Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 "KLJUKI" Autoprijevoznik P R A V I L N I K Pišemo ispred skupine autoprijevoznika - "KLJUKI " Autoprijevoznik Otočac, Pemper d.o.o Otočac, Kušanić d.o.o Brinje, KULA -PROMET d.o.o Krasno, Autoprijevoznik Tomislav Bukovac Otočac, MARINCEL Otočac, CUKRE automehaničarski i prijevoznički obrt Brinje, IM-COMMERCE d.o.o Brinje - protivimo se donošenju Pravilnika o ograničenju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona. Konkretno za dionicu Šmrika-Senj (DC102/AC7-DC23) kojom bi promet za ovu skupinu vozila bio zabranjen te kao alternativni pravac se navodi autocesta (AC1/AC6). Ovom odredbom bi se povećala kilometraža za dodatnih 60 kilometara do Rijeke, a samim time i prijevozni troškovi koje bi snosili sami prijevoznici konkretno za jedan smjer ove relacije (AC1/AC6) 275,00 kuna za IV skupinu vozila. Kao dodatni faktor bi naveli i povećanje vremena sati vožnje u odnosu na ono koje je trenutno potrebno za relaciju Šmrika-Senj. Dajemo prijedlog da se iz Pravilnika o ograničenju uporabe pojedinih cesta izostave autoprijevoznici sa području Ličko-senjske županije budući da predloženi alternativni pravac (AC1/AC6) ne može biti alternativa za autoprijevoznike sa područja Ličko-senjske županije sa sjedištem u Otočcu i Gospiću jer nam to uvelike povećava prijevozne troškove i time smanjuju konkurentnost. Želimo navesti da predloženi alternativni pravac prolazi gorskim područjem u kojem se velike koncentracije snijega čime bi dolazilo do zabrana i povećane potrošnje goriva zbog razlike u nadmorskoj visini i konfiguraciji ceste. Donošenje ovog pravilnika uvelike bi negativno utjecalo na naše poslovanje i poslovanje svih autoprijevoznika na području Ličko-senjske županije. Izražavamo želju da zajedno iznađemo drugo rješenje koje bi zadovoljilo zakonodavca, lokalno stanovništvo i nas kao važne sudionike u gospodarstvu. Primljeno na znanje Kako bi se izbjeglo ograničavanje prometovanja teških teretnih vozila koje je neophodno za funkcioniranje gospodarstva na područjima prema kojima vode ceste na kojima je planirano uvođenje ograničenja člankom 2. Prijedloga Pravilnika određena su izuzeća čime su izuzeti prijevoznici ovisno o sjedištu prijevoznika, odnosno mjestu ukrcaja ili iskrcaja robe.
2 Autoprijevoznik Željko Meglić P R A V I L N I K Ne slažemo se sa prijedlogom zatvaranja graničnih prijelaza Trnovec i Mursko Središće za vozila iznad 7,5 t nosivosti. Predlažemo da vozila koja su u tranzitu preko RH, a nemaju registarske oznake RH ili susjedne Republike Slovenije preusmjere na druge granične prijelaze. Po podacima od strane Slovenskih kolega koje su dobili od njihove granične policije samo 20% teretnih vozila na graničnom prijelazu Mursko Središće su HR ili SLO registarske oznake. Zatvaranjem graničnog prijelaza Trnovec nama iz Međimurske županije se zatvara normalna ruta prema zemljama EU. Ne vidim razloga za zatvaranje tog graničnog prijelaza. Djelomično prihvaćen Navedeni granični prijelazi neće biti zatvoreni za promet teretnih vozila ukupne mase do 7,5 tona ili teških teretnih vozila koja su izuzeta člankom 2. Prijedloga Pravilnika. Analizom prometnih pravaca prema Mariboru, Grazu, Budimpešti utvrđena je minimalna razlika u udaljenostima kada se primjene odredbe ovog Prijedloga Pravilnika. Navedeno je zanemarivo u odnosu na povećanje sigurnosti prometa na cestama i smanjenje negativnih učinaka prometa teških teretnih vozila koja prolaze kroz naseljena mjesta. Sukladno prijedlogu ograničenje za teška teretna vozila će se izuzeti za GP Trnovec.
3 Branko Šimunić P R A V I L N I K Mislim da nije potrebno raditi izmjenu ovog pravilnika jer je totalno nepotrebno. Da se provodio nadzor nad odvijanjem tranzitnog prometa teretnih automobila kao što je navedeno da će se izvršavati prema Odluci o određivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih automobila kroz Republiku Hrvatsku sada nebi raspravljali o ovome. Vršenje nadzora tranzitnog prometa teretnih automobila nije napravljeno isto kao što ni Hrvatske ceste nisu postavile znakove gdje su trebale. Umjesto da se štite Hrvatski prijevoznici i daje im se vjetar u leđa za rad, cijelo vrijeme ih se koči i štite se strani prijevoznici koji spuštaju cijene prijevozna na katastrofalnu razinu. Prijedlog je da se počne provoditi ranije spomenuta Odluka s malo dorade te nam izrada novog pravilnika nije potrebna. Primljeno na znanje Svaki prijedlog kojim bi se unaprijedio postojeći sustav je dobrodošao. Sukladno navedenome potiču se prijevoznici, strukovna udruženja, kao i građani da uočene nedostake u poštivanju propisa prijave policijskim službenicima i inspektorima.
4 Danko Prša P R A V I L N I K Na slijedećem linku (https://www.peticija24.com/ograniimo_kretanje_teretnjacima_na_d1?a=2) možete podržati inicijativu grupe građana s područja Slunja, Otočca, Plitvičkih jezera i Rakovice da se obvezno u popis dionica uvrste i dionice DC-1 Krnjak-Udbina i DC-52 Otočac-Korenica. Isto kao i stanovnici Turnja pokraj Karlovca godinama strahujemo za živote naše djece i nas. Nije prihvaćen Tijekom pripreme Prijedloga Pravilnika detaljno su analizirane sve mogućnosti presumjeravanja teških teretnih vozila kroz RH. Kako je na snazi Odluka o određivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih automobila kroz Republiku Hrvatsku prema kojoj državna cesta DC1 predstavlja jedini prihvatljivi pravac za teretna vozila koja idu prema Bihaću i zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na istoj nije moguće uvesti zabranu za teška teretna vozila.
