Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Prirode i društva za osnovne škole u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ALKA MIRNA ANČIĆ IGREC   OŠ Julija Klovića, Zagreb Aktiv učiteljica razredne nastave DA reformi koja: - rasterećuje učenike i učitelje - zaštićuje učenike i učitelje - motivira učitelje - vraća poštovanje prema učiteljima - donosi predmetne kurikule nakon evaluacije eksperimentalne nastave OSVRT UČITELJICA RN OŠ JULIJA KLOVIĆA U ZAGREBU NA PRIJEDLOG CJELOVITE KURIKULSKE OBRAZOVNE REFORME ILI „ŠKOLE ZA ŽIVOT“ Aktiv RN OŠ Julija Klovića u sastavu 16 učiteljica ( VŠS, VSS i učitelji mentori ) s različitim brojem godina radnoga iskustva (od 5 do 35) svojim osvrtom i primjedbama na prijedlog predmetnih kurikula žele doprinijeti poboljšanju navedene reforme. Proučavanjem predloženih predmetnih kurikula i uspoređivanjem s postojećim NPiP za osnovnu školu iz 2006.g. uočili smo i zaključili sljedeće: * nastavni sadržaji iz NPP- a i predloženi predmetni kurikuli nisu znatno promijenjeni, ali je dio sadržaja prezahtjevan za pojedini uzrast te ga je potrebno ispraviti , * Škola za život nastoji usvajanje novih nastavnih sadržaja provesti istraživačkim načinom učenja (s kojim se slažemo i kad je moguće provodimo ga), međutim, on je teško primjenjiv jer su predloženi sadržaji preopširni što je s obzirom na satnicu neizvedivo. Također treba imati u vidu emocionalnu, mentalnu i socijalnu zrelost djeteta kako bi samostalno učenje i istraživanje bilo uspješno. Dosadašnje iskustvo nam je pokazalo da je većini učenika takav način rada prezahtjevan i brzo odustaju. Za takav način rada nedostaju nam materijalna i financijska sredstva koja su neophodna za potrošni materijal, potreban pribor i opremanje učionica u kojima bi djeca sigurno uz stručno vodstvo mogla proučavati, istraživati i stjecati nova znanja, * ako se satnica neće mijenjati, cjelodnevna nastava bila bi bolje rješenje od produženog boravka jer bi se poučavanje provodilo ravnomjerno tijekom cijeloga dana , a učitelji bi imali više vremena za kvalitetniju pripremu nastave kada bi u zaduženju imali manje nastavnih predmeta * radi utvrđivanja nastavnih sadržaja i usvajanja istraživanjem prikupljenih podataka potrebno je povećati broj sati vježbanja i ponavljanja ( Repetitio est mater studiorum.), * sve učiteljice naše škole su informatički pismene i koriste novu tehnologiju te smatraju kako je u 21.st. nužno osposobiti učenike za uporabu elektroničkih medija, ali korištenje tehnologije mora biti umjereno i kontrolirano, a ne temelj procesa učenja. Učenici već sada imaju sve više poteškoća s grubom i finom motorikom, grafomotorikom, usmenim izražavanjem, koncentracijom i socijalnim vještinama. Bilo bi dobro uzeti u obzir mišljenja neuroznanstvenika i psihologa, temeljena na istraživanjima, o štetnosti prekomjerne uporabe i izloženosti električnim medijima na dječji mozak u razvoju. Uporaba tehnologije loše utječe na kreativnost djece, a zabilježen je i porast djece s poremećajem vida., * postavlja se i pitanje održavanja školskih računala, tableta i ostalih uređaja, jer ih sada nitko ne održava; mnoge škole su stare i nemaju dobre internetske veze, * dokazano je kako je kretanje u razvojnoj dobi usko povezano s razvojem mentalnih sposobnosti, a današnja djeca se sve manje kreću te predlažemo povećanje broja sati TZK-e odnosno svakodnevno vježbanje * potrebno je povećati broj sati likovne i glazbene kulture u 1. i 2. razredu jer se djeca te dobi tako najlakše i najbolje izražavaju * predložena izvanučionička nastava je kvalitetan način stjecanja znanja i potiče osobni razvoj te aktivno uključivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice - u potpunosti se slažemo s preporukama za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Kulturnih sadržaja ( posjetima likovnim izložbama,dječjim književnim, filmskim, edukacijskim, tradicijskim festivalima, kulturnim projektima namijenjenim djeci) no situacija u državi pokazuje sve slabiju platežnu moć roditelja i teško je provediva, * učitelji su preopterećeni planiranjima, edukacijama, pripremanjem različitih materijala za provedbe istraživanja, raznoraznim praćenjima, organizacijama IUN-e , inicijalnim provjeravanjima, vođenjima i pisanjima bilješki, izvješća, različitih zapisnika i ostalih administrativnih poslova i sve se manje mogu posvetiti poučavanju i svojim učenicima, a tjedno zaduženje od 19 sati ostalih poslova je nedovoljno za obavljanje gore navedenih poslova pa učitelji koriste svoje slobodno vrijeme. Treba li ovome dodati razgovore s roditeljima kojima danas učitelji služe kao svojevrstan „ispušni ventil“ i moramo im biti dostupni 24 sata? * osobito nas vrijeđaju rečenice iz dijela Uloga učitelja i nastavnika koje kažu: „ Odnosi između učenika i učitelja temelje se na međusobnome poštovanju, povjerenju, uvažavanju i dobroj volji. Prema svim se učenicima postupa bez predrasuda, pravedno i jednako, bez obzira na njihove različitosti i osobnosti, radi poticanja samoinicijativnosti, razvoja samopouzdanja i preuzimanja odgovornosti." Zar su hrvatski učitelji (barem veći dio) do sada drukčije radili???? Od ove smo reforme