Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Društvo građevinskih inženjera Zagreb | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU IPROSTORNOM UREĐENJU | Načelne primjedbe Opetovano ističemo da je jedan od najvećih problema Hrvatskog gospodarstva učestala izmjena zakona, što direktno utječe na pravnu nesigurnost poslovnih subjekata , dodatno nepotrebno povećava troškove, otvara prostor za koruptivne radnje. Zakonima i podzakonskim aktima od kada je osnovana komora arhitekata i inženjera svako toliko se mijenjaju uvjeti što kako i kada stručne osobe u graditeljstvu ( zbog učestalih izmjena i tog naziva teško je preciznije definirati o kome se radi) mogu izraditi, pa i iskrivljenja načela koja su bila osnova za ustrojenje komorskog sustava smatramo jednim od glavnih uzroka takvog stanja. Jedno od bitnih načela kod osnivanja Komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu (u daljnjem tekstu: Komore) bilo je da se u istu mogu učlaniti samo oni koji taj posao rade stvarno i stalno. To načelo je, kao i cjenik Komore, od prvog dana od vodećih ljudi u toj asocijaciji bilo tumačeno na kriv i neprecizan način suprotno pravnim stečevinama Europske unije, što je dovelo do razbijanja jedinstvene Komore. Nakon toga novonastale Komore metastaziraju u para-sindikate s javnim ovlastima na ogromnim proračunima stečenim neopravdano visokim članarinama. Višak novaca prikupljen osnovom obaveznosti članstva (visoke članarine u pravilu se koriste za samopromociju i ubiranje još dohodovnih zakonskih rješenja, dok istovremeno graditeljski sektor svakodnevno gubi konkurentnost na domaćem tržištu (Inozemno tržište gdje smo još ne tako davno izvozili građevinskih radova za preko 400 mil $ godišnje je izgubljena kategorija o kojoj više nitko i ne razmišlja). Od svih principa jedino se dosljedno ustrajalo na načelu da stručnjaci građevinskih poduzeća ne mogu biti članovi komore (ako i imaju uvjete sve do zadnjeg zakonskog rješenja kada im se to omogućava, jasno uz plaćanje neprimjereno visoke cijene.) Ako je u tom zakonskom rješenju nešto korisno, onda je to sada razvidna situacija da prepreke nisu bile u kompetencijama u struci (na što je stručna javnost dugo ukazivala) već negdje drugdje a što se sada novcem riješilo. Takovim odnosom na duži period graditeljske tvrtke ostale su bez najkvalitetnijeg kadra, koji je bio nosioc razvoja istih, što je jedan od ključnih razloga što što smo ostali bez najvećeg dijela vodećih građevinskih kompanija, cca 20.000 radnih mjesta i štete u građevinskom sektoru od cca 2 milijarde eura. Istovremeno na domaćem investicijskom tržištu u natječajima najčešće učestvuju tvrtke koje u svom sastavu mogu imati te stručnjake, dapače oni su glavna poluga njihove konkurentnosti. U okviru DGIZ-a održanih seminara i stručnih skupova, više puta je upozoravano da su barijere unutar pojedinih stručnih poslova umjetne i da se tijekom radnog vijeka mora stručnjaku, ako za to raspolaže kompetencijama, uz administrativno jednostavnu, ne skupu proceduru omogućiti prelazak iz pozicije projektanta, nadzornog inženjera ili izvođača u drugu poziciju. Vezano za nova rješenja smatramo bitnim trajno regulirati status: - diplomiranih inženjera, - diplomiranih inženjera s položenim stručnim ispitom, - cjeloživotno obrazovanje. Načelno je prihvatljivo da je izjednačen status diplomiranih inženjera na nivou sustava EU obrazovanja. Ako se stručnim ispitom provjerava znanje nacionalnog zakonodavstva iz oblasti graditeljstva, te ako je ocjena da je to nužno i korisno, onda poslove za koje je to znanje (poznavanje nacionalnog zakonodavstva) nužno i korisno ne mogu obavljati osobe koje tu provjeru nisu prošle. U suprotnom bi valjalo razmisliti da se stručni ispit ukine jer ako netko drugi može taj posao obavljati bez tih znanja onda je to samo jedan u nizu parafiskalnih nameta. Glede navedenog, a s obzirom na previše otvorenih pitanja, ovo dostavljamo kao naš stav u okviru savjetovanja, te Vas