Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o nacrtu Pravilnika o trošarinama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Croatiainspect d.o.o. DIO PRVI, Članak 5. Članak 5. je nedorečen s obzirom u trošarinskom skladištu energente nije moguće mjeriti sustavima za dinamičko i neprekidno mjerenje količina. Tekuća naftna goriva dopremaju se na skladišta brodovima, auto i željezničkim cisternama te se ovisno o vrsti dopreme, vrši i određeni način MJERENJA I OBRAČUNA KOLIČINA. Kako se u cijelom pravilniku često spominje mjesečni obračun, mjesečna inventura i ostali slični pojmovi, bitno je znati i opisati da „Mjerenje energenata“ može izvršavati samo kompetentno i za to osposobljeno neovisno inspekcijsko tijelo A vrste. Očito je da pri izradi nacrta ovog pravilnika nije uopće konzultirana struka i da nije uzeta u obzir važnost i kompleksnost samog mjerenja, što vam u nastavku ukratko obrazlažemo. Predlažemo da se članak 5. st.2 dopuni sljedećim tekstom: (1) Ulazne i izlazne količine energenata trošarinski obveznici moraju mjeriti zakonitim mjerilima koje propisuje i ovjerava tijelo nadležno za mjeriteljstvo, dodatno plombiranim od nadležnog carinskog ureda, uz obvezan nadzor i inspekciju neovisnih inspekcijskih tijela akreditiranih po normi HRN EN 17020:2012 i poštivanje europskih i svjetskih normi koje propisuju nadzor i mjerenje energenata. U nastavku dajemo kratak pregled razloga za potrebom kontrole neovisnih inspekcijskih tijela u nadzoru kretanja trošarinskih proizvoda. Kontrolne kuće kao neovisna inspekcijska tijela imaju ulogu da nepristrano i točno provedu kontrolu količine i kvalitete robe, utvrđivanjem svih potrebnih parametara koji utječu na obračun količine kontrolirane vrste robe. Svojim akreditiranim postupcima inspekcije, nepristrano i točno utvrđuju količinu i kvalitetu robe za treću stranu, a s krajnjim ciljem prikaza kretanja trošarinskih proizvoda na ulazu, izlazu sa skladišta kao i prikaza količina u zalihi. Kontrolne kuće kao neovisna inspekcijska tijela akreditirana su od strane Hrvatske akreditacijske agencije (HAA), koja je neovisna i neprofitna nacionalna akreditacijska ustanova osnovana od Vlade RH, s ciljem provedbe usklađenja hrvatskog tehničkog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. HAA predstavlja RH u europskim i međunarodnim organizacijama za akreditaciju i njihov je punopravni član čime i akreditirana tijela imaju ravnopravan položaj na međunarodnom tržištu roba i usluga. U prometu trošarinskih proizvoda količine se utvrđuju u: - skladišnim spremnicima različitih oblika bez tlaka, - skladišnim spremnicima pod tlakom (UNP), - na uređajima za mjerenje protoka, obujma i mase, - pomorskim i riječnim plovilima, - transportnim sredstvima (auto i vagon cisterne), - cjevovodima i produktovodima. Parametri važni za obračun količine robe su sljedeći: a) Mjerenje stupca visine robe u spremniku, kao i utvrđivanje prisutnosti eventualno slobodne vode u spremniku; b) Mjerenje temperature robe i po potrebi tlaka u spremniku; c) Određivanje gustoće robe u spremniku na temelju izvršenog uzorkovanja; d) Vaganje na namjenskim vagama uz neophodnu inspekciju robe u cisternama radi utvrđivanja vrste i količine. Mjerenje visine stupca robe Mjerenja visine stupca robe u spremnicima izvode se sukladno zahtjevima sljedećih normi: - API Manual 12.1, Obračun količina nafte - Uspravni cilindrični spremnici i brodski spremnici (Calculation of Static Petroleum Quantities); Izračunavanje količina nafte i naftnih proizvoda