5 Danko Prša P R A V I L N I K, Članak 3. Podržavam inicijativu da se obvezno u popis dionica uvrste i dionice DC-1 Krnjak-Udbina i DC-52 Otočac-Korenica i to: BROJ CESTE: DC1 OD RASKRIŽJA S CESTOM: D216 (Brezova Glava) DO RASKRIŽJA S CESTOM: D522 (Udbina) ALTERNATIVNI PRAVAC/CESTA AC1 BROJ CESTE: DC52 OD RASKRIŽJA S CESTOM: D50 (Špilnik) DO RASKRIŽJA S CESTOM: D1 (Korenica) ALTERNATIVNI PRAVAC/CESTA AC1 Nije prihvaćen Tijekom pripreme Prijedloga Pravilnika detaljno su analizirane sve mogućnosti presumjeravanja teških teretnih vozila kroz RH. Kako je na snazi Odluka o određivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih automobila kroz Republiku Hrvatsku prema kojoj državna cesta DC1 predstavlja jedini prihvatljivi pravac za teretna vozila koja idu prema Bihaću i zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na istoj nije moguće uvesti zabranu za teška teretna vozila.
6 Danko Prša P R A V I L N I K Podržavam inicijativu da se obvezno u popis dionica uvrste i dionice DC-1 Krnjak-Udbina i DC-52 Otočac-Korenica. Isto kao i stanovnici Turnja pokraj Karlovca godinama strahujemo za živote naše djece i nas. Svakodnevno državnom cestom DC-1 prolazi na tisuće kamiona a godinama se gradila autocesta A1 kojom se danas rijetko koje teretno vozilo kreće. Predlažem da se osim odredbi ovog Pravilnika uvrsti i članak koji glasi: "Po javnim cestama ne mogu se kretati teretna vozila čija je max dopuštena masa >7,5t ukoliko prevoznik robe ne posjeduje Potvrdu o dostavi robe za područje gdje je ograničena uporaba javnih cesta." Dakle, ukoliko vozilo ne posjeduje Potvrdu o dostavi obvezno je koristiti alternativni cestovni pravac s istim ili boljim tehničkim karakteristikama. Nije prihvaćen Tijekom pripreme Prijedloga Pravilnika detaljno su analizirane sve mogućnosti presumjeravanja teških teretnih vozila kroz RH. Kako je na snazi Odluka o određivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih automobila kroz Republiku Hrvatsku prema kojoj državna cesta DC1 predstavlja jedini prihvatljivi pravac za teretna vozila koja idu prema Bihaću i zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na istoj nije moguće uvesti zabranu za teška teretna vozila.
7 Grad Mursko Središće P R A V I L N I K Dugi niz godina Grad Mursko Središće i sva naselja do Čakovca svakim danom su sve više opterećena tj. Već odavno preopterećena teretnim prometom koji je naročito nakon ulaska u Europsku uniju porastao za više od 300% te dnevno centrom Murskog Središća cijelom glavnom prometnicom i svim naseljima do Čakovca prolazi i do 800 šlepera, a mjesečno oko 18 tisuća šlepera. Godinama se borimo s tim problemom koji uzrokuje velike gužve, nesigurnost prometovanja, vibracije i temeljem toga velike štete na objektima, zagađenost zraka, buku, nekretnine uz glavnu prometnicu u svim naseljima kroz koja taj promet prolazi ostale su osjetno manje vrijedne i nepoželjne za kupnju. Dugi niz godina upozoravamo sve mjerodavne na taj problem i na neprimjerenost ovakvog prometa po državnoj cesti D209, a naročito jer u blizini postoji autoput koji je odlično povezan sa čvorištem u Lendavi. Postojeći most na rijeci Muri i državna cesta D209 nema uvjete i nije projektirana za ovakav promet te temeljem toga stanovnici trpe posljedice koje smo u gornjem tekstu naveli. Grad Mursko Središće predlagao je razna rješenja i nikada nije bio nerazuman u predlaganju tih rješenja niti pak je njima želio generirati bilo kakvu štetu ili prijevoznicima ili gospodarstvu općenito. 2017. godine ministar Butković posjetio je grad Mursko Središće i na licu mjesta se uvjerio u probleme koje trpe građani te je tom prigodom rekao da će Ministarstvo 01.07.2017. godine zabraniti promet preko 7,5 tona i takav pravilnik je Ministarstvo mora prometa i infrastrukture i izradilo. Međutim zbog raznih pritisaka interesnih skupina taj pravilnik nikada nije stupio na snagu, a svi stanovnici uz tu prometnicu nisu dobili ni jedan promil pomaka na bolje već je promet i dalje rastao. Nakon toga predloženo je da se u najkraćem mogućem roku napravi prekategorizacija graničnog prijelaza iz međunarodnog u međudržavni za teretni promet. Grad Mursko Središće nije imao ništa protiv toga prijedloga međutim od prošle više od godine dana od kada je on iznesen ali i do takvog rješenja isto nikad nije došlo. Grad Mursko Središće tražio je očitovanje zašto se prekategorizacija nije dogodila te je dobio informaciju da slovenska strana sporazum o prekategorizaciji ne želi ratificirati. Prije mjesec i pol dana dogodila se teška prometna nesreća u kojoj je jedna osoba teško ozlijeđena. Gužve su postale nesnosne, prometovanje se vršilo samo po jednom kolničkom traku, svi već navedeni problemi samo su se pojačali i ne postoje apsolutno nikakvi pravedni i pravilni argumenti zbog kojih bi ovakav i ovaj promet morao i nadalje prometovati ovom trasom, a naročito jer postoje bolji alternativni pravci s odgovarajućim tehničkim karakteristikama ceste. Smatramo da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i njegove stručne službe znaju sagledati ovakve i slične prometne probleme te da su pravilnik donijele po načelima struke i pravednosti. Konačno rješenje problema vidimo u gradnji novog mosta na rijeci Muri i zaobilaznici grada Mursko Središće i brze ceste do Čakovca. Obzirom što je ovaj prometni pravac prirodan i vrlo zanimljiv i domaćim i stranim prijevoznicima međutim treba biti svjestan da on prema sadašnjim tehničkim karakteristikama ne zadovoljava standarde i da ljudi koji uz njega žive također imaju svoja zakonom i Ustavom zagarantirana prava u vidu sigurnosti, buke, zagađenja, vrijednosti imovine tj normalnog življenja. Zbog svega navedenog sa pravom čekamo što skoriju primjenu pravilnika o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona i molimo da se sve aktivnosti potrebite za realizaciju projekta novog mosta, zaobilaznice i brze ceste maksimalno ubrzaju te da realizacijom tog projekta osnažimo i olakšamo poslovanje prijevoznika, gospodarstva, a obzirom što kroz ovaj pravac prolazi i gotovo 4 milijuna putnika i njima olakšamo prometovanje. Ovim projektom spojila bi se dva autoputa, onaj sa čvorištem u Lendavi (SLO) koji vodi prema Mariboru, Grazu, Beču, Munchenu i onaj u Čakovcu (HR) koji vodi prema Zagrebu, Rijeci, Splitu, Beogradu te smatramo da je ovaj projekt vrlo značajan ne samo za rješavanje problema prometa u Murskom Središću i svim naseljima do Čakovca već za cijelu Hrvatsku. Grad Mursko Središće zahvaljuje svim dionicima ovoga procesa na doprinosu u njegovom rješavanju. Prihvaćen Pravilnikom se nastoji riješiti problem negativnih eksternih učinaka prometa na okoliš i sigurnost prometa na cestama. Mursko Sredičće predstavlja primjer kako je promet teških teretnih vozila potrebno dodatno regulirati, a što su ranije učinile sve zapadne europske države maksimalno stavljajući naglasak na kvalitetu života i očuvanje životne okoline. Sukladno navedenom kroz Mursko Središće je uvedena zabrana za teška teretna vozila.
