Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Osobni i socijalni razvoj za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Centar za mirovne studije Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, C. Domene u organizaciji kurikuluma međupredmetne teme Međuprpedmetna tema ne može biti u korealciji sa svim predmetima jednako, potrebno je specifičnije odrediti korelacije s ostalim predmetima, s kojima ima više a s kojima manje korelacije. U opisu svrhe odgojno-obrazovnog područja stoji da ona “Pridonosi razvoju osobnog, kulturnog i nacionalnog identiteta, ali i identiteta osobe kao člana globalne zajednice koji uvažava različitosti i vidi ih kao priliku za učenje.” Smatramo kako je u daljnjem razvoju ishoda uz naglasak na razvoj nacionalnog identiteta, nedovoljno istaknuto uvažavanje različitosti i doprinosa pluralnom i interkulturnom društvu. Smatramo važnim da učenici i učenice poznaju i poštuju vlastitu kulturu, no ne možemo kao ishod očekivati izgradnju demokratskog i pluralističkog društva dok taj sadržaj konzekvetno ne provedemo kroz obrazovni sustav. Ne možemo očekivati da djeca i mladi prihvaćaju druge kulture dok uče samo o svojoj kulturi i nacionalnom identitetu. Smatramo da više aktivnosti treba posvetiti prihvaćanju različitosti i izgradnji otvorenog i interkulturnog društva. Na sličan način postavljeno je i razvijanje vrijednosti solidarnosti. Iako navedena kao jedna od ključnih vrijednosti u opisu svrhe, prema definiciji iz neusvojenog ONK-a, daljnim razvojem ishoda vidljivo je kako je razumijevanje solidarnosti postavljeno prema ovoj definiciji: “Solidarnost - pretpostavlja sustavno osposobljavanje djece i mladih osoba da budu osjetljivi za druge, za obitelj, za slabe, siromašne i obespravljene, za međugeneracijsku skrb, za svoju okolinu i za cjelokupno životno okružje”, te je u najvećoj mjeri predstavljeno kao humanitarni rad i pomaganje. Nedvojbeno je podizanje razine osjetljivosti za druge važno, no ovakvo razumijevanje i postupanje ne uključuje podršku i zajedničko solidarno djelovanje. Predlažemo da se definicija i daljnji razvoj ove vrijednosti razvija iz sljedećeg pristupa: SOLIDARNOST … zajednica interesa, uzajamna odgovornost, svijest o potrebi zajedničkog djelovanja SOLIDARAN: povezan s nekim zbog zajedničkog nazora, djelovanja, odgovornosti; drugarski, suglasan, zajednički, uzajamno odgovoran, jednodušan, jedinstven, jednoglasan, suglasan, složan (Klaić, 2005.). Solidranost korištena pretežno kao humanitarno pomaganje učvršćuje odnose moći u društvu i razlike među učenicima/cama, a ne omogućuje razumijevanje uzroka nejednakosti niti ih potiče da iste mijenjaju kroz aktivne iskaze solidarnosti, podršku, zalaganje za položaj i prava drugih i zajednički rad na uklanjanju prepreka. Budući u sebi sažima osobni, ali i društveni razvoj smatramo u ovoj međupredmetnoj temi, osim usvajanja i poštivanja društvenih normi, treba biti i sadržaja vezanih za propitvanje nepravednih društvenih okolnosti i postavljenih zakonskih ili društvenih normi - iz kojih također proizlazi društvena promjena, društveni razvoj te se smanjivati strukturna napravda. Ovu međupredmetnu treba snažnije povezati sa MT Građanski odgoj i obrazovanje, ne samo u njenom društvenom segmentu, već i u domenama Ja i Ja i drugi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u raspravi i na Vašim prijedlozima. Međupredmetna tema, kako i sam naziv navodi, je obavezna za provedbu u svim predmetima. Odgojno-obrazovni radnici, kao autonomni stručnjaci u svojim područjima, imaju slobodu međupredmetnu temu integrirati i korelirati koristeći načine, metode, strategije, oblike rada i vremenske okvire rada u skladu s pravilima metodike predmeta. Vrijednosti učenja i poučavanja ove međupredmetne teme su povezane sa svim vrijednostima kojima ONK pridaje osobitu pozornost: znanje, solidarnost, identitet, odgovornost, integritet, uvažavanje, poduzetnost... Pridonosi razvoju osobnog, kulturnog i nacionalnog identiteta, ali i identiteta osobe kao člana globalne zajednice koji uvažava