očekivale rasterećenje, kako učenika tako i učitelja, poboljšanje učiteljskog statusa u društvu, upravo onako kako to izgleda u „školama u svijetu“ što neki podržavatelji ove reforme rado naglašavaju. OSVRT NA KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA PRIRODA I DRUŠTVO Uspoređujući važeći Nastavni plan i program i predložene odgojno – obrazovne ishode nastavnog predmeta Priroda i društvo, uočili smo da opseg nastavnih sadržaja nije smanjen, već su samo dodani novi sadržaji (iz viših razina obrazovanja ili iz drugih predmeta). I do sada smo nastavu PID – a temeljili na istraživačkom pristupu jer se svijet koji nas okružuje niti ne može spoznati „bubajući“ iz knjiga. Sadržaji za koje smatramo da ih treba izbaciti iz predviđenog razreda u potpunosti ili ih uvrstiti u višu razinu obrazovanja jer su za predviđenu kronološku dob prezahtjevni: A ORGANIZIRANOST SVIJETA OKO NAS A.1.1. – svojstva tvari, razvrstavanje bića, tvari ili pojava u skupine primjenom određenih kriterija A.3.1. – razvrstavanje biljaka u skupine (zeljaste, drvenaste), uloga osnovnih dijelova biljke, svojstva vode, organi i organizam A.4.2. – do sada obrađivano na Satovima razrednika B PROMJENE I ODNOSI B.1.2. – lenta (crta) vremena, dijagram B.2.1. – zvučno i svjetlosno onečišćenje okoliša B.2.3. – lenta vremena B.2.4. – skica kretanja B.3.2. – povezanost staništa i uvjeta u okolišu, uzroci i posljedice u procesima truljenja, sušenja, gorenja, otapanja…. B.4.2. – hranidbeni odnosi unutar životne zajednice C POJEDINAC I DRUŠTVO C. 2.2. – sada te sadržaje obrađujemo na Satovima razrednika uz međupredmetnu korelaciju C.3.2. - do sada obrađivano na Satovima razrednika uz međupredmetnu korelaciju C.4.2. – do sada na Satovima razrednika uz međupredmetnu koreaciju (Zdravstveni odgoj, Građanski odgoj, UNICEF ) D ENERGIJA D.2.1. – prepoznaje različite izvore i oblike, prijenos i pretvorbu energije D.3.1. – opisuje različite primjere korištenja, prijenosa i pretvorbe energije D.4.1. - opisuje prijenos, pretvorbu i povezanost energije u životnim ciklusima i ciklusima tvari u prirodi. Sadašnji učenici, nažalost, imaju sve manje znanja o svijetu koji ih okružuje, teže logički povezuju i analiziraju. Već su im i trenutačni sadržaju prezahtjevni, s mnoštvom njima nerazumljivih pojmova (nedostatak komunikacije u obitelji, sve veći broj učenika s teškoćama, osobito logopedskim i teškoćama koncentracije). S obzirom na psihofizički status današnjih učenika, smatramo da je nedopustivo opteretiti ih još više. Veći dio dijela Pojednac i društvo smo i do sada obrađivali, ali na Satovima razrednika (u sklopu Zdravstvenoga i Građanskoga odgoja te na radionicama UNICEF-a). I do sada je nedostatan broj sati Prirode i društva, a što će biti u budućnosti ako smo dodali i sadržaje iz ostalih predmeta? Zašto je dio sadržaja iz viših razina obrazovanja prebačen na niže? Za ovako zamišljen Kurikulum neophodno je povećati broj sati. Koliko sati dnevno će učitelju biti potrebno za pripremanje istraživačke nastave koja povezuje više domena? Dosadašnji sati predviđeni za pripremanje nastave nikako nisu dostatni. Postavlja se i pitanje opremljenosti škole te financiranja izvanučioničke nastave. Ili će, kao i do sada, učitelji biti jedini segment društva koji iz vlastitoga doma nosi u školu sredstva potrebna za nastavu (i kupuje ih za vlastite novce)???? Slažemo se kako treba modernizirati i unaprijediti nastavu, ali mislimo da je to izuzetno osjetljiv proces kojemu treba prići puno promišljenije, a ne ovako „ad hoc“, prvenstveno mijenjajući Nastavni plan i program. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na uključivanju u javno savjetovanje. Tijekom izrade kurikuluma vodilo se računa o postojećoj satnici u okviru koje je moguće ostvariti navedene ishode unutar koncepata primjenom konceptualne povezanosti. Pristup kurikulumu je konceptualan, a ne orijentiran prema sadržajima. Sadržaji sami po sebi nisu cilj, ali su sredstvo za dostizanje cilja. Čitanjem svih odrednica ishoda (razrada, sadržaji i preporuke) dobiva se slika što učenici trebaju postići, a autonomija učitelja je izbor aktivnosti i dodatnih sadržaja koje smatra najprimjerenijima svojim učenicima i uvjetima u kojima radi. Istraživački pristup moguće je ostvarivati povezivanjem s ostalim konceptima. Upravo je zato naglašena i autonomija učitelja u odlučivanju kada će i kako ostvarivati ishode istraživačkog procesa. Materijalni uvjeti se ne propisuju predmetnim kurikulumom, ali su u suglasju s ciljevima i mjerama u poglavlju Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.). Mišljenja smo da je, unatoč nedovoljnoj opremljenosti škole, ishode moguće ostvariti jer za istraživanja nije uvijek nužan pribor ili odlazak izvan školskog dvorišta već učenici mogu opažati i istraživati neposrednu stvarnost i koristiti predmete iz svakodnevnog života. Nekoliko puta je u dokumentu naglašeno da su dane smjernice (preporuke) za moguću uporabu IKT-a koje učitelj prema mogućnostima i uvjetima ostvaruje. Sve navedeno možete detaljnije iščitati u poglavlju F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA. Prijedloga kurikuluma nastavnog predmeta Priroda i društvo.
