom modelu ? | Primljeno na znanje | Prijedlog se odnosi na propise kojima se uređuje sustav mirovinskog I zadravstvenog osiguranja s time da sustavi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja počivaju na načelu uzajamnosti i solidarnosti, a polazeći od ustavnog načela jednakosti i pravednosti te obveze da svatko doprinosi financiranju općih i društvenih potreba sukladno svojoj ekonomskoj snazi. |
| 118 | Jozo Jurić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | MINIMALNI REDOVITI GODIŠNJI TROŠKOVI POSLOVANJA TVRTKE SA JEDNIM ZAPOSLENIM KOJA SE BAVI USLUGAMA PO PRIJDLOGU NOVOG ZAKONA O DOPRINOSIMA KOJI BI TREBA STUPITI NA SNAGU OD 01.01.2019 . • 12 x 11.134 = 133.608 Bruto 2 direktorska plaća za Zagreb • 12 x 3.500 = 42.000 Minimalan najam malog poslovnog prostora • 12 x 1.200 = 14.400 Minimalno knjigovodstvene usluge za tvrtku sa očekivanim prometom • 12 x 1.200 = 14.400 Minimalno troškovi informatičkih usluga • 12 x 2.000 = 24.000 Minimalni troškovi benzina i amortizacije auta • 12 x 400 = 4.800 Minimalno troškovi uredskog materijala • 12 x 400 = 4.800 Minimalno troškovi grijanja • 12 x 350 = 4.200 Minimalno troškovi Električne energije • 12 x 350 = 4.200 Minimalno troškovi mobilnog telefona • 12 x 200 = 2.400 Minimalno troškovi fiksnog telefona i interneta • 12 X 200 = 2.400 Minimalni fiskalizacije i digitalnih certifikata • 12 x 75 = 900 Minimalni troškovi FINA-e • 12x 75 = 900 Minimalni troškovi Banke • (ZA SADA) UKUPNO NETO TROŠKOVI = 253.008 KN Kako će jedna osoba osigurati navedene i ostale prihode potrebne za • nabavu robe i repromaterijala (obrtni kapital) • te druge izvanredne i nespomenute troškove pravo da vam kažem nemam pojma !! Pa sad razmislite jeste li "svojom malom poduzetničkom vizijom" u stanju osigurati potrebne prihode da bi vam neto plaća bila 6.523,84 kune mjesečno i godišnja dobit j.d.o.o. tvrtke bila na NULI odnosno da ne tonete u dubioze. Da ipak razmislite o "profesionalnom uhljebljivanju" poput naših "odnarođenih predlagatelja zakona". Čini se da njima puno lakše ide u životu, jer očito se nikad nisu bavili navedenim kalkulacijama i simulacijama. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 119 | Juraj Turčin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Pod osnovna pitanja koja treba urediti zakonom navedeno stoji pod 2. Sprječavanje zlouporabe na način podizanja koeficjenta za rukovoditelje trgovačkog društva s 0,65 na 1,1. Sprječavanje zlouporabe bilo kojeg poreznog zakona leži u činjenici da prosječnom poduzetniku treba osigurati pozitivne uvjete za poslovanje kako ne bi niti pomišljao na zlouporabu. Prosječan poduzetnik u RH ulaže jako puno u tvrtku a dobiva jako malo. Moja mikro (nano) tvrtka takav suludi propis ne bi preživjela (kao niti mnoge druge male tvrtke). Takav propis će odagnati svaku želju mladih poduzetnika za započinjanjem poduzetništva u RH. Molim kreatore zakona da se stave u poziciju poduzetnika koji želi živjeti i raditi svoj posao. Prosječnoj novoj tvrtki treba za stabilizaciju prihoda i pozicioniranje na tržištu 3-5 godina (Ne govorim o zlouporabama osnivanja tvrtki za dogovorene natječaje iz područja javne uprave/nabave i sl.). Najteža je prva. Kako da nova tvrka uspije sa fiskalnim i parafiskalnim opterečenjima? Potrebno je smanjiti opterečenje na poduzetnike a ne povečavati ga. Uostalom zašto bi meni moj zakonodavac propisivao kolika meni kao vlasniku i direktoru treba biti plaća? Razumijem da se zakonodavac brine za radnike ali zašto se uopće propisuje minimalna plaća članova uprave, direktora i upravitelja zadruga? A što se glede umanjnja razlike između osnovice za obračun samostalnih djelatnosti, smanjite njima osnovicu! | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 120 | KNJIGOVODSTVENI SERVIS OMNIA J.D.O.O. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Poštovani, prijedlog Vaše tzv reforme dovodi do izrazite panike na tržištu kako kod postojećih mikro i malih poduzetnika, tako i kod osoba koje trenutno prolaze proces Samozapošljavanja koje financira Europska unija preko našeg HZZZa. Ljudi odustaju, ljudi se boje, ljudi su nesigurni. Trenutno su mediji prepuni informacija koje dižu hajku na poduzetnike, prikazujući nas kao prevarante, lopove i lažljivce. S jedne strane zadnjih dana svako malo pričam s onima koji žele nešto otvoriti svoje, i obavještavaju me da će malo pričekati dok ne vide što će biti s ovim od Ministarstva financija, dok s druge strane stranke traže sastanke da saznaju od mene točne informacije iz prve ruke. Svi su u panici, neki već ozbiljno razmišljaju o činjenici da odustanu i da je dosta borbe s vjetrenjačama, da im je dosta da ih se proglašava lopovima, prevarantima i licimjerima. Onda čitam medije i portale i u nekom kutku se i sama pitam zar i mene netko smatra varalicom jer radim od jutra do prekosutra, jer je najnormalnije da dok mi dijete ima temperaturu, ja s jednom rukom držim oblog na njenom čelu, s ramenom telefon, a u drugoj ruci olovku i upisujem što nekom treba. Na pitanje jesi li bila na godišnjem odgovaram: ma nisam ja ću u rujnu (samo ne znam koje godine). Gdje me suprug drži ko malo vode na dlanu i čim temperatura zraka padne ispod 25 stupnja, nosi čarape i vestu da se ne razbolim, jer kredit moramo platiti. I koliko god se ja trudila, da zaradim svoju plaću, i platim sva davanja i naknade državi u roku, da platim radnike, da platim dobavljače, najam, na kraju krajeva da zaradim i plaću našoj Vladi i medijima koji primaju subvencije od Grada, Županije, Države, svi ti kojima na neki način svojim trudom, radom i odricanjem dajem plaću, mene proglašavaju prevaranticom, licimjernom, lopovom koji krade novac iz svoje tvrtke, neprijateljom reda. Danima već ne spavam najbolje, jer razmišljam o svemu tome i ne mogu se oteti dojmu, da je stvorena velika hajka na nas mikro i male poduzetnike, i to sve s razlogom, da ne bi ni slučajno pokušali tražiti neka svoja prava osim onog Ustavom propisanog Prava na rad (od jutra do prekosutra). Ukoliko želite dovesti do reda, jer ste stručno zaključili da je kaos, ok to je Vaša obveza, ali onda molim da se isto radi po prihodovnim razredima, i isto za dobitaše i dohodaše, pa smo svi isti. Temeljem onoga što osobno kao računovođa u knjigovodstvenom servisu vidim, moj prijedlog razreda bi bio, napominjem kako je riječ o prihodima / primicima u ukupnom godišnjem iznosu: razred 1 - prihod do 300.000,00 kn razred 2 - prihod do 750.000,00 kn razred 3 - prihod do 1.500.000,00 kn razred 4 - prihod do 3.000.000,00 kn razred 5 - prihod iznad 3.000.000,01 kn Na taj način, svaki član uprave / obrtnik bi bio primjereno plaćen za svoj trud i rad, a i država bi dobila dio kolača (iako je i do sada dobivala kroz davanja i poreze, ali ajde neka dobije još i više). Suludo je izjednačiti obrtnika koji godišnje naplati 3.000.000,00 kuna, i nekog direktora koji je izdao ove godine ukupno 145.000,00 kuna računa. Jer obojica niti su jednako veliki na tržištu, niti se bave istim poslom, niti su jednako angažirani oko istog. Obrtnik istina ima i 10 zaposlenih i ima svoj dohodak koji može i ne mora biti velik, ali ovaj direktor je sebe prijavio na 4 sata kako bi mogao pružiti još nekom radno mjesto i to ne minimalac. Radnik mora dobiti svoje, mora biti zadovoljan i sretan. Većina mikro i malih poduzeća ukoliko ovaj namet ustvari reforma prođe tj odredi se da su u poreznim očima jednak obrtnik koji je fakturirao 3.000.000 i direktor sa fakturiranih 145.000, bojim se da će mnogi mikro i mali poduzetnici, biti prisiljeni rezati plaće radnicima, ili u najgorem slučaju iste otpustiti, dovesti će ponovno do porasta nelikvidnosti, zaduženosti, i nemogućnosti plaćanja davanja državi, te ono najgore, poduzetnička klima u cijeloj državi debelo će zapasti u minuse u poslovanju. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članova uprave. U slučaju kada bi se obveza doprinosa za osiguranike utvrđivala prema ostvarenoj dobiti trgovačkog društva u kojem su članovi uprave takav način utvrđivanja obveze doveo bi u pitanje mogućnost ostvarivanja prava iz obveznih osiguranja za određene kategorije osiguranika, a to se posebno odnosi na one osiguranike koji ne bi ostvarili dohotke ili bi ti dohoci bili niži od određenog iznosa . U obzir je potrebno uzeti i činjenicu da se dobit ne utvrđuje na mjesečnoj razini (u obliku mjesečne plaće) već uvijek na godišnjoj razini i to nakon isteka godine, što znači da prava iz zdravstvenog osiguranja (primjerice pravo na novčanu naknadu radi privremene nesposobnosti za rad) ne bi bilo moguće ostvariti u trenutku kad postoje okolnosti na kojima se ta prava temelje. |
| 121 | Krešimir Dugonjić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Poštovani, moram napomenuti da bi podizanje stope izdvajanja iz brutto dohotka sa 15 % na 16.5 % imalo smisla da država isplaćuje svoje obaveze u ime korisnika proračuna RH, tj. za djecu, nezaposlene i umirovljenike. Ako je cilj smanjiti dugovanja od preko 8 milijardi kuna u zdravstvu, tada bi RH trebala platiti preuzete obaveze prema HZZO koje su u visini 6-7 milijardi kuna tijekom proteklih godina, a računaju se pod dug. Ili država duguje sama sebi!? Odnosno za djecu, nezaposlene i umirovljenike? Tada bi se preostala svota duga mogla namiriti uštedama na rashodovnoj strani kroz promjene raznih pravilnika o nabavi itd. Onaj dio novca koji se ne može stvoriti na taj način, može se namaknuti npr. porezom na "slatko", tj. porezom na grickalice, slatkiše i zašećerena bezalkoholna pića što se smatra također rizičnim ponašanjem, odnosno rizičnim konzumacijom zbog pretilosti. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Komentari su primljeni na znanje. Napominjemo da se komentari odnose na propise iz sustava zdravstvenog osiguranja, te na uvođenje novih posebnih poreza. |
| 122 | Kristian Mohl | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Upravo su ovakvi zakonski prijedlozi, koji će otežati ili onemogućiti poslovanje većini mikro i malih tvrtki, jedan od glavnih uzroka pada konkurentnosti Hrvatske i jedan od razloga za odlazak stanovništva u države koje se na ljestvici konkurentnosti nalaze daleko iznad nas. Ovih 5 faktora u najvećoj mjeri utječu na uvjete poslovanja u Hrvatskoj i općenito na uvjete života u RH: 1. neučinkovitost državne birokracije 2. nestabilnost politika 3. porezni propisi 4. korupcija 5. porezne stope Više informacija: http://reports.weforum.org/global-competitiveness-index-2017-2018/competitiveness-rankings/ Trenutno se nalazimo na 74-om od 137 mjesta na globalnom indeksu konkurentnosti i nema naznaka da idemo ka boljem, koliko god mi šutjeli o tome. Dok postoji praksa da se donose zakoni koji lošu situaciju čine gorom, na listi konkurentnosti ćemo stagnirati ili padati, a što će to značiti za društvo u cjelini nije teško zaključiti. | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 123 | Loris Pilar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Upravo ovakvim prijedlozima sprječavate sve one, koji unatoč nepovoljnim ekonomskim uvjetima koje ste stvorili raznim nametima (fiskalnim i parafiskalnim), žele ući u poduzetništvo i započeti stvaranje dodane vrijednosti i kreiranje radnih mjesta. Upravo su poduzetnici (mali, kao i veliki) nositelji ekonomije bilo koje države. Postoje samo države koje shvaćaju njihovu važnost te potiču razvoj poduzetništva i postoje države koje uopće ne shvaćaju važnost poduzetništva te isti, raznim nametima, blokiraju. Vi, ovakvim prijedlozima, ali i trenutnim zakonima na snazi, blokirate poduzetništvo. Konstantnim izmjenama zakonodavnog okvira i složenim birokratskim aparatom odbijate investicije, kako domaće, tako i strane. Mladim ljudima poput mene, koji su se nakon završenog fakultetskog obrazovanja željeli okušati u poduzetništvu, stvarate nemoguće uvjete za uspjeh. Kako je uopće moguće pokrenuti tvrtku, kao mladi poduzetnik s idejom, i biti siguran da ćeš svaki mjesec uspjeti prikupiti 11.000,00 kn za isplatu svoje plaće?! Rasteretite gospodarstvo, skinite se s leđa poduzetnicima i pustite nas da radimo. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 124 | Lovorka Vlašić | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 8. | Predlagatelj izmjena i dopuna očito nije svjestan onog što predlaže, budući da je prema sadašnjim Zakonima, uz Male poduzetnike uveden i institut Mikro poduzetnika. Budući da se u prijedlogu nigdje ne spominju izuzeci, ne mogu vjerovati da netko uspoređuje obrtnike dobitaše za koje prema Zakonu o porezu na dobit propisana je obveza prelaska s oporezivanja porezom na dohodak na oporezivanje porezom na dobitak ukoliko obrtnik i s obrtom izjednačene djelatnosti (Čl.18 Zakona o porezu na dohodak) u prethodnom poreznom razdoblju dostignu barem jedan od 4 moguća uvjeta: • ostvaren ukupni primitak veći od 2.000.000,00 kuna (ukupnim se primitkom smatraju naplaćeni primici bez PDV-a) • ostvari dohodak veći od 400.000,00 kuna (dohotkom se smatra razlika između naplaćenih primitaka i plaćenih izdataka) • zaposleno više od prosječno 15 radnika (prosječan broj radnika dobijemo tako da zbrojimo stanja radnika na kraju svakog mjeseca i podijelimo sa brojem mjeseci poslovanja) • dugotrajna imovinu u knjigovodstvenoj vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kuna i Male i Mikro poduzetnike. | Primljeno na znanje | Komentari su primljeni na znanje.Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 125 | Luka Jakopčić | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 11. | Dosad je već zaista sve rečeno o promašenosti i proturječju predložene izmjene s postojećim zakonskim rješenjima, organizacijskim modelima i deklarativnim razvojnim politikama, ali eto neka se i ovaj komentar pridruži erupciji zadovoljstva na terenu. Ako ova izmjena prođe, čemu mogućnost osnivanja j.d.o.o., čemu institut malog poreznog obveznika, čemu potpore za samozapošljavanje, poduzetničke potporne institucije i općenita silna (i skupa) propaganda poticanja poduzetničke klime, ako će, u slučaju usvajanja predloženog, u RH postati operativno nemoguće pokrenuti i na noge osoviti privatni poduzetnički projekt (a takvi bi u tržišnoj ekonomiji, što navodno jesmo, trebali biti u osnovi cjelokupnog društvenog razvoja)? Apsurdno je da se navedena izmjena predviđa radi "sprječavanja zlouporaba", a ne uviđa se da upravo ovakvi kruti etatistički potezi, lišeni doticaja s realnošću, sve one koji se iz nekog ludog poriva žele i pokušavaju baviti poduzetništvom u RH, guraju ili prema drugoj strani zakona, ili prema emigraciji, ili prema jaslama javnog sektora. Ukratko, predložene članke 8. i 11. Izmjena i dopuna ili brisati, ili pronaći inteligentniju i manje invazivnu odredbu. Ako su problem oni koji za "12 minuta prijave imaju pravo na puno zdravstveno i mirovinski staž", onda to treba precizirati i u tekstu Zakona (i to ne samo ovog), a ne izbacivati aljkave formulacije slijedom kojih će radi šnicle nastradati cijela krava. A osim toga će u bunar biti bačene i stotine milijuna eura iz fondova EU predviđenih, a dijelom već i utrošenih na pokušaje pretvaranja RH u koliko-toliko konkurentno gospodarstvo (u tom kontekstu bilo bi zanimljivo čuti što o predloženom "rješenju" misli EK). | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 126 | Ljubica Subotić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Poštovani, Početkom 2017. godine propisali ste da osnovica za rad u punom radnom vremenu osiguranicima koji su istodobno kod poslodavca članovi uprave ili izvršni direktori, ne može biti niža od umnoška prosječne plaće i koeficijenta 0,65 kako bi se izjednačili s obrtnicima. Međutim sada predlažete da takvim osiguranicima opet propišete nove, daleko veće osnovice (koeficijent 1,1) kako bi se izjednačili s obrtnicima koji utvrđuju dobit od samostalne djelatnosti. Definitivno sam protiv takvog prijedloga. Obrtnici koji utvrđuju dobit od samostalne djelatnosti utvrđuju je vlastitom voljom ili po sili zakona ako u prethodnom poreznom razdoblju ostvare ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kuna ili ispunjavaju dva od tri uvjeta (ostvareni dohodak veći od 400.000,00 kn, DI u vrijednosti većoj od 2.000.000,00 kn, prosječno zapošljavaju više od 15 radnika). Većina mikro poduzetnika na koje bi se ovaj prijedlog primjenjivao, ne ispunjava nijedan od ovih uvjeta, ostvaruju prihode daleko ispod 3.000.000,00 kuna i imaju manje od 10 radnika, te ovakav prijedlog zapravo nije izjednačavanje - ne može se jednako postupati s tvrtkama koje ostvaruju nekoliko stotina tisuća kuna prihoda i imaju jednog ili nekoliko radnika, te s obrtnicima dobitašima koji ostvaruju primitke preko 3 milijuna kuna i imaju preko 15 radnika. Nadam se da će te odustati od ovog prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 127 | Marijana Cesar | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Povećanje osnovice za članove uprave trgovačkog društva, najvjerojatnije će imati za posljedicu zatvaranja mnogih mikro poduzetnika. S iznosom osnovice koju planirate propisati stvoriti će se samo još jedna poprilična količnina socijalnih slučajeva (ili odlazaka iz RH). U posljednje vrijeme svako Vaše rasterećenje rezulitra kod većine malih obveznika novim obvezama, bilo u novčanom smislu, bilo u količini nepotrebnih troškova vezanih uz razno raznu papirologiju. Otprilike godišnje samo za zadovoljavanje obveze primjene nove osnonovice je potrebno oko 150.000,00 kn , znate li koliko je vremena potrebno za uprihoditi navedeni iznos (naplatu ne moramo niti spominjati). Osim punjenja državnog proračuna ne vidim smisao ove mjere kako za poduzetnika tako čak niti za državni proračun. Ako se već smatra da su članovi uprave po svojoj definiciji "lopovi", vjerujem da postoji dovoljno pristojnijih mehanizama pomoću kojih im se može stati na kraj. Pretpostavljam da bi bilo dobro prilikom donošenja ovakvih i sličnih zakona konzultirati one kojih se to tiče. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. |