8 Grga K P R A V I L N I K, Članak 3. Obvezno dodati dionice: DC-1 Vaganac-Udbina i DC-52 Otočac-Borje koje prolaze kroz područje najviše zaštite tj. Nacionalnog parka Plitvička jezera, a te dionice nisu adekvatne za teretnjake što potvrđuje statistika obzirom SVAKE godine pogine desetak ljudi. Obzirom postoji alternativa A1 i nemam NIKAKVOG opravdanog razloga da teretna vozila iznad 7,5 t prometuju tim dionicama. Nije prihvaćen Tijekom pripreme Prijedloga Pravilnika detaljno su analizirane sve mogućnosti preusmjeravanja teških teretnih vozila kroz RH. Kako je na snazi Odluka o određivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih automobila kroz Republiku Hrvatsku prema kojoj državna cesta DC1 predstavlja jedini prihvatljivi pravac za teretna vozila koja idu prema Bihaću i zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na istoj nije moguće uvesti zabranu za teška teretna vozila.
9 Grga K P R A V I L N I K Čestitam Ministarstvu na skupljenoj hrabrosti za donošenje ovog pravilnika, pogotovo jer Republika Hrvatska očito nije u financijskim mogućnostima dovesti navedene dionice u status brzih cesta sa obilaznicama i čvorištima priključivanja, odnosno nije u mogućnosti osigurati razinu sigurnosti, a što je dužna (po obvezama regulative i direktiva EU) po broju vozila na tim dionicama. Pozdravljam ovaj pravilnik, ali tražim da se ispravi propust gdje nisu navedene dionice: DC-1 Vaganac-Udbina i DC-52 Otočac-Borje koje prolaze kroz područje najviše zaštite tj. Nacionalnog parka Plitvička jezera gdje tisuće turista šeta po navedenim dionicama (pločnika, naravno, nema pa hodaju po kolniku uz teretnjake koji na tim dijelovima voze 90 km/h), a već je poginulo stotine ljudi (od čega deseci djece) u zadnjih 20 godina, isto iz razloga nedovoljne sigurnosti koje moraju imati ceste s tolikim brojem vozila. Alternativa je A1 i nemam NIKAKVOG opravdanog razloga da teretna vozila prometuju tim dionicama. Nije prihvaćen Tijekom pripreme Prijedloga Pravilnika detaljno su analizirane sve mogućnosti presumjeravanja teških teretnih vozila kroz RH. Kako je na snazi Odluka o određivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih automobila kroz Republiku Hrvatsku prema kojoj državna cesta DC1 predstavlja jedini prihvatljivi pravac za teretna vozila koja idu prema Bihaću i zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na istoj nije moguće uvesti zabranu za teška teretna vozila.
10 HEMA d.o.o. P R A V I L N I K Mislim da ovakav Pravilnik nije adekvatno rješenje prometnih problema u Međimurju (DC 208 i DC 209). Probleme na graničnom prijelazu Mursko Središće ne uzrokuju kamioni lokalnih ili hrvatskih prijevoznika općenito kao ni prijevoznika iz Slovenije, a ni kamioni koji tovare i istovaruju robu u Međimurju već uglavnom kamioni koji tranzitiraju Međimurje i kamioni koji tranzitiraju Hrvatsku općenito. Ovakvim Pravilnikom došli bi u nepovoljni položaj domicilni prijevoznici kojima bi se prijevozni put, a i troškovi, povečali zbog zabrane prometa vozila iznad 7,5 tona na najkraćoj relaciji. Recimo da netko tovari u Čakovcu i ima istovar u Mariboru ili Murskoj Soboti. Alternativni pravac bi bio u tom slučaju kroz Varaždin i Dubravu Križovljansku ili pak kroz GP Goričan. Oba pravca bi bila neuporedivo skuplja od trenutnih pa bi tako ispalo da je: - Čakovec – Maribor po ruti kroz D. Križovljansku dalje za 18 %, a ro ruti kroz GP Goričan dalje za 65 % - Čakovec – Murska Sobota po ruti kroz D. Križovljansku dalje za 177 %, a po ruti kroz Goričan dalje za 85 % Naravno, uz samu udaljenost, treba uzeti u obzir i onečišćenje, vrijeme rada vozača, a ni cestarina nije zanemariva. Mislim da bi umjesto ograničenja po ukupnoj masi vozila bilo puno bolje ograničenje prometa na navedenim cestama uvesti za tranzitni promet (tranzit kroz Hrvatsku) jer on stvara najviše problema u Murskom Središću, a teretna vozila koja su registrirana u Republici Hrvatskoj ili Sloveniji isključiti iz ograničenja. Takvim ograničenjem bi se glavnina prometa preusmjerila na autoceste dok bi po spornim cestama prometovala samo vozila koja bi i onako po tim cestama uglavnom prometovala, samo što ne bi prolazila kroz GP Trnovec i GP Mursko Središće. Djelomično prihvaćen Navedeni granični prijelazi neće biti zatvoreni za promet teretnih vozila ukupne mase do 7,5 tona ili teških teretnih vozila koja su izuzeta člankom 2. Prijedloga Pravilnika. Analizom prometnih pravaca prema Mariboru, Grazu, Budimpešti utvrđena je minimalna razlika u udaljenostima kada se primjene odredbe ovog Prijedloga Pravilnika. Navedeno je zanemarivo u odnosu na povećanje sigurnosti prometa na cestama i smanjenje negativnih učinaka prometa teških teretnih vozila koja prolaze kroz naseljena mjesta. Sukladno prijedlogu ograničenje za teška teretna vozila će se izuzeti za GP Trnovec.