2 Hrvatska agencija za okoliš i prirodu   Poštovani, U svrhu postizanja strateškog cilja 5. Podići razinu znanja, razumijevanja i podrške javnosti za zaštitu prirode, odnosno posebnog cilja 5.1 Unaprijediti razumijevanje i zastupljenost tema vezanih uz prirodu i njezinu zaštitu u obrazovnom sustavu te ojačati suradnju sa sektorom obrazovanja Strategije i akcijskog plana zaštite prirode Republike Hrvatske za razdoblje od 2017 do 2025 (Narodne novine 72/2017), Hrvatska agencija za okoliš i prirodu (HAOP) provodi aktivnost 5.1.1 Definirati pojmove vezane uz prirodu i zaštitu prirode i predložiti njihovo uključivanje u novi nastavni plan i program srednjih i osnovnih škola. Pojmovi čiju uvrštenost smo provjeravali kroz e-savjetovanje su: ekološka mreža Natura 2000, usluge ekosustava, invazivne strane vrste, održivo korištenje, trgovina i prekogranični promet vrstama, zaštita (očuvanje) prirode, zaštićeno područje i bioraznolikost. Sukladno tome dajemo neke općenite prijedloge: 1. U svrhu ostvarenja odgojno obrazovnih ishoda povezanih sa temom prirode (zaštita (očuvanje) prirode, staništa, vrsta i sl.) predlažemo da se kod „terenske nastave/nastave u prirodi/izvanučionička nastava“ preporuči posjet jednom od zaštićenih područja RH, prema mogućnostima. 2. Molimo da se pojam „biološka raznolikost“ ispravi u „bioraznolikost“. 3. Molimo da se pojam „invazivne vrste“ ispravi u „invazivne strane vrste“ prema Zakonu o sprječavanju unošenja i širenja stranih te invazivnih stranih vrsta i upravljanju njima (Narodne novine 15/2018). Riječ „strane“ u pojmu „invazivne strane vrste“ odnosi se na one vrste koje su strane u ekosustavu ili području, ne u odnosu na granice RH. Specifični prijedlozi na kurikulum za nastavni predmet Priroda i društvo za osnovne škole RH su sljedeći: a) U okviru odgojno obrazovnih ishoda OŠ PID.C.2.1. „Navodi primjere i objašnjava načine zaštite i očuvanja prirodne, kulturne i povijesne baštine“ predlažemo da se u sadržaj dodaju neki od načina očuvanja prirodne baštine (npr. kroz zaštitu područja odnosno spominjući parkove prirode ili nacionalne parkove). b) U okviru preporuke za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda OŠ PID.C2.2. „Mogu se organizirati Mali čuvari prirode i ekološke patrole te osmisliti različiti projektni dani.“ predlažemo da se profesori, prema mogućnosti, povežu s zaštićenim područjima koja imaju edukativne programe povezane sa mladim čuvarima prirode, rangerima i sl. (npr: „Mali čuvari prirode“ u NP Krka, „Mladi čuvari prirode“ u PP Žumberak Samoborsko gorje, itd.) c) U okviru odgojno obrazovnih ishoda OŠ PID.B.3.1. „Odgovorno se ponaša prema biljkama i životinjama u zavičaja i širemu prostoru. Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje u zavičaju.“ u sadržaju za ostvarivanje ishoda predlažemo uvesti pojam zaštite (očuvanja) prirode kao jedna od aktivnosti kojima čovjek nastoji očuvati biljke, životinje, prirodni prostor i sl. d) U okviru odgojno obrazovnih ishoda OŠ PID.C.3.1. „Imenuje i opisuje neku od zavičajnih vrsta te predlaže načine njezina očuvanja te Navodi primjere i načine zaštite i očuvanja prirodne kulturne i povijesne baštine zavičaja„ predlažemo u sadržaju: „Mogući posjeti različitim kulturnim ustanovama: muzejima, arhivima, knjižnicama i sl“. dodati posjet zaštićenim područjima, botaničkim vrtovima, akvarijima, zoološkim vrtovima i sl., prema mogućnostima. Sukladno tome potrebno je izmijeniti „.kulturne ustanove“ u „ustanove“. Ujedno se u sadržaj može dodati primjer zaštite neke poznate zavičajne vrste koja se ne smije sakupljati. e) U okviru preporuke za ostvarivanje odgojno obrazovnih ishoda OŠ PID.A.4.1. „Promatra stanište (izvanučionička nastava) te proučava biljni i životinjski svijet koji obitava u njemu (šuma, travnjak, rijeka, jezero, more, bara, močvara i sl.).“ predlažemo posjet zaštićenom području, prema mogućnostima. f) U okviru odgojno obrazovnih ishoda OŠ PID.B.4.1. “Odgovorno se ponaša prema biljkama i životinjama u okolišu; Opisuje važnost odgovornoga odnosa prema prirodi radi zaštite živoga svijeta; Procjenjuje utjecaj čovjeka na biljke i životinje te njegovu ulogu u očuvanju ugroženih i zaštićenih vrsta“ predlažemo nadopuniti sadržaj sa aktivnostima koje bi dovele do ostvarenja prethodno navedenih ishoda. g) U okviru odgojno obrazovnog ishoda OŠ PID.C.4.1. „Objašnjava na primjerima načine zaštite i očuvanja prirodne, kulturne i povijesne baštine domovine“ predlažemo u sadržaj za ostvarivanje ishoda uvesti pojam zaštićenih područja kao jedan od načina očuvanja prirode. S poštovanjem, Hrvatska agencija za okoliš i prirodu Prihvaćen Zahvaljujemo Vam na uključivanju u javno savjetovanje. Prihvatili smo vaše prijedloge te smo ispravili navedene pojmove. U dokumentu ne nalazimo pojam „biološka raznolikost“. S obzirom na posebnosti predmeta Priroda i društvo i načelo zavičajnosti vaši prijedlozi vezani uz ishode navedeni su u preporukama. Vaš prijedlog o mogućim posjetama naveden je u kurikulumu kao izvanučionička nastava.
3 IVANA LOVIĆ ŠTENC Prijedlog predmetnog kurikuluma Priroda i društvo, D. Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Priroda i društvo po razredima i konceptima Primjenjivo za većinu ishoda razredne nastave: razina ishoda ''dobar'' nije dovoljna. Uz ishod je potrebno navesti sve razine (iz prijašnjega dokumenta) ili niti jednu (čime se gubi vrijedan materijal namijenjen učenicima, učiteljima i roditeljima). Predlažem navesti sve razine. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na uključivanju u javno savjetovanje. Za svaki odgojno-obrazovni ishod predložen je pokazatelj razine usvojenosti „dobar“ koji služi kao okvir prilikom procjene usvojenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda, a sukladno Koordinarinom metodološkom pristupu izradi kurikularnih dokumenata. U skladu s navedenim, odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i sadržaji te razina usvojenosti „dobar“ određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnome kurikulumu, a preostale razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda, kao i predmetna i međupredmetna povezanost, razrađuju se u metodičkom priručniku pojedinoga predmetnoga kurikuluma.