u posudama za skladištenje i transport. Mjerenje se izvodi izmjerom stupca visine robe ili stupca praznog prostora iznad površine robe tako da se mjerna traka s viskom spusti do referentne točke (repera) koja se nalazi pri dnu spremnika. Nakon što se traka izvuče na njoj se očita visina do koje je roba ostavila trag, a što predstavlja visinu robe u spremniku. Prilikom mjerenja količine potrebno je izmjeriti i količinu slobodne vode, ukoliko se radi o robi koja se ne miješa s vodom. Mjerenje temperature robe Mjerenja temperature robe izvode se sukladno zahtjevima sljedećih normi: – ISO 4268 – HRN B.H8.017/86. Temperatura robe mjeri se iz sljedećih razloga: – korigiranja izmjerenog volumena na standardnu temperaturu, – korigiranja određene gustoće na standardnu temperaturu, – utvrđivanja temperature u slučajevima kada su postavljene granične vrijednosti (minimum, maksimum, krutište, viskozitet, plamište, tlak para i sl.). Uzorkovanje robe iz spremnika i određivanje gustoće i B.S.&W Ručno uzorkovanje robe izvodi se sukladno zahtjevima norme oznake HRN EN ISO 3170. Uzorkovanje je vrlo zahtjevan postupak o kojemu ovisi kako točna deklaracija robe, tako i konačni obračun količine. Može se definirati kao: mali dio uzet iz ukupne količine robe koji daje informaciju i sliku o kvaliteti cjelokupne količine robe. Obračun količine robe Obračun količine robe temelji se na sljedećim podatcima: – ukupni izmjereni volumen očitan iz odobrenih tablica spremnika na temelju izmjerenih podataka o visini stupca robe ili visine praznog prostora, – temperature robe u spremniku, – volumenu izdvojene (slobodne) vode (ako je ima), – masi plivajućeg krova, – sadržaju vezane vode i sedimenata, – gustoći robe u spremniku. *Automatski mjerni sustav razine tekućine je računalni sustav koji se koristi kako bi se utvrdio ukupni bruto obujam u spremniku bez utjecaja vanjskih faktora na stvarnu količinu (temperatura robe i okoline, gustoća mjerene robe i istisnina plivajućeg krova, a kod spremnika pod tlakom i zasićenost plinske faze). Točnim utvrđivanjem količina na referentnoj temperaturi kod svakog prijema i dreniranja spremnika (ispuštanje vode i sedimenata) te uz obavezne mjesečne inventure i mjerenja, utvrđuje se ukupni i stvarni promet trošarinskih proizvoda. Norme i standardi za izračun količina neovisna inspekcijska tijela primjenjuju u skladu sa stečenim akreditacijama. Vlasnici robe i unajmljeni skladištari koji primaju, čuvaju i isporučuju robu, temeljem uočene dosadašnje prakse, ne primjenjuju sve potrebne norme i standarde te samim time i ne prikazuju stvarna činjenična stanja o količinama i kvaliteti robe jer isto nisu u mogućnosti izvršiti bez angažmana osposobljenih djelatnika akreditiranog i neovisnog inspekcijskog tijela. Kvaliteta Pod pojmom kvaliteta robe, podrazumijeva se skup svih osobina koje imaju bitan utjecaj na uporabnu vrijednost robe. Kontrola kvalitete robe i tereta ima svoje uporište u sustavu vodećih međunarodnih organizacija za standarde kao što su ISO (International Organization for Standarsation) ili ASTM (American Society for Testing and Materials). U njima su određene tehničke specifikacije i drugi kriteriji koji se trebaju koristiti kao pravila, upute ili definicije određenih svojstava, značajki i obilježja, s ciljem da proizvod odgovara svojoj namjeni. Inspekcijska tijela svojim redovitim nadzorom nad kvalitetom robe u sustavu prometa robom, održavaju sustav kvalitete i garantiraju poštivanje normi propisanih od strane državnih tijela. Akreditirana