Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma međupredmetne teme Učiti kako učiti za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 IVANA LOVIĆ ŠTENC ODLUKA Nejasno mi je kako se ovom Odlukom može donijeti kurikulum za međupredmetnu temu kada taj isti kurikulum još nije prošao cijelu eksperimentalnu provedbu i kada djelatnici eksperimentalnih škola na njega još nisu dali svoje osvrte, savjete i dopune, a na koje bi se opet (možda) trebala provesti stručna ili barem javna rasprava. Zar se kurikulumi ne bi trebali donijeti tek nakon eksperimentalne provedbe i detaljne analize? Isti upit sam stavila na sve nastavne predmete razredne nastave te međupredmetne teme, obzirom da razredna nastava podrazumijeva njihovu integraciju i kompletnu provedbu. Potrebno je izraditi detaljnu analizu o novim sadržajnim promjenama u odnosu na postojeći Nastavni plan i program, planiranje integracije, organizaciju i ograničenost satnice te mogućnost cjelovite provedbe. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Primjedbe se ne odnose izravno na kurikulum međupredmetne teme Učiti kako učiti.
2 Miroslav Mađarić ODLUKA MZO se svakako treba zamisliti nad činjenicom da je do zadnjeg dana samo dvoje ljudi uključeno u savjetovanje. Ili to u obrazovnom sustavu nikoga ne zanima, ili je promocija ovoga od strane MZO preslaba!? Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi.
3 Miroslav Mađarić Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Učiti kako učiti, A. Svrha i opis međupredmetne teme U ONK-u (nacrt prosinac 2017) je cijelo jedno poglavlje posvećeno vrijednostima. To je posve ispravno zato, jer je poduka o vrijednostima jedan od tri glavna stupa o kojima treba voditi računa u preoblikovanju obrazovnog sustava. U ovom dokumentu poduci o vrijednostima nije posvećena praktički nikakva pažnja, spominje se posve općenito ili pak vezano samo u "vrijednost učenja". Nema nikakvog izražaja o tome da se uči na način da se prepoznaju vrijednosti, odnosno da se podučava u smjeru prihvaćanja sustava (pozitivnih) vrijednosti. U tom smislu ovaj dokument drastično odudara od "nadređenog" dokumenta, a to je ONK. Što vrijedi za cijelu kategoriju, to naročito vrijedi za njezine sastavnice, a to je osam (8) vrijednosti definiranih u ONK-u, četiri glkavne i četiri dodatne. U ovom dokumentu nema niti naznake o bilo koje od njih osim prve - znanja. Integritet, identitet, poštovanje, odgovornost, solidarnost, zdravlje, poduzetnost se praktički nigdje ne spominju, a silno su važni za odgoj i obrazovanje. Svakako treba ili time doraditi ovaj dokument ili, još bolje, izraditi novi međupredmetni kurikul posvećen samo vrijednostima. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Prijedlog se ne prihvaća. U kurikulumu međupredmetne teme u poglavlju A navedena je svrha i opis međupredmetne teme te su navedene vrijednosti koje se razvijaju. U dijelu 3. i 4. domene razrađene su vrijednosti koje se razvijau ovim kurikulumom. Uz “Učiti kako učiti” pripremljeni su kurikulumi još 6 međupredmetnih tema koje su između ostalog usmjerene i na usvajanje pozitivnih vrijednosti u sadržajnom smislu, a ova međupredmetna tema više je usmjerena na znanje (obrazovanje, cjeloživotno učenje) kao jednu od vrijednosti.
4 Miroslav Mađarić Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Učiti kako učiti, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji Jedna od glavnih odrednica ONK-a (nacrt prosinac 2017) je kritičko mišljenje, koje je uz vrijednosti i "učiti kako učiti" jedan od tri stupa preoblikovanja sustava obrazovanja koji se sada provodi. Kritičko mišljenje je proces u nastavi koji se u ONK-u spominje više puta i taj okvir treba naći svoj odraz i u "podređenim" dokumentima kao što je ovaj. U ovom poglavlju (D.) se "kritičko mišljenje" (ili inačice) spominje tek od 4. i 5. ciklusa. To je neprihvatljivo jer kritičko mišljenje treba razvijati već od prvog razreda osnovne škole. Štoviše, kritičko mišljenje je toliko važna, a posve zanemarena komponenta odgojno-obrazovnog procesa u praksi, da mu treba posvetiti izdvojeni međupredmetni kurikulum. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Prijedlog se ne prihvaća. U kurikulumu međupredmetne teme “Učiti kako učiti” potiče se razvoj kritičkog mišljenja već od 1. ciklusa što se može uočiti u razradama odgojno-obrazovnih očekivanja kao i preporukama za njihovo ostvarivanje.