11 HGK P R A V I L N I K Udruženje cestovnog teretnog prometa HGK: Udruženje cestovnog teretnog prometa Hrvatske gospodarske komore smatra da Prijedlog pravilnika nije u skladu sa stvarnim stanjem robnih tokova u hrvatskom cestovnom prometu, potrebama gospodarstva i tokovima opskrbe potrošača kako u prostornom tako i u vremenskom pogledu. Sjeverozapadni dijelovi Republike Hrvatske kao i dijelovi Like i primorski pojas su na ovaj način gotovo u potpunosti „odsječeni“, dok bi se i u ostalim područjima RH mogle javljati poteškoće. Neopravdan je prijedlog zatvaranja određenih graničnih teretnih prijelaza što će imati negativan učinak na prijevoznike. Također, predmetnim pravilnikom praktično se onemogućuje preusmjeravanje prometa izvan autocesta u slučaju vremenskih nepogoda (vjetar, snijeg). Nadalje, ovim prijedlogom produljile bi se se relacije te slijedom toga i direktni troškovi prijevoznika bili bi veći. Uz sve rečeno, posebno se postavlja pitanje troškova prijevoznika za cestarine na autocestama koje su previsoke i koje bi svakako trebalo smanjiti i to za 35% u odnosu na sada važeće. Također, vrijeme vožnje bi u pravilu bilo u mnogim slučajevima dulje što bi smanjilo ekonomičnost poslovanja prijevoznika. Cestovni teretni prijevoznici su svakako zainteresirani za višu razinu sigurnosti prometa kao i za više ekološke standarde. Međutim, mišljenja smo da isto nije moguće postići „preko noći“ jednom odlukom regulatornog tijela, već je potreban sustavni pristup i partnerski odnos regulatornog tijela i prijevoznika u cilju iznalaženja najboljeg riješenja kako bi se u najvećoj mjeri izbjegao negativan utjecaj na poslovanje hrvatskih prijevoznika. U nastavku se dodatno navode mišljenja Strukovne grupe prometa Županijske komore Varaždin te prijevoznika iz Like i Dalmacije: „Predloženim ograničavanjima i zabranom prometovanja kroz dva granična prijelaza - Mursko Središće i Trnovec (članak 3. Pravilnika) koji su od velike važnosti za prijevoznike dviju najsjevernijih županija - Varaždinske, Međimurske, ali i ostalih hrvatskih prijevoznika, bitno se produžuje duljina same rute kao i svi s time povezani troškovi, stoga smatramo da ograničenje, odnosno, zabrana prometovanja teretnim vozilima iznad 7,5 tona može nastupiti tek nakon uvođenja elektronske naplate cestarine na svim državnim cestama (od 2023.g.) Problemi na graničnom prijelazu Mursko Središće uzrokovani su isključivo kamionima koji tranzitiraju Međimurje, dakle time i Hrvatsku općenito. Predloženim Pravilnikom u nepovoljniji položaj stavljaju se domicilni prijevoznici kojima se time ne razmjerno povećavaju prijevozni put i troškovi. Primjerice, kod utovara u Čakovcu, a istovara u Mariboru ili Murskoj Soboti, alternativni pravac u tom slučaju bio bi kroz Varaždin i Dubravu Križovljansku ili kroz granični prijelaz Goričan. U tom slučaju povećanje rute iznosilo bi: → Čakovec - Maribor: po ruti kroz Dubravu Križovljansku povećanje za 18%, a po ruti kroz Goričan za 65%. → Čakovec - Murska Sobota: po ruti kroz Dubravu Križovljansku povećanje za 177%, a po ruti kroz Goričan za 85%. Povećanju rute (duži put) u svakom slučaju treba pridodati i povećanje troškova rada, cestarine i onečišćenja. Stoga, predlažemo da se za konkretno područje graničnih prijelaza Mursko Središće i Trnovec napravi ograničenje tranzitnog prometa za strana vozila koja su isključivo u tranzitu kroz našu zemlju, te da se kontrole istog provode već pri prijelazu granice. Alternativno rješenje predlaže se u vidu prekvalifikacije međunarodnog graničnog prijelaza u međudržavni granični prijelaz. Prijevoznici se zalažu za sigurnost svih sudionika u prometu, međutim mišljenja su da sigurnost ne ugrožavaju teretna vozila općenito (prema informaciji PU međimurske, strana vozila čine cca 70% prelazaka kroz granicu), već je važno smanjiti prometovanje teretnih vozila na način da se zatvori tranzitni prolaz, te da se što hitnije pristupi izgradnji obilaznice. U ovom kontekstu treba uzeti u obzir i najavljeno skoro zatvaranje i ograničavanje prometa na graničnom prijelazu Dubrava Križovljanska zbog rekonstrukcije ceste sa slovenske strane, što će dodatno prouzrokovati gužve, a shodno tomu i dodatne troškove prijevoznicima. Zabrane se ne mogu napraviti prije rješavanja problema naplate na državnim cestama, te smatramo da bi ta pitanja trebala biti rješavana u paketu. Predlažemo smanjenje cestarine za autoceste za 35%, te uvođenje nove kategorije EURO 6 vozila koja bi trebala bitno smanjiti trošak cestarine, jer je u Hrvatskoj trenutno registrirano oko 6.000 vozila navedene kategorije. Predlažemo naplatu cestarine na svim državnim cestama, s time da vozila s hrvatskim registarskim oznakama budu oslobođena plaćanja cestarine u visini dijela koji plaćaju prilikom godišnje registracije vozila. Zaključno, naglašavamo da je ovom problemu potrebno pristupiti na drugačiji način - primarno, potrebno je razriješiti sustav elektronske naplate cestarine na svim državnim cestama uz prethodno predloženo smanjenje cestarine za teretna vozila, te nakon toga pristupiti izradi pravilnika kojim će se definirati ograničavanje prometa teretnih vozila iznad 7,5 tona za pojedine ceste. Svakako u obzir treba uzeti i najavljeno zatvaranje graničnih prijelaza Mursko Središće i Trnovec, što će značajno povećati troškove poslovanja upravo domicilnih prijevozničkih tvrtki, od kojih su mnoge vezane ugovorima koji definiraju rokove isporuke (npr. međunarodna dostava pošte), čime će posljedično doći i do gubitka poslova i nenadoknadive štete. Također, imajući u vidu sigurnost, protočnost, ali i ograničenje prometa na državnoj cesti D2 (Podravska magistrala), te u skladu s Odlukom o određivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih automobila kroz Republiku Hrvatsku od 19. studenoga 2008., smatramo potrebnim dosljedno provoditi kontrolu, odnosno, zabraniti prometovanje stranih teretnih vozila koja dionicu državne ceste D2 koriste isključivo u tranzitu