Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Kemije za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 GORAN GOTLIBOVIĆ Prijedlog predmetnog kurikuluma Kemija, G. Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda Predložene metode i tehnike vrednovanja su korektni i jasni kao i elementi vrednovanja s opisom udjela pojedinih elemenata pri zaključivanju ocjena. Ne navodi se jesu li propisani elementi vrednovanja obvezujući i za nastavu laboratorijskih vježbi u predmetu Kemija s vježbama. Ako je tome tako, to treba i navesti u ovom članku. Ukoliko nije, potrebno je predložiti osnovne elemente vrednovanja za vježbe. Nadalje, bilo bi korisno predložiti ponderiranje i za Kemiju s vježbama koja se sastoji od dvije sastavnice - je li udio teorijskog dijela 50%, a vježbi 50%? Do sada je bilo prepušteno odlukama unutar škole, a smatram da je korisno taj dio regulirati. Primljeno na znanje Poglavlje Vrednovanje usvojenosti odgojno obrazovnih ishoda odnosi se jednako na sve vrste gimnazija.
2 GORAN GOTLIBOVIĆ Prijedlog predmetnog kurikuluma Kemija, F. Učenje i poučavanje predmeta Smatram potrebnim naznačiti smjernice poučavanja u predmetu Kemija s vježbama u prirodoslovnim gimnazijama. U dijelu F gdje su razrađeni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti prikazane su razrade tema koje obuhvaćaju nastavu tijekom 70 sati neposrednog rada u srednjim školama. Niti u jednom dijelu ovoga dokumenta se ne propisuje ili preporuča nastavniku predmeta Kemija s vježbama (70 + 70 sati vježbi) u kojem smjeru i kako osmisliti izvedbeni plan. Ukoliko se ostavlja mogućnost izbora odgovarajućeg slijeda koji može i ne mora pratiti slijed propisanih tema u dijelu D, to treba naglasiti. Vjerujem da je to bila namjera stručne radne skupine, no, potrebno je to i navesti u dokumentu kako bi nastavnici imali uporište tijekom planiranja u krovnom dokumentu koji propisuje okvir rada u nastavi kemije. Trenutno stanje u kojemu se vježbe ne spominju niti se rad tijekom vježbi bar donekle usmjerava i regulira može rezultirati potpunim neskladom provedenih vježbi i obrađenih tema između ustanova koje provode iste programe u različitim gradovima i time učenika koje mijenja mjesto boravka, dovesti u problematičnu situaciju. Prihvaćen Radna skupina za doradu kurikuluma uvažila je ovaj komentar.
3 GORAN GOTLIBOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KEMIJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, III. Nastavni predmet naziva Kemija ne postoji kao takav u nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije. Planom i programom je propisan predmet naziva Kemija s vježbama. Stoga, potrebno je izmijeniti ovaj članak s promjenom naziva predmeta Kemija u Kemija s vježbama. Prihvaćen Radna skupina za doradu predmetnog kurikuluma uvažila je komentar i dodala naziv predmeta Kemija s vježbama u uvodnom dijelu dokumenta.