4 IVANA LOVIĆ ŠTENC   Nejasno mi je kako se ovom Odlukom može donijeti kurikulum za nastavni predmet kada taj isti kurikulum još nije prošao cijelu eksperimentalnu provedbu i kada djelatnici eksperimentalnih škola na njega još nisu dali svoje osvrte, savjete i dopune, a na koje bi se opet (možda) trebala provesti stručna ili barem javna rasprava. Zar se kurikulumi ne bi trebali donijeti tek nakon eksperimentalne provedbe i detaljne analize? Isti upit sam stavila na sve nastavne predmete razredne nastave te međupredmetne teme, obzirom da razredna nastava podrazumijeva njihovu integraciju i kompletnu provedbu. Potrebno je izraditi detaljnu analizu o novim sadržajnim promjenama u odnosu na postojeći Nastavni plan i program, planiranje integracije, organizaciju i ograničenost satnice te mogućnost cjelovite provedbe. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na uključivanju u javno savjetovanje. Kurikulumski dokumenti prošli su stručnu i javnu raspravu te međunarodne recenzije. Svi kurikulumi donose se u skladu s procedurom koju propisuje Zakon o odgoju i obrazovanju. U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije (dalje u tekstu: Strategija), u sklopu 2. cilja: Provesti kurikularnu reformu, Mjera 2.1.2. Definiranje koordiniranoga metodološkog pristupa izradi kurikularnih dokumenata prepoznata je kao jedna od najvažnijih mjera u sklopu specifičnoga cilja 2.1. Inovirati i osuvremeniti Nacionalni okvirni kurikulum i uskladiti različite dokumente obrazovne politike. Budući da je člankom 45. stavkom 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 68/2018.) regulirano donošenje nacionalnih i predmetnih kurikuluma, Ministarstvo je mišljenja kako time nije propisan redoslijed njihova donošenja te nema zapreke da se predmetni kurikulumi donesu prije nacionalnih, uz napomenu da će biti potrebno provesti prema navedenim odredbama Zakona, nakon što nacionalni kurikulumi budu doneseni, usklađivanje ranije donesenih predmetnih kurikuluma s nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 68/2018.) stvoren je temelj za donošenje navedenih kurikuluma. Predmetni kurikulumi zamišljeni su kao otvoreni i razvojni dokumenti te će se u skladu s vremenom, provedbom i iskustvom struke mijenjati (zadržavati ono što je dobro i mijenjati ono što nije).
5 Maja Brezak Pohrebny  , Prijedlog predmetnog kurikuluma Priroda i društvo KOMENTAR UČITELJICA RN OŠ JULIJA KLOVIĆA U ZAGREBU Uspoređujući važeći Nastavni plan i program i predložene odgojno – obrazovne ishode nastavnog predmeta Priroda i društvo, uočili smo da opseg nastavnih sadržaja nije smanjen, već su samo dodani novi sadržaji (iz viših razina obrazovanja ili iz drugih predmeta). I do sada smo nastavu PID – a temeljili na istraživačkom pristupu jer se svijet koji nas okružuje niti ne može spoznati „bubajući“ iz knjiga. Sadržaji za koje smatramo da ih treba izbaciti iz predviđenog razreda u potpunosti ili ih uvrstiti u višu razinu obrazovanja jer su za predviđenu kronološku dob prezahtjevni: A ORGANIZIRANOST SVIJETA OKO NAS A.1.1. – svojstva tvari, razvrstavanje bića, tvari ili pojava u skupine primjenom određenih kriterija A.3.1. – razvrstavanje biljaka u skupine (zeljaste, drvenaste), uloga osnovnih dijelova biljke, svojstva vode, organi i organizam A.4.2. – do sada obrađivano na Satovima razrednika B PROMJENE I ODNOSI B.1.2. – lenta (crta) vremena, dijagram B.2.1. – zvučno i svjetlosno onečišćenje okoliša B.2.3. – lenta vremena B.2.4. – skica kretanja B.3.2. – povezanost staništa i uvjeta u okolišu, uzroci i posljedice u procesima truljenja, sušenja, gorenja, otapanja…. B.4.2. – hranidbeni odnosi unutar životne zajednice C POJEDINAC I DRUŠTVO C. 2.2. – sada te sadržaje obrađujemo na Satovima razrednika uz međupredmetnu korelaciju C.3.2. - do sada obrađivano na Satovima razrednika uz međupredmetnu korelaciju C.4.2. – do sada na Satovima razrednika uz međupredmetnu koreaciju (Zdravstveni odgoj, Građanski odgoj, UNICEF ) D ENERGIJA D.2.1. – prepoznaje različite izvore i oblike, prijenos i pretvorbu energije D.3.1. – opisuje različite primjere korištenja, prijenosa i pretvorbe energije D.4.1. - opisuje prijenos, pretvorbu i povezanost energije u životnim ciklusima i ciklusima tvari u prirodi. Sadašnji učenici, nažalost, imaju sve manje znanja o svijetu koji ih okružuje, teže logički povezuju i analiziraju. Već su im i trenutačni sadržaju prezahtjevni, s mnoštvom njima nerazumljivih pojmova (nedostatak komunikacije u obitelji, sve veći broj učenika s teškoćama, osobito logopedskim i teškoćama koncentracije). S obzirom na psihofizički status današnjih učenika, smatramo da je nedopustivo opteretiti ih još više. Veći dio dijela Pojednac i društvo smo i do sada obrađivali, ali na Satovima razrednika (u sklopu Zdravstvenoga i Građanskoga odgoja te na radionicama UNICEF-a). I do sada je nedostatan broj sati Prirode i društva, a što će biti u budućnosti ako smo dodali i sadržaje iz ostalih predmeta? Zašto je dio sadržaja iz viših razina obrazovanja prebačen na niže? Za ovako zamišljen Kurikulum neophodno je povećati broj sati. Koliko sati dnevno će učitelju biti potrebno za pripremanje istraživačke nastave koja povezuje više domena? Dosadašnji sati predviđeni za pripremanje nastave nikako nisu dostatni. Postavlja se i pitanje opremljenosti škole te financiranja izvanučioničke nastave. Ili će, kao i do sada, učitelji biti jedini segment društva koji iz vlastitoga doma nosi u školu sredstva potrebna za nastavu (i kupuje ih za vlastite novce)???? Slažemo se kako treba modernizirati i unaprijediti nastavu, ali mislimo da je to izuzetno osjetljiv proces kojemu treba prići puno promišljenije, a ne ovako „ad hoc“, prvenstveno mijenjajući Nastavni plan i program. Aktiv RN OŠ Julija Klovića Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na uključivanju u javno savjetovanje. Sadržaji iz “viših razina” obrazovanja ne nalaze se u dokumentu. Navedena terminologija smjernica je učiteljima. Tijekom izrade kurikuluma vodilo se računa o postojećoj satnici u okviru koje je moguće ostvariti navedene ishode unutar koncepata primjenom konceptualne povezanosti. Pristup kurikulumu je konceptualan, a ne orijentiran prema sadržajima. Sadržaji sami po sebi nisu cilj, ali su sredstvo za dostizanje cilja. Čitanjem svih odrednica ishoda (razrada, sadržaji i preporuke) dobiva se slika što učenici trebaju postići, a autonomija učitelja je u izboru aktivnosti i dodatnih sadržaja koje smatra najprimjerenijima svojim učenicima i uvjetima u kojima radi. Istraživački pristup moguće je ostvarivati povezivanjem s ostalim konceptima. Upravo je zato naglašena i autonomija učitelja u odlučivanju kada će i kako ostvarivati ishode istraživačkog procesa. Materijalni uvjeti se ne propisuju predmetnim kurikulumom, ali su u suglasju s ciljevima i mjerama u poglavlju Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.). Mišljenja smo da je, unatoč nedovoljnoj opremljenosti škole, ishode moguće ostvariti jer za istraživanja nije uvijek nužan pribor ili odlazak izvan školskog dvorišta već učenici mogu opažati i istraživati neposrednu stvarnost i koristiti predmete iz svakodnevnog života. Sve navedeno možete detaljnije iščitati u poglavlju F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA u Prijedlogu predmetnog kurikuluma Priroda i društvo.