| 128 | Marina Borić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | U vezi prijedloga izmjena i dopuna Zakona o doprinosima umjesto "ukidanja" doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto i istovremenog povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto predlaže se uvesti model koji će u stvrnosti omogućiti smanjenje izdataka onim poslodavcima koji smanjuju troškove zdravstvene zaštite radnika, a istovremeno osigurati odgovarajuću razinu sredstava za tu namjenu. Naime, doprinos za zaštitu zdravlja na radu pojedinog poslodavca treba ovisiti o uvođenju međunarodnih normi iz područja zaštite zdravlja i zaštite na radu, visini troškova ostvarenih u prethodnom razdoblju, visini procjenjenih rizika za ozljede na radu i profesionalne bolesti po djelatnostima. Na takav način potrebno je poticati poslodavce na unapređivanje zaštite na radu, sprječavanje ozljeda, profesionalnih bolesti i bolesti povezanih s radom pri čemu poslodavci s ispod prosječnim izdacima (troškovima) za ozljede na radu i profesionalne bolesti mogu ostvariti bonus za stope doprinosa za naredno promatrano razdoblje, pa im stopa doprinosa može iznositi 0,3 ili 0,4. Dakle, potrebno je uvesti model bonus-malus kako bi ostvarili dvostruki učinak: smanjili broj ozljeda i profesionalnih bolesti na radu, a time i bolovanja i troškova zdravstvenog sustava. | Primljeno na znanje | Komentari su primljeni na znanje, međutim dio se odnosi na sustav zdravstvenog osiguranja. |
| 129 | Marina Borić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | U vezi prijedloga izmjena i dopuna Zakona o doprinosima umjesto "ukidanja" doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto i istovremenog povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto predlaže se uvesti model koji će u stvrnosti omogućiti smanjenje izdataka onim poslodavcima koji smanjuju troškove zdravstvene zaštite radnika, a istovremeno osigurati odgovarajuću razinu sredstava za tu namjenu. Naime, doprinos za zaštitu zdravlja na radu pojedinog poslodavca treba ovisiti o uvođenju međunarodnih normi iz područja zaštite zdravlja i zaštite na radu, visini troškova ostvarenih u prethodnom razdoblju, visini procjenjenih rizika za ozljede na radu i profesionalne bolesti po djelatnostima. Na takav način potrebno je poticati poslodavce na unapređivanje zaštite na radu, sprječavanje ozljeda, profesionalnih bolesti i bolesti povezanih s radom pri čemu poslodavci s ispod prosječnim izdacima (troškovima) za ozljede na radu i profesionalne bolesti mogu ostvariti bonus za stope doprinosa za naredno promatrano razdoblje, pa im stopa doprinosa može iznositi 0,3 ili 0,4. Dakle, potrebno je uvesti model bonus-malus kako bi ostvarili dvostruki učinak; smanjili broj ozljeda i profesionalnih bolesti na radu, a time i bolovanja i troškova zdravstvenog sustava. | Primljeno na znanje | Komentari su primljeni na znanje, međutim dio se odnosi na sustav zdravstvenog osiguranja. |
| 130 | MARIO DEDIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Poštovani gospodine ministre financija prvo ukidanjem doprinoisa za zapošljavanje i doprinosa za zastitu na radu nece uvelike povecati place radnicima koji itekako rade za 3000 tisuce kuna,a ovdje se govori kako bih se direktorima povecale place a ne vodeci racuna da oni itekkao dobro zive i da zaista njima povecanje nije potrebno i normalno kao pojedinca i kao gradanin protiv takvog prijedloga sam jer to je nedopustivo.Nitko nista ne govori sto ce biti sa radnicima koji jedva prezivljavaju i krpaju kraj s krajem ovaj zakon sto vi predlazete je jako lose napravljen jer pogoduje bogatasima a ne sirotinji.Zapitajte se ministre kako bi vi zivjeli sa 3000 kuna vjerojatno nikako jer je to vatrogasna inekcija koja drzi na zivotu radnike i to jedva.VI iz ministartsva financija samo gledate jednu skupinu ljudi i to je a znam i zasto jer vece place mogu vise pridonjeti drzavnom proracunu a male place nemogu nista sto je istina ali takvi se zakoni ne donose na takav nacin,nego se sve uzima u obzir svaki pojedinac svaki gradanin RH i onda se donosi zakon koji ce biti jednak za svkog gradanina seljaka pojedinca bogatasa i sirotinje.Stoga kako bi izbjegli negativan utjecaj zakona o poreznoj reformi ucinite dobar korak i povecajte osobni odbitak sa 3800 na 4500 ili na vise stakvim cete stavom napraviti dobar korak i ljudi s manjom placom ce onda osjetiti povecanje za 300 do 500 kuna a to nije mala stvar.Ako ovako ostane onda c eonaj koji prima placu 3000 dobiti povisu od 20 kn i to mu uzme drzava zbog povecanja doprinosa na zdrastveno 16.5 i on ce biti zapravo na gubitku a ne na dobitku,a onaj koji iam 17000 tisuca kuna placu njemu povisica ide cak prema ovom zakonu za 800kuna pa sad se postavlja pitanje kome vise treba povisica zar ono ko ima placu 17000 tisuca ili onome sa 3000 tisuce molim da mi odgovorite na to pitanje?Stoga nadam se da cete uzeti u obzir i uciniti za ljude koji imaju 3000 kuna da povecate osobni odbitak sa 3800 na 4500 ili na vise ucinite makar jedan dobar korak i uvazite moj prijedlog hvala!!!! | Primljeno na znanje | Prijedlog nije predmet Zakona o doprinosima, već Zakona o porezu na dohodak. |
| 131 | Mario Rendić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Umjesto poticaja malog i mikro poduzetništva ovo je konačni udarac na mnoge nas male i mikro poduzetnike. I ako ne prođe ovaj prijedlog smatram da je samim razmatranjem uvelike i nepovratno narušen ugled i sigurnost u društvu za ikakvo poduzetništvo. Jednostavno ovo je konačni poticaj zatvaranju firme u HR i traženju bolje budućnosti unutar drugih EU zemalja, izbora i mogućnosti ima nažalost ne i u našoj domovini. I ovako sam već na granici zatvoriti firmu i probati negdje drugdje ovo se čini samo kao dodatni poticaj. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 132 | Marko Gabud | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Izmjenom predloženom u članku 8. (povećanje osnovice za direktore i članove uprave društva) dovest će se u neravnopravan položaj vlasnike društava obzirom da za obrtnike postoje jasno definirani uvjeti kad postaju dobitaši dok se po ovom prijedlogu sva društva tretiraju kao obrtnici dobitaši. Ovakva izmjena za posljedicu će imati to da će se iznimno mali broj ljudi odlučiti na otvaranje novih trgovačkih društava te će postojanje jdoo-a u potpunosti izgubiti smisao obzirom da će jdoo već u prvom mjesecu poslovanja imati troškove daleko veće od temeljnog kapitala unesenog u društvo. Osim ne otvaranja novih društava ovakva izmjena bi kao posljedicu sigurno imala i zatvaranje velikog broja mikro i malih društava koja ne posluju dovoljno dobro da mogu podnjeti ovo novo financijsko opterećenje. Shodno navedenome od ovakvog prijedloga je potrebno odustati. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 133 | Marko Jelečki | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Vlasnik sam d.o.o. 25 godina, nikad nisam bio u blokadi, nikad nisam bio ikome dužan. Ako ovaj prijedlog prođe, bit ću prisiljen zatvoriti tvrtku jer treba ZARADITI (da, nama ne padaju novci s neba) 10000 kn za direktorsku plaću svaki mjesec, a onda nećete dobiti ni ovo malo što Vam svaki mjesec plaćam u proračun, a imat ćete i jednog nezaposlenog više na burzi. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 134 | Marko Kovačić | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 8. | Ovo je totalno pogrešan način sprječavanja zloupotrebe propisa, ako uopće ikakva zloupotreba postoji, u što uopće nisam uvjeren. Jasno i direktno ciljajte karakteristike i način rada onih koji zloupotrebljuju propise, a ako to ne znate manje štete ćete napraviti ako jednostavno ostavite stvari kakve jesu sada. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 135 | Marko Kovačić | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Molim brišite ovu suludi prijedlog izmjene u Članku 8. Svi koji žele riskirati i pokrenuti posao nije na pameti isplaćivati si 10.000kn i više plaću u samom startu dok se posao gradi. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 136 | MARKO REPECKI | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 11. | Ovime trošak plaće za direktore raste na preko 10 tisuća kuna, što će prisiliti na gašenje brojne tvrtke, pogotovo j.d.o.o. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća.Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 137 | Mate Juroš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Povećanje osnovice za obračun doprinosa na plaću direktora je direktni udar na pokretače poslovnih ideja, najrijeđe i najkorisnije vrste ljudi koje ovo društvo ima. Oni koji preuzimaju rizik da u ovom okruženju riskiraju svoju egzistenciju i započinju nešto kontra svih izgleda za uspjeh, ovime se značajno otežava poslovanje. Mnoge mlade tvrtke trenutno postoje kako bi barem osnivaču uspjelo staviti kruh na stol, a ovim propisima se upravo od tog kruha uzima još više. Ovim propisom ćete mnoge poduzetnike demotivirati i potaknuti da poslovanje presele u neku drugu članicu EU koja ima racionalnije uvjete za direktore. Ovim propisom ne izjednačavate uvjete direktorima trgovačkih društava i samostalnih obrta jer vođenje tvrtke ima značajno veće redovne troškove zbog troška vođenja financijskih knjiga. Činite pokretanje trgovačkih društava samo još više nepovoljnjijim. Očekujte da će manje nas sudjelovati u ovako otežanim uvjetima poslovanja i teže ćemo dolaziti do mogućnosti da omogućimo otvaranje onog prvog radnog mjesta nakon direktora osnivača. Potpuno promašen prijedlog. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 138 | Mesna industrija RAVLIĆ d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Poštovani, S obzirom na dramatičnu situaciju na tržištu rada, u ime grupacije klaoničke industrije i prerade crvenog mesa HGK, predlažemo dodatno smanjenje poreznog tereta za prvi porezni razred od 10% ili povećanje iznosa osobnog odbitka od 1000kn (s 3800kn na 4800kn). Osim visokoeduciranih stručnjaka (IT stručnjaci, med.djelatnici), naše tržište rada vapi za NKV (vozači, mesari, konobari, građevinski radnici) radnom snagom koji mahom imaju nižu neto plaću od prosječne hrvatske neto plaće i na koje bi ovaj mjera odlično odjeknula, jer bi povećala iznos neto plaće i dodatno potaknula osobnu potrošnju i zadovoljstvo ljudi, te usporila odljev te radne snage u inozemstvo. Na prosječnu hrvatsku neto plaću od 6.352kn, ukupan trošak poslodavca iznosi 10.697kn, što predstavlja porezni klin od 68%. Ovom promjenom ušteda bi iznosila 350-390kn što u svakom slučaju predstavlja značajan iznos na mjesečnoj razini, koje će poslodavci rado pretočiti u neto, čak i više od toga. Ako je moguće zakonski, možda čak napraviti da bude obvezujuće za sve poslodavce da korigiraju neto svojim djelatnicima. Molimo vas da razmotrite ovaj prijedlog bez obzira što smo po 1. poreznom razredu pri dnu u EU, jer bi to značilo jako puno za sve poslodavce te situaciju na tržištu rada (i depopulaciju) u kojoj se RH sada nalazi. Unaprijed zahvaljujem, Mario Ravlić, mag.oec, izvršni direktor Mesne industrije RAVLIĆ d.o.o. i predsjednik grupacije KIPCM HGK | Primljeno na znanje | Prijedlog nije predmet Zakona o doprinosima, već Zakona o porezu na dohodak. |
| 139 | MIHOVIL BARANČIĆ | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Članak 8. Izmjena i dopuna Zakona na temu izmjena članka 21. Zakona se briše. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 140 | MIHOVIL BARANČIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Poštovani, ocjena stanja i prijedlozi su blago rečeno sramotni, izjava da "smanjenje doprinosa od 0,7% otvara prostor poslodavcima za povećanje plaća" stvarno vrijeđa svakog poslodavca koji razumije tržišna kretanja i želi povećati plaću svojim d radnicima koliko maksimalno može. Za iznos od tridesetak kuna sigurno nitko neće povećati plaće jer bi to radnici smatrali uvredljivim, tko može povećati će za bar 5-10% i tu ovo smanjenje doprinosa pomaže samo marginalno. Ovdje nema nikakve porezne reforme nego čisti PR jer će se definitivno za 2019. ubrati više poreza i doprinosa i to ne zaslugom porezne uprave. | Primljeno na znanje | Komentari su primljeni na znanje. |
| 141 | Milena Đapjaš | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Poštovani, Prijedlogom povećanja koeficijenta mjesečne osnovice za obračun doprinosa za članove uprave i izvršne direktore trgovačkog društva te upravitelje zadruga s 0,65 na 1,1 smatram neprihvatljivim jer to povećanje donosi 80% veće troškove u visini iznosa obaveznih doprinosa. Prozivajući direktore lopovima jer su prijavljeni na nepuno radno vrijeme ili dopunski rad bez provjere da li su osigurani po nekoj drugoj osnovi u neki drugim tvrtkama je apsolutno neprihvatljiva izjava ministra Marića. Svi direktori ne sjede samo u foteljama i uredima. Mnogi su direktori samo direktori na papiru. Oni su samo radnici koji kroz otvorena vlastita mikro poduzeća rade legalno, plaćaju poreze i isplaćuju si plaću prema mogućnostima. Kada ste javno prozvali direktore, zašto niste napravili statistički izračun koliko takvih prijavljenih direktora ima na tzv. "12 minuta" i da li su ti direktori pijavljeni po nekoj drugoj osnovi. Ne trpajte sve u isti koš. Moj prijedlog je da ukinete minimalne osnovice i koreficijente za direktore jer smatram da koliko si doprinosa uplate, toliko mogu imati jednog dana i mirovine, ne veće od iznosa koji su uplaćeni. Ako ne saslušate mišljenja i potrebe mnogih poduzetnika u RH mogli bi ste u 2019. izazvati lavinu zatvaranja mikro poduzeća, lavinu novih stečajeva i likvidacija jer umjesto poreznog rasterećenja dobivamo porezno opterećenje. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Budući da sustavi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja počivaju na načelu uzajamnosti i solidarnosti, a polazeći od ustavnog načela jednakosti i pravednosti te obveze da svatko doprinosi financiranju općih i društvenih potreba sukladno svojoj ekonomskoj snazi, ne prihvaća se prijedlog o ukidanju minimalne osnovice za obračun doprinosa članovima uprave. |
| 142 | Milivoj Starčević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Poštovani, prije donošenja bilo kakvih zakona treba sagledati ukupnu situaciju u gospodarstvu a zakone trebaju predlagati i donositi ljudi koji znaju kako je biti mikro i mali poduzetnik u RH. Umjesto da se podupire malo poduzetništvo i omogući ljudima da ne budu na teret državi već da sami kroje svoju sudbinu ovim se zadaje još jedan udarac u nizu malim poduzetnicima. Što se tiče sektora trgovine iz osobne prakse i 13 godina iskustva mogu reći sljedeće: dopustili ste velikim lancima da se šire gdje god žele i time upropastili većinu malih trgovaca i ugostitelja (trebalo je donijeti propise da se ne grade ako nisu udaljeni barem 20 km od centra grada), zatim, umjesto da vršite redovne inspekcije kod ugostiteljskih objekata za koje ste sumnjali da vrše utaju poreza uveli ste obvezu fiskalizacije za sve i time povećali troškove poslovanja, što zbog uvođenja nove opreme, plaćanja interneta te informatičke podrške i naravno ,umjesto da pojednostavnite poslovanje malim firmama vi mijenjate konstanto propise te stvarate strah i pomutnju . Problem ove zemlje nije u mikro i malim poduzetnicima koji se muče dok uzdržavaju sami sebe te usput pune državni proračun već u velikim javnim poduzećima, agencijama, udrugama itd. koje gomilaju gubitke koji se onda prebijaju preko naših leđa. Ukratko ako se ovo izglasa velik broj ljudi koji predstavljaju najvitalniji dio gospodarstva će biti uništeni. | Primljeno na znanje | Komentari su primljeni na znanje. |
| 143 | Mirjana Anđić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Općenito bih najprije komentirala da treba prvo spriječiti zlouporabu propisa kod onih poslodavaca koji prijavljuju radnike na minimalac, a ostalo im isplaćuju na ruku pa radnici nisu dovoljno kreditno sposobni da mogu dići kredit za stambeno zbrinjavanje. Mora se domisliti ovim zakonom veća mogućnost kontrole i više kazne za takve poslodavce. | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 144 | Mirjana Anđić | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 11. | Čl. 37 stavak 2. (Čl. 11. prijedloga zakona o izmjeni i dopuni zakona) treba ostaviti isti ili dodati da se koeficijent mora povećati automatizmom ako je riječ o direktoru, voditelju zadruge itd. koja ima više od 3 ili 5 zaposlenika ili barem vremenski period nakon 3. godine poslovanja jer je jednostavno nemoguće da čovjek koji tek otvara obrt, koji tek kreće u poslovanje, koji se nije pojavio na tržištu usluga, koji se do otvaranja obrta ne oglašava... da se odmah zagušuje iznimno visokim doprinosima. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 145 | MLADEN PERČIĆ | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 11. | Članak 11. - briše se, tj. Članak 37. stavak 2. ne mijenja se ništa, 0,65 ostaje i dalje. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 146 | MLADEN PERČIĆ | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Članak 8. - briše se, tj. čl. 21. stavak 2 brojka 0,65 ostaje i dalje 0,65 | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 147 | MLADEN PERČIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Prvo ste uveli kategoriju mikro poduzetnika, koja svugdje u EU ima olakšice u vođenju dokumentacije i predavanju raznih izvještaja, ali u RH je to ostala samo napomena kod ispunjavanja GFI-a, mikro poduzetnik se baš po ničemu ne razlikuje od malog poduzetnika. Pa ste za direktore uveli minimalnu osnovicu izjednačenu sa obrtnicima. Pa sada predlažete da im se osnovica izjednači sa samostalnim zanimanjima. Pa onda spominjete da će plaće zbog smanjenja doprinosa NA plaće u prosjeku porasti za 30-ak kuna, a kako se plaće ugovaraju u bruto iznosu, to se neće direktno preliti u veće plaće, nego ovisi o dobroj volji poslodavca hoće li sa radnikom sklopiti novi ugovor o radu. A kad si ujedno i vlasnik i radnik i direktor i jedini zaposleni, manji trošak od 30 kn će se itekako dobro iskompenzirati sa povećanjem doprinosa od 1.342,54 kn...izvrstan potez, nema šta (da ne bi netko krivo pomislio - ovo je sarkazam!!) | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. |