čime bi se rasteretio promet i smanjio pritisak na spomenute granične prijelaze. „Za prijevoznike iz Ličko-senjske županije nije prihvatljivo zatvaranje dionice Šmrika-Senj (DCl02/AC7-DC23) kojom bi promet bio zabranjen te se kao alternativni pravac navodi autocesta (AC1/AC6). Napominje se da bi se slijedom ove odredbe povećala kilometraža za dodatnih 60 kilometara do Rijeke, a samim time i prijevozni troškovi. Navodimo da je za jedan smjer ove relacije (AC 1 /AC6) cestarina 275,00 kuna za IV skupinu vozila. Kao dodatni otegotni faktor navodi se i povećanje vremena vožnje u odnosu na ono koje je trenutno potrebno za relaciju Šmrika-Senj. Predlažu da se iz Pravilnika o ograničenju uporabe pojedinih cesta izostave autoprijevoznici sa području Ličko-senjske Županije budući da predloženi alternativni pravac (AC1/AC6) ne može biti alternativa za autoprijevoznike sa područja ove županije sa sjedištem u Otočcu i Gospiću jer uvelike povećava prijevozne troškove i time smanjuju konkurentnost. Nadalje, predloženi alternativni pravac prolazi gorskim područjem u kojem su velike koncentracije snijega čime bi dolazilo do zabrana i povećane potrošnje goriva zbog razlike u nadmorskoj visini i konfiguraciji ceste.“ „Zatvaranjem ceste Šmrika-Senj prijevoznike s juga Hrvatske stavlja se u nezavidni položaj po pitanju prometovanja. Autocesta Rijeka-Zagreb je često zatvorena, a rezervnog pravca nemamo. Zatvaranjem ove ceste još više će prijevoznici biti „paralizirani“ u poslovanju, a uz to dionica autocestom je duža za 40 km. Razumijemo da su autoceste neiskorištene, ali raditi ovakav pravilnik sada „na brzinu“ bez ozbiljne rasprave, nije opravdano. Zatvaranjem dionice Split - Dubci postavlja se pitanje kako dostaviti teret u Omiš, kojim pravcem ? “ Djelomično prihvaćen Posljednjih 18 godina Republika Hrvatska je intenzivno razvijala mrežu autocesta kako bi na odgovarajući način integrirala teritorij države te povezala isti s susjednim državama pružajući najvišu razinu sigurnosti prometa na cestama. Temeljem zahtjeva jedinica lokalne samouprave provedena je analiza temeljem koje su utvrđene anomalije u prometnom sustavu koje zahtijevaju dodatno reguliranje kretanjateških teretnih vozila. Navedeni granični prijelazi neće biti zatvoreni za promet teretnih vozila ukupne mase do 7,5 tona ili teških teretnih vozila koja su izuzeta člankom 2. Prijedloga Pravilnika. Analizom prometnih pravaca prema Mariboru, Grazu, Budimpešti utvrđena je minimalna razlika u udaljenostima kada se primjene odredbe ovog Prijedloga Pravilnika. Navedeno je zanemarivo u odnosu na povećanje sigurnosti prometa na cestama i smanjenje negativnih učinaka prometa teških teretnih vozila koja prolaze kroz naseljena mjesta. Temeljem prijedloga prihvaća se dodatno reguliranje prometa teškim teretnim vozilima državnom cestom DC 2 što se ranije provodilo naredbom o ograničenju prometa podravskom magistralom. Dodatnom analizom cijena cestarina u susjednim država utvrđeno je da su cijene cestarina po kilometru značajno više i to do 4 puta. Prijevoznici koji voze kroz Republiku Hrvatsku uredno plaćaju cestarinu kada prolaze kroz susjedne države te nema razloga da na isti način ne koriste autoceste u Republici Hrvatskoj. Sukladno prijedlogu ograničenje za teška teretna vozila će se izuzeti za GP Trnovec.
12 HOK P R A V I L N I K Prije svega, Hrvatska obrtnička komora protivi se jednostranom donošenju propisa, a bez stručne konzultacije s predstavnicima struke. Izrazito se to odnosi kod propisa koji najviše utjecaja imaju upravo na poslovanje sudionika u određenom segmentu gospodarstva. U kontekstu predloženog Pravilnika, smatramo da je neprihvatljivo rješavati probleme upravljanja prometom na državnim cestama, zabranjujući promet navedenim cestama teretnim prijevoznicima, a kojima se korištenje tih istih cesta još uvijek naplaćuje posredno kroz naknadu za uporabu javnih cesta. Stoga je nužno provesti konstruktivno savjetovanje sa stručnjacima iz područja prometa kao i s predstavnicima prijevozničkog sektora, kako bi se zajednički definirala optimalna rješenja uzevši u obzir ekonomske aspekte donošenja ovakvih odluka kao i njihove posljedice na sigurnost prometa. Vezano uz sam Pravilnik, najvažnija posljedica donošenja istog očituje se u znatnom poskupljenju obavljanja prijevoza na području RH, jer se predloženim zabranama prometovanja produžuje duljina same rute kao i troškovi. Posebno je to naglašeno u slučaju graničnih prijelaza Mursko Središće i Trnovec, zatvaranjem kojih će domicilni prijevoznici biti oštećeni, tj. povećat će im se prijevozni put i troškovi. Djelomično prihvaćen Posljednjih 18 godina Republika Hrvatska je intenzivno razvijala mrežu autocesta kako bi na odgovarajući način integrirala teritorij države te povezala isti s susjednim državama pružajući najvišu razinu sigurnosti prometa na cestama. Temeljem zahtjeva jedinica lokalne samouprave provedena je analiza temeljem koje su utvrđene anomalije u prometnom sustavu koje zahtijevaju dodatno reguliranje kretanjateških teretnih vozila. Navedeni granični prijelazi neće biti zatvoreni za promet teretnih vozila ukupne mase do 7,5 tona ili teških teretnih vozila koja su izuzeta člankom 2. Prijedloga Pravilnika. Analizom prometnih pravaca prema Mariboru, Grazu, Budimpešti utvrđena je minimalna razlika u udaljenostima kada se primjene odredbe ovog Prijedloga Pravilnika. Navedeno je zanemarivo u odnosu na povećanje sigurnosti prometa na cestama i smanjenje negativnih učinaka prometa teških teretnih vozila koja prolaze kroz naseljena mjesta. Dodatnom analizom cijena cestarina u susjednim država utvrđeno je da su cijene cestarina po kilometru značajno više i to do 4 puta. Prijevoznici koji voze kroz Republiku Hrvatsku uredno plaćaju cestarinu kada prolaze kroz susjedne države te nema razloga da na isti način ne koriste autoceste u Republici Hrvatskoj. Sukladno prijedlogu ograničenje za teška teretna vozila će se izuzeti za GP Trnovec.
