Izvješće o provedenom savjetovanju - NACIONALNI PLAN DIGITALIZACIJE KULTURNE BAŠTINE 2025

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Gong   Da li je u plan digitalizacije kulturne baštine do 2025. uključena i Novinska dokumentacija lista Vjesnik, tematska zbirka novinskih isječaka, zbirka novinskih izdanja, te referentna knjižna zbirka (7.070 registratora, 26 ladica kartoteke, 3.945 uveza, 316 knjiga)? Ovo je građa iznimne vrijednosti jer radi se o jedinoj takvoj zbirci sustavno prikupljanih i tematski arhiviranih novinskih isječaka od 1964. do 1996. godine u ovom djelu Europe. Osim toga, hoće li i na koji način postati dostupna arhiva HRT-a, a koja je trenutno javnosti gotovo nedostupna zahvaljujući i visokim cijenama preuzimanja građe koju su hrvatski porezni obveznici već platili kroz pristojbu. Primljeno na znanje Nacionalnim planom izrazi digitalni sadržaj i digitalni objekti koriste se kao generički izrazi kojima se obuhvaća raznovrsna digitalna građa odnosno gradivo u arhivima, knjižnicama, muzejima, audiovizualnim centrima i ostalim ustanovama. Ustanove – imatelji digitalne kulturne baštine – upravljaju digitalnim zbirkama, te provode digitalizaciju u okviru primjereno planiranih i vođenih projekata, sukladno poznatim načelima i prioritetima i prema utvrđenim normama. Sva digitalizirana građa biti će javno dostupna poštujući Zakon o autorskim pravima.
2 Sveučilišna knjižnica u Splitu  , CILJEVI 1.1.1 Povezivati postojeće sustave sa središnjim repozitorijem: Normativna baza imena/usluga (engl. Authority database, Name authority service) - Možda je pretpostavljeno, ali nije nigdje izričito navedeno, stoga se predlaže ne izostavljanje uspostavljanja normativne baze imena i organizacija, odnosno uspostavljanja usluge za normativu imena i organizacija (engl. Authority database, Name authority service) u svrhu ostvarivanja mjere 1.1.1. Povezivanje postojećih sustava sa središnjim repozitorijem. Ova usluga bi se odnosila na uspostavljanje kontroliranih oblika imena (normativa imena) za osobe i organizacije te bi sustav omogućivao otkrivanje informacija, iako je je ime upotrebjeno u pretraživanju različito od onog kojega sadrže podaci. 2 . 2 . 1 . Povezanost sustava s ostalim sustavima U svrhu uspostavljanja semantičke interoperabilnosti, kako između trenutno postojećih različitih informacijskih sustava u kojima su u proteklom razdoblju nastale postojeće digitalne zbirke u Republici Hrvatskoj tako i za uspostavljanje semantičke interoperabilnosti i prema digitalizacijskim projektima i sustavima izvan Republike Hrvatske, izrazito je važno istovremeno u Nacionalnom planu digitalizacije kulturne baštine 2025 predvidjeti i uspostaviti nacionalnu infrastrukturu, platformu, za kooperativni razvoj tezaurusa i ontologija unutar AKM zajednice (ključne komponente semantičkog weba) u SKOSu, RDFu, OWLu. Osim uspostavljanja višejezičnosti i semantičke interoperabilnosti među digitalizacijskim projektima, navedeno je bitno i za uspostavljanje znatno preciznije semantičke pretraživosti sadržaja. Svi uspješni digitalizacijski projekti u svijetu se koriste navedenim standardima (SKOS, RDF, OWL) te su u svojoj nacionalnoj infrastrukturi uspostavili kooperativni razvoj tezaurusa i ontologija, što im omogućuje uspostavljanje interoperabilnosti s ostalim sustavima, kao i ostvarivanje linked data koncepcije. Tako je Ministarstvo obrazovanja i kulture u Finskoj prilikom razvoja nacionalne infrastrukture uspostavilo Finto servis za tezauruse i ontologije http://finto.fi/en/ , kao i ONKI ontologijski servis http://onki.fi/ - ontologijska knjižnica koja sadrži finske i međunarodne ontologije i tezauruse potrebne za objavljivanje sadržaja na semantičkom webu u svrhu uspostavljanja interoperabilnosti. Finto se kao FinnONTO istraživački projekt razvijao od 2003 to 2012. Kontrolirani rječnici su temeljni gradivni blokovi za uspostavljanje semantičke interoperabilnosti te predstavljaju dogovoreni zajednički terminologijski izvor za indeksiranje sadržaja, informacijsko pretraživanje, razmjenu podataka i integraciju sadržaja – stoga je uspostava njihovog kooperativnog razvoja u Republici Hrvatskoj ključna za uspješno uspostavljanje interoperabilnosti, stoga ih je potrebno razvijati kao dio nacionalne infrastrukture i kao sastavni dio Nacionalnog plana digitalizacije kulturne baštine 2025. Primljeno na znanje Povezivanje sustava na provedbenoj razini svakako će se provodit u skladu s međunarodnim normama, tehničkim rješenjima i dobrim praksama.
3 Srpsko narodno vijeće  , CILJEVI Priroritet Razvoja novih proizvoda i usluga (2.2.), u sklopu mjere 2.2.1. Povezanost sustava s ostalim sustavima, tražit će i prijevod digitalnih sadržaja: „Posebna pažnja posvetit će se višejezičnosti kao jednom od ključnih koncepata koji ima visok faktor utjecaja na dostupnost kulturne baštine. Implementacija višejezičnosti, ne samo na razini sučelja, već i na podatkovnoj razini mnogostruko povećava vidljivost i dostupnost digitalne hrvatske baštine u međunarodnom kontekstu.“ Potrebno je osigurati prijevod i prilagodbu na manjinske jezike i pisma. Primljeno na znanje U prvoj fazi osigurat će se prijevod sučelja na engleski jezik radi međunarodne dostupnosti podataka, a potom će se sučelja prilagoditi i ostalim jezicima. Manjinski jezici i pisma će u većoj mjeri biti zastupljeni u području predstavljanja pojedinih zbirki. Radit će se i na povećanju kvalitete OCR-a i pretraživosti cjelovitog teksta različitih pisama zastupljene građe u repozitoriju.