4 Mirela Mamić Prijedlog predmetnog kurikuluma Kemija, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i konceptima Mislim da su odgojno-obrazovni ishodi samo na razini usvojenosti "dobar" na kraju razreda nepotrebna sastavnica kurikuluma. Što je s ostalim razinama? Ne težimo li izvrsnosti? U ishodu A.7.1. pod razrada ishoda stoji: Navodi fizikalna svojstva tvari, kemijska svojstva... Umjesto glagola navodi bilo bi bolje upotrijebiti glagol opisuje jer ovo ne bi trebalo biti na razini navođenja osobito zbog toga što se poslije traži razvrstavanje prema određenim kriterijima. U ishodu A.7.2 pod razrada ishoda stoji: Navodi definiciju atoma, kemijskog elementa.... Mislim da bi bilo bolje reći da razlikuje pojmove atom, kemijski element, izotop i elementarna tvar. Ne bi trebao biti cilj da ih samo definira već i da razumije što je npr. izotop. U istoj razradi ishoda stoji da učenik objašnjava strukturu PSE. Mislim da učenici u osnovnoj školi ne mogu objasniti njegovu strukturu već je samo mogu opisati. U ishodu B.7.1. pod razrada ishoda stoji: Navodi fizikalne i kemijske promjene. Zar učenici ne bi promjene trebali opisivati ili čak objašnjavati, a ne navesti samo one iz udžbenika. U ovom ishodu se na razini dobar (Opisuje različite kemijske promjene...) očekuje veća razina nego što je u cijelom ishodu. U ishodu C.7.3. pod razrada ishoda stoji: Navodi prednosti i nedostatke različitih izvora energije. Bilo bi bolje upotrijebiti glagol opisuje umjesto glagola navodi. U ishodu D.7.2. zašto na razini usvojenosti dobar učenik rješava zadatke samo vezane uz maseni udio, a ne i uz volumni udio. Djelomično prihvaćen Radna skupina za doradu kurikuluma nije uvažila ovaj komentar. Opis razine usvojenosti (dobar) usklađen je s važećim metodološkim priručnikom. Opisan je društveno prihvaćeni pedagoški standard, a nastavniku je omogućeno da razvije vlastite kriterije za niža tj. viša postignuća učenika. A.7.1. Prijedlog usvojen. A.7.2. Prijedlog usvojen. B.7.1. Prijedlog usvojen. C.7.3. Prijedlog usvojen. D.7.2. Prijedlog usvojen.
5 Mirela Mamić Prijedlog predmetnog kurikuluma Kemija, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i konceptima Prvo želim primijetiti da se ovaj novi prijedlog kurikuluma za kemiju u sedmom i osmom razredu sadržajno značajno razlikuje od prethodne verzije. Osobno mi nije prihvatljivo ponovno uvrštavanje nastavnih sadržaja vezanih uz valencije elemenata, kemijske spojeve i jednadžbe kemijskih reakcija u sedmi razred. Sadržaji sedmog razreda su i bez toga dovoljno opsežni i zahtjevni. Isto tako ne vidim opravdan razlog da se brzina kemijskih reakcija u sedmom razredu svodi samo na razinu brza, sporija, još sporija... bez istraživanja čimbenika koji utječu na brzinu kemijske reakcije ("prebačeno" u 8. razred). Moje mišljenje je da se ovi sadržaji objedine i obrađuju ili u sedmom ili u osmom razredu. Nije prihvaćen Radna skupina za doradu kurikuluma nije uvažila ovaj komentar. Navedeni sadržaji nalaze se u sedmom i osmom razredu zbog vertikalne nadogradnje koncepta. Uvođenjem navedenog neće se znatno povećati opseg sadržaja, a zasigurno će se osigurati izgradnja temeljnih kemijskih koncepta.