inspekcijska tijela: - su neovisna, nepristrana i odgovorna, - opremljena svim potrebnim atestiranim i ovjerenim mjerilima za točno utvrđivanje svih potrebnih parametara i činjenica, - postupaju isključivo po zahtjevima prihvaćenih standarda i njihovih normi, - imaju osposobljene i stručne djelatnike, - svoju djelatnost kontinuirano usklađuju sa svim novim normativnim zahtjevima, - informatički su opremljena (hardver i softver) da brzo, stručno i efikasno ispune sve pred njih postavljene zahtjeve, - rade pod nadzorom HAA. Zaključak Promet trošarinskih proizvoda nikako nije moguće staviti pod puni nadzor koristeći mjerne sustave. Mjerni sustavi su točni ali primjereni samo za otpremu energenata sa skladišta. Prihvat energenata kao i redovite dnevne/mjesečne zalihe moguće je točno utvrditi samo dodatnim nadzorom od strane neovisnih inspekcijska tijela, akreditiranih i osposobljenih za prethodno navedene metode inspekcije. Nije prihvaćen Primjedba se ne prihvaća, jer odredba u potpunosti udovoljava zakonitom mjerenju količina energenata, jer propisuje zakonita mjerila već propisana i ovjerena od nadležnog državnog tijela za mjeriteljstvo. Nadalje Zakonom je propisana odgovornost trošarinskog obveznika koji posluje u sustavu odgode plaćanja trošarine, koji su odgovorni i za otpremljene količine energenata, što dokazuju mjesečnim izvješćima o plaćenoj trošarini na količinama koje su puštene u potrošnju, vodeći pri tome računa o gubicima za koje moraju obračunati i platiti trošarinu ukoliko su iznad porezno priznatih gubitaka. Trošarinski obveznici pri tome također moraju voditi računa i o zalihama koje su određene količinama i za koje su prilikom puštanja u potrošnju također u obvezi obračuna i plaćanja trošarine. Isto tako trošarina se obračunava prema količini, a ne kakvoći energenta, budući da je ona definirana tarifnom oznakom trošarinskog proizvoda. Isto tako i prilikom obavljanja cjelovitog nadzora trošarinskog obveznika, porezno tijelo iznimno može tražiti dodatne provjere zakonitih mjerila i načina mjerenja angažiranjem akreditiranih kontrolnih kuća.
2 INA Industrija nafte d.d. DIO DRUGI, Članak 113. • Članak 113. Predlažemo ispraviti oznake indikatora, umjesto C.I. Solvent Yellow 124 (N-etil-N-2–(1-izobutoksietoksi) etil-4-(fenilazo) anilin) treba stajati (N-etil-N-[2–(1-izobutoksietoksi)etil]-4-(fenilazo)anilin); Stavak (4) predlažemo promijeniti na slijedeći način, umjesto: Doziranje sredstva za označavanje iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se instrumentom za ispitivanje količine indikatora za označavanje koji mora biti tehnički pregledan i ovjeren od strane tijela nadležnog za mjeriteljstvo te odobren odobrenjem za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta i trošarinsko skladište i po potrebi plombiran od strane carinskog ureda nadležnog prema lokaciji trošarinskog skladišta. Predlažemo: Prema tome trebalo bi stajati: Doziranje količine indikatora za označavanje provodi se uređajem za doziranje sredstva za označavanje koji mora biti tehnički pregledan i ovjeren od strane tijela nadležnog za mjeriteljstvo te odobren odobrenjem za ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta i trošarinsko skladište i po potrebi plombiran od strane carinskog ureda nadležnog prema lokaciji trošarinskog skladišta. Prihvaćen Primjedba se prihvaća.