| 148 | Morana Skukan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Mene zanima čemu mjesečni osobni odbitak od 3.800 kn kad masa ljudi u Hrvatskoj ima oporezivu osnovicu manju od 3.800 Kn mjesečno (oporeziva osnovica je bruto minus doprinosi za mirovinsko). Da su htjeli dobro hrvatskim građanima ovom poreznom reformom, onda su trebali minimalac podići tako da svaki čovjek u Hrvatskoj koji radi ima barem tih 3.800 Kn neto i da se ne osjeća jadno i mizerno. Nije niti to nešto, ali puno je bolje od 2.751,84. Za informaciju,trenutni bruto minimalac iznosi 3439,80 Kn, što nakon odbitka 20% mirovinskog doprinosa iznosi 2751,84. Pa molim nek' mi netko kaže da je to plaća dostojna radnog čovjeka - starog ili mladog. Za puno radno vrijeme? Naravno da se na to porez niti ne plaća, pa onda? 3.800 neoporezivo? Za koga? Za ljude na minimalcu sigurno ne. Jedino logično rješenje je podizanje minimalca na 3.800 neto, to bih ja zvala poreznom reformom koja bi možda i polučila neki rezultat. Bar da se iskoristi taj osobni odbitak. Za početak. Podizanje plaće samozaposlenim direktorima na ludo visoku brojku nema nikakvog smisla. Oni će ili platit doprinose, il će platit porez na dobit ako su je ostvarili, u svakom slučaju platit će svaku zarađenu lipu, jednako kao i obrtnici. Dozvolimo ljudima da sami odluče koliko će sebi dati plaću, valjda imaju na to pravo kada su se već upustili u poduzetničke vode. Ili neka i za njih važi ovaj minimalac od 3.800 ako drukčije baš nikako ne ide. Za neto plaću od 3.800,00 ukupan trošak za poslodavca iznosi 5.567,00 Kn. Nisu svi lopovi i ne žele svi prevariti državu na porezima, zapravo većina ljudi nema niti najmanju namjeru, to odgovorno tvrdim. A svatko kome je do njegovog posla stalo, bome će podnijeti i mnogu žrtvu za uspjeh svog biznisa, pa makar to značilo da će ponekad raditi i za malu plaću i puno više od 8 sati, bez obzira što god netko sa strane mislio o tome. Daleko je važnije da plate radnike ako ih imaju i to nek bude plaća od koje se bar nekako može preživjeti. E pa sad, il će raditi puno sami ako ne mogu radnika platiti, ili će radnika dostojno platiti, a oni sami manje raditi - o tome neka svaki poduzetnik / obrtnik sam za sebe odluči prema svojim mogućnostima. Može se zaposliti čovjeka i na pola radnog vremena ako se nema za puno. Pa će si taj isti naći i drugdje ostalih 4 sata radnog vremena. Može se i udružiti s drugim poduzetnikom pa nek jedan preuzme posao, a drugome preda da mu odradi dio i plati mu fakturu za odrađeni dio. To bi bilo slobodno poduzetništvo, ali i razmišljanje o općem dobru. Ima mogućnosti. Legalnih.Zakonitih. A ostalo bi mogli učiti od uspješnijih od nas i napokon početi proučavati i preuzimati poslovne modele zemalja koje dobro financijski funkcioniraju i prilagoditi ih sebi. Nije sramota reći da ne znamo, ali sramota je da se niti ne potrudimo saznati. Morana Skukan | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. Ostali komentari su primljeni na znanje. |
| 149 | Može bolje d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Ja sam isto mikropoduzetnik i samo sebe zapošljavam. Prilikom otvaranja firme cilj mi nije bio da se obogatim nego da steknem samostalnost u odlučivanju oko radnog vremena, godišnjih, te da mi nitko ne diktira kada ću imati djecu. Uplaćujem si sve po zakonu. Rad u vlastitoj tvrtki mi je omogućio da imam vremena roditi četvero djece. To bi mi rijetko koji drugi poslodavac dopustio. Također, rad u vlastitoj tvrtki mi je omogućio da obavljam istovremeno nekoliko djelatnosti i svaštarenjem se izvučem s mjesečnim prihodima. Ako prođe ovaj Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama zakona o doprinosima, odnosno članak koji određuje puno veću osnovicu za obaveznu isplatu plaće (za što ja trenutno ne mogu uprihoditi) ja ću biti prisiljena zatvoriti firmu-što je meni i mojoj obitelji opet dodatni trošak, te dići sidro. Inače, spadam u one malobrojne koji su živjeli vani i vratili se želeći živjeti u svojoj državi. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 150 | mr.oec.Alen Ćurin dipl.ing.el. | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 11. | Članak 11. U članku 37. stavku 2. brojka: „0,65“ zamjenjuje se brojkom: „1,1“. Mislim da je predlagatelj pogriješio. U cilju "zloupotrebe" brojnih malih poduzetnika, koji svojim cjelodnevnim radom samo traže načine da utaje poreze i ne plate doprinose, umjesto zamjene brojke "0,65" sa "1,1", trebalo je stajati zamjena brojke "0,65" sa brojkom "1100". Tako bi se postiglo trenutno gašenje stotina (tisuća ) malih j.d.o.o. i d.o.o. umjesto njihovog polaganog umiranja i propasti, što je očiti cilj promjene ovog članka. Cilj ove promjene je očito gušenje poduzetništva, smanjenje broja malih tvrtki i start upova, poticanje iseljavanja mladih i sprečavanje otvaranja novih tvrtki, a to se može trenutno postići propisivanjem poreznih opterećenja koja se ne mogu platiti. Volio bih da predlagatelj promjene, nabroji 10 malih, tek otvorenih tvrtki koje su u prvih 12 (24 ili čak 36) mjeseci postojanja mogle isplatiti više od 120.000,00 kn na ime plaće "direktora" ( predloženi koef. 1,1 ), uz sve druge doprinose kao porez na isticanje imena tvrtke, komoru, spomenike,....i svašta nešto. Osim toga trebale su uložiti i u opremu i u obrtna i u edukacije sredstva, sa bankama kakve imamo u RH. Pravi prijedlog, u cilju poticanja poduzetništva bi bio oslobađanje prve otvorene tvrtke svih doprinosa ( osim za zdravstvo i mirovinu ) za prva 3 zaposlena u prve dvije godine poslovanja. Tko sretniji od malog poduzetnika da može svojim prihodima platiti visoke plaće sebi i svojim djelatnicima. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 151 | Nasrin Elgharni | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 11. | Ovaj članak, apsolutno MORA biti dorađen. Usmena obrazloženja ministra nisu jasna, niti su naznačena u nacrtu promjena. Aljkavo i polovično pristupanje izazovima, nedopustivo je u 21, st. Dakle, ovaj koeficijent nikako ne smije vrijediti za sve, a naročito ne za mala i tek osnovana poduzeća. Ukoliko, ali s velikim naglaskom na ukoliko je potrebno doskočiti nekim potencijalnim zloupotrebama to treba biti ciljano. Osim toga treba objasniti koliko država hipotetski gubi zbog takvih postupanja i izvidjeti, postoje li druge mogućnosti za uštedu, a da se pri tom na napravi ovakva šteta ostalima. Slikovito rečeno, ovime siječete grane na mladom stablu i očekujete plodove, a to je nemoguće. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 152 | Nasrin Elgharni | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 36. | Dvije godine jest kratak rok kako bi se vidjeli stvarni učinci. Stalne promjene su potpuno oprečne stvaranju poduzetničke klime. Dovoljno je pogledati učestalost promjena prema godinama objavljivanja u NN : »Narodne novine«, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14, 143/14 i 115/16 | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. Propisan je rok od dvije godine u kojem se mogu donijeti izmjene zakona ako se utvrdi da zakon nije polučio očekivane učinke . |
| 153 | Nasrin Elgharni | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Pozdrav! Budući da sam mikro poduzetnik i pisati ću iz perspektive mikro poduzetnika te ću na ovom mjestu vrlo kratko reći ono što bi bio opći dojam o sustavu promjena, koje se nazivaju reformom. U obrazloženju se opet se navodi kako je poduzetništvo nacionalni interes broj jedan, no preslitavajući predložene promjene, jasno je da tome nije tako. Postoji niz problema, koji nisu kvalitetno odrađeni, a suština jest da nedostaje volje i želje da se situacija popravi. Iako svako obrazloženje započinje s rečenicom, kako je cilj osigurati bolje uvjete za razvoj poduzetničkih sloboda, sve ostaje samo na načelnom izjašnjavaju. Pored toga, obavezno se navodi kako će nameti biti smanjeni, no to naravno nije tako. Odmah ću predložiti kako bi se to moglo, kad bi se željelo. Moglo bi se smanjiti doprinose najmlađima po uzoru na novi engleski sustav, u kojem mlađi plaćaju manje doprinosa, kako bi im ostalo više prostora za potrošnju/investicije. Preduvjet za takvo razmišljenje, jest stateško planiranje i sustavan rad na primjeni istog. Upravo to se ne vidi iz ovih prijedloga. Naime, nije jasno, što tko dobija ili gubi i u kojem interesu, svi ovi prijedlozi mijenjaju nešto, a zapravo ništa. U takvim uvjetima, poslovanje je nemoguće. Za uspješno poslovanje, nužno je znati, kakvi će biti okviri poslovanja u narednim godinama, a to je u Hrvatskoj potpuna nepoznanica. Konstantne promjene unose nestabilnosti i nervoze. Sigurna sam kako ste toga i sami svjesni, stoga ostaje za zaključiti da jednostavno nema želje za stvaranjem uspješne privrede. U predloženim promjena naslućuje se puno privremenih riješenja, promjena točke ili zareza te dodatnih administrativnih procedura, koji neće polučiti željene rezultate. K tome treba pridodati i skup proces donošenja odluka, kao i vrlo nezahvalan i kompliciran sustav mogućnosti utjecanja na iste. Time želim reći kako se samo načelno ostavlja prostor za javnu raspravu, koja zahtjeva značajan vremenski angažman, što je luksuz koji si mali poduzetnici često ne mogu priuštiti. Pojasniti ću, mali i mikro poduzetnici sve rade sami, pa je svaka minuta dragocjena, a u tom slučaju permanetno dežuranje nad novim potezima vlade je frustrirajuće te stvara osjećaj nepovjerenja. Jednostavno, u takvim uvjetima poslovanje je otežano do granica izdržljivosti. Na kraju, pitanje, jesu li zakonodavcu draži uspješni mikro i mali poduzetnici ili novi socijalni slučajevi? | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 154 | Nezavisni hrvatski sindikati | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Unatoč tome što načelno podržavamo predložene izmjene vezane za uplate obveznih doprinosa članova uprave, mišljenja smo da su veće izmjene potrebne u samom Zakonu o doprinosima. U prvom redu potrebno je preispitati članak 66. kao i ostale članke Zakona o doprinosima vezane za mjesečne osnovice za obračun doprinosa. Nije jasno zašto je za pojedine osiguranike, po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti slobodnog zanimanja, propisan niži koeficijent od 0,65 u odnosu na ostala slobodna zanimanja kojima koeficijent iznosi 1,1, a da se ne govori o ostalim brojnim razlikama vidljivim kroz ostale članke zakona. Tako se, ovisno o tome kojoj skupini dohodak pripada, raspon niza koeficijenata kreće od 0,38 do 1,1. Mišljenja smo kako za one koji plaćaju porez prema paušalnom dohotku koeficijent treba biti niži, ali čini se da tolike razlike, ovisne o tipu registracije i vrsti djelatnosti, ipak nisu opravdane i molimo objašnjenje. Protivimo se prijedlogu ukidanja doprinosa za zapošljavanje, bez obzira na obećanje kako će se ta sredstva nadoknađivati iz proračuna. Mišljenja smo kako je to početak ukidanja socijalne države. Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme trajanja nezaposlenosti svakako će trebati mijenjati i nema nikakvog jamstva da će ta sredstva biti nadoknađena iz proračuna. Vezano za doprinos za ozljede na radu, razlika između prikupljenih i namjenski utrošenih sredstava vjerojatno završava u „krpanju rupa“ u zdravstvu. Potreba za podmirivanjem obveza po osnovi ozljeda na radu ostati će i dalje, samo će se plaćati iz općeg doprinosa za zdravstveno osiguranje, a iz ostatka će se i ubuduće podmirivati ostali troškovi u zdravstvu (baš kao i do sada) te smo mišljenja da se pravi financijski učinak toga povećanja doprinosa za zdravstveno osiguranje, sa 15% na 16,5%, neće niti osjetiti. Uz sve navedeno, pitanje je, je li Vlada RH pri ovom rasterećenju poslodavaca, vezanom za ukidanje spomenuta dva doprinosa, vodila računa o čl. 71. st. 2. Konvencije MOR-a br. 102 o najnižim standardima socijalne sigurnosti, a koji upućuje da pri plaćanju socijalnih doprinosa radnikov udio ne bi smio biti veći od polovice ukupnih sredstava namijenjenih zaštiti radnika i njegove obitelji. | Primljeno na znanje | Budući da sustavi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja počivaju na načelu uzajamnosti i solidarnosti, a polazeći od ustavnog načela jednakosti i pravednosti te obveze da svatko doprinosi financiranju općih i društvenih potreba sukladno svojoj ekonomskoj snazi, komentar je primljen na znanje. S obzirom da se za samostalne obveznike doprinosa mjesečna osnovica za obračun doprinosa utvrđuje u stalnom mjesečnom iznosu, pri određivanju koeficijenata za određene kategorije osiguranika po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti propisani su različiti koeficijenti pri čemu se u obzir uzimala potencijalna ekonomska snaga tih kategorija. Navedeni koeficijenti se primjenjuju na prosječnu bruto plaću ostvarenu u Republici Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do kolovoza protekle godine. Razina produktivnosti određenih kategorija zanimanja proizlazi iz faktora kao što su opća razina stručne osposobljenosti odnosno znanja potrebnih za obavljanje određenih poslova i činjenica da li se radi o radno intenzivnim djelatnostima. Osnovno obilježje djelatnosti obrta i poljoprivrede i šumarstva je ta da se radi o radno intenzivnijim djelatnostima i o djelatnostima kod kojih u pravilu nije potrebna opća razina stručne osposobljenosti, odnosno znanja kao što je to slučaj kod djelatnosti slobodnih zanimanja. S obzirom na navedeno, za očekivati je da će i ukupna produktivnost u obavljanju tih poslova u pravilu biti niža nego produktivnost kod obavljanja poslova u okviru djelatnosti slobodnih zanimanja. S obzirom da je visina dohotka u uskoj korelaciji s razinom produktivnosti, dohodak koji se ostvaruje od obavljanja djelatnosti obrta i poljoprivrede i šumarstva će biti niži od dohotka ostvarenog od obavljanja djelatnosti slobodnog zanimanja. Uzimajući u obzir navedene specifičnosti propisani su koeficijenti za utvrđivanje osnovice za obračun doprinosa: i to: 0,55 – za osiguranika po osnovi poljoprivrede i šumarstva, 0,65 – za osiguranika po osnovi obrta i osiguranika po osnovi ostalih samostalnih djelatnosti te 1,1 za osiguranika po osnovi samostalnih djelatnosti slobodnog zanimanja i za osiguranika po osnovi sportaša. S obzirom na sve navedene različitosti pojedinih kategorija, napominjemo da su najniža mjesečna osnovica (0,38) 3.047,60 i osnovica propisna za paušaliste (0,4) 3.208,00 već niže od propisane minimalne plaće (0,43) 3.439,80, a da je osnovica za obrtnike, koji vode poslovne knjige u skladu s Zakonom o porezu na dohodak, (0,65) 5.213,00 je viša za 50% od minimalne plaće. Predloženim izmjenama i dopunama Zakona prava koja se ostvaruju na temelju doprinosa čije se ukidanje predlaže zadržala bi se po osnovi uplate zadržanih doprinosa uz prilagodbu sektorskih propisa, Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Aktivnosti koje se financiraju iz doprinosa koji se ukidaju financirat će se iz općih prihoda i primitaka Državnog proračuna i pomoći Europske unije. Ostali komentari su primljeni na znanje. |
| 155 | Nikica Gotovac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Ja uopće ne razumijem smisao niti potrebu propisivanja minmalne poduzetničke plaće. Zar sama ideja poduzetništva nije upravo u tome da se po ostvarenoj dobiti plati porez na dobit a vlasnik/direktor odluči što će s tim novcima? Na vlasniku/direktoru je da odluči koliko će doprinosa uplaćivati i samim time direktno utjecati na svoju mirovinu, za koju već sad znamo kakva će (ne) biti. Ovakvim povećanjem će se desiti ogromna porezna evazija i pojačati rad na crno. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Budući da sustavi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja počivaju na načelu uzajamnosti i solidarnosti, a polazeći od ustavnog načela jednakosti i pravednosti te obveze da svatko doprinosi financiranju općih i društvenih potreba sukladno svojoj ekonomskoj snazi, ne prihvaća se prijedlog o ukidanju minimalne osnovice za obračun doprinosa članovima uprave. |
| 156 | Nikola Biondić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Povećanje osnovice za članove uprave trgovačkih društava može za posljedicu imati samo uništavanje mikro i malih tvrtki koje se nalaze u početnim fazama razvoja i ne mogu si priuštiti visoke direktorske plaće, Važnije je taj novac utrošiti na plaće zaposlenih. Umjesto da tjerate članove društva da sami sebi isplaćuju nepotrebno visoke plaće, pomognite im da svojim radnicima isplate veće plaće, smanjenjem poreznih opterećenja. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 157 | Nina Dražić | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 11. | Članak 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima brisati iz prijedloga. Ovom izmjenom nije se uzelo u obzir da postoje i oni "direktori" čiji je rad sezonskog karaktera (primjerice dimnjačar, inače deficitarno zanimanje), a doprinose moraju plaćati cijele godine. Uskladiti visinu doprinosa sa veličinom poduzetnika. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 158 | NO BOSS JDOO | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Prijedlog Članak 8. u kojem se želi povećati koeficijent 0,65 na 1,1 brisati iz navedenog Zakona. Uvođenjem novog koeficijenta došlo bi do masovnog zatvaranja poduzeća koji ne mogu snositi toliki teret doprinosa. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 159 | Obstinatio doo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Poštovani, molimo vas da uzmete u obzir kako mi poduzetnici, vlasnici trgovačkih društava, otvaramo društva radi ostvarivanja dobitka, a ne isplaćivanja sebi velike i lijepe plaće. Prema tome smatramo da nije neophodno povećati koeficijent s 0,65 na 1,10. I dosadašnji koeficijent 0,65 je sasvim dovoljan za zadovoljiti formu, ako je već nužno propisati osnovicu doprinosa za plaće za direktore/članove društva. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. |