4 Srpsko narodno vijeće   Koje ustanove mogu doprinijeti Centralnom repozitoriju, trebaju li pravno-administrativno biti određene kao baštinske i trebaju li biti u državnome vlasništvu? Primljeno na znanje Nacionalnim sustavom digitalne kulturne baštine uključene su sve relevantne ustanove i organizacije koje kroz složene međusobne interakcije zajednički strukturiraju zaštitu i dostupnost kulturne baštine putem tehnoloških i socijalnih inovativnih rješenja, novih procesa, postupaka i proizvoda koji podižu sveukupnu učinkovitost, način funkcioniranja, kompetitivnost i konkurentnost ukupnog gospodarstva Republike Hrvatske. Ustanove ne trebaju pravno-administrativno biti određene kao baštinske I ne trebaju biti u državnome vlasništvu
5 Srpsko narodno vijeće  , ANALIZA  4 U Analizi postojećeg zakonodavnog okvira, standarda i kriterija za digitalizaciju, napominje se da, „vodeći se činjenicom da je veliki dio građe kulturne baštine pod zaštitom autorskih prava, u fokus analize stavljen je i propis koji uređuje autorska prava vezana uz građu kulturne baštine“. UNESCO kulturnu baštinu definira kao „nasljeđe materijalnih artefakata i nematerijalnih atributa grupe ili društva koji su nasljeđeni od prethodnih generacija, sačuvani u sadašnjici za boljitak budućih generacija.“ U Standardima i kriterijima za digitalizaciju ovoga dokumenta navodi se da 86% anketiranih ustanova ističe kao kriterij za odabir kulturne baštine očuvanje osjetljive građe i relevantnost za buduće generacije. Ako je kulturna baština javno dobro, odnosno ako je njezino očuvanje i njezin prijenos budućim generacijama od javnoga interesa, autorska prava ne mogu biti ograničenje za dostupnost i upotrebu izgrađenoga korpusa kulturne baštine. Odnos prema autorskim pravima vezan uz digitalizirane oblike kulturne baštine također bi trebao podleći propitivanju jer se radi o digitalizaciji koju pripremaju javno financirane muzejske, arhivske i knjižnične ustanove. Primljeno na znanje Važno okruženje u kojem djeluje digitalizacija kulturne baštine je jedinstveno digitalno tržište. Iako je napravljen veliki napor kako bi se potaknuo slobodan protok informacija digitalne kulturne baštine, i dalje se nailazi na brojna nacionalna i regionalna ograničenja, osobito u području autorskog prava. Kada je, sukladno Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima, građa određene ustanove zaštićena autorskim pravima, ustanove takvu građu mogu iz vlastitog primjerka reproducirati za potrebe očuvanja i osiguranja građe, tehničke obnove i popravljanja građe, upravljanja zbirkom i ostale vlastite potrebe, ako pri tome ne ostvaruju izravnu ili neizravnu komercijalnu korist. No, ustanove je ne mogu dati na korištenje javnosti bez prethodnog dopuštenja autora ili nositelja prava čime se ustanovama ograničava izbor građe koja će kao digitalizirana građa biti stavljena na raspolaganje i korištenje široj javnosti. Usmjeravanje ustanova u području autorskog prava i otvorenog pristupa bit će sastavni dio rada u ovoj mjeri. Trenutno nema prepreka u odnosu prema autorskim pravima vezan uz digitalizirane oblike kulturne baštine koju pripremaju javno financirane muzejske, arhivske i knjižnične ustanove za provođenje Nacionalnog plana. Ukoliko se pojave prepreke u okviru provedbe Nacionalnog plana, iste će se rješavati u suradnji sa Zavodom za intelektualno vlasništvo.
6 Srpsko narodno vijeće  , NACIONALNI PLAN DIGITALIZACIJE KULTURNE BAŠTINE 2025 Vizija Plana je „dugotrajno očuvanje, dostupnost i prepoznatljivost hrvatske kulturne baštine i nacionalnog identiteta...“. Potrebno je otvoriti pojam hrvatske kulturne baštine i gradivu koje ukazuje na doprinos etničkih manjina kulturnome bogatstvu i kulturnoj raznolikosti RH. Hrvatska kulturna baština ne bi trebala biti reducirana na povijesno djelovanje hrvatskoga naroda nego obuhvatiti i nasljeđe nastalo radom talijanske, mađarske, češke, romske, srpske, živovske i drugih etničkih manjina. Koje konkretne strategije i mehanizme Ministarstvo kulture namjerava razviti i implementirati za poticanje interkulturalnosti Centralnog repozitorija odnosno kako namjerava predstaviti doprinos etničkih manjina hrvatskoj kulturnoj baštini? Primljeno na znanje Građa o manjinama pohranjena u javnim ustanovama najčešće je integralni dio cjelokupnog fonda institucije te dijeli isti status s ostatkom građe koji se čuva. Dakle, podrazumijeva se da je cjelokupna građa koja se tiče kulturnog nasljeđa naše zemlje uključena u ove planove. S obzirom da građa koja se tiče etničkih manjina ima ravnopravan status s ostalom građom, bit će jednako tako i predstavljena.