3 JT International Zagreb d.o.o. PRAVILNIK O TROŠARINAMA JT International Zagreb d.o.o. ovime koristi prigodu očitovati se na članak 96. nacrta Pravilnika o trošarinama, a koji je objavljen s ciljem savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, kako slijedi: - primarno predlažemo da se umjesto nametanja ograničenja u postupku izdavanja duhanskih markica regulira trenutak stavljanja proizvoda u potrošnju, sukladno niže navednom prijedlogu: Članak xx Upravljanje zalihama (1) Proizvođači i uvoznici duhanskih proizvoda mogu skladištiti količinu cigareta koja odgovara sedamdesetpetodnevnim prosječnim količinama cigareta puštenih u potrošnju u protekloj kalendarskoj godini. (2) Sedamdesetpetodnevna prosječna količina cigareta na skladištu od strane pojedinog proizvođača ili uvoznika iz stavka 1. ovog članka računa se tako da se ukupna količina cigareta puštena u potrošnju od strane pojedinog proizvođača ili uvoznika u proteklih 365 dana podijeli s brojem 365 i zatim pomnoži s brojkom 75. (3) Limit iz stavka 1. ovog članka odnosi se na cigarete na zalihi: 1. izvan prostora trošarinskog skladišta 2. u skladištima ili drugim prostorima ovlaštenih distributera za veleprodaju cigareta s kojima imaju zaključene ugovore o distribuciji 3. u skladištima ili drugim prostorima osoba s kojima su vlasnički i/ili upravljački izravno povezani. (3) Zaliha cigareta koja prelazi limit iz stavka 1. ovog članka bit će uništena, pri čemu će cigarete zadnje puštene u potrošnju biti uništene prve, a proizvođač i uvoznik duhanskih proizvoda ovlašten je podnijeti zahtjev za povrat trošarine. Članak xx Povrat trošarine na zalihe U slučaju trošarine plaćene na zalihe uništene u skladu s odredbom o upravljanju zalihama, proizvođaču i uvozniku će se ili odobriti povrat trošarine ili će se za iznos trošarine plaćene na zalihe umanjiti buduće uplate trošarine. - podredno, vezano za predloženi sustav nametanja ograničenja kod preuzimanja duhanskih markica, smatramo kako je nužno propisati transparentne kriterije za analizu opravdanosti zahtjeva za preuzimanjem markica, uključujući definiranje referentnog razdoblja i dozvoljenog raspona; propisivanje rokova vođenja postupka a posebice roka u kojem Carinska uprava odlučuje o izdavanja markica te omogućavanje ulaganje pravnog lijeka na odluku Carinske uprave o izdavanju markica. Naime, mišljenja smo kako predloženo rješenje može negativno utjecati na poslovanje kompanije, posebice stoga što može imati nesrazmjerni utjecaj na pojedine duhanske kompanije te time predstavljati potencijalno ograničenje tržišnog natjecanja i razvoja poslovanja duhanskih kompanija koje su najkonkurentnije na tržištu i samim tim bilježe rast prodaje u odnosu na prethodno razdoblje. Stoga smatramo kako predložena odredba treba biti definirana tako da ista nije u suprotnosti s pravilima pravičnog tržišnog natjecanja. Nije prihvaćen Predloženi način upravljanja zalihama i prava na povrat trošarine nema osnova u odredbama Zakona o trošarinama, odnosno u suprotnosti je s člankom 39., člankom 91. stavak 11. te člankom 93. istoga Zakona.
4 TDR d.o.o. PRAVILNIK O TROŠARINAMA TDR d.o.o. Komentari Članak 92. .... (7) Iznimno, duhanske prerađevine koje otprema ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta iz članka 17. Zakona radi prodaje putnicima u izdvojenim prodajnim mjestima trošarinskih skladišta u zračnim lukama koji putuju u drugu državu članicu, odnosno u treću državu ili treći teritorij ne moraju biti označene markicama iz stavka 1. ovoga članka. KOMENTAR NA st. 7. – obzirom na obvezu obilježavanja duhanskih proizvoda sigurnosnim obilježjem, za što je odlučeno da će se u Republici Hrvatskoj koristiti duhanska