| 160 | Petar Kolovrat | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 8. | Iz pozicije mikropoduzetnika, prihvaćam motivaciju da se spriječi "zloporaba" sustava uplate doprinosa, ali prijedlog povisivanja koeficijenta direktorske plaće definitivno nije rješenje, spada pod birokratski dekret koji će zahvatiti velik broj poduzetnika koji NE pokušavaju zloupotrijebiti sustav, nego naprosto nemaju dovoljno posla i prihoda da bi mogli financirati toliku plaću. Dakle, jedina moguća "zloporaba" (premda ne bih zloporabom nazivao nešto što je omogućeno zakonom) je ova: direktor, koji je ujedno i vlasnik, prijavljen je na minimalac ili na nepuno radno vrijeme te ima pravo na puno zdravstveno osiguranje. S druge strane, u firmi u kojoj je vlasnik ima dobit koju si isplaćuje i na koju ne plaća doprinos za zdravstveno osiguranje, pri čemu je narušen element "solidarnosti" (kako je navedeno u Prijedlogu) jer osoba plaća jednak doprinos za zdravstveno osiguranje kao i drugi radnik na minimalcu, a realni prihod je veći. Nije li onda logičan prijedlog da se prilikom isplate dobiti/dividende privatnoj osobi odredi i doprinos za zdr. osig., npr. da se Porez na dohodak od kapitala smanji na 10% i uvede 2% za doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje? Na taj način bi se zapravo mogla ukinuti birokratska i anti-poduzetnička mjera o obveznoj osnovici za direktorsku plaću. Nikakvu drugu mogućnost za zloupotrebu ne vidim osim tog scenarija (i to samo u slučaju kad postoji dobit), prava od mirovinskog osiguranja ionako ovise o visini uplata u njega, manja plaća znači i manja prava za direktora/vlasnika. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Ostali komentari su primljeni na znanje. |
| 161 | Primorsko-goranski savez | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 11. | Ovaj prijedlog promjene i obrazloženje istog potpuno su u neskladu, kako jedan s drugim, tako i s proklamiranim ciljem tzv. reforme. Dosad je već puno rečeno o ovom, zbilja spornom članku, te smo mišljenja da bi svaki ozbiljni zakonodavac odustao od ovog prijedoga. Razlog za odustajanje logično se nameće, naime ovaj prijedlog neće riješiti problem zbog kojeg je predložen i to je više nego jasno i to svima. K tome, ne samo da ne riješava problem zbog kojeg se navodno uvodi, nego dodatno otežava poslovanje 36 000 malih, mikro i srednjih poduzeća koji su direktno time pogođeni. Dakle, predložemo brisanje ova promjene, te savjetujemo da problem, koji je vrlo grubo, neosjećajno i neiznijansiran nazvan zloupotrebom, riješite drugim zakonski prijelozima i riješenjima. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 162 | Putnička agencija Valsika d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Ja sam odnedavno direktorica turističke agencije radi obujma posla na puno radno vrijeme prijavljena sam preko ljeta te još zapošljavam radnika. No van sezone radi tipa posla nema potrebe da budem više od dva sata, treba pripremit sljedeću godinu, svakodnevno komuniicrati sa gostima, agencijama i iznamjlivačima-svaki dan moraš biti dostupan. Nemožemo preseliti u sezonski obrt jer preko zime izdajemo mjesečno dva računa R1 za smještaj radnika te nam je mjesečni prihod preko zime 150-250 kn. A zaradu od ljeta preraspodjelimo po cijeloj godini za plaćanje cjelogodišnjih doprinosa, režija te ostalih obveznih davanja te nekako nategnuto uspijemo poplaćati sve do sljedeće sezone. Naime ovaj zakon bi bio pravedan da bude po ostvarenoj zaradi u određenom razdoblju. Nažalost ako ovaj zakon prođe mi ćemo morati zatvoriti agenciju i opet ići na burzu ili u inozemstvo. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 163 | računovodstvene usluge d.o.o. | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 8. | U koliko ovaj prijedlog prođe automatski zatvaram d.o.o. jer ovo je samo kažnjavanje nas koji smo se samo zaposlili.Zar zakonodavac misli da si ne bi isplatili i 50.000,00kn plaće kad bi to bilo moguće.S ovim prijedlogom uništavate sve mikro i male poduzetnike te je ovaj prijedlog stvarno sramotan i pisan od strane ljudi koji ama baš nikada nisu bili niti pokušali biti privatni poduzetnici.Sramota ! | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 164 | Radan Skorić | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 11. | Prema podacima drzavnog zavoda za statistiku iz 2017.-e (https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2017/11-01-01_01_2017.htm) u hrvatskoj postoji 149052 pravna subjekta. Od toga je 70896 sa 1-9 zaposlenih. Ta skupina (gotovo pola svih pravnih subjekata) ce biti tesko pogodjena sa ovom mjerom. Mnogi ce morati ugasiti firme jer ne posluju sa velikim viskovima. Ukoliko zaista postoji zloupotrebaljavanje nuzno je najprije podastrijeti statistiku koja to pokrijepljuje. To nije nigdje prezentirano te javnost jedino moze zakljuciti da se se pretpostavka u zloupotrebi temelji na necijoj osobnoj percepciji. Nadalje, ukoliko je cilj da se sprijeci zloupotrebaljavanje od strane firmi s visokim prihodom onda je nuzno vezati koeficijent za prihode firme. Ovakva promjena zakona ce vrlo vjerojatno imati veliki negativni utjecaj na gospodarstvo i samim time na BDP Republike Hrvatske i smatram da se ta promjena nikako ne smije napraviti. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 165 | Renato Habek | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Kao mikro (bolje receno nano) poduzetnik (koji je ujedno vlasnik, direktor, projektant, izvodjac, tehnicar, serviser i dr...) koji radi prakticki 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, pitam gospodu koja je donijela ovaj zakon da li su ikada u svojem zivotu radili u realnom sektoru gdje svoju placu trebas zaraditi i da li znaju koliko treba raditi da se zaradi 10.000 kn samo za placu direktora? Koliki godisnji promet mora imati taj mali poduzetnik samo da zaradi za direktorsku placu? Jel mislite da je marza u nasim poslovima 1000% ili? Preporucam svakome od te iste gospode da otvore svoju firmu i rade barem godinu dana na nasem trzistu, pa ih molim da nam ispricaju svoja iskustva. Da li je ikome od Vas jasno da svoju placu dobivate iz poreza i inih davanja koje mi placamo svaki mjesec i da cete ovim postupkom unistiti sve male poduzetnike. Ako vec prodajete maglu o izjednacavanju sa obrtnicima, pa onda smanjit davanja obrtnicima a ne obrnuto. Poprilicno ste brzi kad treba uzeti, a ne razmisljate na koji nacin olaksati svima nama poslovanje i poraditi na tome da nas ima daleko vise nego sad. Osobno misljenje - ako ovakav Zakon prodje, zatvaram firmu i za inat cu zivjeti na grbaci sistema koliko god bude to moguce, a nakon toga selim zajedno sa obitelji. Nemojte kaznjavati poduzetnike, obrtnike i poduzetnistvo - obit ce Vam se svima o glavu - ako ne znate nacin kako pojacati poduzetnicku klimu, barem iskopirajte zakone zemalja koje to znaju. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Ostali komentari primljeni na znanje. |
| 166 | Repozitorij j.d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Uz stalni posao kod drugih poslodavaca, osnovao sam j.d.o.o. jer nisam želio krasti i varati. Želio sam se dodatno razvijati kroz vlastitu malu firmu, pomagati svojim klijentima, i osjećati se zadovoljno jer zajedno sa svim svojim sugrađanima nečem doprinosim i nešto stvaram. Žrtvovao sam svoje vrijeme, novac, obiteljska druženja, neprospavane noći i uz to na ime doprinosa kroz svojih 15 godina radnog vijeka državi uplatio 1.049.218,56 kn. Sada na kraju ispadam lopov i zloporabitelj. Zato što sam kod drugog poslodavca zaposlen na puno radno vrijeme te si nisam isplaćivao i direktorsku plaću u j.d.o.o. koji odradi 1-3 projekta mjesečno i na to uredno plaća porez na dobit, PDV i druge obveze. Koliko milijuna kuna doprinosa od kojih nemamo ništa treba uplatiti, a da nas se ne vrijeđa? 3 milijuna? 5 milijuna? 10 milijuna? Poduzetnici su snalažljivi ljudi, a ja ću se sada snaći tako da više ni jednu kunu ne uplatim u proračun RH. Živjeti ću i dalje u našoj prelijepoj zemlji, BESPLATNO koristiti svu njenu infrastrukturu, družiti se s najboljim ljudima na svijetu, a poslovanje obavljati preko e-residency tvrtke u drugoj EU zemlji gdje ću pošteno plaćati poreze i uplaćivati u mirovinski fond (AKO TAKO ODABEREM) od kojeg ću na kraju nešto i imati. Iskreno se veselim poslovanju bez promjena poreznih i drugih politika svakih mjesec-dva, poslovanju u kojem običan izgled računa ne definira 3 ili više zakona, poslovanju bez naknade za Općekorisnu funkciju šuma, spomeničke rente, naknade TZ-u, naknade Hrvatskoj "gospodarskoj" komori, JOPPD nebulozama gdje gotovo prijavljujemo i konfekcijski broj... Veselim se poslovanju u zemlji koja cijeni poduzetnike i ne gleda ih kao masu na kojoj će se "krpati" gorući proračunski problemi nastali zbog nečije nesposobnosti da racionalizira državne troškove pa mu vječno nedostaje novca. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Ostali komentari su primljeni na znanje. |
| 167 | ROBERT PAULIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Rješavanje problema zlouporabe Zakona putem povećanja koeficijenta mjesečne osnovice za obračun doprinosa za članove uprave i izvršne direktore trgovačkog društva te upravitelje zadruga s 0.65 na 1.1, očiti je promašaj nacrta prijedloga ovog Zakona. To nije upitno, razni argumenti tomu su izneseni u medijima, no stvar je jasna. Vidljivo je iz komentara da struku i dionike više brine "stanje uma" radnih skupina koje u javnu raspravu puštaju nepromišljene prijedloge Zakona. Na tim prijedlozima zainteresirana javnost gubi vrijeme komentirajući sadržaj koji nije smio proći inicijalnu "brainstorming" fazu radne skupine koja promišlja svoju zadaću temeljem strategije razvoja(!) moderne države. Koja pisana strategija korespondira s očitim posljedicama predložene zakonske izmjene? Strah je prisutan, i strah je stvaran motiv dobrog dijela pisanih komentara. Strah postoji zbog nesigurnosti okoline u kojoj se pravni okvir svakodnevnog življenja formira (a naš dohodak, doprinosi, fiskalizacija i opći porezni zakon je stalni šum naše svakodnevice, htjeli to mi ili ne). Misao - ako nešto ne učinimo, uništit će nas - patetičan je motiv, no prisutan. Osobno želim sudjelovati u javnim savjetovanjima s komentarom koji doprinosi boljoj budućnosti u Hrvatskoj, a ne zbog straha da, nakon što Sabor usvoji pogubne zakonske izmjene, ne mogu reći - "... ali barem sam pokušao!" | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. |
| 168 | Robot Hippo d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Poštovanje, direktor sam i jedini zaposlenik svojeg trgovačkog društva. Posao je ove godine krenuo na bolje te sam u jesen namjeravao otvoriti novo radno mjesto međutim ako se koeficijent plaće koje moram isplatiti sebi podigne sa 0,65 na 1,1 mislim da ne mogu to učiniti. Prijedlog zakona u trenutnom obliku će negativno utjecati na poslovanje mojeg trgovačkog društva zato što opseg posla ne mogu planski povećati. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 169 | Roman Vukoja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Ovo prenosim sa jednog portala kao prijedlog stvarne reforme vladi (nisam to osobno napisao ali mi se čini sa ima dobrih prijedloga za zakonodavca) OVO BI BIO PRIJEDLOG REFORMI: - ukinuti 42 plaćanja bolovanja zaposlenima, pa tek onda na teret HZZO-a, pogotovo za mala poduzeća (ako vlasnik/direktor oboli, bankrotirao je – troškovi idu, a on ne radi, dvostruko penaliziranje); - ukinuti potpuno bilo kakvu obavezu samozapošljavanja vlasnika malog poduzeća, a ne natezati se oko koeficijenata; - omogućiti brzu naplatu zarađenog, a nenaplaćenog; - onemogućiti da umjesto poduzetnika o njegovoj imovini (poduzeću) odlučuje netko drugi, bez da ga uopće išta pita, bez da ga itko uopće obavijesti o tome da je dug prema njegovom poduzeću netko umjesto njega stornirano – govorim o predstečajnim pogodbama – nije mi niti dužnik, niti sud, niti Fina, niti itko uopće obavijesti da se provodi neka nagodba (na koju ja možda ne bih pristao), nego je neka tamo većina vjerovnika naprosto odlučila da se moje poduzeće odriče većeg dijela potraživanja umjesto mene (!), pa niti o tome nisam dobio čak niti ikakvu obavijest, pravo žalbe, suda… tek sam otkrio što se dogodilo kad su počele kvartalno na račun poduzeća kapati neke dogovorene crkavice iz predstečajne; - ukinuti dodatni porez na dobit kad se de facto podiže zarađeni novac na koji je već plaćen porez na dobit; - ukinuti plaćanje poreza na dobit ako se novac ne izvlači iz firme vlasniku/cima nego reinvestira; - složiti sustav tako da se ne gubi tri radna dana mjesečno za birokraciju/administraciju: npr. jedna uplatnica za sve namete, pa neka si država raspoređuje kud ide što; PDV izvješće jednom kvartalno i kad se posluje s EU preko VIES broja (zbog jedne fakture prema EU moram sad predavati 9 izvješća više nego prije); - omogućiti sve moderne načine plaćanja, primanja kartica, online plaćanja i naplate, slanja i primanja novca; - ako je štambilj ukinut, izbacit ga iz svih uporaba – probajte na pošti nešto za poduzeće obaviti bez štambilja; - ukinuti sve statističke izvještaje, sve je ionako u prijavi dobiti; - bili je najavljeno vraćanje poreznih olakšica za istraživanje i razvoj… to provesti, a proceduru za to pojednostaviti na stavku u prijavi poreza na dobit; - povećati neoporezivu naknadu za trošak korištenja osobnog automobila u poslovne svrhe (bila je 1/3 cijene goriva, sad je zacementirana na 2 kn/km), ili priznati sve troškove korištenja osobnog automobila u stvarnom iznosu uz eventualno neki paušalni porez godišnji ovisno o klasi automobila (mislim da je tako u Njemačkoj, nisam siguran); - ukinuti sve parafiskalne namete; - uskladiti zakone i propise na svim razinama, ključna riječ „papirnati račun za PDV“ i koješta drugo; - izbaciti dupliranja informacija i administrativnih poslova – recimo u jednom provedbenom tijelu za EU fondove svaki nadležni voditelj EU projekata ima drugačije zahtjeve za pripremu „papirologije“, a istu informaciju ponekad moraš copy-paste na tri, četiri različita mjesta; računao sam gubitke na radnima satima zbog glupih nepotrebnih zahtjeva, cifre su grozne; - uskladiti primjenu zakona i propisa na svim razinama, tako da naprimjer (malo) poduzeće ne mora mijenjati sjedište samo zato da promijeni poreznog referenta koji mu pije krv (znam za nekoliko takvih slučajeva); - educirati porezne savjetnike pri poreznim upravama za nove tehnologije i modele poslovanja, npr. porezne obaveze kad se naručuje posao od slobodnjaka u inozemstvu pa dio ide njemu autorski, dio posredničkoj online platformi, ili kad se plaća online oglašavanje, plaćaju online tečajevi, itd.; - osigurati da carinska uprava daje obvezujuća mišljenja, a ne „evo otprilike, a zapravo ćemo vidjeti točno kad roba stigne na carinjenje“, pa ti planiraj!; - uskladiti klasifikaciju trgovačkih sudova s NKD 2017. Ako su mogli obrtnici, zašto ne može biti usklađeno za poduzeća? -prilikom ishođenja građevinskih i drugih dozvola, potvrda i suglasnosti javno-pravnih tijela i poduzeća strogo ograničiti rokove izdavanja istih, te izbaciti besmislenu odredbu kojom se su sustavu ocjenjivanja javnih djelatnika i referenata odbijeni predmet smatra riješenim jer se takvom odredbom dodatno stimulira djelatnike javnopravnih tijela na nerad i neefikasnost umjesto na kooperativnost sa investitorima i rješavanje predmeta u potrebnim rokovima -nastavite niz... | Primljeno na znanje | Prijedlozi nisu predmet Zakona o doprinosima. |