6 Roko Vladušić Prijedlog predmetnog kurikuluma Kemija, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i konceptima Evo nekoliko mojih promišljanja… 1. Problem je vezan uz koncept odgojno obrazovnih ishoda na razini usvojenosti dobar. Komentar: Problem je postaviti „odgojno obrazovne ishode na razini usvojenosti dobar“ na kraju razreda jer: a) To implicira da će učenici imati završne ispite na kraju godine b) Glagol koji se upotrebljava u ishodu često može biti upotrijebljen kao pokazatelj različitih razina složenosti znanja pa je opet nejasno što učenik treba znati za ocjenu dobar. Primjerice, od učenika se očekuje da „razlikuje značenja simboličkih prikaza elemenata i spojeva“. Prvo: i) Razlikovanje se može shvatiti kao najniža razina znanja (pamćenje), jednako kao i vrlo visoka razina znanja (analiza, vrednovanje); ii) Ostvarenost tog ishoda ne znači da je učenik ostvario čitav niz drugih ishoda koji su navedeni u razradi ishoda. Primjerice, u konkretnom slučaju od učenika 7. razreda u okviru te teme očekuje se sljedeće: Opisuje građu atoma. Navodi definicije atoma, kemijskog elementa, izotopa i elementarne tvari. Razlikuje atomski od masenog broja. Objašnjava strukturu periodnog sustava elemenata. Piše simbole kemijskih elemenata prve četiri periode te Au, Ag, Hg, I. Razlikuje stehiometrijski koeficijent i indeks. Prikazuje kemijskim formulama elementarne tvari i binarne kemijske spojeve (oksidi, kloridi, bromidi, jodidi, sulfidi) koristeći valencije atoma i indekse. Dakle, ako učenik razlikuje značenja simboličkih prikaza zavređuje ocjenu dobar, bez obzira što čitav niz drugih ishoda navedenih u razradi ishoda (eventualno) nije ostvario. Zaključujem da koncept ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda na razini usvojenosti dobar nema smisla i potpuno bih ga izbacio iz dokumenta. Drugo, u ishodu „Razlikuje značenja simboličkih prikaza elemenata i spojeva“ imamo „kruške i jabuke“. Umjesto „elemenata“ trebalo bi napisati „elementarnih tvari“. O kemijskom/kemijskim elementima možemo razgovarati i u kontekstu elementarne tvari i u kontekstu kemijskog spoja. 2. Problem: suvišna terminologija - 7. razred, ishod: Razlikuje atomski od masenog broja. Sadržaj: protonski (atomski) i nukleonski (maseni) broj. Komentar: U samom dokumentu imamo zbrku oko prioriteta termina protonski, atomski, nukleonski odnosno maseni broj. U praksi se često koristi i redni broj. Dakle pet termina upotrebljavamo za dva pojma. Za učenike je to previše. Kapacitet radne memorije je ograničen, a pojava da koristimo različite termina za isti pojam, možda čak i na istom satu je, u najmanju ruku, zbunjujuća. Ovo je problem nastavnika kemije kojim opterećujemo učenike. Kroz udžbenike smo posljednjih godina pokušali usustaviti samo dva termina, protonski i nukleonski broj. Čvrsto držim da u ovom dokumentu trebamo koristiti samo ta dva termina jer je to jedini način da izbjegnemo dodatno (a nepotrebno) opterećenje učenika. 3. Problem: Prirodoznantveni pristup S obzirom da je koncept Prirodoznanstveni pristup jedan od četiri temelja kurikula kemija, ne vjerujem da će se mijenjati, ali moram navesti da ga ne razumijem, barem ne u potpunosti. Zašto? Prirodoznanstveni pristup znači sustavno rješavati problem na uzročno-posljedičnoj razini. To znači da i u svim ostalim situacijama opisanim ishodima učenja u okviru prethodnih koncepata učenici mogu (i trebali bi) razvijati svoje prirodoznanstvene kompetencije. Dakle, ishodi navedeni u okviru koncepta Prirodoznantveni pristup bi trebali biti integrirani s ishodima ostalih koncepata. 4. Problem, 8. Razred, Koncept promjene i procesi, preporuke. Problem: Naglasiti da nema oštre granice između nekih fizikalnih i kemijskih promjena (primjerice otapanje soli, radioaktivni raspad, …). Potrebno je izbaciti primjer Radioaktivnog raspada jer to nije fizikalna ni kemijska, već nuklearna promjena. 