6 Prijatelji životinja   Prijedlog predmetnog kurikuluma za Prirodu i društvo pokazuje da se učenicima mogu već od 1. razreda ponuditi osnovne informacije o zaštiti životinja i drukčijim stilovima prehrane i života. To se može postići kroz odgojno-obrazovne ishode: OŠ PID. A.1.1. „Učenik uspoređuje organiziranost u prirodi opažajući neposredni okoliš”, OŠ PID. B.1.1. „Učenik uspoređuje promjene u prirodi i opisuje važnost brige za prirodu i osobno zdravlje”, OŠ PID. C.1.2. „Učenik uspoređuje ulogu i utjecaj prava, pravila i dužnosti na pojedinca i zajednicu te preuzima odgovornost za svoje postupke”, OŠ PID A.B.C.D.1.1. „Učenik uz usmjeravanje opisuje i predstavlja rezultate promatranja prirode, prirodnih ili društvenih pojava u neposrednome okruženju i koristi se različitim izvorima informacija”, OŠ PID. A.2.1. „Učenik uspoređuje organiziranost u prirodi i objašnjava važnost organiziranosti”, OŠ PID. B.2.1. ''Učenik objašnjava važnost odgovornoga odnosa čovjeka prema sebi i prirodi”, OŠ PID. C.2.2. „Učenik raspravlja o ulozi i utjecaju pravila, prava i dužnosti na zajednicu te važnosti odgovornoga ponašanja”, OŠ PID. D.2.1. „Učenik prepoznaje različite izvore i oblike, prijenos i pretvorbu energije i objašnjava važnost i potrebu štednje energije na primjerima iz svakodnevnoga života”, OŠ PID. A.3.1. „Učenik zaključuje o organiziranosti prirode”, OŠ PID. B.3.1. „Učenik raspravlja o važnosti odgovornoga odnosa prema sebi, drugima i prirodi”, OŠ PID. B.3.2. „Učenik zaključuje o promjenama i odnosima u prirodi te međusobnoj ovisnosti živih bića i prostora na primjerima iz svoga okoliša”, OŠ PID. C.3.2. „Učenik raspravlja o utjecaju pravila, prava i dužnosti na pojedinca i zajednicu”, OŠ PID. B.4.1. „Učenik vrednuje važnost odgovornoga odnosa prema sebi, drugima i prirodi”, OŠ PID. B.4.2. „Učenik analizira i povezuje životne uvjete i raznolikost živih bića na različitim staništima te opisuje cikluse u prirodi”, OŠ PID. C.4.2. „Učenik zaključuje o utjecaju prava i dužnosti na pojedinca i zajednicu te o važnosti slobode za pojedinca i društvo”. Kroz predmet Priroda i društvo mogu se integrirati međupredmetne teme: - Zdravlje: o vegetarijanskoj i veganskoj prehrani može se govoriti kroz teme o različitim prehrambenim stilovima i usvajanju zdravih stilova života. - Održivi razvoj: može se govoriti o odnosu čovjeka prema prirodi, odnosu prema životinjama, nenasilnom rješavanju sukoba, empatiji, obnovljivim i neobnovljivim izvorima energije, održivom korištenju prirodnih resursa, ljudskom utjecaju na prirodu, zdravoj hrani, gospodarenju otpadom, potrošačkom društvu, zelenoj proizvodnji, pravima životinja, (ne)zagađenom okolišu (voda, zrak, tlo), otpadu, pesticidima i umjetnim gnojivima, klimatskim promjenama, efektu staklenika i globalnom zatopljenju, kiselim kišama, ozonskim rupama, bioraznolikosti, vrijednostima ekosustava, ekološkom otisku i utjecaju socijalnih razlika na održivost, volontiranju i građanskom aktivizmu, solidarnosti i ravnopravnosti, (urbanoj) permakulturi, načelima održivoga razvoja, proizvodnji hrane i klimatskim promjenama. Prihvaćen Zahvaljujemo Vam na uključivanju u javno savjetovanje. Sve što ste naveli integrirano je u postojeće preporuke i sadržaje poštujući dob i psihofizičke mogućnosti učenika kao i načela nastavnoga predmeta Prirode i društva (zavičajnost/životna blizina, interes učenika, cjelovitost sadržaja, primjerenost opsega sadržaja, kakvoća, dubina sadržaja kao i promjenjivost sadržaja, s obzirom na veliku raznolikost zavičaja i društvenih pojava kao i stalnih promjena).