obavještavamo da će se u sljedećih 30 dana za sve zainteresirane održati tematski okrugli stol na kojem bi se navedene teme raspravile. O mjestu i vremenu održavanja ćemo Vas obavijestiti i biti će objavljeno na našoj web stranici. | Primljeno na znanje | Vezano uz primjedbu o povećanju troškova zbog učeste izmjene zakonskih rješenja, navodimo da je izmjena zakonskih odredbi u ovom slučaju pokrenuta u cilju administrativnog rasterećenja profesionalnih poslovnih usluga, konkretno: administrativnog rasterećenja cca 5.500 inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Vezano uz upozorenja DGIZ-a da su administrativne barijere unutar pojedinih stručnih poslova umjetne, skrećemo pozornost da su eventualne zakonske barijere uređene u cilju sprječavanja sukoba interesa (npr. inženjer gradilišta i nadzorni inženjer ne mogu na istoj građevini biti ista fizička osoba), međutim, s obzirom na uvjete: potrebne obrazovne kvalifikacije i položen stručni ispit, prelazak iz jedne profesije u drugu je osiguran. Vezano uz primjedbu da se stručni poslovi u graditeljstvu ne mogu obavljati bez stručnog ispita, skrećemo pozornost da je stručni ispit uvjet za obavljanje stručnih poslova: prostornog uređenja, projektiranja, stručnog nadzora građenja, vođenja građenja, međutim, ne može biti uvjet za strane stručnjake iz EGP-a koji te poslove u Republici Hrvatskoj obavljaju na privremenoj ili povremenoj osnovi (zbog Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija). Međutim, pravo strane profesionalne osobe na obavljanje poslova na privremenoj ili povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj bez položenog stručnog ispita ne oslobađa te osobe od stegovne odgovornosti, stručne kontrole i poznavanja nacionalnog zakonodavstva Republike Hrvatske. |
2 | Ivan Markić 84 | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 2. | Molim vas da se propiše način čuvanja ugleda, časti i prava članova. U praksi je ovo samo prazna fraza a nema načina provođenja. Trebalo bi dodati da komora postavlja i čuva standard izrade projekata, provođenja stručnog nadzora i vođenja gradilišta. To se provodi na način da propisuje standarde i kontrolira provođenje istig od strane svojih članova. Komora bi trebala postaviti tehnički dio sadržaja projekata itd. U praksi često viđam projekte koji nisu na razini idejnog a po njima se izvodi. to stvara probleme nadzornim inženjerima i izvođačina u izvođenju, investitoru u uporabi jer detaljni nisu riješeni te ostalim projektantima koji ne mogu konkurirati jer ne postoji standard kojeg se treba držati. | Primljeno na znanje | Uvođenje neobveznog upisa u Komoru, osim što administrativno rasterećuje inženjere gradilišta i/ili voditelje radova, daje im izbor da budu članovi Komore čim prepoznaju njene koristi. |
3 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 39. | Prijelazne i završne odredbe: - nije određen status izdanih rješenja i iskaznica za ovlaštene voditelje građenja i ovlaštene voditelje radova. Trebaju li se pojedinačno stavljati izvan snage uz zahtjev za povrat iskaznica ili se to može jednom objavom u NN pozivajući se na izmjene i dopune zakona? - nije određeno trebaju li osobe koje su sada upisane u imenike OVG/OVR dati svoju privolu da ih se "prebaci" u novoosnovane imenike inženjera gradilišta/voditelja radova? - potrebno je ovlastiti komore na pravo definiranja određenih obveza i prava za inženjere gradilišta/voditelje radova koji podnesu zahtjev za upis u imenike inženjera gradilišta/voditelja radova (što inače nije zakonska obveza) - odrediti da li se za upis u imenike inženjera gradilišta/voditelja radova izdaju rješenja, i ako da, da li postojeća rješenja s drugim nazivima iste funkcije ostaju na snazi? - definirati na koji način inženjeri gradilišta/voditelji radova potvrđuju da ispunjavaju uvjete za obavljanje tih poslova, u svrhu provjere od strane nadzornih inženjera i inspekcije. I to zasebno za one koji nisu upisani u imenike i za one koji jesu - potrebno je propisati status ovlaštenih voditelja građenja/radova koji su izabrani u tijela komore, a stupanjem na snagu ovog zakona više neće biti njezini članovi | Djelomično prihvaćen | Izmjenom članka 26. stavka 1. važećeg Zakona uređena su prava koja stječu svi članovi Komore. Primjedba se prihvaća u dijelu u kojem se odnosi na prijelazne odredbe. |