5. Problem, 8. razred, Koncept energija, preporuke. Problem: Prikazati endotermne i egzotermne promjene kroz promjenu energije sadržane u kemijskim vezama reaktanata i produkata. U vezama između atoma je pohranjena kemijska energija. Komentar: Učenici osmog razreda ne znaju što su kemijske veze. Uz to, fraza „energija sadržana u kemijskim vezama“ ili termin „energija kemijskih veza“ uzrokuje pogrešna poimanja. Naime, ako je u vezama između atoma (uglavnom zaboravimo na ione, ili barem ione ne prikažemo kao nabijene atome) pohranjena energija, iz učeničke se perspektive logičnim čini zaključiti da se pucanjem tih veza energija oslobađa. Zbog toga učenici imaju problema s razumijevanjem egzotermnosti nastajanja kemijskih veza. Zaključujem da ovaj termin treba izbaciti iz dokumenta (a i uporabe) jer vodi pogrešnom poimanju kako se „pucanjem“ kemijskih veza energija oslobađa. 6. Problem, SŠ, B.1.2., ishod: Prepoznaje promjene i piše jednadžbe kemijskih reakcija koje opisuju fizikalne i kemijske promjene tvari. Komentar: Umjesto jednadžbe kemijskih reakcija ovdje treba upotrijebiti termin „kemijske jednadžbe“ jer se jednadžbom kemijske reakcije ne može prikazati fizikalna promjena. Kemijska jednadžba je usustavljen znakovni prikaz kemijskih i fizikalnih promjena pa se kao termin može koristiti i za prikaz fizikalnih promjena. 7. Problem, SŠ, Koncept promjene i procesi, Sadržaj: Kovalentna veza: jednostruka, dvostruka, trostruka, duljina i jakost veze, nastajanje veze Lewisovim simbolima, valencija, prostorni oblik molekula, polarnost molekula. Komentar: Fraza „Prikaz nastajanja veze Lewisovim simbolima“ nema smisla. Lewisovim se simbolima ne prikazuje proces nastajanja veze. Lewisovim se simbolima može prikazati zamišljeni proces nastajanja molekule povezivanjem atoma. Ako želimo Lewisovom simbolikom prikazati vezu, tada moramo naglasiti da se radi o modelu kovalentne veze kojim se pokušava opisati interakcije između atoma u molekuli. Na ovaj se problem naslanja i drugi. Sada ne možemo sustavno uvesti spin kao kvantno-mehaničko svojstvo elektrona, a treba objasniti nastajanje "elektronskih parova", koje prikazujemo Lewisovom simbolikom. 8. Problem: SŠ, Koncept promjene i procesi, Sadržaj: Ionska veza: duljina i jakost veze, nastajanje veze Lewisovim simbolima, formulska jedinka. Metalna veza:… Komentar: Termini ionska i metalna veza nisu valjani budući da u ionskim kristalima i kristalima metala ne postoje pojedinačne, usmjerene interakcije. Stoga ih treba zamijeniti terminima ionsko vezivanje i metalno vezivanje koji se odnose na fenomen ukupne povezanosti svih iona u ionskim kristalima, odnosno iona/atoma u kristalima metala. Problem 9. Kurikul za OŠ značajno se razlikuje od prethodne verzije koja se upravo testira u školi, posebice u sadržaju 7. razreda. Ako je radna skupina uvjerena da je ova varijanta bolja, struka se slaže, a recenzija je pozitivna, to može značiti da se promjene hrabro uvode. Isto tako, ove promjene znače da sadašnja primjena prethodne varijante OŠ kurikula za kemiju, ako se ona uistinu eksperimentalno i provodi, nema smisla. Završni osvrt Apelirao bih na članove Radne skupine za kemiju i na voditeljicu iz ERS-a da učine sve u svojoj moći da se novi kurikul za kemiju ne uvede po političkom ili nekom drugom diktatu (dakle, pošto-poto) već da se utvrde dobre i eventualne loše strane pomno smišljenim i sustavno provedenim eksperimentom. U ovom trenutku, ovo je dokument sačinjen temeljem znanja, iskustva i ideja članova radnih skupina za kemiju i njihove komunikacije sa strukom. U isto vrijeme, ovo je skup uvjerenja uobličen u radnu verziju programa čiju valjanost treba ispitati u praksi. Samo nam rezultati eksperimenta mogu reći gdje smo i što trebamo mijenjati da bi kurikul bio bolji. Djelomično prihvaćen 1. Radna skupina za doradu kurikuluma nije uvažila ovaj komentar. Opis razine usvojenosti (dobar) usklađen je s važećim metodološkim priručnikom. Opisan je društveno prihvaćeni pedagoški standard, a nastavniku je omogućeno da razvije vlastite kriterije za niža tj. viša postignuća učenika. Drugo: prijedlog usvojen 2. Protonski i nukleonski broj: prijedlog uvažen 3. Prirodoznanstveni pristup: razumijemo problem, no ovaj je koncept uveden u skladu s kurikulumom područja Prirodoslovlje i s njime se željelo istaknuti važnost prirodoznanstvene pismenosti. 4. Radioaktivni raspad kao primjer je izbačen. 5. Prijedlog usvojen. 6. Prijedlog usvojen. 7. Prijedlog usvojen. 8. Prijedlog usvojen. 9. Manje izmjene uvedene su nakon savjetovanja s nastavnicima i stručnjacima uključenim u eksperimentalni program.