različitosti i vidi ih kao priliku za učenje. Razvija solidarnost i potiče empatiju u neposrednoj socijalnoj okolini i globalno. Uključuje razvoj odgovornog ponašanja te brigu za osobno zdravlje, postignuća, kvalitetu života i odnose koje pojedinac razvija. Poučava ponašanjima koja omogućuju ostvarivanje želja, potreba i potencijala bez ugrožavanja drugih. Podrška zdravom razvoju učenika ne odnosi se samo na teme koje će se učiti i poučavati, već i na odnose u odgojno-obrazovnom procesu, komunikaciju te metode rada. Osobni i socijalni razvoj, kao jedna od ključnih kompetencija, podrazumijeva odnose međusobnog uvažavanja te aktivno sudjelovanje svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa. Učenici će usvojiti opće kulturne i civilizacijske vrijednosti koje su preduvjet za život u mulikulturalnom svijetu. Upravljat će svojim životnim potrebama te biti aktivni članovi obitelji, zajednice i društva. U Nacionalnom kurikulumu međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj na stranici 39. navedeno je: Osobni i socijalni razvoj učenika potiče se i međugeneracijskom suradnjom, volontiranjem te vršnjačkom pomoći. (https://mzo.hr/hr/rubrike/medupredmetne-teme) Učitelji/nastavnici trebaju imati autonomiju u radu te ovisno o interesima učenika koje uče i poučavaju, o okruženju u kojem rade i o odgojno-obrazovnoj instituciji u kojoj rade trebaju timski (s drugim učiteljima/nastavnicima, stručnim suradnicima, savjetnicima…) donositi odluke o potrebnim korelacijama.
2 Centar za mirovne studije ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA MEĐUPREDMETNU TEMU OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Premda je kurikularna reforma najavljivana kao cjelovita, a njen cilj bio: „uspostavljanje usklađenoga i učinkovitoga sustava odgoja i obrazovanja koji odgovara zahtjevima modernog i za život potrebnog obrazovanja“, ovo e-savjetovanje uključuje tek jedan dio sustava, a bez jasnog okvira iz kojeg kurikulumi proizlaze. E savjetovanje odnosi se na sadržaje i ishode nastavnih predmeta i međupredmetnih područja i nije jasno kako će oni biti povezani s potrebnim infrastrukturnim preduvjetima, osposobljavanjem stručnih službi i nastavnika za organiziranje i provedbu ovakvih promjena, nema jasan plan provedbe niti iskazane troškove. Također je nejasno i u kojoj je vezi s eksperimentalnom provedbom projekta Škole za život. Analizom proračunskih izdvajanja za obrazovanje može se ustanoviti da se za reformu izdvaja manje od 1% sredstava namijenjenih za obrazovanje čime se ne jamči razvoj i reforma. Smatramo da su za učinkovitu reformu i njenu uspješnu provedbu svi navedeni elementi i njihova povezanost od ključne važnosti. Rezultati e-savjetovanja i njihova provedba mogu postati upitni iz dva razloga: (1) nije jasno na koji način kurikulumi na e-savjetovanju (uključujući i ovaj) proizlaze i u kojoj su korelaciji s okvirom za razvoj istih, a dodatno je nejasno u kojoj je korelaciji ovo e-savjetovanje s trenutnim projektom reforme Škola za život. Ista je upravo u eksperimentalnoj provedbi, a najavljeno je da će uskoro obuhvatiti sve škole. S tim u vezi – nije jasno kakva će biti provedba rezultata e-savjetovanja niti iz kojih će se od ovih procesa (evaluacije eksperimentalne provedbe ili e-savjetovanja) nastaviti reforma kurikuluma. (1) Zakon o odgoju i obrazovanju (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, 19. srpnja 2018.) predviđa sljedeće: »Članak 9: stavak 2 - Nacionalni kurikulumi donose se za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja sukladno okvirnom nacionalnom kurikularnom dokumentu koji na općoj razini određuje elemente kurikularnog sustava za sve razine i vrste osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.