7 Tatjana Ivošević Prijedlog predmetnog kurikuluma Priroda i društvo, G. Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnome predmetu Priroda i društvo U nastavnome predmetu Priroda i društvo dva su elementa vrednovanja: Usvojenost znanja i Istraživačke vještine. „U elementu Istraživačke vještine vrednuju se vještine učenika, i/ili praćenjem njegovih aktivnosti i/ili rezultata tih aktivnosti.“ Svaka aktivnost ne mora biti istraživačkog karaktera. Aktivnost piljenja daščice jest aktivnost, ali nije istraživačka. Analizirajući ishode kvalitativno i kvantitativno dolazi se do zaključka da će učenici najviše istraživati iz tekstova, a najmanje u prirodi. Nije jasno koji od navedenih ishoda pokazuju razvijenost istraživačkih vještina učenika. Premalo je navedenih ishoda koji se tiču istraživačkih vještina. Kako će učenici nižih razreda osnovne škole istraživati rad nekog uređaja ili istraživati tehnologiju za npr. mobitele? Koja će istraživanja društvenih pojava provoditi učenici u nižim razredima osnovne škole? Potrebno je jasnije navesti koje istraživačke vještine želimo razviti kod učenika u nižim razredima osnovne škole pa je stoga potrebno i popraviti opis drugog elementa vrednovanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na uključivanju u javno savjetovanje. Istraživačka kompetencija uključuje postavljanje istraživačkih pitanja, postavljanje hipoteza ili pretpostavki o očekivanim rezultatima, planiranje i provedbu istraživanja te analiziranje i komuniciranje rezultata koje vode uočavanju novog problema. Sve te kompetencije razvijaju se jedino provedbom i vježbanjem istraživačkih aktivnosti (Edelson i sur, 1999). No ovisno o dobi učenika potrebno je prilagoditi ono što učenici mogu usvojiti pa i etape istraživanja mogu jednostavnije izgledati (pitam, istražujem, kreiram, raspravljam, procjenjujem). U elementu istraživačke vještine vrednuju se vještine učenika, i/ili praćenjem njegovih aktivnosti i/ili rezultata tih aktivnosti. Za svako vrednovanje učitelj izrađuje kriterije i s njima upoznaje učenike ili ih izrađuje zajedno s njima (npr. rubrike za vrednovanje različitih aktivnosti kao što je prezentacija, rješavanje problema, izlaganje, uočavanje pogrešaka, prikazivanje i predstavljanje rezultata, rješenja, prikaz međuodnosa...).
8 Tatjana Ivošević Prijedlog predmetnog kurikuluma Priroda i društvo, F. Učenje i poučavanje nastavnoga predmeta Priroda i društvo U poglavlju F. Učenje i poučavanje nastavnoga predmeta Priroda i društvo piše da je „učenje učinkovito, a razumijevanje dublje:… kad se ostvaruje praktičnim radom..“ Dakle, iskazana je važnost praktičnog rada s 20 % u odnosu na ostale preporuke. Stoga, takvu važnost treba značajnije istaknuti u pripadnim odgojno-obrazovnim ishodima učenja predmeta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na uključivanju u javno savjetovanje Praktičan rad u nastavi Prirode i društva jest izvor, put, kriterij, rezultat i cilj spoznaje, te ga treba tretirati kao jednu kariku spoznajnog procesa i oštro razlikovati od praktičnog, ručnog rada, kojega je zadaća izrada nekog predmeta (De Zan, 1999, Metodika nastave prirode i društva)
9 Tatjana Ivošević Prijedlog predmetnog kurikuluma Priroda i društvo, D. Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Priroda i društvo po razredima i konceptima Neravnopravna raspodjela udjela odgojno-obrazovnih ishoda učenja koji se tiču rezultata istraživanja prilagođenih u prirodnim i društveno-humanističkim znanostima posebice su vidljiva u drugom, trećem i četvrtom razredu. Značajna nejednakost udjela prirodoslovlja u odnosu na društveno-humanističko područje izrazito je vidljiva u četvrtom razredu. Ako je Priroda i društvo interdisciplinarni predmet, onda predlažem da udjeli ishoda učenja iz navedenih znanstvenih područja budu ravnomjerno ili što ravnomjernije raspoređeni. U protivnom se predmet ne treba zvati Priroda. Analizirajući navedene ishode s obzirom na rečenicu „U procesu učenja i poučavanja bitne su i spoznaje tehničko-informatičkoga područja što uključuje pravilnu, sigurnu i svrsishodnu uporabu različitih oblika tehnologije“ dolazi se do zaključka da nije jasno koje tehnike na nastavi Prirode i društva učenici koriste pravilno, sigurno i svrsishodno. Potrebno ih je navesti kako bi roditelji znali što se od učenika očekuje. Odgojno-obrazovni ishodi su pisani tako da učenik najčešće verbalizira razumijevanje sadržaja, ali ne i da pokazuje usvojenost vještina. Predlažem da se u razradi ishoda dodaju i vještine koje se od učenika očekuju na nastavi Prirode i društva za svaki razred. Nastava Prirode o društva treba pružiti stjecanje temeljnih znanja i razvoj vještina kroz iskustva koje je učenik vidio, čuo, osjetio i dodirnuo. U odgojno-obrazovnom ishodu OŠ PID. D.1.1. postoji preporuka „Prema mogućnostima pokazuje uporabu uređaja iz svakodnevnoga života te postupke u slučaju opasnosti.“ Ovdje treba navesti koje praktične vještine učenici razvijaju. Nije dovoljno za razinu usvojenosti dobar da učenik navodi koje uređaju koristi, već da pokaže kako ih koristi. U ishodu OŠ PID A.B.C.D. 1.1. nije jasno koje je praktične vještine usvojio učenik. Navedeni su samo glagoli opaža, opisuje, postavlja pitanja i prikazuje rezultate, a to nije dovoljno za istraživački pristup koji je ranije opisan kao pristup kojim učenik razvija vještine. Predlažem da se dodaju u razradu ishoda ishodi kojima učenici pokazuju numeričke i praktične vještine. U ishodu OŠ PID. B.3.2. pod preporukom piše „Prati uvjete u okolišu, npr. temperaturu, svjetlost, vlagu, vremenske prilike,…“. Temperatura se mjeri i odčitava s termometra, a podaci se upisuju u tablicu i analiziraju. Nije moguće da se od učenika četvrtog razreda očekuje uporaba samo informacijsko-komunikacijske tehnologije? Učenici u svom životnom okruženju ne bi smjeli biti okruženi samo tabletima i mobitelima bez da išta sa svojim rukama mogu napraviti/stvoriti! Javnost ne bi trebala pristati na značajan doprinos IKT u životu mlade osobe. Nastava Prirode i društva treba poticati fizički rad u prirodi, učionici, školskom dvorištu, obiteljskom domu, itd. uz veće ili manje mentalne napore, a ne da se priroda promatra na slici ili još gore da se o prirodi čita u tekstu. Zar je potrebno znati s 11 godina znati činjenice koliko vrsta riba živi na kolikoj dubini, ako učenik nikad nije bio na moru? Svjedoci smo da neki učenici tek za vrijeme državnih natjecanja odu prvi put na more. Preporučam odvesti učenike na ribarnicu da osjete miris ribe kako bi razlikovali vrste koje najčešće koristimo u prehrani. Nadalje, što su učenici zreliji tako treba povećavati i intelektualne zahtjeve koji se očekuju od učenika na nastavi Prirode i kasnije Biologije tako da o mnogočemu proučava iz literature. Zašto se u istome dokumentu neprestano za naziv ishoda koristi PID i OŠ, npr. OŠ PID. A.B.C.D.1.1.? Bilo bi razumljivo da se predmet Priroda i društvo uči i u srednjoj školi, ali ovako opterećuje naziv ishoda. U slučajevima kad je više različitih predmeta i više različitih oznaka u jednom dokumentu, onda je opravdano koristiti više kratica poput PID, BIO, FIZ itd. Međutim, za isti predmet ponavljanje kratice PID samo opterećuje tekst. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na uključivanju u javno savjetovanje. Navedenu preraspodjelu treba promatrati kroz prizmu definiranih koncepata u kojima su prirodoslovlje i društveno-humanističko područje isprepleteni te je vidljiva prisutnost prirodoslovlja u ishodima (razradi, sadržajima i preporukama) u sva četiri razreda u gotovo jednakom omjeru kao i u ostalim znanostima. U izradi kurikuluma nastavnoga predmeta Priroda i društvo primijenjen je konceptualni pristup kako bi se učenje usmjerilo na povezivanje, razumijevanje i integriranje znanja na različitim kognitivnim razinama uz razvijanje vještina i stavova. Učenika se usmjerava na stjecanje kompetencija važnih za život povezivanjem učenja s vlastitim iskustvima. Aktivno sudjelovanje učenika u procesu učenja i poučavanja pomaže u povezivanju i razumijevanju koncepata te ih priprema za cjeloživotno učenje. Kontekst prilagođen interesima učenika, lokalnim specifičnostima i aktualnim zbivanjima pridonosi razvoju znatiželje i motivacije učenika za usvajanjem novih znanja, razvijanjem vještina i stavova za daljnje obrazovanje i svakodnevni život.