4 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 26. | Primjedba uz Članak 26., stavak 4. - razmotriti svrhu izdavanja, a posljedično time i mjeru vraćanja iskaznice | Djelomično prihvaćen | Dodana je odgovarajuća prijelazna odredba za osobe upisane u imenik ovlaštenih voditelja građena i imenik ovlaštenih voditelja radova prema važećem Zakonu. |
5 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 36. | U prijelaznim odredbama Ističemo da je u četiri inženjerske Komore oko 5.500 inženjera koji su na temelju Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 78/2015) upisani u Imenik ovlaštenih voditelja građenja i Imenik ovlaštenih voditelja radova u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, Hrvatskoj komori arhitekata, Hrvatskoj komori inženjera strojarstva i Hrvatskoj komori inženjera elektrotehnike. Navedene osobe su na temelju važećeg Zakona i na temelju pravomoćnih rješenja o upisu stekle pravo korištenja strukovnog naziva „ovlašteni voditelj građenja“ i „ovlašteni voditelj radova“, te pravo na korištenje pečata i iskaznice. Također razmjerno svojoj brojčanoj zastupljenosti postali su sastavnim dijelom tijela Komore. Ujedno ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova su regulirane profesije koje se nalaze u Popisu reguliranih profesija. Novim prijedlozima Zakona brisane su odredbe o Imeniku ovlaštenih voditelja građenja i Imeniku ovlaštenih voditelja radova, a da u prijelaznim odredbama nema niti naznake o tome što je sa osobama koje su stekle određena prava upisom u navedene Imenike. | Djelomično prihvaćen | S obzirom da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, ne postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. Primjedba se prihvaća u dijelu u kojem se odnosi na nedostajuće prijelazne odredbe. |
6 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU IPROSTORNOM UREĐENJU | Hrvatska komora inženjera građevinarstva protivi se brisanju odredaba kojima su propisana prava i obveze ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova iz Zakona. Naglašavamo da se radi o reguliranim profesijama iz sigurnosnog sektora koje su navedene u Popisu reguliranih profesija. Zaštićeno su ustavno dobro legitimna očekivanja osoba sa stečenim strukovnim nazivom „ovlašteni voditelj građenja“ i „ovlašteni voditelj radova“ koji su danas upisani u odgovarajuće imenike Komora. Navedene osobe imaju legitimno očekivanje da se zakonodavac putem planiranih izmjena Zakona neće miješati u njihove poslove i djelatnosti, koje one danas obavljaju u području gradnje, te da navedeno miješanje neće biti nerazmjerno i da neće trpjeti prekomjerni teret predloženih zakonodavnih promjena. To njihovo legitimno očekivanje nesporno je zasnovano na valjanim pravnim osnovama čl. 26., 28. i 29. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/2015). Zadiranje zakonodavca u sve valjane pravne osnove i na način da ih izravno ili neizravno ukida, bez propisivanja prijelaznog pravnog režima za pogođenu skupinu adresata, nije u skladu sa zahtjevima koji za zakone proizlaze iz vladavine prava. Također napominjemo da se navedenim Zakonima uvode enormna nova financijska opterećenja, te da za sporne Zakone nije u skladu sa odgovarajućim propisima kojima se uređuje procjena učinaka propisa provedena odgovarajuća procedura. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se u dijelu u kojem se primjedba odnosi na potrebu dodavanja prijelaznih odredbi. Ne prihaća se u pogledu ostalih danih primjedbi s obzirom da se ne radi o profesiji koja bi trebala biti regulirana profesija jer inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova ne obavljaju poslove ekonomski i profesionalno neovisno (ne kupuju građevni materijal i nisu potpisnici ugovora o građenju). Također, nije riječ o profesiji iz sigurnosnog sektora jer se odgovornost inženjera gradilišta i/ili voditelja radova svodi na odgovornost zaposlenika prema poslodavcu. |