| 170 | Roman Vukoja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Apsolutno je besmisleno i neprihvatljivo da se ovakav prijedlog zakona naziva "reformom". Ovo nije prijedlog reforme nego prijedlog represije nad slobodnim tržištem i malim poduzetništvom koji su temelj svake razvijene tržišne ekonomije. Iako zakonodavac to ne želi priznati namjera je jasna, a to je da se novim nametima realnom sektoru popuni proračun. Ako je zakonodavca htio napraviti istinsku reformu trebao je mjenjati hiperstrofiranu, inertnu strukturu javne uprave koja višestruko troškovima nadilazi mogućnosti realne ekonomije ove države. Podizanjem "obaveznih doprinosa" jednostavno ćete sustavno uništiti svaku buduću poduzetničku aktivnost i deklarirali ste se kao potpuno antipoduzetnička vlada. Ako se ne varam Hrvatska je trenutno na službenoj svjetskoj rang listi ekonomskih sloboda i konkuretnosti na očajnom 92. mjestu https://www.heritage.org/index/ranking , smještena iza susjednih zemalja Srbije, BiH pa i mnogih Afričkih zemalja. Sa ovakvim prijedlogom zakona srozat ćete konkuretnost zemlje na nezamislivo niske grane barem još 30 mjesta niže. Apsolutno je neprihvatljivo i čak nezamislivo da se u zemlji koja ima ovako niski index ekonomskih sloboda provode mjere koje su dodatna represija nad poduzetništvom. Kako je moguće da je npr Steve Jobs koji je stvorio Apple godinama sebi isplaćivao plaću od 1$, a danas je njegova tvrtka navrijednija tvrtka u povijesti čovječanstva (tržišna vrijednost je prešla 1000 milijardi dolara).Zašto bi poduzetnik uopće plaćao doprinose ako slučajno to ne želi kao vlasnik tvrtke za sebe, ako plaća doprinose za zaposlenike, a dvostruko mu se oporezuje dobit na kraju godine? Javna uprava je spora, neefikasna, komplicirana te onemogućava dinamičku i efikasnu poduzetničku djelatnost tako da poduzenik treba nekad čekati mjesecima da dobije potrebne papire, dozvole da bi mogao naplatiti svoj posao, a država mu samo izmišlja dodatne namete, naknade, članarine, poreze, doprinose itd itd. Da li je strateška namjera ove vlade i svih drugih slobodna dinamična tržišna ekonomija zapadnog tipa? Ovaj prijedlog zakona kojim se male poduzetnike tretira kao "zlorabitelje" nije jedan nego deset koraka natrag u smjeru ekonomije tipa Venecuele ili Kube. Na mogu shvatiti da zakonodavac prilično jednodimenzionalno sagledava problem, s obzirom da bi smanjenje obaveznih nameta, doprinosa, raznih parafiskalnih nameta poduzetnicima i tvrtkama i efikasnijom javnom upravom dinamizirao ekonomiju, potaknuo ekonomski rast, privukao investicije i u konačnici bolje popunio proračun. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Ostali komentari su primljeni na znanje. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 171 | Roman Vukoja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Apsolutno je besmisleno i neprihvatljivo da se ovakav prijedlog zakona naziva "reformom". Ovo nije prijedlog reforme nego prijedlog represije nad slobodnim tržištem i malim poduzetništvom koji su temelj svake razvijene tržišne ekonomije. Iako zakonodavac to ne želi priznati namjera je jasna, a to je da se novim nametima realnom sektoru popuni proračun. Ako je zakonodavca htio napraviti istinsku reformu trebao je mjenjati hiperstrofiranu, inertnu strukturu javne uprave koja višestruko troškovima nadilazi mogućnosti realne ekonomije ove države. Podizanjem "obaveznih doprinosa" jednostavno ćete sustavno uništiti svaku buduću poduzetničku aktivnost i deklarirali ste se kao potpuno antipoduzetnička vlada. Ako se ne varam Hrvatska je trenutno na službenoj svjetskoj rang listi ekonomskih sloboda i konkuretnosti na očajnom 92. mjestu https://www.heritage.org/index/ranking , smještena iza susjednih zemalja Srbije, BiH pa i mnogih Afričkih zemalja. Sa ovakvim prijedlogom zakona srozat ćete konkuretnost zemlje na nezamislivo niske grane barem još 30 mjesta niže. Apsolutno je neprihvatljivo i čak nezamislivo da se u zemlji koja ima ovako niski index ekonomskih sloboda provode mjere koje su dodatna represija nad poduzetništvom. Kako je moguće da je npr Steve Jobs koji je stvorio Apple godinama sebi isplaćivao plaću od 1$, a danas je njegova tvrtka navrijednija tvrtka u povijesti čovječanstva (tržišna vrijednost je prešla 1000 milijardi dolara).Zašto bi poduzetnik uopće plaćao doprinose ako slučajno to ne želi kao vlasnik tvrtke za sebe, ako plaća doprinose za zaposlenike, a dvostruko mu se oporezuje dobit na kraju godine? Javna uprava je spora, neefikasna, komplicirana te onemogućava dinamičku i efikasnu poduzetničku djelatnost tako da poduzenik treba nekad čekati mjesecima da dobije potrebne papire, dozvole da bi mogao naplatiti svoj posao, a država mu samo izmišlja dodatne namete, naknade, članarine, poreze, doprinose itd itd. Da li je strateška namjera ove vlade i svih drugih slobodna dinamična tržišna ekonomija zapadnog tipa? Ovaj prijedlog zakona kojim se male poduzetnike tretira kao "zlorabitelje" nije jedan nego deset koraka natrag u smjeru ekonomije tipa Venecuele ili Kube. Na mogu shvatiti da zakonodavac prilično jednodimenzionalno sagledava problem, s obzirom da bi smanjenje obaveznih nameta, doprinosa, raznih parafiskalnih nameta poduzetnicima i tvrtkama i efikasnijom javnom upravom dinamizirao ekonomiju, potaknuo ekonomski rast, privukao investicije i u konačnici bolje popunio proračun. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Ostali komentari su primljeni na znanje. |
| 172 | Ružica Vrdoljak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Ukoliko ovaj prijedlog Zakona prođe (osnovica za direktore: koeficijent 1,1) gasite gotovo u potpunosti "žensko" poduzetništvo. Većina žena otvara svoj mali biznis kako bi uskladila majčinstvo i karijeru, a sve mi imamo daleko manji godišnji promet od potrebnih 130.000 kn samo za svoju plaću. Osobno, imam knjigovodstveni servis, radim puno više od punog radnog vremena, nema godišnjeg, a bolovanje... (to se na kruh maže?) Liječniku idem privatno jer nemam vremena za naručivanje i čekanje u redovima, dakle nisam na teretu HZZOu. Da bih skupila potrebnih 11.500 kn mjesečno samo za svoju plaću, moram ih naplatit od klijenata. Kojih? kad su i oni mali i bit će primorani zatvoriti tvrtke, a s time nažalost i otpustiti radnike. Što proračun dobiva s time? Ljude na zavodu za zapošljavanje!!!! koji će iseliti iz Hrvatske i u hrvatski proračun uplatit nešto PDV kad dođu na godišnji (ako i dođu u Hrvatsku). Lijep pozdrav! | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 173 | Sandra Wagnes | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Mišljenja sam kako je odluka o povećanju navedenog koeficijenta s 0,65 na 1,1 potpuno nepromišljena i kako će imati negativni utjecaj na poduzetničku klimu u RH. Na taj način ćete otjerati velik broj onih koji planiraju otvoriti mikro poduzeće, a one koji ga već imaju prisiliti na zatvaranje. Umjesto poticanja mikro i malog poduzetništva ova promjena imati će potpuno suprotni učinak. Ja sam obrtnik, od ožujka zaposlena na puno radno vrijeme, ali sam do ožujka bila zaposlena kod drugog poslodavca i ne vidim razlog zašto ne bih mogla raditi i jedno i drugo. Također, ideja je da si obrtnici isplačuju dobit, a ne plaću i ne vidim nikakav opravdan razlog da zakon određuje ovakav minimum za doprinose. Ako će se navedeno ticati i mene kao obrtnika (iako sada najavljutete da neće na one koji su na puno radno vrijeme-iako to nigdje ne piše), morati ću zatvoriti obrt jer ne mogu toliko izdvajati za doprinose, obzirom na to koliko zarađujem i koliki mi je promet. Ova promjena nema ama baš nikakavog smisla! | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. |
| 174 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | STAVOVI SINDIKATA UDRUŽENIH U SSSH U VEZI PRIJEDLOGA POREZNE REFORME 2019. U vezi predloženih mjera porezne reforme, za koje smatramo da ih je nužno sagledavati u cjelini, smatramo i predlažemo slijedeće: 1. Pozdravljamo smanjenje stope PDV-a, sa 25% na 13% za određene proizvode prehrane, jer bi to moglo dovesti do pada troškova života za do 1% na godišnjoj razini. 2. Ne vidimo smisao u ukidanju obveznog doprinosa za zapošljavanje, jer je nezaposlenost u Hrvatskoj još uvijek visoka, njen karakter je ciklički, te nije jasno iz čega će se financirati naknade za nezaposlenost, koje su u Hrvatskoj nekoliko puta manje nego u većini zemalja EU, a koristi ih svega 16% nezaposlenih. Podsjećamo da doprinos, koji služi za isplatu naknade na nezaposlenost, postoji u mnogim uređenim državama EU, te tako iznosi od 1,5% bruto plaće u Njemačkoj, 2,25% u Rumunjskoj, pa do 4,55% u Nizozemskoj. 3. Povećanje izdvajanja za zdravstvo od 1,5% (neto 1%, ako uzmemo u obzir da se ukida doprinos za ozljede na radu) donekle će smanjiti deficit koji postoji u zdravstvu, ali neće riješiti temeljne probleme istog. Stoga predlažemo restrukturiranje i racionalizaciju troškova u cijelom sustavu zdravstva ne misleći pri tom na plaće zdravstvenih radnika (liječnika, medicinskih sestara i sl). Također bismo voljeli znati u koje svrhe se do sada trošilo 0,5% doprinosa za ozljede na radu. 4. Razlika u smanjenju stopa doprinosa od 0,7% sigurno neće imati nikakav utjecaj na povećanje neto plaća radnika. 5. Mišljenja smo da bi se osobni odbitak kod poreza na dohodak mogao povećati na 4.500 kuna, sa sadašnjih 3.800 kuna, kako bi širi krug zaposlenih imao nekih vidljivih koristi od porezne reforme, uz uvažavanje činjenice da već sada polovica zaposlenih ne plaća porez na dohodak. Povećanje granice uvođenja porezne stope sa 17.500 na 30.000 kuna neće imati željeni efekt na zadržavanju visokoobrazovanih kadrova u Hrvatskoj, jer je efekt za iste (0,3% zaposlenih) financijski mali, a za ostale socijalno upitan, jer se na mala vrata uvodi tzv. „flat tax“. Osim navedenog, predlažemo: 1. da se odredi neoporezivi dio za prehranu radnika tijekom rada od 30 kuna po radnom danu, isključivo kada radnik radi; 2. da se izmjeni dio Pravilnika o porezu na dohodak, vezano za rad na terenu, gdje su bila propisana dva uvjeta tj. da radnik radi 30 km od mjesta prebivališta i 30 km od sjedišta poslodavca (taj drugi uvjet, treba brisati, jer dovodi do apsurdnih situacija u građevinarstvu, te poslodavac zbog tog drugog uvjeta, ako nije ispunjen, ne želi i ne može isplatiti dnevnicu); 3. tražimo da se odredba i o neoporezivanju smještaja i prehrane za sezonske radnike primjenjuje i u sektoru građevinarstva; 4. da se neoporezivi dio dnevnice za boravak u tuzemstvu poveća sa sadašnjih 170 na 200 kuna, jer se nije mijenjao od 2006. godine, a inflacija je u međuvremenu, kumulativno, iznosila oko 20%, te da dnevnica za rad na terenu (terenski dodatak) također iznosi 200 kuna; 5. da dodatak za otežane uvjete rada bude neoporeziv u iznosu do 500 kuna mjesečno; 6. da neoporezivi iznos popusta na kupnju roba i usluga za radnike trgovačkog društva gdje bi se navedena kupnja i realizirala iznosi 5% od kupovne cijene roba i usluga (primjer Austrije); 7. da se pomorski dodatak isplati neoporezivo do 350 kuna dnevno, a pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe isplati neoporezivo do 500 kuna dnevno (oboje +100 kuna); 8. da se neoporeziva isplata naknade za odvojeni život od obitelji poveća sa sadašnjih 1.750 na 2.000 kuna mjesečno; 9. da se isplata otpremnine prilikom redovitog odlaska u mirovinu poveća sa do 8.000 kuna na 10.000 kuna; 9. da se neoporezivi iznos otpremnine, a koji se maksimalno može isplatiti zbog poslovno uvjetovanih otkaza i osobno uvjetovanih otkaza prema Zakonu o radu, poveća sa 6.500 na 7.000 kuna za navedenu godinu rada kod poslodavca, a sukladno tome i otpremnine zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti sa do 8.000 kuna na 8.500 kuna za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca; 10. da se potpora (neoporezivo) za novorođenče poveća sa „ u visini jedne proračunske osnovice na dvije prema posebnom propisu“; 11. dar djetetu (neoporezivo) do 15 godina starosti sa 600 na 700 kuna godišnje; 12. prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl) povećaju sa 2.500 na 3.000 kuna godišnje; 13. da se dar u naravi poveća sa sadašnjih 600 na 700 kuna godišnje (neoporezivo) godišnje sa PDV; 14.da se potpora zbog invalidnosti radnika poveća sa 2.500 na 3.000 kuna godišnje-neoporezivo, potpore za slučaj smrti radnika sa 7.500 na 8.000 kuna, a jednokratna potpora u slučaju smrti člana uže obitelji sa 3.000 kuna na 3.500 kuna; 15.da se poveća neoporezivi iznos potpore zbog neprekidnog bolovanja radnika dužeg od 90 dana ,sa 2.500 na 3.000 kuna godišnje; 16. da se poveća neoporeziva isplata jubilarne nagrade i to : -za 10 godina radnog staža sa do 1.500 na do 2.000 kuna -za 15 godina radnog staža sa do 2.000 kuna na 2.500 kuna -za 20 godina staža sa do 2.500 kuna na do 3.000 kuna -za 25 godina staža sa do 3.000 kuna na do 3.500 kuna -za 30 godina staža sa do 3.500 kuna, na do 4.000 kuna -za 35 godina staža sa do 4.000 kuna na do 4.500 kuna -za 40 godina staža i svakih narednih 5 godina staža sa do 5.000 na do 6.000 kuna. SSSH kao i sindikati udruženi u SSSH traže da budu uključeni u raspravu i odlučivanje kroz sve faze porezne reforme, te da im budu dostavljeni jasni izračuni, koji argumentiraju predložene izmjene poreznih i pratećih propisa, sa procjenom učinaka istih na zaposlene i stanovništvo u RH. | Primljeno na znanje | Prijedlog 1. i 5. nije predmet Zakona o doprinosima. Ostali komentari su primljeni na znanje, međutim dio se odnosi se na sustav zdravstvenog osiguranja. Smanjenje stopa doprinosa od 0,7% omogućava utjecaj na povećanje plaća radnika što ovisi o svakom poslodavcu . U vezi s pitanjem iz čega će se financirati naknade za nezaposlenost napominjemo da će se osigurati sredstva na poziciji Državnog proračuna Zahtjevi koji se odnose na izmjenu Pravilnika o porezu na dohodak razmatrat će se pri izmjeni istoga, ovisno o postavljenim limitima fiskalnog okvira. |
| 175 | Scratchy Things d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Ukoliko ovakvo nešto prođe, jedino što nam ostaje je likvidirati tvrtku i biti ekonomski emigranti negdje drugdje. Nakon 2 godine pripreme, utapanja u morima nepotrebne birokracije, nelogičnostima ovog sistema, nesposobnošću u svim karikama koje smo morali odraditi, otvorili smo tvrtku utopistički vjerujući da ćemo nekako osigurati egzistenciju za nas dvoje. Uzeli smo poticaje za samozapošljavanje, uložili svaku lipu koju smo imali(i nismo) i važno krenuli naprijed, dva vlasnika/direktora. Trenutna davanja su nam toliko velika da se nerijetko odričemo plaće u korist tvrtke jer jednostavno je preteško platiti sve što se očekuje i na kraju imati još novaca za podmiriti sebe. To koliko nas dvoje vremena i energije ulažemo u ovu tvrtku, to nam pak nitko ne može platiti. Ali eto, guramo naprijed vjerujući da će negdje doći do prijelomne točke kad nećemo toliko robovati, već nešto i steći i stvoriti nešto veće. I taman se krenula nazirati mogućnost da bi uz pomoć nekog kredita mogli kupiti prijeko potrebni alat, malo poboljšati i proširiti proizvodnju, zaposliti 2 radnika nakon,a onda nas dočeka ovaj brutalan potez s vaše strane. Apsolutno svi planovi i nadanja su nam pali u vodu i paralizirani smo doslovno. Da li odmah likvidirati tvrtku i pobjeći odavde ili čekati novu omču oko vrata? Jedno je sigurno, mikro i malo poduzetništvo ne mogu progutati ovakav brutalan udarac. Ovo je doslovno ubojstvo tisuća i tisuća vrijednih ljudi koji su samo htjeli nešto stvoriti i osigurati si kakvu takvu egzistenciju. Dosad ste nas tukli,a mi smo trpili, ovo je pak ne korak, nego skok dalje. Ne postoji ta marža koju možemo zaračunati, ta računica po kojoj bi si mi mogli isplatiti preko 20 tis kuna u bruto plaćama,a vjerujte da je mnogima još gore nego nama. Umjesto da nas rasteretite, da potaknete stvaranje novih tvrtki, smanjite doprinose i sve ostalo što su mnogi kolege već spomenuli, vi nam zadajete zadnji udarac. Pitanje je samo da li je to zadnji udarac za tisuće nas i tisuće ljudi koji o nama ovise ili je to i zadnji udarac koji nanosite samima sebi | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 176 | Siniša Gordić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Poštovani s obzirom na ovaj prijedlog Zakona mogu konstatirati samo ono što su dosada konstatirali prethodni diskutanti - prijedlog je najblaže rečeno katastrofalan. Izglasavanjem ovog Zakona neće se postići niti jedan efekt, a ponajprije efekt povećanja iznosa uplaćenog doprinosa što je očito jedan od ciljeva ovog i ovakvog Zakona. Naime s obzirom da će ovaj Zakon poveći broj mikro/malih poduzeća i start up-ova potjerati u stečaj tj. zatvaranje, postići će se primarno efekt povećanja broja nezaposlenih, a onda i efekt iseljavanja iz zemlje, a posljedično i manje klijenata knjigovodstvenim poduzećima / obrtima - odnosno negativno će se odraziti na niz područja. U nekom ludom scenariju postoji mogućnost da je ovaj i ovakav Zakon ''rješenje'' za nedostatak radne snage na obali. Odnosno svi oni koji su imali plaću od 3.000,00 - 4.500,00 kuna, radeći za nekoga i pritom trpeći svakakve situacije, te su smogli snage i hrabrosti da idu raditi sami za sebe za tih istih 3.000,00 - 4.000,00 kuna sada dolaze u situaciju da im se to pravo uskraćuje i tjera ih na odlazak iz zemlje ili da rade za nekoga za koga ne žele raditi. A s obzirom na to da nezadovoljan čovjek traži načine da se makne s takvog posla, onda se počnu javljati koje kakve bolesti i ide se kod liječnika, na pretrage itd. odnosno povećava se trošak zdravstvenom sustavu - nekada opravdan, a nekada i neopravdan. Uzimajući u obzir strukturu visoko obrazovanih kadrova u RH, uzimajući u obzir vrste djelatnosti koje se najčešće obavljaju u RH, nažalost, uočljivo je da to nisu visoko profitabilni tehnološki poslovi već uglavnom djelatnosti održavanja, servisiranja, prevođenja, izrada web sadržaja, manji ugostiteljski objekti, čišćenja, prijevoz, marketing itd. itd. itd. Jednostavno ne vidim na koji način se moglo doći do izračuna da bi ovakvi nameti mogli dovesti do povećanog plaćanja doprinosa. Umjesto ovakvih katastrofalnih prijedloga poželjnije je da se stimulira poslodavce da isplaćuju djelatnicima veće plaće tako što će oni poslodavci koji isplaćuju veće plaće biti stimulirani drugačijim poreznim olakšicama. Npr. po podatku o najslabije plaćenom radniku unutar poduzeća (izuzev vlasnika / suvlasnika tj. direktora) u proteklih 12 mjeseci, da mu se omogući porezna olakšica u obliku manjeg poreza na dobit, priznaju veći troškovi reprezentacije, priznaju veći troškovi kod nabavke vozila itd. itd. Znači ako netko isplaćuje plaću najlošije plaćenom djelatniku u neto iznosu od 6-7 tisuća kuna on treba biti stimuliran da to bude još i više jer su benefiti višestruki - zadovoljniji radnik, manje bolovanja, zadovoljan vlasnik jer plaća manje porez, a država istovremeno ima veće iznose od doprinosa itd. Uglavnom da ne duljim, poanta je jasna - treba stimulirati općeniti rast plaća, a ne lomiti koljena onome tko zarađuje sam za sebe ili što je još bolje - uništava se onoga tko želi legalno raditi ili radi nešto što mu je u razini hobija na legalan način - tko zna možda jednog dana taj hobi preraste u nešto više. U današnje informatičko doba kada je moguće u ''tri klika'' postići da svatko zna u koju kategoriju bi spadao, nevjerojatno mi je da država Zakone i Propise iz područja gospodarstva donosi na razini uranilovke i samim time uvijek dobijemo situaciju koja velikoj većini ne odgovara - ali bitno da imamo Zakon ili Propis bez obzira na njegovu kvalitetu. Već sam previše napisao pa ću zaključiti samo s konstatacijom da je ovaj prijedlog katastrofalan, ali na svu sreću ima vremena za njegov popravak i nadam se da će radi mladih poduzetnika (koju god djelatnost obavljali) biti ukinuta bilo kakva minimalna osnovica za direktora, osim one već propisane o minimalnoj plaći. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Ostali komentari su primljeni na znanje. |