10 Tatjana Ivošević Prijedlog predmetnog kurikuluma Priroda i društvo, B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Priroda i društvo Kako se učiteljima preporuča da učenici razvijaju istraživačke kompetencije kad one podrazumijevaju osim usvajanja temeljnih znanja, razvijanje vještina i stavova? Praktičnim vještinama posvećeno je premalo odgojno-obrazovnih ishoda i preporuka. Nije uputno da se s razvojem praktičnih vještina započne tek na Tehničkoj kulturi jer je to prekasno za psihofizički razvoj učenika. Ako se od učenika u određenoj dobi nedovoljno očekuje „rad s rukama“ i ne njeguje praktičan rad, učenici neće razviti praktične vještine potrebne za kasnije profesionalno ili osobno bavljenje zanatima. Predlažem dodati u razradu ishoda ishode koji se tiču razvoja praktičnih vještina. Uvažavanje različitosti postravljen je kao jedan od šest ciljeva predmeta. S obzirom na udio važnosti navedenog cilja od 16,6 %, ishodi kojima je obuhvaćeno „uvažavanje različitosti“ iznose svega 8,7 %. Dakle, od 46 odgojno-obrazovnih ishoda, uvažavanju različitosti posvećena su svega četiri. Ako je uvažavanje različitosti važan cilj predmeta, onda predlažem da se istakne u dva puta više ishoda učenja. U ishodima OŠ PID. C.1.2. piše „uočava važnost različitosti i ravnopravnosti“, OŠ PID. C.2.2. „uvažava različitosti (stavovi i mišljenja)“, OŠ PID. C.3.2. „uvažava različitosti i razvija osjećaj tolerancije“, OŠ PID. C.4.2. „uvažava različitosti i razvija osjećaj tolerancije“. Međutim, unatoč malom broju ishoda kojima učenik pokazuje svoje stavove prema različitosti, nedovoljno su ili uopće nisu navedeni sadržaji kojima učitelji, pored obitelji i zajednice, trebaju raditi na tom izuzetnom važnom zadatku u vrijeme intenzivnih društvenih promjena i stalnih migracija. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na uključivanju u javno savjetovanje. „U nekim prethodnim nastavnim programima Prirode i društva uz svaku nastavnu cjelinu navedeni su posebice i praktični radovi (1947., 1950., 1972., 1992.) Okvirni nastavni program iz 1995. godine (i HNOS NPP 2006.) ne navodi praktične radove uz pojedine programe teme i cjeline što je razumljivo ako se zna da se sadržaji praktičnih radova i putovi spoznavanja i razvitak učeničkih sposobnosti ne mogu ograničiti na jednu nastanu jedinicu, temu, cjelinu. Za razliku od sadržaja koji se osjetilno i pojmovno spoznavanju, ovdje se pretežno radi o razvitku učeničkih sposobnosti, što zahtijeva duže vrijeme vježbanja i ponavljanja.“ (De Zan str.101.) Neki sadržaji praktičnih radova više su usmjereni na stjecanje kulturnih i higijenskih navika, drugi na razvitak likovnih sposobnosti, treći na razvitak tehničkih sposobnosti, četvrti radnih sposobnosti. Praktične radove koji su usmjereni na stjecanje novih spoznaja i razvitak psihičkih sposobnosti učenika valja tretirati kao nastavnu metodu kojom učinkovito protječu poruke od izvora znanja prema učeniku i obrnuto (De Zan, 1999, Metodika nastave prirode i društva). Praktičan rad u nastavi Prirode i društva jest izvor, put, kriterij, rezultat i cilj spoznaje, te ga treba tretirati kao jednu kariku spoznajnog procesa i oštro razlikovati od praktičnog, ručnog rada, kojega je zadaća izrada nekog predmeta (De Zan, 1999. Metodika nastave prirode i društva). Praktičan rad u nastavi je svjesna aktivnost. On mora biti povezan za perceptivnu i misaonu aktivnost pa ga kao takvog treba tretirati kao nastavnu metodu kojom učinkovito protječu poruke od izvora znanja do učenika i obrnuto. Primjer razrade ishoda u konceptu organiziranost (1.r.). Svi su navedeni ishodi pogodni za praktične radove: Otkriva da cjelinu čine dijelovi, da se različite cjeline mogu dijeliti na sitnije dijelove. (učenik lomi, usitnjava, mrvi, reže, kida, trga, prikazuje, demonstrira...) Uspoređuje obilježja živoga, svojstva neživoga u neposrednome okolišu. (razvrstava, crta, izrađuje...) Imenuje i razlikuje tvari u svome okružju (voda, zrak, zemlja, plastika, staklo, tkanine, drvo, metal i sl.). (razdvaja, upoznaje osjetilima...) Razlikuje svojstva tvari koja istražuje svojim osjetilima. Otkriva da se tvari mogu miješati te osjetilima istražuje njihova nova svojstva. Razvrstava bića, tvari ili pojave u skupine primjenom određenoga kriterija, objašnjavajući sličnosti i razlike među njima. Čitajući dalje razradu ishoda prema navedenim konceptima učenici će navedene ishode ponajviše ostvarivati putem metode praktičnih radova. U daljnjim etapama provedbe kurikularne reforme učiteljima će biti dostupni Metodički priručnici u kojima će biti ponuđeni različiti primjeri aktivnosti. U izradi kurikuluma nastavnoga predmeta Priroda i društvo primijenjen je konceptualni pristup kako bi se učenje usmjerilo na povezivanje, razumijevanje i integriranje znanja na različitim kognitivnim razinama uz razvijanje vještina i stavova. U izračunavanju postotka trebalo je unijeti i učestalost ostvarivanja očekivanja međupredmetnih tema kao i ostalih predmeta razredne nastave, ali i činjenicu da se navedeni ishodi ostvaruju tijekom cijele godine na različitim sadržajima i aktivnostima učenika. Jedan od ciljeva je i „povezati spoznaje iz nastavnoga predmeta Priroda i društvo s drugim nastavnim predmetima, međupredmetnim temama i područjima kurikuluma“ stoga smo mišljenja da se ishod „uvažavanje različitosti“ ostvaruje tijekom različitih aktivnosti i tijekom cijelog perioda razredne nastave u svim nastavnim predmetima kao i na satu razrednika, ne samo različitosti prema drugim tradicijama i kulturama nego i prema različitosti mišljenja i stavova u svakodnevnim aktivnostima u nastavnom procesu.