“ Okvirni nacionalni kurikulum (ONK) je dokument koji nije potvrđen, na stranicama Ministarstva objavljen je kao Prijedlog nakon javne rasprave u prosincu 2017. (https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2017/OBRAZOVANJE/NACION-KURIK/okvir_nacionalnoga_kurikuluma.pdf), te nije jasno iz kojeg okvira proizlaze niti kako će se dalje provoditi predmetni i međupredmetni kurikuumi na e-savjetovanju. ONK jest krovni nacionalni kurikulumski dokument, koji određuje elemente nacionalnoga kurikuluma za sve razine i vrste odgoja i obrazovanja. ONK je osnova za izradu nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, a njegove postavke utječu i na izradu ostalih nacionalnih kurikulumskih dokumenata, kao i dokumenata izrađenih na drugim razinama. (ONK, Prijedlog nakon javne rasprave, 2017.) Projekt Škola za život (Eksperimentalna provedba kurikularne reforme) ne poziva se na taj dokument već na Nacionalni okvirni kurikulum (NOK) iz 2011. Dokument koji je izrađen u pripremi reforme (ONK) nije usvojen, a novi okvir nije predložen. Dodatno, NOK (iz 2011.) ne proizlazi iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.) Iz predloženih dokumenata nije vidljivo kako su predmetni kurikulumi na e- Savjetovanju povezani sa 7 odgojno-obrazovnih područja, nacionalnim kurikulumima definiranim ONK-om: jezično-komunikacijskim područjem kurikuluma, matematičkim područjem, prirodoslovnim područjem, tehničkim i informatičkim područjem, društveno-humanističkim područjem kurikuluma, umjetničkim područjem, tjelesnim i zdravstveim područjem kurikuluma. (2) Cilj eksperimentalnog projekta Škola za život je provjera primjenjivosti novih kurikuluma i oblika metoda rada te novih nastavnih sredstava (Eksperimentalni program: Škola za život, MZO:https://mzo.hr/sites/default/files/dokumenti/2018/OBRAZOVANJE/Nacionalni-kurikulumi/Skola-za-zivot/eksperimentalni_program-skola_za_zivot.pdf). U sklopu Škole za život, za kurikulume je najavljena recenzija, a proces javnog savjetovanja se ne spominje. „S obzirom na to da je proces recenzije u tijeku, moguće su manje izmjene u kurikulumskim dokumentima prije početka provedbe eksperimentalnoga programa. Svi kurikulumski dokumenti sastavni su dio ovog eksperimentalnoga programa“, stoji u dokumentu Škola za život. Znači li to da je proces e-savjetovanja zapravo neprimjenjiv na ovu reformu, da li se kurikulumi revidiraju prema recenzijama, e-savjetovanju i u kojoj su vezi ova dva procesa? Međupredmetna područja (posebice: Osobni i socijalni razvoj, Održivi razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje, Zdravlje, Poduzetnost) u značajnim su korelacijama i smatramo da njihovi kurikulumi trebaju činiti jasniju cjelinu i imati jasno identificirane poveznice, moguće u jednom zajedničkom dokumentu iz kojeg proizlazi i njihov zajednički kurikulum. Dodatno, neuvjerljive su korelacije koje tvrde da će se pojedini ishodi međupredmetnih područja u jednakoj mjeri odnositi na sve predmete, te smatramo da te dijelove kurikuluma treba pažljivije planirati i dovesti u jasnije korelacije s konkretnim predmetima, ne sa svakim jednako, a kako bi se u skladu s navedenim moglo učinkovitije planirati i provoditi osposobljavanje i usavršavanje nastavnika i stručnih suradnika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u raspravi i na Vašem prilogu. Komentari u uvodnom dijelu se ne odnose na međupredmetnu temu Osobni i socijalni razvoj. Nacionalni kurikulum svoja uporišta ima u karakteristikama sustava odgoja i obrazovanja određenim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18), Nacionalnim okvirnim kurikulumom (2011.) i Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.). Kurikulumski dokumenti prošli su stručnu i javnu raspravu te međunarodne recenzije, a njihovu primjenjivost u realnim uvjetima potvrdilo je 95 % učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja (izvor: evaluacija Škole za život). https://skolazazivot.hr/category/evaluacija/ ). Svi kurikulumi donose se u skladu s procedurom koju propisuje Zakon o odgoju i obrazovanju. Povezivanje ishoda i sadržaja predmetnih i međupredmetnih područja jasno je naznačeno u kurikulumima pojedinačnih predmetnih kurikuluma i međupredmetnih tema, a potrebne infrastrukturne preduvjete osigurava Škola s Osnivačima. Osposobljavanje stručnih službi i učitelja za organiziranje i provedbu