| 177 | Solventa services j.d.o.o. | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Predlažem da se u tom članku odrede iznosi osnovica za obračun i plaćanje doprinosa s obrtnicima, po trenutnim pragovima na način: do 300.000,00 prihoda - osnovica 3439,80, do 3.000.000,00 prihoda - osnovica 5213,00, preko 3.000.000,00 prihoda - osnovica 8822,00. To smatramo da ne bi bilo veliko financijsko opterečenje za gospodarstvo. U slučaju prihvaćanja Vašeg prijedloga doći će do masovnog zatvaranja mikro i malih poduzetnika. | Prihvaćen | U slučaju kada bi se obveza doprinosa za osiguranike utvrđivala prema ostvarenoj dobiti trgovačkog društva u kojem su članovi uprave takav način utvrđivanja obveze doveo bi u pitanje mogućnost ostvarivanja prava iz obveznih osiguranja za određene kategorije osiguranika. U obzir je potrebno uzeti i činjenicu da se dobit ne utvrđuje na mjesečnoj razini (u obliku mjesečne plaće) već uvijek na godišnjoj razini i to nakon isteka godine, što znači da prava iz zdravstvenog osiguranja (primjerice pravo na novčanu naknadu radi privremene nesposobnosti za rad) ne bi bilo moguće ostvariti u trenutku kad postoje okolnosti na kojima se ta prava temelje. Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 178 | Solventa services j.d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Povećanje osnovice za članove mikro i malih trgovačkih društva je čisti apsurd koji nam želite nametnuti. Slažem se da ona trgovačka društva koja imaju preko 3 milijuna prihoda plaćaju doprinose na te osnovice, ali mi mali poduzetnici koji imamo 2 do 3 zaposlena uz direktora biti ćemo primorani otpustiti dio djelatnika da bi mogli opstati sa ovakvim dodatnim opterećenjem koje nam želite nametnuti. Ne vidim po čemu ja kao direktor u svojem trgovačkom društvu zlorabim položaj? Po tome što radim u punom radnom vremenu... Svi mi radimo puno puno više od punog radnog vremena, a očito je da ćemo uskoro svi biti prijavljeni na pola radnog vremena jer izgleda da kada smo prijavljeni na pola radnog vremena ne zlorabimo položaj. Trgnite se i ne dozvolite takve promjene jer uskoro u Hrvatskoj neće biti niti jednog poduzetnika ako ovako nastavite... | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 179 | Stella decoro doo | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Zašto je direktor problem ove vlade ? Ajmo okrenuti situaciju !! Danas djelatnik ima placu 2855,68kn + ( bruto i bruto 2) = 4183,57kn-- idemo ovako napraviti Od danas djelatnik ima placu 4200,00kn + ( bruto i bruto 2) =5000,00kn npr tvrtke koje imaju promet do 3 mil. kn Danas biti DIREKTOR je jako teško , novaca nema sva primanja građana ide u banke, režije i ovrhe. a ono što mi privatnici uzmemo to je jako malo zrno hrane , da bi mogli sve namete platiti države itd.. | Nije prihvaćen | Budući da sustavi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja počivaju na načelu uzajamnosti i solidarnosti, a polazeći od ustavnog načela jednakosti i pravednosti te obveze da svatko doprinosi financiranju općih i društvenih potreba sukladno svojoj ekonomskoj snazi, ne prihvaća se prijedlog o primjeni jednake osnovice za obračun doprinosa svim osiguranicima. |
| 180 | Stjepan Huzjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Koeficijent mjesečne osnovice za obračun doprinosa za osiguranike koji kod poslodavca imaju ugovoren rad u punom radnom vremenu, a nalaze se na poziciji člana Uprave, izvršnog direktora ili upravitelja zadruge izmjenama bi se povećao s 0,65 na 1,1. Množenjem navedenog koeficijenta s prosječnom plaćom dobiva se minimalna direktorska bruto plaća, koja bi po novome iznosila 8822 kune, dok je do sada iznosila 5213 kuna. Prevedeno u bruto 2, ukupni troškovi plaće na primjeru samca u Zagrebu to iznosi 10339 kune. Takav iznos nije nikakav problem u većim tvrtkama koje dobro posluju, no kod tvrtki koje zapošljavaju mali broj zaposlenih u teško profitabilnim djelatnostima, tvrtkama koje loše posluju ili su tek ušle na tržište - predstavlja znatnu otegotnu okolnost za poslovanje koja bi mogla zatvoriti velik broj malih tvrtki sa jednim ili nekoliko zaposlenih, pa tako ću i ja biti prisiljen zatvoriti svoju tvrtku koja posluje od 1995. godine. Stvarno nam nije jasno kakvi su to i koji ljudi koji predlažu ovakve zakone kojima će se zatvoriti veliki broj mikro poduzetnika ili to rade ciljano. Do sada sam svoje obveze redovito izvršavao u rokovima te nemamo niti lipe duga prema nikome. Napominjem da više od dvije godine nisam napisao niti jedan putni nalog niti trošak automobila, a tko sretniji od mene da mogu isplatiti veću plaću. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 181 | Stjepan Huzjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Koeficijent mjesečne osnovice za obračun doprinosa za osiguranike koji kod poslodavca imaju ugovoren rad u punom radnom vremenu, a nalaze se na poziciji člana Uprave, izvršnog direktora ili upravitelja zadruge izmjenama bi se povećao s 0,65 na 1,1. Množenjem navedenog koeficijenta s prosječnom plaćom dobiva se minimalna direktorska bruto plaća, koja bi po novome iznosila 8822 kune, dok je do sada iznosila 5213 kuna. Prevedeno u bruto 2, ukupni troškovi plaće na primjeru samca u Zagrebu to iznosi 10339 kune. Takav iznos nije nikakav problem u većim tvrtkama koje dobro posluju, no kod tvrtki koje zapošljavaju mali broj zaposlenih u teško profitabilnim djelatnostima, tvrtkama koje loše posluju ili su tek ušle na tržište - predstavlja znatnu otegotnu okolnost za poslovanje koja bi mogla zatvoriti velik broj malih tvrtki sa jednim ili nekoliko zaposlenih, pa tako ću i ja biti prisiljen zatvoriti svoju tvrtku koja posluje od 1995. godine. Stvarno nam nije jasno kakvi su to i koji ljudi koji predlažu ovakve zakone kojima će se zatvoriti veliki broj mikro poduzetnika ili to rade ciljano. Do sada sam svoje obveze redovito izvršavao u rokovima te nemamo niti lipe duga prema nikome. Napominjem da više od dvije godine nisam napisao niti jedan putni nalog niti trošak automobila, a tko sretniji od mene da mogu isplatiti veću plaću. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 182 | Stjepan Huzjak | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 11. | Koeficijent mjesečne osnovice za obračun doprinosa za osiguranike koji kod poslodavca imaju ugovoren rad u punom radnom vremenu, a nalaze se na poziciji člana Uprave, izvršnog direktora ili upravitelja zadruge izmjenama bi se povećao s 0,65 na 1,1. Množenjem navedenog koeficijenta s prosječnom plaćom dobiva se minimalna direktorska bruto plaća, koja bi po novome iznosila 8822 kune, dok je do sada iznosila 5213 kuna. Prevedeno u bruto 2, ukupni troškovi plaće na primjeru samca u Zagrebu to iznosi 10339 kune. Takav iznos nije nikakav problem u većim tvrtkama koje dobro posluju, no kod tvrtki koje zapošljavaju mali broj zaposlenih u teško profitabilnim djelatnostima, tvrtkama koje loše posluju ili su tek ušle na tržište - predstavlja znatnu otegotnu okolnost za poslovanje koja bi mogla zatvoriti velik broj malih tvrtki sa jednim ili nekoliko zaposlenih, pa tako ću i ja biti prisiljen zatvoriti svoju tvrtku koja posluje od 1995. godine. Stvarno nam nije jasno kakvi su to i koji ljudi koji predlažu ovakve zakone kojima će se zatvoriti veliki broj mikro poduzetnika ili se to radi nedaj Bože ciljano. Do sada sam svoje obveze redovito izvršavao u rokovima te nemamo niti lipe duga prema nikome. Napominjem da više od dvije godine nisam napisao niti jedan putni nalog niti trošak automobila, a tko sretniji od mene da mogu isplatiti veću plaću. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 183 | Stjepan Huzjak | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Poštovani, minimalna direktorska bruto plaća sada iznosi 5213 kuna što je prihvatljivo. Prijedlogom se ta osnovica povećava te bi po novome iznosila 8822 kune, Prevedeno u bruto 2, ukupni troškovi plaće na primjeru samca u Zagrebu to iznosi 10339 kune. Mnogi mali poslodavci a puno ih je sa jednim zaposlenim među kojima sam i ja, a u svojoj tvrtci radim od 1995. godine morat ćemo zatvoriti tvrtke jer nemožemo tu odredbu ispoštovati. Zar je cilj zakonodavca uništiti nekoliko tisuća malih tvrtki. Ja u zadnje dvije godine točnije 26 mjeseci nisam napisao niti jedan putni nalog niti sam obračunao trošak automobila. Sve ovo vrijeme moja tvrtka uredno podmiruje svoje obveze i nismo nikome dužni niti lipe. Nadam se da se odredba o povećanju plaće neće mijenjati i da će ostati po dosadašnjem. Morate uzeti u obzir da i Vi živite od naših davanja. Stjepan Huzjak Humas d.o.o. Zagreb | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 184 | super produkcija j.d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Kao vlasnik mikro poduzeća gdje sam jedini zaposleni jednostavno će mi biti nemoguće izvršiti sve obaveze koje će ovaj prijedlog zakona nametnuti. Uz to, korisnik sam potpore Hamag Bicro-a, i trenutno svoje zajam redovito plaćam. U taj projekt krenuo sam računajući na trenutne zakonske uvjete i ako se stavka doprinosa zaista poveća, neću biti u mogućnosti redovito otplaćivati svoj zajam, zatvoriti ću tvrtku i preseliti poslovanje u inozemstvo. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 185 | ŠTEFI M. | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 8. | Ovim člankom se povećava koeficijent s 0,65 na 0,70 koji se množi s prosječnom plaćom kako bi se utvrdila mjesečna osnovica za obračun doprinosa za osiguranika koji s poslodavcem nema ugovoren rad u punom radnom vremenu koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 186 | ŠTEFI M. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Odredbom članka 239. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 125/11, 152/11, 111/12 i 68/13) propisano da se uprava trgovačkih društava sastoji od jedne ili više osoba (direktori) čiji se broj određuje statutom, a članom uprave može biti svaka fizička osoba koja je potpuno poslovno sposobna. U slučaju mikro poduzeća s jednim (1) zaposlenim u vlastitom trgovačkom društvu, vlasnik, poslodavac i direktor je jedna te ista osoba. U skladu s odredbom članka 4. stavka 3. Zakona o radu (Nar. nov., broj 93/14) fizička osoba koja je prema propisu o trgovačkim društvima, kao član uprave ili izvršni direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca, može kao radnik u radnom odnosu obavljati određene poslove za poslodavca. Dakle, ja se sebe ovlašćujem da za moju tvrtku (d.o.o.) vodim sve poslove i time sam direktor i radnik. Ako sam ja kao direktor ujedno i radnik, zašto bi odnos prema meni bio drugačiji nego prema drugim radnicima? Zašto bi jedan direktor koji je radnik u d.o.o. morao imati prijavu na veći minimalac nego bilo koji drugi radnik? Dodatna pitanja su koje i čije zlouporabe te na koji način biste spriječili? Također je izostavljeno jedno vrlo važno pitanje, a to je zašto direktor u slučaju prestanka rada tvrtke nema pravo na naknadu sa Zavoda za zapošljavanje, dok to obrtnik ili bilo koji radnik ima. Jedina situacija u kojoj bi direktor imao pravo naknade sa Zavoda je slučaj kada bi tužio poslodavca za neispunjenje ugovora. Kako tužiti samog sebe? Za rad u punom radnom vremenu osiguraniku koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge ne može biti niža od umnoška iznosa prosječne plaće i koeficijenta 0,65. Prema Naredbi o iznosima osnovica za o obračun doprinosa za obvezna osiguranja za 2018. godinu, prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2017. iznosila je 8.020,00 kn, pa tako počevši od 1. siječnja 2018. za zaposlenog člana uprave (direktora-radnika) najniža mjesečna osnovica iznosi 5.213,00 kn. Ovom Naredbom ste mene mikro-poduzetnika, koji nema drugih izvora prihoda, već dosta pokosili, a ovim prijedlogom me gušite i to ne zbog toga što ću si isplatiti veću plaću ili ću uplatiti veći iznos u Mirovinski fond, nego zbog toga što me silite na veću uplatu za zdravstveno osiguranje koje ne mogu niti koristiti jer su liste čekanja i gubljenje vremena toliki da bi mi se moja mikro-tvrtka davno ugasila jer sam jedini zaposlenik u njoj i nigdje drugdje ne radim. Dakle: - trebate zaštiti zaposlenika, ujedno i direktora, koji radi u svojoj tvrtki i nigdje drugdje, a ne stavljati mu dodatni teret; - trebate povisiti minimalnu plaću radnika RH, kako bi ih njihovi poslodavci adekvatno i platiti; - trebate prisiliti poslodavce na pravu primjenu zaštite zdravlja i zaštite na radu (zbog bolovanja su nesagledivi gubici). Istinski pomak bi bio kada biste poduzetnike grupirali prema broju zaposlenih i prihodima i da se doprinosi plaćaju prema tim brojkama (kao kod obrtnika ili kao kod poreza na dobit). Na taj način biste mikro-poduzetnicima olakšali. Onaj tko ima novaca, taj će si i obračunati i isplatiti plaću kakva mu odgovara. Onaj tko nema će morati razmišljati o zatvaranju svojeg mikro-poduzeća. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. . |
| 187 | Tatjana Rimac | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Članak 8. Izmjena i dopuna Zakona na temu izmjena članka 21. Zakona se briše | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 188 | Tatjana Rimac | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Poštovani, ako ovaj prijedlog zakona zaživi bit ću prisiljena zatvoriti tvrtku, koja uspješno posluje od 2008. Od prvog dana redovito plaćam doprinose i sve ostale obveze prema državi. Prijavljena sam na puno radno vrijeme (od samog početka) i željela bi dobiti obrazloženje (koje je dao ministar Marić na TV 18.08.) kako neću osjetiti posljedice ove odluke. Tko su „pravi“ poduzetnici, a tko „krivi“? To je neka nova klasifikacija, koja nam je svima promakla? Ako imamo slobodno tržište, zašto se država određuje minimalne plaće koje sebi isplaćujemo kao direktori (i vlasnici mikro tvrtki). Zašto se minimalac za direktore razlikuje od minimalca ta radnike? Obrazloženje da nas se želi izjednačiti sa obrtnicima dobitašima, nema smisla. Obrtnici dobitaši imaju minimalno 3.000.000,00 prihoda, dok mikro poduzetnici (d.o.o. i j.o.o. po prihodima nisu ni blizu te cifre) Većina ih jedva pređe granicu od 100.000,00 kuna. Umjesto da rasterećujete poduzetnike, svakom reformom opterećenja su sve veća, te nas stalno javnosti prikazujete kao nekoga to zloupotrebljava zakone. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. Ostali komentari su primljeni na znanje. |
| 189 | Tatjana Rimac | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 11. | Članak 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, a vezano za izmjenu članka 37. stavka 2. brisati iz prijedloga | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća.Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 190 | TATJANA SCHNEIDER | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Izjednačavanje osnovica članova uprave i samostalne djelatnosti nema smisla jer onda treba izjednačiti i druge osnovice npr. paušalista. Poduzeće mora osigurati prihod od minimalno 150.000,00 kn godišnje kako bi moglo isplatiti takvu plaću članu uprave. Jednostavnom pretragom javnih podataka može se isfiltrirati koliko mikro poduzetnika ne dolazi do tog praga, te će im daljnje poslovanje biti u potpunosti onemogućeno. Poseban problem su poduzetnici koji su uzeli sredstva za samozapošljavanje koje je vlada hvalila i razglasila na sva zvona. Novim opterećenjem će morati, ukoliko nemaju dovoljno prihoda, vratiti sredstva uvećana za kamate i zatvoriti firmu. Priličan udra na strategiju samozapošljavanja i "pokretanja" vlastitog posla. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 191 | Teo Matković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Točno je kako implementacija ukidanja doprinosa za zapošljavanje po sebi neće predstavljati troškove za proračun. Međutim, proračun će ostati bez prihoda od tog doprinosa, a i dalje biti opterećen za troškove financiranja sustava zapošljavanja (usluga, naknada i mjera) koji su u proteklih pet godina iznosili 2.2-2.5 milijardi kuna godišnje. Značajan dio ovih troškova zakonski je određen. Naime, iznos i uvjeti isplate novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti kako je određena Zakonom o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti u uvjetima rekordno niske nezaposlenosti u 2017. godini iznosila je 846 mil. kn, ali će ove potrebe nužno bitno porasti u vrijeme naredne krize u ekonomskom ciklusu – tako su 2010. godine iznosili 1.486 mil. kn. Do sada je osnovica za utvrđivanje visine novčane naknade sukladno principu osiguranja predstavljala isplaćena bruto plaća, uz relativno nizak plafon i brzo smanjivanje iznosa. Bez namijenskih doprinosa, daljnje slabljenje ovog sustava u kontekstu sve veće nesigurnosti zaposlenosti nosilo bi veliku cijenu po dobrobit građana, ali je ograničeno svojim dosezima s obzirom da je minimalna naknada određena uvjetima 102. konvencije MOR o najnižim standardima socijalne sigurnosti (NN 1/2002, čl. 66) Sustav zapošljavanja tek se manjim dijelom financira EU sredstvima - u 2016.