11 Tatjana Ivošević Prijedlog predmetnog kurikuluma Priroda i društvo, A. Opis nastavnoga predmeta Priroda i društvo „Prirodne znanosti uvode učenika u svijet istraživanja i spoznavanja prirode, a društvene i humanističke znanosti u život ljudi i društvene odnose koji se temelje na uvažavanju i prihvaćanju ljudske prirode“ U istoj rečenici trebalo je dodati i utjecaj tehničko-informatičkih znanosti jer su u opisu interdisciplinarnosti navedena tri znanstvena područja. „U procesu učenja i poučavanja bitne su i spoznaje tehničko-informatičkoga područja što uključuje pravilnu, sigurnu i svrsishodnu uporabu različitih oblika tehnologije, a posebice informacijsko- komunikacijske tehnologije.“ Razlikuje li se za potrebe ovog teksta pojam „tehnika“ i „tehnologija“? Tehničke znanosti ne podrazumijevaju samo sigurnu uporabu različitih oblika tehnika, već i razumijevanje procesa u tehnici. Tehničke znanosti imaju 17 znanstvenih polja od strojarstva, elektrotehnike, brodogradnje, raketne tehnike, itd. do zaštite okoliša. Treba nadopuniti opis. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo Vam na uključivanju u javno savjetovanje. Navedeni tekst se odnosi na Nacionalni dokument tehničkog i informatičkog područja kurikuluma prema kojem tehničko i informatičko područje obuhvaća spoznaje o tehnici, tehnologiji i informatici. Prihvatili smo Vaš prijedlog i nadopunili opis.
12 Tatjana Ivošević   Predlažem da se u dokumentu navedu svi autori jer su tekstovi preuzeti iz ranijeg dokumenta Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta Priroda i društvo. Predlažem da se naslov D. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i razine usvojenosti po razredima i domenama/konceptima izmijeni jer je u tekstu navedena samo jedna razina usvojenosti. Ako se koristi nova metodologija s jednom razinom usvojenosti „dobar“, treba napisati zašto je odabrana baš ta razina usvojenosti; prema kojima kriterijima, čijim dugogodišnjim iskustvima, kojim značajnim rezultatima znanstvenih istraživanja. Što znači razina usvojenosti „dobar“? Ako se misli na ocjenu „dobar“, postavlja se pitanje što učenik treba postići za ocjenu „dovoljan“? Najviše problema u praksi upravo nastaje kod ocjena „dovoljan“, odnosno „izvrstan“. Ako nema propisa što je potrebno usvojiti za ocjenu dovoljan, onda na bilo koju žalbu roditelja, nema mehanizma da se preporuči nastavniku minimum. Isto vrijedi za ocjenu izvrstan! Iako izvrsnost nema granica, u školskim predmetima granice moraju postojati. Razina usvojenosti „dobar“ nije u skladu s Čl.3 Pravilnika o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi NN 112/2010. U slučaju nove metodologije s jednom razinom usvojenosti, javljaju se problemi u nedovoljnoj razrađenosti drugog stupca tablice „razrada ishoda“ i nejasnim značenjem korištenja samo jedne razine usvojenosti „dobar“. U prijedlogu je izgubljen smisao tabličnog prikaza, jednostavnost, kratkoća, konciznost, preciznost, jednoznačnost, itd. zbog suvišnog teksta iznad i ispod određenog ishoda, nepotrebnim ponavljanjem zaglavlja stupaca iznad svakog ishoda, itd. Predlažem da se tablica rastereti izbacivanjem nazivlja domena, naziva zaglavlja i suvišnih redova. Predlažem da se preporuke za učitelje prenesu u tekst poglavlja F. Učenje i poučavanje nastavnog predmeta Priroda i društvo. Potrebno je ukloniti pogreške u pisanju poput nedostatka/suviška/zamjene slova, nedostatka/suviška razmaka, zareza, itd. Potrebno je Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na uključivanju u javno savjetovanje. Prijedlog vezan uz navođenje autora nije u nadležnosti RS Priroda i društvo. Svi kurikulumi bit će jedinstveno oblikovani sukladno Koordiniranom metodološkom pristupu izradi kurikularnih dokumenata. Prijedlog Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Priroda i društvo nastao je prema Koordiniranom metodološkom pristupu izradi kurikularnih dokumenata. Za svaki odgojno-obrazovni ishod predložen je pokazatelj razine usvojenosti „dobar“ koji služi kao okvir prilikom procjene usvojenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda. U skladu s navedenim, odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda i sadržaji te razina usvojenosti „dobar“ određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnome kurikulumu, a preostale razine usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda, kao i predmetna i međupredmetna povezanost, razrađuju se u metodičkom priručniku pojedinoga predmetnoga kurikuluma. Sintagma razine usvojenosti u naslovu u skladu je s Koordiniranim metodološkim pristupom izradi kurikularnih dokumenata kao i sve dalje što ste naveli (zadane tablice, nazivlje domena ...). Završna inačica bit će lektorirana i sve navedene pogreške uklonjene.