5 Miroslav Mađarić ODLUKA, Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Učiti kako učiti Generalno, izvanredno je ugodno iznenađenje da se predlaže dokument koji obrađuje jedan od tri glavna stupa PRAVOG preoblikovanja obrazovanja (ovaj hrvatski pojam umjesto "reforma"!). Iako nije pohvalno da se s time čekalo dvije godine (izvorni dokument istoga sadržaja je iz 2016.), ravnajmo se po poslovicama "bolje ikad nego nikad" ili "ako je dobro, nikad nije kasno". Načelno ipak ovaj dokument, kao i svi ostali kurikularni, zbunjuje činjenicom da se službeno donosi bez prethodnog donošenja službene podloge, a to je ONK. Dokument ONK-a je u nacrtu star već više od godinu dana i kao takav objavljen na stranicama MZO. Po svojoj namjeni i nazivu ONK predstavlja okvir unutar kojega se trebaju kretati svi "podređeni" kurikularni dokumenti, pa smatram da je njega trebalo donijeti prvo. U protivno, dakle u situaciji koju imamo sada, teoretski je moguće da naknadno donošenje službenog ONK-a "padne", čime padaju svi ranije doneseni kurikularni dokumenti. U stvarnosti vidim praktičan problem, a to je da se u bitnim stvarima ovaj kurikularni dokument ne pridržava temeljnih odredbi ONK-a, a neke ću primjere dati u sljedećim komentarima ovdje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Primjedbe se ne odnose izravno na kurikulum međupredmetne teme Učiti kako učiti.
6 Miroslav Mađarić Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Učiti kako učiti, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji Riječ "princip" treba zamijeniti rječju "načelo". Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Prihvaća se prijedlog da se u dokumentu riječ “principe” zamijeni rječju “načela”.
7 Miroslav Mađarić Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Učiti kako učiti, A. Svrha i opis međupredmetne teme (premješteno drugdje, u pravi odsječak teksta). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi.
8 Miroslav Mađarić Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Učiti kako učiti, A. Svrha i opis međupredmetne teme Umjesto teksta "... zahtijevaju nova znanja, vještine i vrijednosti" treba stajati: "... zahtijevaju nove vrijednosti (znanja, solidarnost, identitet, odgovornosti, integritet, poštivanje, zdravlje, poduzetnost) i vještine." Obrazloženje: "znanje" kao takvo je jedna od osam vrijednosti navedenih u ONK-u. Kada bismo naveli izrijekom sve vrijednosti, onda bi ta rečenica izgledala ovako: "... zahtijevaju nova znanja, vještine, znanje, solidarnost, identitet, odgovornost, integritet, poštivanje, zdravlje, poduzetnost.". Pojam "znanje" bi se pojavljivao dva puta, što je stilski i sadržajno neprimjereno. Generalno sam usredotočen na "vrijednosti" zato, jer je to i ONK-u istaknuto kao jedan od stupova obrazovnog procesa. Ne sporim da je znanje najvažnije, no izazovi se javljaju i u odgovornostima, identitetu, zdravlju i ostalim vrijednostima. Nedovoljnu promociju vrijednosti u ovom dokumentu ću razložiti u posebnom općem komentaru. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Prijedlog se ne prihvaća. U kurikulumu međupredmetne teme u poglavlju A navedena je svrha i opis međupredmetne teme te su navedene vrijednosti koje se razvijaju. U dijelu 3. i 4. domene razrađene su vrijednosti koje se razvijaju ovim kurikulumom.
9 Valentin Lapaine Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Učiti kako učiti, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji Ponavljam prijedlog koji sam već bio iznio u raspravi koja je provedena prije 2 godine i koji je tadašnja stručna skupina uvažila: U tablici za 4. i 5. odgojno-obrazovni ciklus pod razradom odgojno-obrazovnih očekivanja stoji: "analizira zahtjeve zadataka i situacije učenja i realistično ih procjenjuje, uzimajući u obzir svoje sposobnosti, ciljeve i stil učenja". Predlažem izostavljanja pojma "stil učenja". Naime, novija istraživanja ne podržavaju postojanje stilova učenja (vidi literaturu), već se osobi koja uči predlaže primjena više različitih strategija kako bi što bolje naučila (zapamtila) određeno gradivo. Literatura: Lilienfeld, S. O., Lynn, S. J., Ruscio, J., & Beyerstein, B. L. (2010). Students learn best when teaching styles are matched to their learning styles. 50 great myths of popular psychology: Shattering widespread misconceptions about human behavior (pp. 92-99). Malden, MA: Wiley-Blackwell. Riener, C., & Willingham, D. (2010). The myth of learning styles. Change: The Magazine of Higher Learning, 42(5), 32-35. Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Prihvaća se prijedlog da se termin “stil učenja” izostavi.
10 Vlado Halusek Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Učiti kako učiti, E. Učenje i poučavanje međupredmetne teme Učiti kako učiti Od posebne je važnosti uključenost roditelja, staratelja i odgojno-obrazovnih radnika učeničkih domova, koji učenike motiviraju za učenje i potiču ih na usvajanje uspješnih strategija učenja (planiranja učenja, organizacije vremena, organizacije okruženja za učenje i slično) surađujući i razmjenjujući informacije s učiteljima i stručnim suradnicima. Suradnja roditelja, učitelja i stručnih suradnika temelji se na partnerskom odnosu. Prihvaćen Zahvaljujemo na doprinosu javnoj raspravi. Vaš se prijedlog prihvaća i tekst dokumenta dopunjuje. Umjesto predložene riječi staratelj dodana je riječ skrbnik.