markica, potrebno je isti princip primijeniti I na proizvode koje trošarinski obveznik prodaje putnicima u izdvojenim prodajnim mjestima trošarinskim skladišta u zračnim lukama koji putuju u drugu državu članicu, odnosno u treću državu/teritoriji, te u tu svrhu, a obzirom na specifičnost neobilježavanja takvih proizvoda duhanskim markicama, propisati mogućnost njihovog obilježavanja zasebnom vrstom markice, tzv. zaštitnom markicom s kojom će se ispuniti obveza obilježavanja takvih proizvoda sigurnosnim obilježjem, sve u skladu s odredbom članka 110. stavka 3. Pravilnika. Uvođenjem zaštitne markice predstavlja istovjetan pristup ispunjavanje obveze obilježavanja duhanskih prerađevina sigurnosnim obilježjem, neovisno o mjestu prodaju, tj. krajnjoj destinaciji takovih proizvoda, što svakako pojednostavljuje i proizvodni proces proizvođača duhanskih proizvoda koji na istovjetan način ispunjavaju svoju zakonsku obvezu obilježavanja duhanskih proizvoda sigurnosnim obilježjem, a koji se prodaju na teritoriju Republike Hrvatske. Članak 96. .... (4) Ovlašteni držatelj trošarinskog skladišta – proizvođač podnosi, prema potrebi, zahtjev iz stavka 1. ovoga članka za količine markica veće od količine duhanskih prerađevina puštenih u potrošnju, uz obrazloženje. Nadležni carinski ured donosi odluku o preuzimanju markica za svaki pojedini slučaj temeljem provedenih analiza kojima se, između ostaloga, uzima u obzir: 1. redovito poslovanje i uobičajeno predvidiv opseg i dinamiku plasmana duhanskih prerađevina na tržištu u Republici Hrvatskoj vodeći računa o relevantnim poslovnim i tržišnim kretanjima 2. planirano i očekivano poslovno uvjetovano širenje poslovanja i plasmana duhanskih prerađevina, uključujući i plasman novih duhanskih prerađevina 3. sezonski karakter poslovanja i plasmana duhanskih prerađevina u određenom vremenskom periodu. (5) Analize koje se provode u smislu stavka 4. ovoga članka obuhvaćaju razmatranje najveće mjesečne količine cigareta puštenih u potrošnju u prošloj godini, količine puštene u potrošnju u tekućoj godini, kao i ukupne količine duhanskih markica koje se nalaze kod trošarinskog obveznika. KOMENTAR na st. 4. I st. 5. – istovjetna odredba, kako je propisana u ovom st. 4., pripisana je Zakonom o trošarinama, kojim je propisano da će se navedeno pravo Carinske uprave detaljnije urediti Pravilnikom. Međutim, isto nije učinjeno, već je prepisana zakonska odredba, s minimalnim pojašnjenjem tog prava nadležnog tijela u stavku 5. istog članka, koji propisuje da će propisana analiza obuhvatiti razmatranje najveće mjesečne količine cigareta puštenih u potrošnju u prošloj godini, količine puštenih u potrošnju u tekućoj godini i ukupne količine duhanskih markica koje se nalaze kod trošarinskog obveznika . Iz predložene odredbe stavka 4. biva nejasno na koje se to veće količine duhanskih markica misli, kada se kaže da su to količine markica veće od količine duhanskih prerađevina puštenih u potrošnju. Naime, trebalo bi pojasniti na koje se konkretno količine referira tj. količine proizvoda puštenih u potrošnju – u kojem periodu puštenih u potrošnju te koliko to mora biti zahtjev za izdavanje duhanskih markica veći u odnosu na definiranu referentnu količinu proizvoda puštenih u potrošnju. Iako se donekle u stavku 5. ovog članka definira relevantno razdoblje, ovakva odredba je nejasna te ostavlja mogućnost različite interpretacije te različitog pristupa kod svakog pojedinog zahtjeva. Naime, iz takove odredbe proizlazi da se već inicijalno, na svaki