7 stanko Popović ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KEMIJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ 1 Akademik Stanko Popović Redoviti profesor u trajnom zvanju, Professor emeritus, Fizički odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu; Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti e-pošta spopovic@phy.hr 29. ožujka 2018., 07. prosinca 2018. Recenzija Nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta Kemija – prijedlog nakon javne rasprave – MZO, prosinac 2017., rujan 2018. Imam moralnu obvezu osvrnuti se na dokumente Nacionalnih kurikuluma nastavnih predmeta Fizika i Kemija – prijedlozi nakon javne rasprave – Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH (MZO), studeni 2018., i to kao dugogodišnji profesor fizike na Sveučilištu u Zagrebu (a i na gimnaziji), kao član / voditelj povjerenstava za izradu Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda i Nastavnoga plana i programa (HNOS) koji je uveden u osnovne škole 2006. (još uvijek važeći program u osnovnoj školi), te kao osoba koja je sudjelovala u svim aktivnostima HAZU glede obrazovanja posljednjih dvadeset godina. MZO je na svojim mrežnim stranicama objavio, nakon javne rasprave, u rujnu 2018. prijedlog Nacionalnoga kurikuluma nastavnoga predmeta Kemija (Kemija 2018). Uvidom u taj dokument može se zaključiti da se on malo razlikuje od verzije objavljene u proljeće 2016./prosincu 2017. (Kemija 2017), kao da javna rasprava nije ni postojala. U Kemiji 2018 opaža se mali pomak/napredak, u odnosu na Kemiju 2017, i to u nazivlju i ključnim pojmovima, ali nedosljedno i nepotpuno, tako da i ta bitna sastavnica dokumenta ostaje neuređena. U cijelom dokumentu načinjene su manje (kozmetičke) izmjene, ali je suština ostala jednaka. Primjedbe općega značaja (odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda, razine usvojenosti, domene/koncepti...) koje sam naveo u recenziji Fizike 2017 (MZO, prosinac 2017.) vrijede i za Kemiju 2018, pa ih ne ću ponavljati. Također ne ću ponavljati zaključak recenzije za Fiziku 2017, koji se može primijeniti i za Kemiju 2018. U kurikulumu Kemija 2018 treba dosljedno zamijeniti pridjev fizikalni (pojavljuje se 133 puta, npr. fizikalna promjena, fizikalna svojstva, fizikalna mjerenja, fizikalna veličina...) s pridjevom fizički (pojavljuje se samo 4 puta, npr. fizički model, fizički princip). Sukladno stavu jezikoslovaca (npr. Hrvatski pravopis, Školski rječnik hrvatskoga jezika (IHJJ), ostali rječnici hrvatskoga jezika, vlastiti radovi...) treba sustavno uvesti pridjev fizički, koji slijedi iz imenice fizika. Na PMF-u postoji Fizički odsjek i Geofizički odsjek, u HAZU postoji Razred za matematičke, fizičke i kemijske znanosti. Analogno: elektronički od elektronika, tehnički od tehnika, mehanički od mehanika… Kako bi zvučalo: fizikalni instrument (ili: muzikalni instrument), tehnikalna mjerenja, mehanikalna svojstva? Pridjev fizički slijedi iz imenice fizika, a fizikalni iz engleskoga pridjeva physical. Takvih nespretnih kovanica s dva pridjevna nastavka ima mnogo, npr: molekularan (iz engleskoga pridjeva