Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac prethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ARIJANA PLAHUTAR OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA x Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 ARIJANA PLAHUTAR OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA x Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 ARIJANA PLAHUTAR OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE, 2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA x Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 ARIJANA PLAHUTAR OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE x Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Poštovani/e, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova dostavlja svoje mišljenje vezano uz Obrazac prethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima. Pravobraniteljica predlaže uvođenje odredbi koje će omogućiti: • Uvođenje posebnih policijskih odjela s mješovitim (muško-ženskim) stručnim i visoko educiranim policijskim kadrom koji će se na rodno-senzibilan način baviti isključivo seksualnim i rodno uvjetovanim nasiljem prema ženama i obiteljskim nasiljem; • Uvođenje sustavne, redovite i kontinuirane izobrazbe policijskih službenika/ca o rodnoj i spolnoj ravnopravnosti, nasilju prema ženama i u obitelji, s posebnim naglaskom na međunarodne standarde progona počinitelja/ice nasilja, direktive, deklaracije, preporuke i konvencije vezane uz sprječavanje nasilja prema ženama, posebno Istanbulske Konvencije, i njihovu primjenjivost u domaćem zakonodavstvu; • Uvođenje mjera koje će uspostaviti provedbu rodno-senzibilnog tretmana žrtava i zaštite žrtava od viktimizacije i odmazde; Naime, u točkama 17. i 18. Direktive 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela kao specifične kategorije žrtava i ranjivih skupina izdvajaju se žrtve obiteljskog nasilja. Točka 17. navedene Direktive glasi: Nasilje usmjereno protiv osobe zbog njezinog spola, spolnog identiteta ili spolnog izražavanja ili koje nerazmjerno više pogađa osobe određenog spola smatra se rodno uvjetovanim nasiljem. Ono može imati za posljedicu tjelesnu, spolnu, emocionalnu ili psihičku štetu ili ekonomski gubitak za žrtvu. Rodno uvjetovano nasilje smatra se oblikom diskriminacije i povredom temeljnih sloboda žrtve te uključuje nasilje u bliskim odnosima, spolno nasilje (uključujući silovanje, spolno zlostavljanje i uznemiravanje), trgovanje ljudima, ropstvo te različite oblike štetnih postupanja, poput prisilnih brakova, sakaćenja ženskih spolnih organa i takozvanih „zločina iz časti”. Žene koje su žrtve rodno uvjetovanog nasilja i njihova djeca često trebaju posebnu potporu i zaštitu zbog velikog rizika sekundarne i ponovljene viktimizacije, zastrašivanja i odmazde povezanih s takvim nasiljem. Točka 18. navedene Direktive glasi: Kada se nasilje dogodi u bliskom odnosu, nasilje provodi osoba koja je trenutačni ili bivši bračni drug ili partner ili drugi član obitelji žrtve, bez obzira na to dijeli li počinitelj ili je dijelio isto kućanstvo sa žrtvom. Takvo nasilje moglo bi obuhvaćati tjelesno, spolno, psihičko ili ekonomsko nasilje i moglo bi imati za posljedicu tjelesnu, umnu ili emocionalnu štetu ili ekonomski gubitak. Nasilje u bliskim odnosima ozbiljan je i često skriven društveni problem koji bi mogao uzrokovati sustavnu psihičku i fizičku traumu s teškim posljedicama jer je počinitelj osoba u koju bi žrtva trebala moći imati povje¬renje. Žrtve nasilja u bliskim odnosima mogu stoga imati potrebu za posebnim zaštitnim mjerama. Žene su ovom vrstom nasilja pogođene nerazmjerno više, a situacija može biti još gora ako je žena o počinitelju ovisna ekonomski, društveno ili u pogledu svojeg prava na boravak. Također, treba imati u vidu i točku 53. Direktive 2012/29/EU koja se odnosi na mjere zaštite žrtava od viktimizacije i odmazde. Pored usklađivanja s odredbama navedene Direktive 2012/29/EU, Pravobraniteljica ukazuje i na odredbe Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija) koju je Republika Hrvatska potpisala 22. siječnja 2013. godine, a Hrvatski sabor je 13. travnja 2018. izglasao Zakon o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Navedeni Zakon je stupio na snagu 1. listopada 2018. godine. Naime Istanbulska konvencija sadrži niz odredaba vezanih uz zaštitu prava žrtava (poglavlje VI. Konvencije odnosi se na istrage, kazneni progon, postupovno pravo i zaštitne mjere). Stoga bi i relevantni propisi, uključujući i Zakon o policijskim poslovima i ovlastima, trebali biti u potpunosti usklađeni sa Konvencijom, posebice sa slijedećim odredbama Konvencije: čl. 50. (Trenutni odgovor, sprečavanje i zaštita), čl.51. (Procjena opasnosti i upravljanje rizikom), čl. 52. (Hitni nalozi za udaljavanje), čl.53. (Nalozi o zabrani pristupa ili nalozi o zaštiti), čl.56. (Mjere zaštite). Slijedom navedenog, Pravobraniteljica predlaže da se prilikom izrade izmjena i dopuna razmotri usklađenost važećeg Zakona o policijskim poslovima i ovlastima sa relevantnim odredbama Konvencije. S poštovanjem, PRAVOBRANITELJICA ZA RAVNOPRAVNOST SPOLOVA Višnja Ljubičić, dipl. iur. Primljeno na znanje Dostavljeno mišljenje i prijedlog u dijelu koji se odnose na uvođenje posebnih policijskih odjela, kao i pitanja koja se odnose na istrage, kazneni progon i zaštitne mjere, ne normiraju se Zakonom o policijskim poslovima i ovlastima te se ne mogu niti uređivati ovom zakonom. U dijelu koji se odnosi na zaštitu žrtava, Zakon o policijskim poslovima i ovlastima ta pitanja normira uvažavajući dostignute domaće i međunarodne standarde zaštite i postupanja primjenom policijskih ovlasti.