zahtjev za izdavanje duhanskih markica može odbiti njihovo izdavanje, ukoliko tražena količina prelazi referentnu (koju?) količinu duhanskih proizvoda?! Svakako je nesporno da postupak odlučivanja o opravdanosti takvog zahtjeva traje određeno vremensko razdoblje unutar kojega se izdavanje markica neće odobriti, što nesporno zaustavlja proces redovnog poslovanja trošarinskog obveznika – proizvođača duhanskih prerađevina. Stoga, smatramo kako bi svakako trebalo definirati granicu, dopustivog maksimalno povećanje tražene količine duhanskih markica za koje se neće provoditi propisana analiza opravdanosti zahtjeva za traženom većom količinom duhanskih markica. U konačnici, postoje izuzetne situacije koje zahtijevaju povećanje proizvodnje/zaliha, a koje su uvjetovane npr. cikličkim procesom proizvodnje pojedinih formata proizvoda, nakon čega se proizvodnja prilagođava drugačijim formatima proizvoda, odnosno isto može biti uvjetovano planiranom dinamikom rada proizvodnje, što podrazumijeva i planirana razdoblja održavanja proizvodnje, kada se sam proizvodni proces obustavlja radi redovnih i/ili izvanrednih održavanjem proizvodnih linija, dok se predloženim propisanim pravom nadležnog tijela da za svako povećanje potražnje duhanskih markica zasebno odlučuje o opravdanosti zahtjeva, u bitnome ograničava sloboda poslovanja i slobodno upravljanje proizvodnim resursima od strane proizvođača. Također, smatramo da je bitno navesti rok u kojem nadležno tijelo mora dati svoje pismeno obrazloženje-rješenje, pri čemu svakako taj rok treba biti razuman, kako se time ne bi obustavljao proces nesmetanog poslovanja trošarinskog obveznika, s time da ukoliko u propisanom roku nadležno tijelo ne dostavi pismeno rješenje o (ne)opravdanosti zahtjeva dužno je postupiti po podnesenom zahtjevu i izdati traženu količinu duhanskih markica. Podredno, predlažemo da se propiše obveza nadležnog tijela da u slučaju podnošenja zahtjeva za većom količinom duhanskih markica, za koji se zahtjev provodi propisani postupak analize opravdanosti istoga, da u takvom slučaju trošarinskom obvezniku – podnositelju zahtjeva izda onu količinu duhanskih markica koja je redovna i uobičajena, a da sam postupak analize provodi isključivo u odnosu na onu količinu traženih markica koja prelazi redovne i uobičajene količine, čime se ne bi usporavao , odnosno onemogućavao redovan tijek poslovanja trošarinskog obveznika Članak 142. ….. (7) Obveza podnošenja prijave za upis u registar trošarinskih obveznika prema članku 141. ovoga Pravilnika i ishođenje posebnog odobrenja prema stavku 1. ovoga članka ne odnosi se na ovlaštenog držatelja trošarinskog skladišta – proizvođača duhanskih prerađevina kao i na osobe koje sukladno duhanskim propisima imaju status proizvođača duhana ili obrađivača duhana. KOMENTAR na stavak 7. – definirati na koga se obveza ne odnosi na način da bude u skladu s odredbom članka 115. stavka 6. Zakona o trošarinama, odnosno da se u predmetnom stavku Pravilnika izričito pozove na označenu zakonsku odredbu Članak 161. (1) Trošarinski i drugi proizvodi, uređaji i druga oprema za proizvodnju, preradu, prijevoz, prodaju, oglašavanje i skladištenje trošarinskih i drugih proizvoda oduzeti prema članku 108. i 120. Zakona, oduzeti predmeti i sredstva prema članku 122. Zakona, motorna vozila, plovni objekti, plovila ili drugi strojevi ili motori oduzeti prema članku 112. Zakona te ostala oduzeta roba prema drugim odredbama Zakona može se: 1. izložiti javnoj prodaji 2. prodati neposrednom pogodbom 