molecular); treba molekulski (iz hrvatske imenice molekula); dimenzionalan (iz engleskoga pridjeva dimensional); treba dimenzijski (iz hrvatske imenice dimenzija)… Zašto se pojavljuje naziv elementarna tvar uz naziv kemijski element ? Npr: navodi se: element (str 47); kemijski element (str. 8, 9, 60, 93); kemijski element, elementarna tvar, (str. 23, 93); kemijski element, kemijski spoj (str. 93); elementarna tvar (str. 34, 35, 47, 92); elementarna tvar, kemijski spoj (str. 8, 15, 24, 60, 61, 65); kemijski element, elementarna tvar, kemijski spoj (str. 93). Npr: objašnjava sljedeće pojmove: atom, izotop, kemijski element, elementarna tvar (str. 23); povezuje fizikalna i kemijska svojstva elementarnih tvari s 2 položajem elemenata u periodnome sustavu (str. 47); reakcije anorganskih tvari: reaktivnost odabranih metala (Na, K, Ca, Mg, Fe, Cu, Al) i nemetala (H, Cl, O, S, C, N, P), nastajanje i svojstva oksida metala i nemetala navedenih elementarnih tvari, njihovih klorida i hidrida (str. 35). Slijedi da je elementarna tvar sinonim za kemijski element. Treba sustavno rabiti samo naziv kemijski element. Riječ element koristi se i u potpuno drugom smislu, npr. element ocjenjivanja (str. 90, 91). Umjesto legura predlažem slitina. Nejasna je (nestručna) uporaba riječi množina. Npr: doseg reakcije jest množina reakcijskih pretvorbi (broj reakcija izraženih u molovima), uključuje i račun za određivanje mjerodavnog reaktanta (str. 92); na temelju računa određuje doseg reakcije; povezuje doseg reakcije s množinom reakcijskih pretvorbi (str. 38). Zar se broj reakcija izražava u molovima ? Fizička veličina množina i jedinica mol nisu definirane! U kemijskim i fizičkim priručnicima za množinu tvari se navodi: osnovna fizička veličina, mjera broja jedinki (atoma, iona, molekula...) u tvari, jednaka je količniku mase tvari i molne mase; jedinica SI: mol. Navodi se i da je količina tvari sinonim za množinu tvari. Predlažem uporabu pridjeva molni umjesto molarni: molni volumen (obujam), molna masa, molna energija (pridjev od imenice mol, a ne od engleskoga pridjeva molar). Predlažem: unutarnja energija, a ne količina unutarnje energije (kako bi zvučalo: količina brzine, količina sile…?). Npr. Svaki uzorak tvari sadrži određenu količinu unutarnje energije (str. 5). Sudionik je riječ za osobu a ne za kemijsku tvar, npr. analizira ovisnosti promjene koncentracije sudionika reakcije o vremenu iz kojih određuje stehiometrijske koeficijente jednadžbe kemijske reakcije i doseg reakcije (str. 35). Umjesto ponder, ponderiranje predlažem: težinski udio (udjel), pripisivanje težinskog udjela. Umjesto: pretvorba energije podrazumijeva prijelaz jednoga oblika energije u drugi unutar sustava, primjerice, toplinske u kinetičku, potencijalne energije u kinetičku (str. 36), predlažem: dovođenjem topline sustavu povećava se unutarnja energija sustava, kinetička i /ili potencijalna energija sustava. Nije potrebno navoditi toplinska energija nego samo toplina (slično: eng. heat, a ne heat energy). Nazivi općega značaja: Ne: interakcija, nego međudjelovanje. Ne: molekularan (npr. molekularna