13 Jurčec transporti doo P R A V I L N I K Ni u kom slučaju ne podržavamo zabranu prometovanja na graničnim prijelazima Mursko Središće-Lendava i Trnovec-Središće ob Dravi jer bi predloženim pravilnikom domicilni prijevoznici došli u nepovoljan položaj čime bi se prijevozni put i troškovi nerazmjerno povećali. Stoga predlažemo da se na navedenim graničnim prijelazima uvedu ograničenja za tranzitni promet. Rješenje je prekvalifikacija graničnih prijelaza u međudržavne GP. Ovime bi se teretni promet smanjio za cca 70-80 % Djelomično prihvaćen Navedeni granični prijelazi neće biti zatvoreni za promet teretnih vozila ukupne mase do 7,5 tona ili teških teretnih vozila koja su izuzeta člankom 2. Prijedloga Pravilnika. Analizom prometnih pravaca prema Mariboru, Grazu, Budimpešti utvrđena je minimalna razlika u udaljenostima kada se primjene odredbe ovog Prijedloga Pravilnika. Navedeno je zanemarivo u odnosu na povećanje sigurnosti prometa na cestama i smanjenje negativnih učinaka prometa teških teretnih vozila koja prolaze kroz naseljena mjesta. Dodatnom analizom cijena cestarina u susjednim država utvrđeno je da su cijene cestarina po kilometru značajno više i to do 4 puta. Prijevoznici koji voze kroz Republiku Hrvatsku uredno plaćaju cestarinu kada prolaze kroz susjedne države te nema razloga da na isti način ne koriste autoceste u Republici Hrvatskoj. Sukladno prijedlogu ograničenje za teška teretna vozila će se izuzeti za GP Trnovec.
14 Marija Dobranić P R A V I L N I K, Članak 3. Dobranić d.o.o., protivimo se predloženom pravilniku. Isti predstavlja nepremostive probleme za prijevoznike iz sjeverozapadnog dijela Hrvatske. Smatramo da granični prijelazi Trnovec , Dubrava Križivljanska i Mursko Središće moraju biti zatvoreni samo za strane prijevoznike u tranzitu, te sukladno tome sankcionirati strane prijevoznike koji se toga ne pridžavaju. Prema članku 2 uz uvjet iz st.2 ovog članka vozač mora imati važeću licenciju temeljem koje se utvrđuje sjedište prijevoznika i važeći teretni list ,cmr kojim se utvrđuje utovar i istovar tako da mogu nesmetano HR prijevoznici koristit te granične prijelaze pa makar su u tranzitu jer su usput stali u sjedištu firme rješili papirulogiju tankirali i bili na odmoru za vikend TO NE SMIJE BITI PREPRKA ZA MEĐUDRŽAVNI PRIJELAZ . Molim da se ne stvaraju veći problemi osim da se to primjeni prema prijedlugu . Djelomično prihvaćen Navedeni granični prijelazi neće biti zatvoreni za promet teretnih vozila ukupne mase do 7,5 tona ili teških teretnih vozila koja su izuzeta člankom 2. Prijedloga Pravilnika. Analizom prometnih pravaca prema Mariboru, Grazu, Budimpešti utvrđena je minimalna razlika u udaljenostima kada se primjene odredbe ovog Prijedloga Pravilnika. Navedeno je zanemarivo u odnosu na povećanje sigurnosti prometa na cestama i smanjenje negativnih učinaka prometa teških teretnih vozila koja prolaze kroz naseljena mjesta. Dodatnom analizom cijena cestarina u susjednim država utvrđeno je da su cijene cestarina po kilometru značajno više i to do 4 puta. Prijevoznici koji voze kroz Republiku Hrvatsku uredno plaćaju cestarinu kada prolaze kroz susjedne države te nema razloga da na isti način ne koriste autoceste u Republici Hrvatskoj. Sukladno prijedlogu ograničenje za teška teretna vozila će se izuzeti za GP Trnovec.
15 ŠTROMAR D.O.O. P R A V I L N I K U ime Štromar d.o.o., protivimo se predloženom pravilniku. Isti predstavlja nepremostive probleme za prijevoznike iz sjeverozapadnog dijela Hrvatske. Smatramo da granični prijelazi Trnovec , Dubrava Križivljanska i Mursko Središće moraju biti zatvoreni samo za strane prijevoznike u tranzitu, te sukladno tome sankcionirati strane prijevoznike koji se toga ne pridžavaju. Djelomično prihvaćen Kako bi se izbjeglo ograničavanje prometovanja teških teretnih vozila koje je neophodno za funkcioniranje gospodarstva na područjima prema kojima vode ceste na kojima je planirano uvođenje ograničenja člankom 2. Prijedloga Pravilnika određena su izuzeća čime su izuzeti prijevoznici ovisno o sjedištu prijevoznika, odnosno mjestu ukrcaja ili iskrcaja robe. Sukladno prijedlogu ograničenje za teška teretna vozila će se izuzeti za GP Trnovec.