-2017. godini EU sredstvima financirano je 378-388 mil. kn troškova HZZ-a, što predstavlja tek 17-18% ukupnih troškova sustava zapošljavanja. S obzirom na alocirane iznose za prioritet zapošljavanja u okviru programskog razdoblja, nije izgledno da će se ovi iznosi povećavati do 2022. godine. Čak i kad su u pitanju mjere APZ, u 2017. godini EU sredstvima financirana je tek trećina njihovih ukupnih troškova. Također, ESF sredstva se ne mogu alocirati na naknade za nezaposlene iz prošlog odlomka. Drugim riječima, uz zadržavanje trenutne veličine HZZa, razine mjera, prava nezaposlenih i broja nezaposlenih, kao i EU financiranja, ukidanje doprinosa će dovesti do oko 1,8 milijardi kuna proračunskih troškova za koje više neće biti osigurani doprinosi. Čak i ukoliko bi došlo do ukidanja svih mjera APZ osim onih financiranih kroz ESF (što bi značilo njihovo smanjivanje za 2/3), ukoliko bi se mjerama štednje smanjili troškovi rada HZZ-a za 25% (na 170 mil kn – što nije bio slučaj ni u vrijeme posljednje krize), te kad bi se zakonski razina svake novčane naknade za nezaposlenost svela na razinu minimalne moguće (zadane konvencijom MOR) godišnji bi troškovi na naknade (uz zadržavanje broja primatelja NN na 40.000) iznosili 630 mil. kn, dakle iz proračuna bi trebalo osigurati 800 mil kn (a u slučaju rasta nezaposlenosti bitno više). Stoga ukidanje doprinosa za zapošljavanje, u kontekstu postojećih namjenskih troškova ne može biti proračunski neutralno, te će i u kontekstu niske nezaposlenosti voditi do 1,8 milijardi kn proračunskih troškova, a 0,8 milijardi kuna u slučaju ukidanja svih lokalno financiranih mjera, bitnog smanjivanja troška HZZ-a i zakonskog smanjivanja naknada za nezaposlene na međunarodno propisani minimum. | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 192 | Teo Matković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Sustav zapošljavanja i osiguranja prihoda tijekom nezaposlenosti jedan je od ključnih mehanizama socijalne sigurnosti u društvu u kojem se egzistencija većine građana temelji na prihodima od rada. Ovaj se sustav u RH, proteklih 90 godina, kao i u većini europskih zemalja financirao temeljem doprinosa - kao "osiguranje" od rizika nezaposlenosti. U RH je razina ovog doprinosa (kao % plaće) bitno niža nego u zapadnoeuropskim zemljama, a posljedično i razina naknada za nezaposlene, obuhvaćenost nezaposlenih nakadama među nižima unutar EU, a ispodprosječne su i javne investicije u povećanje zapošljivosti nezaposlenih (izvori: MISSOC, Eurostat tablice lmp_expend i lmp_particip). Iako se od 2000. godine doprinosi ne slijevaju u zaseban fond, već usmjeravaju u riznicu, a sustav zapošljavanja temeljem tih doprinosa financira iz proračuna (i u manjem dijelu EU sredstava Europskog socijalnog fonda), posrijedi je sustav socijalne sigurnosti za koji se godišnje izdvaja nešto više od dvije milijarde kuna - a u kriznim godinama (kada nezaposlenost raste) i bitno više. Ukidanjem doprinosa za zapošljavanje, mijenja se logika sustava zapošljavanja i on prestaje biti temeljen na principu osiguranja - već arbitrarne proračunske alokacije. Ovo će tražiti ne samo nomotehničko usklađivanje Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, već otvara rizik daljnjeg smanjivanja razine naknada i investicije u ovaj sustav - koji je već i sada relativno slab u europskom kontekstu, pa i u kontekstu tranzicijskih zemalja. Treba napomenuti kako će eventualno slabljenje sustava zapošljavanja dodatno doprinijeti emigraciji, posebno obzirom na to da glavna odredišta radne emigracije karatkerizira bitno viša razina naknade za nezaposlenost i veća obuhvaćenost nezaposlenih naknadama (i viša razina doprinosa koja očito ne guši te privrede). Detaljniji pregled proračunskih implikacija komentiram pod točkom III) | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. Napominjemo da će se za naknadu za nezaposlenost sredstva osigurati na poziciji Državnog proračuna. |
| 193 | Tomislav Kelemen | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Kolege poduzetnici, nađite prijatelja/icu koji je u istom problemu, zaposlite ga na "normalnu" minimalnu plaću kod sebe, on zaposli vas kod sebe i time ćete oboje biti osigurani po drugoj osnovi te nećete morati obračunavati osnovicu za članove uprave. Druga opcija je scan putovnice, otvaranje bankovnog računa u Mađarskoj ili na Cipru, popunjavanje w-7 obrasca u američkoj ambasadi u Buzinu (50$) te uspostavljanje firme u SAD-u. Sve se može odraditi online, a otvarate Passthrough LLC. Ne plaća se porez ako se usluge i proizvodi ne isporučuju na području SAD-a. Nema ni PDV-a. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. |
| 194 | Tomislav Pancirov | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Ja zaista uvijek pričam kako je u Hrvatskoj moguće raditi, kako imamo sve veći poduzetnički momentum te kako imamo sve više mikro poduzetnika koji stvaraju neko novo, bolje i produktivnije okruženje. Smatram kako će povećanja navedenog koeficijenta s 0,65 na 1,1 negativno utjecati na veliki broj mikro poduzeća te da će se oni koji su u mogućnosti istim odlučiti za poslovanje u drugim zemljama, koje nam je danas jednostavnije no ikada. Molim vas da provedete dubinsku analizu tematike te uzmete u obzir sve neposredne i posredne utjecaje ovakvog Zakona. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 195 | Tomislav Pavošević | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Uz Članak 8. Nacrta prijedloga Zakona (Članak 21. Stavak 2., Zakona o doprinosima): Predlažem da se Članak 21. Stavak 2. Zakona o doprinosima vrati u izvorno stanje koje je objavljeno u NN 84/2008 od 18.7.2008., bez izmjena kojom su uvedene odredbe za člana uprave trgovačkog društva ili izvršnog direktora trgovačkog društva ili upravitelja zadruge. Ako bi to bilo neophodno radi financiranja obveznog zdravstvenog osiguranja, predlažem da se kod nepunog radnog vremena i u slučaju da je temeljem takvog rada plaća manja od minimalne plaće za puno radno vrijeme, za osnovicu po kojoj se izračunava doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstveno osiguranje za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, za člana uprave trgovačkog društva ili izvršnog direktora trgovačkog društva ili upravitelja zadruge, uzima minimalna plaća za puno radno vrijeme, neovisno o prijavljenom radu kraćem od punog radnog vremena, osim u slučaju da se puno radno vrijeme ostvaruje temeljem ugovora o radu sklopljenim s više poslodavaca kada bi se za osnovicu uzimale pojedinačne isplate svakog poslodavaca. Obrazloženje: Obrazloženje Ministarstva financija u Nacrtu prijedloga zakona da se Članak 21., Stavak 2. mijenja „zbog sprječavanja zlouporabe propisa“ jer postoje pojedinci koji otvaraju fiktivnu tvrtku u kojoj su izvršni direktori i prijavljeni su na nepuno radno vrijeme, a istovremeno ostvaruju puno zdravstveno osiguranje, samo upućuje na činjenicu da se problem ponovo rješava na krivom mjestu. Umjesto da se iskoriste tehničke mogućnosti pa da se primjerice uspostavi automatizirani nadzor prometa na računima poslovnih subjekata i provjeri izdaju li račune, dovodi se u pitanje opstojnost malih i mikro poduzeća koja su osnovana po modelu samozapošljavanja. Ne uzima se u obzir činjenica da je u gospodarstvu Republike Hrvatske potrebno pet do sedam godina da tvrtka postane prepoznatljiva na tržištu, a u tom se razdoblju tvrtka održava uz veliki napor vlasnika koji je često jedini zaposlenik pa zato mora biti i izvršni direktor. Plaća od 10000,00 kuna nedostižan je san! Ne znam je li vam poznato da mladi poduzetnik koji je ujedno i izvršni direktor i kojemu je administrativno određena minimalna plaća (1,1 prosječna plaća), često na računu nema sredstava iz kojih bi si mogao isplatiti plaću jer mu tvrtka toliko nije zaradila pa traži pomoć od obitelji i prijatelja koji mu posuđuju novac za isplatu plaće. Ta se sredstva na računu tvrtke trajno knjiže kao pozajmica, a izvršni direktor će sredstva vratiti vjerovniku kada si isplati plaću i kada se uplate svi doprinosi. Točno je da zaposlenik koji je prijavljen na ne puno radno vrijeme u isto vrijeme ima puno zdravstveno osiguranje, ali taj se problem ne može rješavati administrativnom odredbom o najmanjoj plaći izvršnog direktora od 1,1 prosječne plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj. Primijetit ćete da bi i to moglo biti nedostatno ako se radi o nepunom radnom vremenu i prijavi na jedan sat dnevno pa bi netko mogao predložiti da bi najniža plaća izvršnog direktora koji radi jedan sat dnevno morala biti osam puta veća od minimalne plaće radnika u Republici Hrvatskoj. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 196 | TO-NI PROM d.o.o. | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Navedenom izmjenom se direktno ugrožava poslovanje mnogih mikro poduzetnika, što u konačnici neće dovesti do povećanja prihoda proračuna nego do smanjenja prihoda proračuna, jer će mnogi mikro poduzetnici biti prisiljeni likvidirati svoja trgovačka društva zbog nemogućnosti podmirivanja poreznih obveza. Mnoge mikro poduzetnike / vlasnike trgovačkih društava na ovaj način ćete prisiliti da zatvore (likvidiraju) postojeća trgovačka društva, te otvore paušalne obrte, te na taj način smanje porezna davanja kako bi preživjeli te ostali konkurentni. Povećanjem nameta direktno povećavate trošak poslovanja društva što u konačnici vodi do povećanja cijene isporučenih dobara i usluga, a to će u konačnici morati platiti krajnji potrošač. Nije jasan dugoročni cilj koji ste htjeli postići ovim izmjenama. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 197 | tvrtka | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Poštovani, donošenjem Zakona odnosno uvođenjem čl.8 istog u ovom obliku širom otvarate vrata sivom gospodarstvu i kod još ovo malo mikro-poduzetnika koji pokušavaju normalno raditi poštujući sve zakonske odredbe poslovanja. Sama sam mikro-poduzetnik već preko 20 godina. Imam zaposlenih 6 osoba.Kao pružatelj usluga računovodstva svojim klijentima sam sugerirala da ne zloupotrebljavaju mogućnost da kao članovi uprave i direktori budu zaposleni u firmi na svega par sati radnog vremena. Do sada propisanu osnovicu smatrala sam donekle realnom, i usput sam se pitala "kome pametnom" je palo na um da ostavi postojeću "rupu" u Zakonu. Ukoliko se ovaj Zakon izglasa minimalno dvoje mojih zaposlenika dobiti će otkaz, obzirom da neću biti u mogućnosti podmirivati njihove plaće. Zato nemojte pričati o nikakvom rasterećenju poduzetnika, jer sami od sebe pravite budale. Nikada ni jednom kunom moje poslovanje nije bilo financirano iz/uz pomoć nikakvog proračuna. Počnite privređivati vlastiti novac, ja nemam namjeru oduzimati egzistenciju sebi i svojim zaposlenicima. S poštovanjem.... | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. |
| 198 | UDRUŽENJE PRIJEVOZNIKA ZAGREB | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Protivimo se prijedlogu povećanja koeficijenta s 0,65 na 1,1 u izračunu mjesečne osnovice za obračun doprinosa, jer manji prijevoznici (a pogotov novoosnovani) naprosto neće moći izdržati financijski teret ovog nameta. Predložemo da koeficijent ostane 0,65. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 199 | VALENTINO GAŠPAROVIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Iz Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.. "Svaki građanin Republike Hrvatske obvezan je prijaviti se na obvezno zdravstveno osiguranje....Svim osiguranim osobama prava i obveze iz obveznoga zdravstvenog osiguranja na načelima uzajamnosti, solidarnosti i jednakosti na način i pod uvjetima utvrđenim Zakonom." Ili narodno rečeno..svi moramo platit obvezno osiguranje i svima je zagarantirana ista razina usluge..I onaj kome poslodavac uplati par tisuća kuna i onome kome uplati par stotina kuna..usluga će biti ista. Istu će tretman imati u bolnici istu hranu jest ..i td. Po toj logici nema osnove da se obvezno zdravstveno osiguranje plaća po osnovu postotka bruto plaće. Odredite minimalan iznos..npr..1.000 kn po zaposlenom ( mjesečno je to 1 mil i 400 mil kuna samo za obvezno osiguranje..godišnje 17 mlrd)..Tako poslodavci mogu i dalje sebe i sve svoje radnike mogu i dalje držat na minimalcu a da zbog tog ne pati zdravstveni sustav. Mirovinski ?..to i ovako njih ne zanima previše...a i korektno je ..što manje platiš..manje imaš. Pozdrav | Nije prihvaćen | Budući da sustavi zdravstvenog i mirovinskog osiguranja počivaju na načelu uzajamnosti i solidarnosti, a polazeći od ustavnog načela jednakosti i pravednosti te obveze da svatko doprinosi financiranju općih i društvenih potreba sukladno svojoj ekonomskoj snazi, ne prihvaća se prijedlog o jednakom iznosu osnovice za obračun doprinosa za sve osiguranike neovisno o visini plaće. |
| 200 | Vedran Čulina | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | 1. Na koji način mislite spriječiti zlouporabu povećanjem minimalne plaće člana uprave? Na koju vrstu zlouporabe uopće mislite? Da li ste ikada bilo kakav problem zlouporabe riješili povećanjem nekog davanja? 2. Ako je cilj izjednačiti obrtnike dobitaše i direktore imate jedan fundamentalni problem: tek osnovano poduzeće i obrt koji je ostvario više od 3.000.000,00kn primitaka jednostavno nisu jednaki i volio bih znati po kojem ključu ste ih svrstali u istu grupu? Ako baš moraju imati iste osnovice, postoji još jedno, puno popularnije rješenje koje ste mogli donijeti. 3. U prijedlogu Zakona niti jednom riječju nije spomenuta *obveza* direktora da bude prijavljen u radni odnos na puno radno vrijeme. Svejedno, ministar Marić u svojoj izjavi naširoko priča kako direktor neće moći biti prijavljen na nepuno radno vrijeme. Da li u vašoj upravi netko ne zna što piše ili netko ne zna što priča? 4. Zašto je uopće definirana minimalna plaća za direktora u poduzeću? Poduzeća se osnivaju sa svrhom ostvarivanja dobiti, nije li jedino logično da se vlasnici naplaćuju kroz isplatu te dobiti, kada su podmireni i zaposlenici i dobavljači i porezi? 5. Da li je u vezi povećanja navedenog koeficijenta sa 0,65 na 1,1 napravljena ikakva analiza posljedica? Znate li uopće koliko je mikro poduzeća sa 1-5 zaposlenih, koliko poreza i doprinosa sada uplate u državni proračun te koliko će ih biti evidentirano na HZZ sa prvim danima slijedeće godine ako ovakav Zakon stupi na snagu? 6. Ima li ikakvog smisla da s jedne strane šakom i kapom dijelite poticaje za samozapošljavanje preko HZZ-a a s druge strane tjerate te iste poslodavce da odmah po otvaranju budu drakonski kažnjeni sa preko 10.000,00kn u obliku direktorske plaće? 7. Da li je ovo vaš način za poticanje poduzetničke klime? Ako jest, molim vas da istog trenutka zaustavite poreznu „reformu“ jer ovo odlazi potpuno krivim smjerom. Kako očekujete da mladi poduzetnik sa idejom, željom za radom i zaradom prije nego proda jedan jedini proizvod na tržištu osigura sebi plaću i vama doprinose u iznosu od preko 10.000,00kn? 8. U ovom tekstu do sada ima točno dvanaest upitnika i četiri točke. To vam otprilike znači da svako vaše objašnjenje otvori i tri nova pitanja. Čini se da, kad ste spominjali partnerski odnos, vi ste mislili na jedno a mi na nešto sasvim drugo. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Obvezna osiguranja, obvezno osigurane osobe, prava iz osiguranja i nositelji obveznih osiguranja uređeni su propisima o obveznim osiguranjima i posebnim propisima, a ne Zakonom o doprinosima. S druge strane, mogućnost zapošljavanja članova uprave u trgovačkom društvu propisana je Zakonom o radu. Zakonom o doprinosima propisana je obveza plaćanja doprinosa sukladno osnovi prijave u osiguranju pri nadležnim zavodima. Osoba, koja nema drugog osnova osiguranja, a član je uprave u trgovačkom društvu, mora se obvezno osigurati. S obzirom na zakonske ovlasti i odgovornosti člana uprave kao osobe ovlaštene za sklapanje poslova, sudjelovanje u pravnom prometu i zastupanje društva pred upravnim i sudbenim tijelima, smatramo ekonomski i socijalno opravdanim da ove osobe sudjeluju u financiranju socijalnih sustava Republike Hrvatske barem u iznosu koji je za otprilike 50% veći od iznosa doprinosa koji se plaćaju za radnika s minimalnom plaćom. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. Ostali komentari su primljeni na znanje. |
| 201 | Velocite d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Ovo je jako loše. Tek smo otvorili firmu u Hrvatskoj jer računamo na povoljnost radne snage, donekle malog poreza i sentimenta jer sam ja Hrvat, a vi predlaže te ovakvu promjenu zakona. Nevjerojatno. No ako tako mislite možemo odustati i zatvoriti firmu i poslovati van Hrvatske. To što nama direktno šteti je jedna stvar, no zbog vrste našeg poslovanja mnogi mali poduzetnici na koje računamo će nestati, a već ih je teško pronaći u nekim kategorijama zbog sveopćeg manjka ljudi Što vam je cilj? Predati što više posla stranim firmama?. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. |
| 202 | VESNA VARŠAVA | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 8. | Napisati da se mijenja propis radi zlouporabe propisa, bez ikakvog objašnjenja isto je kao da ste sve direktore nazvali lopovima ! Većina nas (vjerujem da se radi o cca 97%) uredno i pošteno posluju i ovakvo objašnjenje smatramo izravnom uvredom. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 203 | VESNA VARŠAVA | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 11. | Članak 11. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima, a vezano za izmjenu članka 37. stavka 2. brisati iz prijedloga. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 204 | VESNA VARŠAVA | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | Jedino razumno je brisati čl.8 vezano uz izmjene čl.21. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. |
| 205 | VESNA VARŠAVA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Kažete: "Time bi se izjednačila mjesečna osnovica za osiguranike člana uprave trgovačkog društva ili izvršnog direktora trgovačkog društva ili upravitelja zadruge s mjesečnom osnovicom s za osiguranike s osnova samostalne djelatnosti obrta koji utvrđuju dobit od samostalne djelatnosti te umanjila razlika u visini obveznih doprinosa između navedenih." No obrtnici dobitaši su oni koji imaju preko 3 mil.prihoda godišnje i uspoređivati nekoga tko ima toliko prihoda i male tvrtke s npr. 400 tisuća kn godišnje je totalni nonsens. Ako se planira izjednačenje onda ono treba vrijediti pod jednakim uvjetima, odnosno tvrtke koje ostvaruju preko 3 mil.prihoda mogu se izjednačiti sa obrtnicima dobitašima, a nikako mali koji jedva preživljavaju. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. |