razina, str.3) nego molekulski. Ne: interdisciplinaran (str. 3, 82, 83) nego međudisciplinski (pridjev disciplinski od imenice disciplina). Ne: dvo- tro-dimenzionalni nego dvo- tro- dimenzijski. Navedeni primjeri izdvojeni su nasumce iz niza jezičnih i pojmovnih nelogičnosti. Djelomično prihvaćen Fizikalno/fizički: Dosljedno je korišten izraz fizikalni, ako to zahtijeva kontekst. Oko upotrebe pridjeva fizički i fizikalni vodi se već višegodišnja rasprava. Iako je fizički logičnije, fizikalno je uvriježeno i od jezičara prihvaćeno kako u Hrvatskoj tako i u svijetu. Fizički je ono što se odnosi na fizičko ili materijalno za razliku od duhovnog, a fizikalno je ono što se odnosi na fiziku kao znanost. Molekularan/molekulski: uvaženo i promijenjeno Dimenzionalni/Dimenzijski: ne pojavljuje se u dokumentu Element/Elementarna tvar: U kemiji se razlikuju elementarne tvari od kemijskog elementa: Elementarna tvar (Struna): čista tvar koja se sastoji od atoma samo jednoga elementa Kemijski element (Struna): skup svih atoma koji u jezgri sadržavaju isti broj protona 61 Primjerice kemijski elementi su kisik, ugljik, sumpor, a elementarne tvari su uzorak koji sadrži samo molekule kisika, ili ozona, ili grafit, dijamant, rompski sumpor i sl. Umjesto “element” sustavno je korišten “kemijski element”. Slitina/legura: niti jednom se ne spominje u dokumentu. Množina/doseg: Doseg je važan kemijski koncept bez kojeg se ne mogu uvesti reakcijske veličine (primjerice reakcijska entalpije) važne za kemijsku termodinamiku i kemijsku kinetiku. Doseg reakcije je broj kemijskih pretvorbi podijeljen s Avogardovom konstantom, odnosno množina reakcijskih pretvorbi. Množina se izražava u molovima i mjerna jedinica dosega je mol. IUPAC gold book: Extensive quantity describing the progress of a chemical reaction equal to the number of chemical transformations, as indicated by the reaction equation on a molecular scale, divided by the Avogadro constant (it is essentially the amount of chemical transformations). Molarni/molni: Odgovor: Pridjev molarni po IUPACu određen je za veličine koje su dobivene dijeljenjem s množinom tvari. Molni se odnosi na mjernu jedinicu mol, te nije uputno definirati fizikalnu veličinu preko mjerne jedinice. IUPAC gold book: Adjective before the name of an extensive quantity generally meaning division by amount of substance to make it intensive. Molar volume is volume divided by amount of substance. Količina energije: prijedlog je uvažen Sudionik reakcije: Sudionik reakcije je tvar koja sudjeluje u kemijskoj reakciji. Sudionici reakcije su reaktanti i produkti. U tekstu Kurikuluma je termin “sudionik” reakcije radi jasnoće zamijenjen (tamo gdje je to imalo smisla) terminima “reaktakt” i “produkt”. Ponder/težinski udio: prijedlog je usvojen. Toplina/toplinska energija: Toplina je energija u prijenosu i razlikuje se od energije koju sustav posjeduje. Toplinska energija je oblik energije koji sustav može sadržavati (dio ukupne/unutrašnje energije). Međudjelovanje/interakcija: prijedlog je usvojen. Interdisciplinaran/međudisciplinski: ne pojavljuje se u dokumentu.