ovakvih promjena provedeno je tijekom 2018. godine za djelatnike 74 škole koje su uključene u eksperimentalni program te je u tijeku i nastavlja se tijekom 2019. na razini RH za sve odgojno – obrazovne radnike. (https://mzo.hr/hr/rubrike/nacionalni-kurikulumi) Infrastruktura i osposobljavanje, plan provedbe i troškovnik kontinuiran su proces. Ne odnose se na ovu javnu raspravu. Cjelovita kurikularna reforma osmišljena je sveobuhvatno. Usmjerena je na slijedeća četiri elementa: kurikularni dokumenti, osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika (inicijalno obrazovanje i trajni profesionalni razvoj), sustav vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja te priručnici, pomoćna nastavna sredstva i digitalni sadržaji. Člankom 45. stavkom 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN, 68/2018.) regulirano je donošenje nacionalnih i predmetnih kurikuluma. Time nije propisan redoslijed njihovog donošenja. Nakon što nacionalni kurikulumi budu doneseni bit će potrebno usklađivanje ranije donesenih predmetnih kurikuluma s nacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste obrazovanja. Opći komentari vezani za e-savjetovanje ne odnose se na međupredmetnu temu Osobni i socijalni razvoj. Učitelji/nastavnici trebaju imati autonomiju u radu te ovisno o interesima učenika koje poučavaju, o okruženju u kojem rade i o odgojno-obrazovnoj instituciji u kojoj rade trebaju timski (s drugim učiteljima/nastavnicima, stručnim suradnicima, savjetnicima…) donositi odluke o potrebnim korelacijama. Međupredmetna tema Osobni i socijalni razvoj ostvaruje se kao dio odgojno-obrazovnog standarda, programa, ili se programira kao moduli u dijelu školskog kurikuluma.
3 DUBRAVKA ŠTIGLIĆ Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji Kao stručni suradnik pedagog, koji kroz cijeli svoj radni vijek pokušava uvesti upravo ovu temu u svoj neposredni rad sa svim dionicima škole, podržavam te pohvaljujem naglašavanje osobnog i socijalnog razvoja u cjelokupnom razvoju osobe u kojemu sasvim logično sudjeluje i školska ustanova. Kao praktičar i suradnik nastavnicima različitih profila vidim nekoliko prepreka u svjesnom prihvaćanju ovoga izazova na razini škole: 1) stručni suradnici koji su glavni koordinatori navedenih aktivnosti nemaju pristup ednevnicima koji im omogućuju kontinuirano vrednovanje postignuća učenika, opaženo kroz organizaciju radionica, dolaske na predmetne sate/sate razrednika i ostale predložene aktivnosti. Potrebno je u ednevnicima otvoriti mogućnost da stručni suradnici mogu svakodnevno unositi svoje bilješke o osobnom i socijalnom razvoju učenika. Time će procjena postignuća na kraju svakog ciklusa biti kompletnija. 2) Mape također uključiti u ednevnik, odnosno otvoriti mogućnost u ednevniku učenika postavljanje materijala. Trebamo postupno napuštati navike nepotrebnog prikupljanja papira i katalogiziranja materijala koje na kraju jednog obrazovnog ciklusa netko treba vrednovati listajući mapu, ali ne povezujući s obrazovnim ishodima jer je aktivnost davno prošla. Uvijek postoji mogućnost sakupljanja jedne grupne mape, gdje će biti zastupljeni svi učenici, na kraju obrazovne godine kao vrijedan didaktički materijal koji je prošao svoje vrednovanje. 3) Nisu konkretno naglašeni materijali koje razrednici mogu koristiti, s obzirom na njihovu struku. Naglašavam važnost poznavanja terminologije, pogotovo kada je riječ o osobnog integritetu i samopouzdanju, što nije isto i što je i mnogim odraslima nepoznanica u poznavanju samih sebe. Ovdje je potrebna intenzivna edukacija nastavnika. Kako bi se smanjilo opterećenje i kompleksna koordinacija edukacija predlažem stvaranje jedinstvenog kurikuluma za sat razrednika (jer predmet postoji u satnici i nastavnicima je lakše pripremati se za sat razrednika prema kurikulumu za taj predmet nego pojedinačno gledati ishode svih predloženih međupredmetnih tema), s tim da se izrade smjernice za razrednike prema grupi predmeta koje predaju. Ovo ne treba biti konačni cilj jer smatram da spomenute međupredmetne teme