16 Tomislav Novinščak P R A V I L N I K ZAVOD ZA HITNU MEDICINU MEĐIMURSKE ŽUPANIJE Poštovani, kao javna djelatnost izvanbolničke hitne medicine na području Međimurske županije dužni smo Vam skrenuti pažnju da tijekom HITNIH INTERVENCIJA 24/7 nebrojeno puta svjedočimo intenzivnom kamionskom prometu na raznim cestama naše Županije naročito na vertikalama Čakovec-Varaždin i Čakovec-Mursko Središće. Ne samo da se tijekom hitnih intervencija kamionski promet iz objektivnih razloga vrlo tromo, ponekad i teško sklanja s uskih cesta pred jurećim reanimobilima hitne medicine pod signalizacijom, nego i svjedočimo u nizu proteklih godina pa i desetljeća katastrofalnim nesrećama u kojima su sudjelovali razni kamioni, tegljači i slično (bez prejudiciranja krivnje). Naročito bi htjeli naglasiti na vrlo gust kamionski promet u našem najsjevernijem Gradu, Murskom Središću, gdje je od 2017. godine otvorena Ispostava hitne medicine i gdje se zbog konfiguracije ulica, graničnog prijelaza, obilnog turističkog i napose kamionskog prometa nerijetko dešavaju prometni čepovi koji ometaju normalno funkcioniranje hitne intervencije u Gradu Mursko Središće i naročito na dionici hitne intervencije Mursko Središće -Čakovec. Slični primjeri se mogu uočiti i u određenim vremenskim periodima dana, tjedna i godine i na drugim državnim cestama u Međimurju stoga kao djelatnost hitne medicine snažno podržavamo svaku inicijativu za konačnim i kvalitetnim rješenjem navedenog problema. S poštovanjem, dr.sc. Tomislav Novinščak, prof.v.š, dr.med., spec. ravnatelj Zavoda za hitnu medicinu Međimurske županije Prihvaćen Prijedlogom Pravilnika se između ostalog rješava navedeni problem prometovanja hitnih službi te se očekuje značajno smanjenje prometnih nezgoda s težim posljedicama koje zahtjevaju intervencije hitnih službi.
17 Tonči Vidan P R A V I L N I K Poštovani, želim skrenuti pozoprnost na dionicu županijske ceste Dugopolje - Klis- Solin na kojoj je, prije skretanja za Klis na "staru cestu" postavljen znak "obilazak". Nakon tog znaka nastavlja se brza cesta Dugopolje - Solin u punom profilu sa najmanje dvije trake u svakom smjeru. ovaj znak postavljen je 2000. godine ( znači prije 18 godina ) kada brza cesta u ovakvom profilu uopće nije postojala. Uglavnom sve autocisterne, teški građevinski kamioni, mikseri kao i dostavna vozila Lidla, Konzuma,Tommy... prolaze ovom uskom cestom kroz gusto naseljeno i izgrađeno područje, zatim, nakon spuštanja u Solin, svi ti kamioni završavaju u ulici Don Frane Bulića koja je takođe županijska cesta. Nekada to je bila cesta na kraju grada, a sada predstavlja takođe gusto naseljeno područje sa mnogo stambenih zgrada , osnovnom školom i brojnim pješačkim prijalazima preko te ceste. Vozači teških vozila i cisterni velikom brzinom prolaze tom ulicom pa je opasnost od stradavanja ljudi velika. Znak obilazak je postavljen temeljem prijedloga PU splitsko dalmatinske radi zaštite sliva rijeke Jadro ( dopis broj: 511-12-06-21543/2000 od 14.11.2000., odjel prometne policije ). međutim, rijeka jadro nastaje od 4 podzemna toka i gdje god bi se dogodio incident da li na "staroj cesti" gdje sad prometuju ti kamioni, ili novom brzom cestom, posljedice bi bile iste. Smatram da je promet usmjeren "starom kliškom cestom" u vremenu kada brza cesta nije izgledala kao danas. Danas, teška vozila svakodnevno stvaraju gužve i zastoje na tom dijelu ( vozim svako jutro relaciju Solin-Klis starom cestom ), a da ne spominjem kakvu opasnost predstavljaju takva vozila kada prometuju ulicom Don frane Bulića. Znači, postoji prometnica u skladu sa ovim pravilnikom, brza cesta Dugopolje-Solin, koja je, pretpostavljam i građena da bi se rasteretila stara kliška cesta, te predlažem da se ovak znak OBILAZAK ukloni, a promet usmjeri na brzu cestu koja je valjda i građena za takav promet i sa koje takva vozila normalno mogu nastaviti vožnju prema Splitu ili Trogiru. Ovako se sva takva vozila pojave na gradskim prometnicama Solina koje su već zatrpane. Lijep pozdrav, Tonči Vidan. Prihvaćen Temeljem navedenih razloga prijedlog je prihvatljiv te će se ograničenje uvesti za navedenu cestu.
18 TRANS-KUKOVEC D.O.O. P R A V I L N I K, Članak 2. U ime tvrtke TRANS-KUKOVEC D.O.O. protivimo se zatvaranju graničnih prijelaza Trnovec i Mursko Središće. Isti se ne smiju zatvoriti za domaće prijevoznike iz razloga što je puno utovara bazirano na daljinu od 10 - 20 km preko sjeverne granice, mjesta: Lendava (SLO), Murska Sobota (SLO), Ljutomer (SLO), Ormož (SLO). Konkretno, navedena razdaljina iz Čakovca ili Varaždina iznosi 30 - 50 km. Ukoliko se zatvore Trnovec i Mursko Središće, trebalo bi voziti preko graničnog prijelaza Goričan/Letenye i preko Maribora (SLO), što bi bilo vremenski nepodnošljivo i financijski neisplativo jer je ruta dulja 230 km. Susjedne države europske unije imaju interno rješenje i blokirani je samo tranzit. Djelomično prihvaćen Navedeni granični prijelazi neće biti zatvoreni za promet teretnih vozila ukupne mase do 7,5 tona ili teških teretnih vozila koja su izuzeta člankom 2. Prijedloga Pravilnika. Analizom prometnih pravaca prema Mariboru, Grazu, Budimpešti utvrđena je minimalna razlika u udaljenostima kada se primjene odredbe ovog Prijedloga Pravilnika. Navedeno je zanemarivo u odnosu na povećanje sigurnosti prometa na cestama i smanjenje negativnih učinaka prometa teških teretnih vozila koja prolaze kroz naseljena mjesta. Dodatnom analizom cijena cestarina u susjednim država utvrđeno je da su cijene cestarina po kilometru značajno više i to do 4 puta. Prijevoznici koji voze kroz Republiku Hrvatsku uredno plaćaju cestarinu kada prolaze kroz susjedne države te nema razloga da na isti način ne koriste autoceste u Republici Hrvatskoj. Sukladno prijedlogu ograničenje za teška teretna vozila će se izuzeti za GP Trnovec.