8 veronika peradinović Prijedlog predmetnog kurikuluma Kemija, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i konceptima Zašto se tek u 8.razredu predviđa utjecaj različitih čimbenika na brzinu kemijske reakcije, a u 7. uspoređivanje na razini brzo/sporo/još sporije...-zašto se odmah ne ispituje brzina/čimbenici u 7.razredu kako je prvotno i zamišljeno? Velike su razlike između originalne zamisli (po kojoj trenutno rade eksperimentalne škole) i ovog dokumenta. Nadalje, u konceptu Energija ponavljaju se isti ishodi u 7.i 8. razredu (C.7.3. i C.8.2.) Nije prihvaćen Radna skupina za doradu kurikuluma nije uvažila ovaj komentar. Predmetni kurikulum, kako je prethodno naglašeno, podrazumijeva tzv. spiralnu nadogradnju koncepata, tj. uz njih vezanih sadržaja. Isto se odnosi i na oblikovanje odgojno-obrazovnih ishoda. Ishod je isti samo oblikovanjem, ali ne i dubinom obrađivanih pojmova.
9 veronika peradinović ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KEMIJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Koncept Tvari (8.razred): ako se valencije (po ovom dokumentu) rade u 7.razredu- kako će ih tamo određivati? Napamet? I što s elementima čija se valencija mijenja? U sadržajima je navedeno "Kruženje ugljika u prirodi"- kojem ishodu pripada? Djelomično prihvaćen Valencije: Radna skupina za doradu kurikuluma nije uvažila ovaj komentar. Navedeni sadržaji nalaze se u sedmom razredu zbog vertikalne nadogradnje koncepta. Uvođenjem navedenog neće se znatno povećati opseg sadržaja u sedmom razredu, a zasigurno će se osigurati izgradnja temeljnih kemijskih koncepta. Valencije i jednadžbe u sedmom se razredu uvode samo za binarne spojeve i određuju se prema položaju elementa u periodnom sustavu elemenata. Kruženje ugljika u prirodi: Radna skupina za doradu kurikuluma uvažila je ovaj komentar i nadopunila sadržaj.
10 veronika peradinović ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KEMIJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Razrada ishoda koncepta prirodoznanstveni pristup (7.razred)- "Učenik izvodi postupke razdvajanja sastojaka iz smjese."- ali se ti postupci ne spominju nigdje Prihvaćen Radna skupina za doradu kurikuluma uvažila je ovaj komentar i dodala ishod koji nedostaje.
11 veronika peradinović ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KEMIJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Koncept Promjene i procesi (7.razred): zar učenici ne bi trebali opisivati čak i objašnjavati fizikalne i kemijske promjene umjesto samo navoditi? Prihvaćen Radna skupina za doradu kurikuluma uvažila je ovaj komentar.
12 veronika peradinović ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KEMIJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Kod preporuka za ostvarenje odgojno- obrazovnih ishoda koncepta Tvari navode se samo homogene smjese- zašto ne i heterogene? Zašto se samo navode gustoća i talište kod svojstava anorganskih tvari? Prihvaćen Radna skupina za doradu kurikuluma uvažila je ovaj komentar.
13 veronika peradinović ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KEMIJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ U ishodu A.7.2. učenici 7.razreda mogu opisivati strukturu periodnog sustava, a ne objašnjavati Prihvaćen Radna skupina za doradu kurikuluma uvažila je ovaj komentar.
14 veronika peradinović ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET KEMIJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ U Kurikulumu se za 7.razred ne navode valencije, molekule, binarni spojevi, jednadžbe kemijskih reakcija... Povratkom navedenih opseg sadržaja se ne smanjuje već se praktički vraća na staro. Nije prihvaćen Radna skupina za doradu kurikuluma nije uvažila ovaj komentar. Navedeni sadržaji nalaze se u sedmom razredu zbog vertikalne nadogradnje koncepta. Uvođenjem navedenog neće se znatno povećati opseg sadržaja u sedmom razredu, a zasigurno će se osigurati izgradnja temeljnih kemijskih koncepta. Valencije i jednadžbe u sedmom se razredu uvode samo za binarne spojeve.