| 206 | VILMA PLAZONJA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Poštovani, dokle god u politici/Vladi imamo ljude koji ne razumiju osnovne postavke tržišnog gospodarstva i u u svojim glavama još uvijek nisu resetirali socijalističke postavke, postavke dogovorne ekonomije i konvertirali ih u tržišne, nema nam pomoći. Dok se to ne dogodi i zaista ne provede reforma državne uprave u smislu smanjenja birokratskog aparata, ovakvih prijedloga zakona će biti sve više. Bit će sve veće porezne i ine represije, jer zaboga, ni Švicarska ne bi mogla izdržati financiranje ovako golemog i neučinkovitog birokratskog aparata. Citirati ću komentar jednog gospodina na članak o novom prijedlogu zakonskih izmjena u kojem je u samo par rečenica postavljena "dijagnoza" Hr sustava: "U razvijenim društvima država je servis poduzetništvu tj. servis razvoja ljudske kreativnosti. U ovakvim nakaradnim i nerazvijenim kao naše, poduzetništvo je servis države. Radi toga zaostajemo i dok se to ne osvijesti nema naprijed. A kad bi se kojim slučajem to osvijestilo, onda ne bi bilo osnovno pitanje koliko državi treba, već bi bilo osnovno pitanje koliko se poduzetništvo smije opteretiti da može postati pravi motor razvoja. Jedna od temeljnih stvari je da mali, koji bi svojom kreacijom mogli postati veliki, pa možda i smijeniti današnje velike na tronu, trebaju biti na to poticani. Kod nas je upravo suprotno. Mali se zatiru od početka da bi se velikima koji su dali svoje, umjetno produžio život. Ovaj zakon je upravo školski primjer te filozofije." Drugim riječima...ekonomski mrtvaci proždiru žive. Evo još jednog zgodnog članka koji govori o teškoj bolesti od koje boluje većina onih koji upravljaju ovom državom, zbog koje mnogi mali, kreativni, sposobni, inovativni u ovoj zemlji ne mogu uspjeti. Trebaju napustiti svoju zemlju i otići tamo gdje se kreativnosti, sposobnostima i znanju daje prilika i otvaraju vrata. Kod nas je to naprosto nemoguće, jer toliko "birokratskih" ustiju treba nahraniti da poduzetniku ne ostaje dovoljno ni za sebe i vlastitu obitelj, a kamoli još i za radnika i njegovu obitelj! Ovakvim zakonskim prijedlogom ste već sada mnoge odvratili od otvaranja vlastite tvrtke. Znam iz prve ruke. Tko zna, ako je to možda bio cilj, onda eto znajte da ste u tome uspjeli. Dakle, go ahead i izgasajte te zakonske izmjene unatoč kritikama i upozorenjima ljudi koji ovoj zemlji i njenom gospodarstvu žele dobro. https://www.telegram.hr/politika-kriminal/zasto-se-vlada-obrusila-na-male-poduzetnike-zato-sto-je-to-sustina-hrvatskog-sustava/ Lijepi pozdrav | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. Napominjemo da se predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. |
| 207 | vlasta zoretić | OBRAZLOŽENJE ČLANAKA, Uz članak 8. | Uz članak 8. Uz članak 8, mislim da je trebalo pisati (ako se želi spriječiti zlouporaba): ....Ovim člankom se povećava koeficijent s 0,65 na 1,1 koji se množi s prosječnom plaćom kako bi se utvrdila mjesečne osnovice za obračun doprinosa za osiguranika koji s poslodavcem NEMA ugovoren rad u punom radnom vremenu koji je istodobno kod poslodavca član uprave trgovačkog društva ili izvršni direktor trgovačkog društva ili upravitelj zadruge. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |
| 208 | Zavod za unapređivanje zaštite na radu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Uplatom doprinosa od 0,5 posto za zaštitu zdravlja na radu, a prema novom prijedlogu spajanjem tog doprinosa s doprinosom za zapošljavanje i povećanjem za 1,5 posto doprinosa za zdravstveno osiguranje i nadalje će se financijske posljedice ozljeda na radu i bolesti povezanih s radom pokrivati sustavima solidarnosti zdravstvenog osiguranja, a broj ozljeda na radu kretati godišnje više od 18.000 i smrtno stradalih više od 20 radnika. Zaštita na radu, primjereni radni uvjeti i zaštita zdravlja na radu u cilju očuvanja radne sposobnosti tijekom cijelog radnog vijeka osnovna su ljudska prava utvrđena Poveljom o osnivanju Međunarodne organizacije rada. Misao vodilja je humanost i ekonomske koristi. Zato je u području osiguranja ozljeda na radu potreban model koji će biti pravičan, transparentan u vidu njegove svrhe i stvarnog troška, poticajan, stimulativan i koji pruža priliku poslodavcima da utječu svojim preventivnim djelovanjem na visinu tog doprinosa koji plaćaju. Dakle, primjenom modela bonus/malus, uz kriterij visine rizika u pojedinim djelatnostima i visini troškova koji nastaju u promatranom razdoblju ( npr. prethodna godina ) kod pojedinog poslodavca zbog liječenja zbog ozljeda na radu i bolesti povezanih s radom, uz dodatne kriterije ( npr. uvođenje ISO 45001 ) moguće je utjecati na unapređivanje zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika, uz smanjivanje izdataka zdravstvenog sustava i a time i troška poslodavaca, a na osnovu relevantnih pokazatelja. Pored toga, iz tih sredstava posebnog doprinosa bilo bi moguće financirati ono najvažnije, a to je preventiva, što uključuje: savjetovanje poslodavaca i predstavnika radnika, programe cjeloživotnog učenja svih ključnih dionika, stalno stručno usavršavanje stručnjaka za zaštitu na radu i zdravstvenih djelatnika, znanstveni i istraživački rad i sl. u području zaštite na radu i zaštite zdravlja. Zanemarivanje mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika ima posljedice za radnika, za poslodavca, za zdravstveni i mirovinski sustav i cjelokupno gospodarstvo. Zašto da veće troškove snose svi obveznici doprinosa iako ih ne uzrokuju niti imaju na njih bilo kakav utjecaj. Nužno je poticati poslodavce u uspješnom sprječavanju ozljeda na radu i smanjenju pojava bolesti povezanih s radom, pri čemu poslodavci s ispodprosječnim izdacima trebaju ostvariti bonus. Potrebno je prihvatiti ali i praktično primijeniti stav da ulaganje u zaštitu na radu nije trošak već investicija. Različiti ekonomski poticaji trebaju tome doprinositi. Što se tiče obavljanja poslova predloženog modela osiguranja, isto ne iziskuje dodatni trošak, budući je i do sada obveza HZZO bila da vodi posebni namjenski Poslovni fond. Pored predloženog, potrebno je naglasiti da je tijekom 2015. i 2016. g. proveden u RH i projekt koji je sufinancirala EU iz Europskog socijalnog fonda „Sogradi“, kojim je preporučeno da se „sredstva doprinosa za ozljede na radu 0,5 posto izdvoje i vode na posebnom računu pri HZZO“ te da se „preispita visina doprinosa za zaštitu zdravlja na radu i uvede sustav bonus/malus“. | Primljeno na znanje | Komentari su primljeni na znanje, međutim dio se odnosi na sustav zdravstvenog osiguranja. |
| 209 | Zavod za unapređivanje zaštite na radu | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Uplatom doprinosa od 0,5 posto za zaštitu zdravlja na radu, a prema novom prijedlogu spajanjem tog doprinosa s doprinosom za zapošljavanje i povećanjem za 1,5 posto doprinosa za zdravstveno osiguranje i nadalje će se financijske posljedice ozljeda na radu i bolesti povezanih s radom pokrivati sustavima solidarnosti zdravstvenog osiguranja, a broj ozljeda na radu kretati godišnje više od 18.000 i smrtno stradalih više od 20 radnika. Zaštita na radu, primjereni radni uvjeti i zaštita zdravlja na radu u cilju očuvanja radne sposobnosti tijekom cijelog radnog vijeka osnovna su ljudska prava utvrđena Poveljom o osnivanju Međunarodne organizacije rada. Misao vodilja je humanost i ekonomske koristi. Zato je u području osiguranja ozljeda na radu potreban model koji će biti pravičan, transparentan u vidu njegove svrhe i stvarnog troška, poticajan, stimulativan i koji pruža priliku poslodavcima da utječu svojim preventivnim djelovanjem na visinu tog doprinosa koji plaćaju. Dakle, primjenom modela bonus/malus, uz kriterij visine rizika u pojedinim djelatnostima i visini troškova koji nastaju u promatranom razdoblju ( npr. prethodna godina ) kod pojedinog poslodavca zbog liječenja zbog ozljeda na radu i bolesti povezanih s radom, uz dodatne kriterije ( npr. uvođenje ISO 45001 ) moguće je utjecati na unapređivanje zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika, uz smanjivanje izdataka zdravstvenog sustava i a time i troška poslodavaca, a na osnovu relevantnih pokazatelja. Pored toga, iz tih sredstava posebnog doprinosa bilo bi moguće financirati ono najvažnije, a to je preventiva, što uključuje: savjetovanje poslodavaca i predstavnika radnika, programe cjeloživotnog učenja svih ključnih dionika, stalno stručno usavršavanje stručnjaka za zaštitu na radu i zdravstvenih djelatnika, znanstveni i istraživački rad i sl. u području zaštite na radu i zaštite zdravlja. Zanemarivanje mjera zaštite na radu i zaštite zdravlja radnika ima posljedice za radnika, za poslodavca, za zdravstveni i mirovinski sustav i cjelokupno gospodarstvo. Zašto da veće troškove snose svi obveznici doprinosa iako ih ne uzrokuju niti imaju na njih bilo kakav utjecaj. Nužno je poticati poslodavce u uspješnom sprječavanju ozljeda na radu i smanjenju pojava bolesti povezanih s radom, pri čemu poslodavci s ispodprosječnim izdacima trebaju ostvariti bonus. Potrebno je prihvatiti ali i praktično primijeniti stav da ulaganje u zaštitu na radu nije trošak već investicija. Različiti ekonomski poticaji trebaju tome doprinositi. Što se tiče obavljanja poslova predloženog modela osiguranja, isto ne iziskuje dodatni trošak, budući je i do sada obveza HZZO bila da vodi posebni namjenski Poslovni fond. Pored predloženog, potrebno je naglasiti da je tijekom 2015. i 2016. g. proveden u RH i projekt koji je sufinancirala EU iz Europskog socijalnog fonda „Sogradi“, kojim je preporučeno da se „sredstva doprinosa za ozljede na radu 0,5 posto izdvoje i vode na posebnom računu pri HZZO“ te da se „preispita visina doprinosa za zaštitu zdravlja na radu i uvede sustav bonus/malus“. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije predmet Zakona o doprinosima već propisa kojima se uređuje sustav zdravstvenog osiguranja. |
| 210 | ZDRAVKO MARIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | 1. Smanjenje od 0,7 posto u doprinosima NA bruto neće u bitnome smanjiti troškove poslodavaca, a uopće neće "otvoriti prostor za povećanje plaća" To je naobičnija demagogija. Rad i dalje ostaje preskup poslodavcima i sigurno ove mrvice neće podijeliti radnicima nego tek neznatno pokrpati svoje bilance. 2. Smatram kako će promjena koeficijenta s 0.65 na 1.1 za mikro i mala poduzeća kao osnovice za obračun plaća direktora, a posebno ona koja se tek pozicioniraju na tržištu biti preveliki teret i da će efekti biti zatvaranje brojnih takvih malih tvrtki, dok se o otvaranju novih ne može ni sanjati. Računica je jasna: Takav poduzetnik mora osigurati samo za svoju direktorsku plaću 10.368,52 kn bez plaćanja najamnine prostora, struje, vode, grijanja, telefona, interneta, komunalne i vodne naknade, HGK, turističke, spomeničke , itd ... Naravno sve to, a da nema niti jednog jedinog zaposlenog osim sebe i da nema baš nikakvih troškova. Svakome tko je mali a posebno mikro poduzetnik je jasno da je pojam direktora nešto sasvim drugo nego u tvrtkama koje zapošljavaju stotine djelatnika i ostvaruju desetke milijuna kuna prometa. U IT sektoru koji je napredniji od drugih, brojni su mali poduzetnici koji rade doslovno sve sami ili sa nekoliko zaposlenih. Čak niti oni se neće osmjeliti osnovati ni j.d.o.o. ako nemaju osiguran neto prihod makar 20.000 kn, a to danas nije uopće lako. Mene osobno neće ova promjena posebno pogoditi, ali ogromnu većinu mikro i malih poduzetnika hoće. Ovo je PUCANJ U ČELO takvima u RH! Bilo bi stvarno jako pametno analizirati učinke ovakvih mjera. Slažem se da treba devijacije i zloupotrebe spriječiti, ali ako lovimo jednog "lopova" a ubijemo 100 ili više koji jedva preživljavaju, koji je konačni efekt? | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Ostali komentari su primljeni na znanje. |
| 211 | Zlatko Budrovčan | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Ovo je eklatantan primjer postojanja unutarnjeg neprijatelja ukopanog unutar bezimenih birokratskih struktura koji pod krinkom zadanih ciljeva i strategija provlače zakonske odredbe koje imaju cilj duboko potkopavanje društva i urušenje same države Hrvatske uništavanjem poduzetničkih sloboda i poduzetništva. Sami dolazak ovakvog prijedloga na savjetovanje je izuzetno uznemirujući obzirom da sam upoznat kojim naporima se pokušava poboljšati poduzetnička klima i konkurentnost, tako da smatram da ovdje postoje ozbiljni pokazatelji aktivnosti kojima bi se trebala pozabaviti Središnja obavještajna agencija (SOA) u cilju utvrđivanja stvarnih namjera iza ovog ovoga prijedloga zakona i pozadina koja je motivirala tvorce ovoga prijedloga teksta. U najkraćem roku obavijestiti sve saborske zastupnike o "trojanskom konju" koji stoji iza ovog naizgled "pravednog" prijedloga. | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. |
| 212 | Zvonkica Miličević | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Ako vam je želja i svrha upropastiti još ovo malo što je ostalo od našeg gospodarstva, samo naprijed! Tjerate ljude u sivu zonu, ne znam kako to ne vidite. | Primljeno na znanje | Komentar primljen na znanje. |
| 213 | Željka Žganec-Peras | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 11. | Ne znam tko ovu promjenu može smatrati poticanjem poduzetničke klime. Ako se zna da se prve 1-2 godine poslovanja većina poduzetnika jedva pokriva u trenutnim uvjetima poslovanja, smatram blago rečeno suludim očekivati da će se itko odvažiti na upuštanje u ovakvu avanturu gdje samo za svoju plaću treba osigurati min. 130.000 kn na godišnjoj razini. Da ne spominjem stalno "vabljenje" poticajima - poticaj od 55.000 kn na razdoblje od godinu dana neće biti dovoljan niti za 6-mjesečnu plaću. Smiješno je da se može otvoriti j.d.o.o. za 10 kn a onda se direktora opali sa cca 10.300 kn mjesečno samo za plaću. Ne vidim nikakav pozitivan učinak ove promjene, osim masovnog gašenja d.o.o.-a, a pogotovo j.d.o.o Potpuno pogrešno. | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 214 | ŽELJKO BJELIŠ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Ukinite sve doprinose i poreze na plaću do 10.000 Kn neto u privatnom sektoru. Poslodavci će cijeli bruto iznos moći dati zaposlenicima. Kada zaposlenici iz javnog sektora uoče razliku u primanju, javiti će se odljev zaposlenih iz javnog sektora sa plaćama 5-6.000 Kn i prelazak u privatni sektor, što će rasteretiti prenapučen javni sektor i državni proračun. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne može prihvatiti obzirom da na taj način najveći dio osoba ne bi plaćao doprinose, odnosno bila bi propisana obveza plaćanja doprinosa koje bi plaćao samo mali broj obveznika čime bi došlo do neopravdanog nesrazmjera i opteretilo bi se samo jedan dio obveznika. Napominjemo da se isto odnosi i na porez na dohodak iako se Zakonom o doprinosima ne uređuje ta tematika. |
| 215 | Željko Markušić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA | Još uvijek sam optimist, pa vjerujem da će ministar Marić izmijeniti ovaj suludi prijedlog (propisivanje plaće direktorima), koji služi samo za punjenje hrvatskog proračuna. Zloporabe se neće na ovaj način spriječiti, a male tvrtke s 1 ili 2 zaposlena će se zatvoriti. Jesu li autori ovakvog prijedloga svjesni da ti, koje navodno žele spriječiti u zloporabi, ustvari sjede u neposrednoj blizini vlasti, kao državni činovnici, te kao favorizirani izvršitelji poslova za državu? Ubit ćete kravicu koja daje 30 litara mlijeka, da biste jednokratno dobili 2 odreska? Onoga tko je smislio ovakvu suludu ideju, pošaljite kući i plaću mu šaljite na račun. Ako dolazi na posao pravi strahovitu štetu, ovako su troškovi minorni. Umjesto poticanja, ministarstvo se bavi zatiranjem privatnog poduzetništva! | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Na opisani način predložena promjena ni na koji način neće utjecati na one članove uprava koji i danas obračunavaju doprinose na osnovicu obračunatu primjenom koeficijenta 0,65 na prosječnu bruto plaću prijavom na puno radno vrijeme ili ostvaruju bruto plaću višu od navedene osnovice. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 216 | ŽELJKO MATIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DOPRINOSIMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Zašto bi minimalac za direktora bio veći od minimalca za radnika? Možda neki radnik Konzuma želi za istu minimalnu plaću raditi isti posao samostalno. Ali ne! Ako radiš u Konzuma onda minimalac može biti 2800 kn a ako radiš samostalno onda je 3 puta više? Iako je onaj koji radi samostalno izložen znatno većim svim troškovima (nabava, prijevoz, operativa, najam,...). Je li ovo uopće ustavno, poštuje neku ravnopravnost na tržištu, itd? Ako se unište mala poduzeća gdje će se naći novi Ramljak da poput Agrokora sutra "spasi" Uljanik ili neku drugu privatnu tvrtku od "društvenog značaja". Neće biti novih Jakovina ni Marasa koji su od malih beznačajnih jedva (ne)opstajućih poduzeća dogurali do ministara i savjetnika a danas su ekonomski stratezi ove zemlje. Gdje ćemo sutra naći novog Ramljaka, Peruška,.. koji će milijarde kuna građana ove zemlje (dioničari pojedinih Agrokorovih tvrti) pokloniti nekim novim Amerikancima i Rusima? | Prihvaćen | Prihvaća se prijedlog vezan za promjenu koeficijenta za obračun doprinosa za članove uprave. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. Napominjemo da Zakonom o doprinosima kao i ovim Prijedlogom zakona nije propisana obveza isplate plaće već samo minimalna osnovica na koju je potrebno obračunati doprinose. |
| 217 | Željko Uremović | III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA, Članak 8. | U članku 21. stavku 2. brojka: „0,65“ zamjenjuje se brojkom: „1,1“. Koeficijent umnoška prosječne plaće utvrditi prema veličini poduzetnika ili prema visini ostvarenih prihoda kao što je utvrđena granice za prelazak fizičkih osoba iz poreznih obveznika "dohodaša" u "dobitaše". | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Predložena odredba mijenja se na način da se predlaže propisivanje minimalne godišnje osnovice za obračun doprinosa u iznosu umnoška prosječne plaće, koeficijenta 0,65 i brojke 12 razmjerno razdoblju u kojemu je obnašana dužnost člana uprave trgovačkog društva i/ili izvršnog direktora trgovačkog društva i/ili upravitelja zadruge. Godišnjim obračunom će se utvrditi eventualna razlika doprinosa za uplatu po rješenju Porezne uprave. |