Izvješće o provedenom savjetovanju - SAVJETOVANJE O PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O DODATKU NA MIROVINE OSTVARENE PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 LIDIJA GRBEŠA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O DODATKU NA MIROVINE OSTVARENE PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU Osobno mi se ne sviđa prerano izjednačavanje dobi za odlazak u mirovinu za žene u odnosu na muškarce. Definitivno su žene u nepovoljnom položaju. Smatram da to izjednačenje treba uvesti poslije 2030. godine. Po meni je najviša granica za odlazak u mirovinu sa 60 godina i za žene i za muškarce. Ljudi u toj dobi su bolešljivi i nisu više sposobni raditi kao mlađi ljudi, pogotovo zamislite fiziče radnike koji ne mogu dobiti lakša radna mjesta. U Hrvatskoj nije još slučaj da možemo mijenjati poslove i da možemo naći drugi posao kada poželimo. U svakom slučaju treba radniku omogućiti rad na četiri sata poslije odlaska u mirovinu i svakako ne ukidati mirovinu u tom slučaju. Ženama bi trebalo omogućiti 6-satno radno vrijeme, 4-satno radno vrijeme i 8-satno radno vrijeme, omogućiti im da biraju radno vrijeme koje će raditi, nije isto kada još nisi majka, i kada jesi majka i kada imaš obitelj. Svakako je potrebno imati više vremena za obitelj. Teško je raditi i starijima, jer su već lošijeg zdravstvenog stanja. Srazmjerno tome bi se i računala mirovina birajući 4-satno, 6-satn ili 8-satno radno vrijeme. Ženama bi u svakom razdoblju trebalo omogućiti prilagoditi radno vrijeme, da im to zakon omogući. Svakako treba povećati mirovine za normalan život. Nije prihvaćen Nije predmet uređenja ovoga Zakona.
2 Raiffeisen mirovinsko osiguravajuće društvo d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O DODATKU NA MIROVINE OSTVARENE PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU, Članak 1. Prijedlogom izmjene ovog članka propušteno je odlučiti o korisnicima invalidske i obiteljske mirovine koji primaju osnovnu mirovnu. Stoga se predlaže u članku 2. Zakona o dodatku dodati novi stavak koji bi uključio korisnike invalidskih i obiteljskih mirovina koji primaju osnovnu mirovinu: „Odredbe stavka 8. i 9. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuje na korisnike invalidskih i obiteljskih mirovina koji primaju osnovnu mirovinu.“ Nastavno je potrebno izmijeniti i odredbe stavaka 10. i 11. koji bi obuhvaćao i one korisnike invalidskih i obiteljskih mirovina koji bi ostvarivali iznos mirovine koji bi bio manji od iznosa najniže mirovine, kao i one korisnike čiji bi iznos mirovine prelazio iznos najviše mirovine. Obrazloženje: Usvajanjem dodatnih stavaka u potpunosti se otklanja razlika u razini ostvarivanja prava na mirovinu između mirovina ostvarenih za staž prije početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, kao i onih ostvarenih za staž nakon početka njegove primjene. Prihvaćen Nakon rasprave na radnoj skupini prijedlog je izmijenjen – proširen krug korisnika osnovne mirovine kojima se određuje dodatak i na korisnika obiteljske i invalidske mirovine.
3 Zoran Anušić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O DOPUNAMA ZAKONA O DODATKU NA MIROVINE OSTVARENE PREMA ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU Člankom 1 ovog prijedloga zakona namjerava se “rješiti pitanje dodatka na mirovinu tako da se i korisnicima osnovne mirovine predlaže određivanje dodatka na mirovinu određenu u I. stupu kao osnovna mirovina i to na način da se na dio mirovine za mirovinski staž ostvaren do početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja individualne štednje (do 31. prosinca 2001.) predlaže određivanje dodatka u jednakoj visini kao i korisniku mirovine koji pravo ostvaruje isključivo u I. stupu nakon 2010. godine (27%), a na dio mirovine koja mu pripada za mirovinski staž od dana uvođenje II. stupa dodatak se korigira faktorom osnovne mirovine određenim za kalendarsku godinu u kojoj osiguranik stječe pravo na mirovinu (faktor osnovne mirovine za 2018. godinu iznosi 0,75%), odnosno dodatak iznosi 20,25%.” Nažalost, u rješenju pitanja se ne uspijeva. Nema nikakve pravne i matematičke logike zašto bi drugostupaši bili u istom položaju kao prvostupaši za uplaćeni doprinos prije 2002 godine i imali pravo na 27% dodatka, a diskriminirani nakon 2002 i imali pravo na 20,25% dodatka na osnovnu mirovinu. Osnovna mirovina iznosi 75% mirovine iz prvog stupa jer je i uplaćeni doprinosa za 1 stup 75% ukupnog doprinosa. Na osnovnu mirovinu dakle treba primijeniti punu stopu dodatka od 27%, a ne 75% iste, odnosno 20,25% jer ona diskriminira drugostupaše i zakida iznos njihove osnovne mirovine za točno 5,31%, a time i ukupne mirovine iz prvog stupa i ukupne višestupne mirovine. Trebalo bi provjeriti usklađenost ovog prijedloga s Ustavom RH. (stavovi ne odražavaju stavove institucije u kojoj sam zaposlen) Nije prihvaćen Napominjemo da je Ustavni sud donio odluku kojom je konstatirao da nema diskriminacije između korisnika mirovine ostvarene isključivo u I. stupu, i korisnika mirovine iz oba stupa, naglašavajući pri tome da zakonodavac može samostalno odlučivati o uređivanju gospodarskih pravnih i političkih odnosa u Republici Hrvatskoj i prilagođavati ih gospodarskim mogućnostima države. Osnovna mirovina se određuje od dva dijela, od dijela mirovine koja korisniku pripada za staž ostvaren do početka primjene obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (1.1.2002.) i dio koji korisniku pripada za staž ostvaren nakon uvođenja II. stupa, odnosno nakon 1. siječnja 2002. godine. Položaj i status osiguranika koji ostvare mirovinu iz oba stupa i onih koji je ostvare samo u I. stupu nije isti te stoga nema opravdanja da im se određuje jednaki postotak dodatka na mirovinu.