moraju ući u svijest svakog predavača pri planiranju nastavnih aktivnosti i svijest svakog učenika koji ima svoja očekivanja od tog nastavnog sata. Ali ako sagledamo realno stanje u školama, treba sve njih/nas dovesti do te svijesti postupnim koracima jer ćemo inače izgubiti vrijedan kadar koji se u ovome ne zna snaći. Hvala, Dubravka Štiglić, prof. pedagogije i povijesti Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u raspravi i na Vašem prilogu. Stručni suradnici imaju značajnu ulogu u poticanju i razvijanju osobnih i socijalnih kompetencija učenika te aktivnu i savjetodavnu ulogu u planiranju i provedbi međupredmetne teme u suradnji s učiteljima/nastavnicima i ravnateljima. Tijekom svakog ciklusa učenici i roditelji dobivaju usmene povratne informacije. Sve prikupljene informacije razrednik objedinjuje u opisno izvješće koje se daje učenicima i roditeljima na kraju svakog ciklusa usmenim putem u skladu sa školskim kurikulumom. Stručni suradnici u suradnji s učiteljima mogu kontinuirano evidentirati bilješke o osobnom i socijalnom razvoju učenika i vrednovati postignuće učenika. Stručni suradnici u dogovoru s ravnateljem škole i administratorom e-Dnevnika imaju pristup e-Dnevnicima učitelja što se daljnjim dogovorom može i produbiti u unošenje podataka o osobnom i socijalnom razvoju učenika. Nema potrebe da se dokumentacija duplicira, a na razini škole se može donijeti odluka kako će se dokumentirati materijali učenika. Kurikulumi međupredmetnih tema daju okvirne smjernice za učenje i poučavanje. U kurikulumu međupredmetne teme Osobni i socijalni razvoj navode se ključni sadržaji na razini organizacijskog područja po pojedinom ciklusu pri čemu je moguće korištenje različitih dostupnih materijala. Učitelji/nastavnici imaju pravo na izbor različitih pristupa i na prilagodbu načina izvedbe kurikuluma, a samim time veću autonomiju. Mogu kreativno raditi i motivirati svoje učenike koristeći raznovrsne materijale koje učenici odabiru u skladu sa svojim interesima. Na temelju vlastite procjene, učitelji/nastavnici biraju materijale ovisno o potrebama i specifičnostima okruženja, uvjetima i dostupnim materijalima, individualnim karakteristikama učenika, njihovim iskustvima, jakim stranama, interesima, posebnim talentima i potrebama. Nastavnici i učitelji su stručnjaci u svojim područjima i predmetima te već znaju koje materijale mogu koristiti kako bi ostvarili odgojno-obrazovna očekivanja predviđena kurikulumom međupredmetnih tema. Stvaranje jedinstvenog kurikuluma za sat razrednika smanjuje autonomiju nastavnika i učitelja, a i odmiče se od paradigme nastave usmjerene na učenika jer svaki pojedinačni razredni odjel, kao i učenici unutar njega, imaju svoje specifične potrebe te ih je potrebno planirati i realizirati sukladno tome.
4 IVANA LOVIĆ ŠTENC ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA MEĐUPREDMETNU TEMU OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Nejasno mi je kako se ovom Odlukom može donijeti kurikulum za međupredmetnu temu kada taj isti kurikulum još nije prošao cijelu eksperimentalnu provedbu i kada djelatnici eksperimentalnih škola na njega još nisu dali svoje osvrte, savjete i dopune, a na koje bi se opet (možda) trebala provesti stručna ili barem javna rasprava. Zar se kurikulumi ne bi trebali donijeti tek nakon eksperimentalne provedbe i detaljne analize? Isti upit sam stavila na sve nastavne predmete razredne nastave te međupredmetne teme, obzirom da razredna nastava podrazumijeva njihovu integraciju i kompletnu provedbu. Potrebno je izraditi detaljnu analizu o novim sadržajnim promjenama u odnosu na postojeći Nastavni plan i program, planiranje integracije, organizaciju i ograničenost satnice te mogućnost cjelovite provedbe. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na sudjelovanju u raspravi i na Vašem prilogu. Kao što ste i sami naveli, to su opći komentari koji se ne odnose na međupredmetnu temu Osobni i socijalni razvoj. Nastavni program zamjenjuje se donošenjem kurikuluma međupredmetnih tema i predmetnih kurikuluma.