3. besplatno dodijeliti, osim duhanskih prerađevina 4. uništiti. KOMENTAR na stavak 1. – nejasna je odredba o mogućnosti prodaje oduzetih duhanskih prerađevina i ostalih proizvoda – uključivo i duhanskih proizvoda (Grijani duhanski proizvod) i duhanske sirovine u slučaju utvrđene nepravilnosti i kršenja odredba Zakona o trošarinama i predmetnog Pravilnika. Naime, nepravilnosti koje mogu potaknuti predmetni postupak iz ovog članka jest krivotvoreni proizvodi, proizvodi koji nisu obilježeni odgovarajućim duhanskim markicama, proizvodi koji ne udovoljavaju obvezama sljedivosti i obvezama obilježavanja sigurnosnim obilježjem, proizvodi koji su ilegalni itd., te slijedom toga nejasno biva kako se takvi zaplijenjeni proizvodi mogu dalje prodati i dalje puštati u potrošnju na tržište Republike Hrvatske. Također, nejasno biva i kako se duhanski proizvodi i duhanska sirovina mogu besplatno dodijeliti, budući da je izuzetak o nemogućnosti besplatne dodijele propisan isključivo za duhanske prerađevine. Mišljenja smo kako se sve duhanske prerađevine i duhanski proizvodi koji su oduzeti sukladno ovom članku trebaju uništiti u odgovarajućem propisanom postupku, dok se duhanska sirovina može izložiti i javnoj prodaji, odnosno prodati neposrednom pogodbom, no istu nije moguće besplatno dodijeliti sukladno toč. 3. ovog stavka, odnosno kako je to propisano u stavku 5. ovog članka. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se predloženi način izmjene stavka 7. predmetnog članka Pravilnika jer je u suprotnosti s člankom 90. Zakona o trošarinama koji ne propisuje obvezu označavanja duhanskih prerađevina duhanskim markicama Ministarstva financija kada se prodaju putnicima u izdvojenim prodajnim mjestima trošarinskih skladišta u zračnim lukama. Stoga je, a slijedom prijedloga, izvršena izmjena u dijelu odredbi kojima se detaljnije uređuje prodaja duhanskih prerađevina putnicima u izdvojenim prodajnim mjestima trošarinskih skladišta u zračnim lukama na način da je propisano da duhanske prerađevine koje se prodaju u izdvojenim prodajnim mjestima trošarinskih skladišta u zračnim lukama, radi ispunjavanja uvjeta propisanih posebnim propisima u dijelu koji se odnosi na sigurnosni element zaštite, moraju biti označene posebnim zaštitnim oznakama. čl.96 Prihvaća se u dijelu kojim se ukazuje na istovjetnost odredbi članka 96. stavaka 4. i 5. Pravilnika u odnosu na odredbu propisanu člankom 91. stavak 11. Zakona o trošarinama, iz kog razloga su predmetni stavci brisani kao suvišni. Mjere kontrole izdavanja duhanskih markica provoditi će se u cilju suzbijanja špekulativnih zaliha duhanskih prerađevina prilikom izmjena visine trošarine na način kako je propisano člankom 91. stavak 11. Zakona o trošarinama, pri tome vodeći računa da se ne izazovu poremećaji u poslovanju proizvođača i distributera. čl. 142 Prihvaća se. Prihvaća se na način da je predmetna odredba brisana kao suvišna, obzirom da je člankom 115. stavkom 6. te člankom 121. stavak 3. Zakona o trošarinama propisano na koga se ne odnosi obveza upisa u registar trošarinskih obveznika i/ili ishođenja posebnog odobrenja za poslovanje s duhanskom sirovinom. čl.161 Ne prihvaća se. Posebnosti postupanja s oduzetom robom u odnosu na pojedinu vrstu proizvoda, u konkretnom slučaju - duhanske prerađevine, duhanske proizvode i duhansku sirovinu, provodi se ovisno o pravnom statusu robe i mjerodavnosti primjene odgovarajućih propisa (primjerice, Zakon o trošarinama, Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda).