Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prijedlogu Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 IVAN ŠPRAJC Pravni lijekovi, Tar. br. 3. Ne vidim niti jedan razlog da se povećava iznos pristojbe za reviziju u odnosu na iznos pristojbe za žalbe. Stoga smatram da ovakvo rješenje iz Tar.br.3. ne treba mijenjati. Primljeno na znanje Prima se na znanje.
2 Jelena Čuveljak Podnesci, Tar. br. 23. stavak 3. ovog Tbr. je nejasan, jer proizlazi da se plaća pristojba samo protiv odluke vezane uz utvrđivanje tražbina u stečajnom postupku, a ne i za ostale žalbe u stečajnom postupku. Nadalje zašto se u stečajnom postupku ne plaća pristojba na reviziju. Zašto se ne plaća pristojba u postupku predstečajne nagodbe? Djelomično prihvaćen Pristojbe iz Tar.br. 23. odnose se na podneske u stečajnom postupku, a ne na sudske odluke. U ovom prijedlogu zadržani su isti koncept i iznos pristojbenih obveza kao i u važećoj Tarifi sudskih pristojbi te stoga nije propisana posebna sudska pristojba za sudske odluke i reviziju u stečajnom postupku. U skladu sa Stečajnim zakonom u novoj Tarifi sudskih pristojbi propisat će se plaćanje sudske pristojbe za potvrdu predstečajnog sporazuma.
3 IVO BAKALIĆ UREDBAO TARIFI SUDSKIH PRISTOJBI Poštovani, Povodom objavljenog savjetovanja u svezi Uredbe o tarifi sudskih pristojbi slobodan sam dostaviti svoje primjedbe i prijedloge. Moje mišljenje je da tarifne brojeve 1 do 3 treba konceptualno postaviti na potpuno drugačiji način kako bi se kvalitetnije oživotvorilo ustavno načelo prava na pristup sudu i ustavno pravo na žalbu. Prijedlog tarife je na tragu dosadašnje tarife u odnosu na koju se sadržajno ništa ne mijenja. Stoga, kako bi se na kvalitetniji način oživotvorilo spomenuto ustavno načelo i ustavno pravo predlažem da se smanje pristojbe iz Tarifnog broja 1. jer pristojba tužbe ne bi smjela onemogućavati na bilo koji način pravo na pristup sudu. Mislim da mi je dobro ostalo u sjećanju da je npr. u SAD ulazna pristojba na saveznim sudovima 180 USD, ali je zato pristojba revizijske odluke Vrhovnog suda SAD 10.000 USD Na istom tragu je i prijedlog da se u Tarifnom broju 3. stavak 1. pristojba žalbe i revizije ne uvećava za 100% jer je pravo na žalbu ustavno pravo i sudska pristojba žalbe ne bi smjela biti prepreka ostvarenju tog prava. Međutim ono u odnosu na što predlažem temeljitu promjenu je Tarifni broj 2. koji propisuje pristojbe za odluke. Osobno držim da stranke u ogromnom broju postupaka pred sudom znaju sve odlučne činjenice temeljem kojih mogu procjenjivati svoj uspjeh u sporu, a parničenje se koristi samo kao onemogućavanje ostvarenja prava suprotne strane. U pojedinim vrstama predmeta kao što su napr. Povrv predmeti, temeljem svog dugogodišnjeg iskustva držim da u preko 90% slučajeva tuženik točno zna i može procijeniti da će izgubiti spor, a pravni lijekovi se koriste samo kao odgoda plaćanja na tragu obijesnog parničenja. Upravo iz tog razloga držim da pristojba odluke mora poslati poruku stranci da je izgubila spor i da to mora platiti. U postojećoj tarifi i u prijedlogu nove tarife propisuje se pristojba samo za prvostupanjsku odluku, dok pristojbi za odluke viših sudova uopće nema zbog čega je moj prijedlog slijedeći: - Za prvostupanjsku presudu plaća se trostruki iznos pristojbe iz tarifnog broja 1. - Za drugostupanjsku presudu plaća se peterostruki iznos pristojbe iz Tarifnog broja 1. - Za revizijsku odluku plaća se desetostruki iznos pristojbe iz Tarifnog broja 1. Na ovaj način stranci bi se poslala poruka da je nepotrebnim angažiranjem sudskih instanci prouzročila troškove rada sudova, koje troškove u konačnici mora i platiti. Na ovaj način bilo bi očuvano ustavno načelo prava na pristup sudu i ustavno pravo na žalbu jer visina pristojbi ne bi bila prepreka ostvarenju tog prava, a stranka bi putem pristojbi presuda shvatila da joj se nepotrebno parničenje više ne isplati. S poštovanjem Ivo Bakalić, sudac Trgovačkog suda u Splitu Nije prihvaćen Uvažavajući opću financijsku i gospodarsku situaciju koncept i iznosi pristojbenih obveza u ovoj Uredbi nisu mijenjani u odnosu na važeće.
4 IVAN ŠPRAJC Podnesci, Tar. br. 29. Predlagatelj ne navodi niti jedan razlog zbog kojeg se razlikuju iznosi pristojbe u st. 3. ovog Tar. br. od iznosa pristojbe u svim ostalim slučajevima. To tim više kada se uoči o kakvoj se razlici radi (500 kn naspram 2000 kn). Minimum transparentnosti bi zahtijevao objašnjenje ovako značajne razlike. To tim više jer se na ovaj se način novi oblik upravnog spora čini manje pristupačnim a pravna zaštita koju omogućuje ovaj oblik upravnog spora teže iskoristivom. Ujedno se putem iznosa pristojbe stvara dodatni pritisak na prvostupanjske upravne sudove umjesto da se pravnim subjektima ostavi mogućnost odabira pravnog puta kojim kreće u zaštitu svojih prava i pravnih interesa kad je to već bila ideja zakonodavca koju nije ostavio na izbor i diskreciju donositelja Uredbe (jer će naravno upravni spor protiv pojedinačnog akta za kojeg se mora platiti pristojba u iznosu od 500kn za tužbu i 500 kn za presudu/rješenje biti barem dvostruko financijski atraktivniji u ovom smislu od upravnog spora iz čl. 83. ZUS-a). Kao dodatni argument protiv bilo kakve pristojbe - ili ne više od prosječne za upravni spor - na ovaj oblik upravnog spora valja podsjetiti da se za podnošenje prijedloga za odlučivanje o zakonitosti drugih propisa pred Ustavnim sudom RH ne naplaćuje pristojba. Zbog okolnosti da oba suda - i Ustavni sud RH i Visoki upravni sud RH - strogo paze na vlastite nadležnosti u ovim oblicima djelovanja postoji opasnost da se očito nezakoniti opći akti za eliminaciju kojih je i stvoren postupak iz čl. 83. ZUS-a neće moći (nakon proteka odgovarajućeg roka) uopće stavljati izvan snage već će proizvoditi nezakonite pravne posljedice dok njihov donositelj ne odluči staviti ih izvan snage. Sve to biti će posljedica nerazmjerno visokog iznosa pristojbe iz st. 3. ovog Tar.br. te kumuliranja troškova za pravne subjekte koji će, logično je očekivati, tada biti koncentrirani isključivo na pobijanje pojedinačnog akta. Umjesto da se potiče budnost pravnih subjekata na korist cijelog sustava i svih pravnih subjekata predlagatelj svojim prijedlogom u ovom Tar.br. doprinosi petrificiranju nezakonitog stanja, povećanju broja upravnih sporova protiv pojedinačnih akata (te shodno tome zagušenju prvostupanjskih upravnih sudova) te konačno privatizaciji korisnih učinaka upravnog sudovanja. Nije prihvaćen U ovom prijedlogu zadržani su isti koncept i iznos pristojbenih obveza kao i u važećoj Tarifi sudskih pristojbi.
5 IVAN ŠPRAJC TARIFA SUDSKIH PRISTOJBI, POGLAVLJE VIII. POSTUPAK U UPRAVNIM SPOROVIMA U potpunosti se slažem sa stavom Upravnog suda u Rijeci (dalje: USR) a u pogledu izravne kontradikcije naspram čl. 25. referentnog zakonskog akta. No ne slažem se sa stavom rečenog suda u pogledu potrebe razlikovanja iznosa pristojbe na žalbu u odnosu na iznos pristojbe na tužbu. Prvo, korištenje žalbe tada bi bilo dodatno ograničeno iznosom pristojbe iako se radi o ustavnom pravu za kojeg ne postoji osnova sužavanja na ovaj način. Drugo, rezoniranje USR-a je pogrešno i neselektivno. Postoji više razloga za tvrdnju da se ne radi o istoj stvari a to tim više kada se uoči da USR polazi od često pogrešnog rezoniranja da u svim upravnim postupcima postoji mogućnost korištenja žalbe. Kako je to sve češće netočno valjalo bi, koristeći logiku USR-a, ako se prihvati ovaj stav razlikovati situacije u kojima u upravnom postupku nije postojala mogućnost korištenja žalbom od onih u kojima je to bio slučaj. Stoga predlažem da se zadrži isti iznos pristojbe i za tužbu i za žalbu u upravnom sporu ili da se uzme u obzir ovdje izneseno razlikovanje. Nije prihvaćen Tar.br. 29. usklađen je sa Zakonom o sudskim pristojbama („Narodne novine“, br. 118/18).
6 Jelena Čuveljak Prijave za upis u sudski registar, Tar. br. 25. A što je sa društvom koje se osniva na daljinu? To je u nacrtu ZID ZTD Nije prihvaćen Tarifa ne razlikuje načine osnivanja društva te su oba načina obuhvaćena ovim Tar. br.
7 Jelena Čuveljak Paušalna pristojba, Tar. br. 24. Ova paušalna pristojba je obveza cjelokupne stečajne mase, čime se umanjuje imovina stečajnih vjerovnika, no razlučni vjerovnici prođu bolje jer ako im se prodaje imovina u stečajnom postupku (na isti način kao i u ovršnom postupku) oni ne plaćaju nikakvu sudsku pristojbu. Bolje bi bilo da se stečajnog upravitelja obveže da prilikom diobe kupovnine, kod namirenja razlučnih vjerovnika mora obračunati a potom platiti sudsku pristojbu kao trošak unovčenja. Nije prihvaćen Razlučni vjerovnici moraju imati poseban položaj u stečajnom postupku, a sudska pristojba uvijek tereti stečajnu masu. U ovom prijedlogu zadržani su isti koncept i iznos pristojbenih obveza kao i u važećoj Tarifi sudskih pristojbi.
8 Jelena Čuveljak ODJELJAK A. OPĆE ODREDBE, Tar. br. 4. Zašto nema posebnih pravila za izvanparnične postupke temeljem čl. 40. Zakona o trgovačkim društvima? Nije prihvaćen Navedeni postupci podvode se pod Tar. br. 4., što nije nikad predstavljalo poseban problem u praksi.
9 Jelena Čuveljak Pravni lijekovi, Tar. br. 3. Ne bi li bilo logičnije da se uvećanje za 100% primjenjuje kada se izjavljuje žalba, a 200% ako se izjavljuje revizija? Nije prihvaćen Uvažavajući opću financijsku i gospodarsku situaciju koncept i iznosi pristojbenih obveza u ovoj Uredbi nisu mijenjani u odnosu na važeće.
10 Jelena Čuveljak Podnesci, Tar. br. 1. Zašto u trgovačkim sporovima imamo ograničenje na 5.000,00 kn za sudsku pristojbu? Stranke u postupcima pred trgovačkim sudovima nisu ekonomski zaštićeni kao potrošači, stoga nije jasan pristup zakonodavca koji zna da je u nekim sporovima pred trgovačkim sudovima jedna radnja odvjetnika, sukladno tarifi i preko 100.000,00 kn, a u cijelom postupku sud za tužbu određuje trošak 5.000,00 kn i isto toliko za presudu. Ovo ograničenje se prepisuje iz tarife u tarifu bez ikakvog ograničenja i razmišljanja o različitim vrstama postupaka. Nije prihvaćen Uvažavajući opću financijsku i gospodarsku situaciju koncept i iznosi pristojbenih obveza u ovoj Uredbi nisu mijenjani u odnosu na važeće.
11 ANA LOVRINOV Odluke, Tar. br. 2. Iz dosadašnje tar. br. 2. st. 5. važeće Tarife sudskih pristojbi, a koja je u ovom prijedlogu nepromijenjena proizlazilo bi da se pristojba može naplatiti samo u slučaju da se usvoji prijedlog za ovrhu, protuovrhu ili osiguranje, dok se za odluku kojom se odbija takav prijedlog ne plaća pristojba iako takvo rješenje mora obavezno imati obrazloženje dok se primjerice rješenje o ovrsi može izdati i otiskivanjem štambilja. Nadalje, za presudu u parničnom postupku se plaća pristojba bez obzira da li se usvaja tužbeni zahtjev ili se odbija pa bi i odluke u ovršnom postupku trebalo izjednačiti sa odlukama u parničnom postupku jer se donosi meritorna odluka o prijedlogu (ili usvajajuća - rješenje o ovrsi/protuovrsi/osiguranju ili odluka kojom se takav prijedlog odbija kao neosnovan). Stoga se predlaže da tekst st. 5. glasi: (5) Za rješenje kojim se usvaja ili odbija prijedlog za ovrhu, protuovrhu, osiguranje dokaza ili osiguranje po odredbama Ovršnog zakona plaća se pristojba iz stavka 2. Tar. br.1, a ako se ovo rješenje donosi na temelju stranih ovršnih isprava, plaća se pristojba iz stavka 1. Tar. br. 1." Nije prihvaćen U ovom prijedlogu zadržani su isti koncept i iznos pristojbenih obveza kao i u važećoj Tarifi sudskih pristojbi.
12 Iva Kancijanić POGLAVLJE IX. OSTALI SLUČAJEVI, Ovjera ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju Ovom odredbom (u naslovu i tekstu) potrebno je obuhvatiti i ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života (propisan Zakonom o nasljeđivanju), kojega također ovjerava sudac pa nema opravdanog razloga praviti razliku u odnosu na ugovore o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju. Prihvaćen Prihvaća se.
13 Iva Kancijanić ODJELJAK B. POSEBNE ODREDBE ZA POJEDINE VRSTE IZVANPARNIČNOG POSTUPKA, Postupak za uređenje međe, osnivanje nužnog prolaza te predlaganje služnosti ili nužnog prolaza Predlažem kao što je predloženo za tar.br. 5. Prihvaćen Prihvaća se.
14 Iva Kancijanić Uređenje odnosa između suvlasnika, Tar. br. 6. Predlažem kao što je predloženo za tar.br. 5. Prihvaćen Prihvaća se.
15 Iva Kancijanić Postupak za diobu, Tar. br. 5. Predlažem da se stavak 2. uskladi s odredbama koje se odnose na parnični postupak, u kojem se sudska pristojba u pravilu plaća za meritorne odluke, a ne plaća se npr. za rješenje o povlačenju tužbe i rješenje o odbacivanju tužbe. Sud u izvanparničnom postupku, osim meritornih, također donosi procesne odluke - rješenje o povlačenju prijedloga, odbacivanju prijedloga, upućivanju predlagatelja u parnicu. U praksi se na odgovarajući način primjenjuje odredbe koje se odnose na parnični postupak pa se na takve odluke i žalbe protiv takvih odluka pristojbe ne naplaćuju. Sada je prilika da se to Uredbom i jasno definira na način da se propiše obveza plaćanja sudske pristojbe za meritornu odluku suda i žalbu protiv meritorne odluke suda. Prihvaćen Prihvaća se.
16 Upravni sud u Rijeci TARIFA SUDSKIH PRISTOJBI, POGLAVLJE VIII. POSTUPAK U UPRAVNIM SPOROVIMA Odredbe Poglavlja VIII. nisu usklađene s odredbama čl. 22. st. 2. i čl. 25. Zakona o sudskim pristojbama. Navedene zakonske odredbe upućuju na iznos pristojbe od 400,00 kuna (Tar. br. 1. st. 1. Prijedloga Uredbe), pa bi podzakonskim propisom bila utvrđena veća pristojbena obveza u odnosu na zakonsku normu. Nadalje, nije logično da se u upravnom sporu, za razliku od, primjerice, parničnog postupka, na žalbu protiv prvostupanjske odluke plaća jednaki iznos pristojbe kao za tužbu. Uobičajeno je da se za aktiviranje dodatnog stupnja pravne zaštite plaća veća pristojba. Usto, ovdje se, u pravilu, žalbom supstancijalno ne aktivira drugi, nego treći ili četvrti stupanj pravne zaštite u konkretnoj upravnoj stvari, koja zaštita se ne pruža samo u upravnom sporu, već i prije toga u upravnom postupku. Prihvaćen Prihvaća se.