19 TTI d.o.o. P R A V I L N I K Protivimo se predloženom tekstu Pravilnika. Predloženim zabranama posljedično će se značajno produžiti ukupni troškovi puta (ruta, potrošnja goriva, trošak rada). Svakako se protivimo zatvaranju graničnih prijelaza Mursko Središće i Trnovec, zbog čega bi se prijevoznici iz sjeverozapadnog dijela Hrvatske mogli naći u situaciji u kojoj im se ruta puta produžuje za od 20% do 177%. Apsolutno se zalažemo za sigurnost svih sudionika u prometu, međutim smatramo da sigurnost ne ugrožavaju teretna vozila općenito, već je bitno smanjiti količinu istih na način da se zatvori tranzitni prolaz, a u slučaju graničnog prijelaza Mursko Središće kao alternativa razmotri prekvalifikacija u međudržavni granični prijelaz. Smatramo da zabrane prometovanja teretnim vozilima iznad 7.5 t mogu nastupiti tek nakon uvođenja elektronske naplate cestarine na svim državnim cestama. Djelomično prihvaćen Navedeni granični prijelazi neće biti zatvoreni za promet teretnih vozila ukupne mase do 7,5 tona ili teških teretnih vozila koja su izuzeta člankom 2. Prijedloga Pravilnika. Analizom prometnih pravaca prema Mariboru, Grazu, Budimpešti utvrđena je minimalna razlika u udaljenostima kada se primjene odredbe ovog Prijedloga Pravilnika. Navedeno je zanemarivo u odnosu na povećanje sigurnosti prometa na cestama i smanjenje negativnih učinaka prometa teških teretnih vozila koja prolaze kroz naseljena mjesta. Dodatnom analizom cijena cestarina u susjednim država utvrđeno je da su cijene cestarina po kilometru značajno više i to do 4 puta. Prijevoznici koji voze kroz Republiku Hrvatsku uredno plaćaju cestarinu kada prolaze kroz susjedne države te nema razloga da na isti način ne koriste autoceste u Republici Hrvatskoj. Sukladno prijedlogu ograničenje za teška teretna vozila će se izuzeti za GP Trnovec.
20 Udruga hrvatskih cestovnih prijevoznika P R A V I L N I K Predloženim zabranama prometovanja bitno se produžuje duljina same rute kao i svi s time povezani troškovi. Posebno naglašavamo područje Međimurja - ceste DC 208 i DC 209. Probleme na graničnom prijelazu Mursko Središće uzrokuju isključivo kamioni koji tranzitiraju Međimurje, dakle time i Hrvatsku općenito. Predloženim pravilnikom došli bi u nepovoljniji položaj domicilni prijevoznici kojima bi se prijevozni put i troškovi nerazmjerno povećali. Ukoliko se zatvore granični prijelazi Mursko Središće i Trnovec značajno će se povećati troškovi upravo domicilnih prijevozničkih tvrtki, od kojih su mnoge vezane ugovorima koji definiraju rokove isporuke (npr. međunarodna dostava pošte), čime će posljedično doći i do gubitka poslova i nenadoknadive štete. Upitno je i kako će se u predloženom kontekstu zabrana odvijati promet kroz Liku i Gorski kotar kada nastupe zimski uvjeti, a koja problematika također nije rješena. Stoga se predlaže za područje graničnih prijelaza Mursko Središće i Trnovec napraviti ograničenje za tranzitni promet te provoditi kontrole već prilikom prijelaza granice. Alternativno rješenje se predlaže u vidu prekvalifikacije međunarodnog graničnog prijelaza u međudržavni granični prijelaz. Zabrane se ne mogu napraviti prije rješavanja problema naplate na državnim cestama, te smatramo da bi ta pitanja trebala biti rješavana u paketu. Smatramo da zabrane prometovanja teretnim vozilima iznad 7.5 t mogu nastupiti tek nakon uvođenja elektronske naplate cestarine na svim državnim cestama. Zaključno predlažemo da se provede opsežno savjetovanje sa predstavnicima struke, a kako bi se uzimajući u obzir sigurnost prometa na cesti rješile i eventualne gospodarske posljedice predloženog pravilnika. Djelomično prihvaćen Posljednjih 18 godina Republika Hrvatska je intenzivno razvijala mrežu autocesta kako bi na odgovarajući način integrirala teritorij države te povezala isti s susjednim državama pružajući najvišu razinu sigurnosti prometa na cestama. Temeljem zahtjeva jedinica lokalne samouprave provedena je analiza temeljem koje su utvrđene anomalije u prometnom sustavu koje zahtijevaju dodatno reguliranje kretanjateških teretnih vozila. Sukladno prijedlogu ograničenje za teška teretna vozila će se izuzeti za GP Trnovec. Navedeni granični prijelazi neće biti zatvoreni za promet teretnih vozila ukupne mase do 7,5 tona ili teških teretnih vozila koja su izuzeta člankom 2. Prijedloga Pravilnika. Analizom prometnih pravaca prema Mariboru, Grazu, Budimpešti utvrđena je minimalna razlika u udaljenostima kada se primjene odredbe ovog Prijedloga Pravilnika. Navedeno je zanemarivo u odnosu na povećanje sigurnosti prometa na cestama i smanjenje negativnih učinaka prometa teških teretnih vozila koja prolaze kroz naseljena mjesta. Dodatnom analizom cijena cestarina u susjednim država utvrđeno je da su cijene cestarina po kilometru značajno više i to do 4 puta. Prijevoznici koji voze kroz Republiku Hrvatsku uredno plaćaju cestarinu kada prolaze kroz susjedne države te nema razloga da na isti način ne koriste autoceste u Republici Hrvatskoj. Sukladno prijedlogu ograničenje za teška teretna vozila će se izuzeti za GP Trnovec.
21 VEHO-PROMET d.o.o. P R A V I L N I K Mogao bih se složiti da ovaj pravilnik treba proći, ali samo za slučaj da se značajno umanji naknada za ceste (koja je u RH astronomski visoka) koju plaćamo kod registracije teretnih vozila, te da se umanji iznos cestarine na autocestama i to najmanje za 25%. Nije prihvaćen Analizom cijena cestarina u susjednim država utvrđeno je da su cijene cestarina po kilometru značajno više i to do 4 puta. Prijevoznici koji voze kroz Republiku Hrvatsku uredno plaćaju cestarinu kada prolaze kroz susjedne države te nema razloga da na isti način ne koriste autoceste u Republici Hrvatskoj. Tijekom pripreme propisa Ministarstvo kontinuirano vodi brigu o konkurentnosti prijevoznika što potvrđuju Pravilnik o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila kojime su smanjene obaveze prijevoznika za oko 70 mil Kn godišnje, Zakon o prijevozu kojim su uvedena značajna administrativna rasterećenja, Pravilnik o izvanrednom prijevozu kojim su smanjeni troškovi za prijevoznike i pojednostavljene procedure. Uz sve navedeno kroz izmjenu Zakona o trošarinama od 1.1.2019. godine prijevoznici će biti oslobođeni dijela trošarina u iznosu od 240 mil Kn na godišnjoj razini.