7 | Igor Rajčić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 14. | Građevinski tehničari - voditelji manje složenih radova su dio građevinske struke i upisom u evidenciju omogućeno im je lakše dokazivanje prava za vođenje manje složenih radova u slučaju kontrole na gradilištu. Ovim bi se prijedlogom tehničare degradiralo u svim fazama građenja te se protivim brisanju ova dva članka. | Nije prihvaćen | Nije bilo pozitivnih učinaka postojanja evidencije. Osim toga, kontrola ispunjavanja uvjeta za obavljanje poslova voditelja manje složenih radova svodi se na kontrolu tri dokumenta: svjedodžbe, uvjerenja o položenom stručnom ispitu i potvrde o stažu HZMO-a. |
8 | Hrvatski savez građevinskih inženjera (HSGI) | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU IPROSTORNOM UREĐENJU | Obzirom da je prije 4 godine postala zakonska obveza da voditelji građenja i voditelji radova moraju biti učlanjeni u komoru i time postaju ovlašteni voditelji, te time dobivaju i osobno osiguranje od profesionalne odgovornosti, te pravnu i stručnu pomoć kao i potrebne konzultacije, mišljenja smo, kada se sve to ustrojilo i pokazalo pozitivnim na zadovoljstvo voditelja građenja i radova, da se takva zakonska obveza i ostavi. Vezano uz broj članova Nadzornog i Upravnog odbora treba se definirati Statutom komora. | Nije prihvaćen | Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, prema zakonu kojim se uređuje gradnja, nije sudionik u gradnji jer ne obavlja te poslove profesionalno i ekonomski neovisno (npr. ne kupuje građevni materijal i nije potpisnik ugovora o građenju) te stoga ne može preuzeti odgovornost za ispunjenje ugovora. Obzirom da je (kao i svi drugi zaposlenici izvođača) odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, profesionalno osiguranje mu nije potrebno te u tom kontekstu ne postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. Vezano uz broj članova Nadzornog i Upravnog odbora, koji je zakonski uređen, navodimo da je isti propisan radi ujednačavanja organizacijske strukture Komora. |
9 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU IPROSTORNOM UREĐENJU | Hrvatska komora arhitekata nakon pregleda Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komorama arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, zajedno s pregledom vezanog Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, nakon stavljanja obaju Prijedloga zakona u kontekst s ostalim važećim propisima u području gradnje i nadalje stavljanjem istih u kontekst trenutnih sustava organiziranja sudionika gradnje i njihovih međusobnih odnosa, te dajući podršku primjedbama koje su već stavile druge inženjerske komore, smatra da su navedeni prijedlozi zakona: -nepovoljni za postupak gradnje u smislu snižavanja tražene kvalitete (kvalifikacija) sudionika gradnje, a samim tim i nepovoljni za postizanje tražene kvalitete gradnje, što u konačnici bitno utiče na investicije i investiranje u području gradnje -nepovoljni po trenutna i stečena prava sudionika gradnje -nedovoljno jasni u predloženim odredbama što će dovesti do otežane primjene u usklađenju s ostalim propisima -trenutno i dugoročno štetni po investicijsko okruženje -razlozi koji se navode za potrebu provedbe izmjena i dopuna zakona kao što je administrativno rasterećenje članova nisu naveli i objasnili novo administrativno opterećenje koje će se dogoditi primjenom obveznog osiguranja članova, a koje ovaj zakon propisuje i koje će biti višestruko veće (detaljno prikazano u primjedbi stavljenoj na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komorama arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, Obrazloženje uz članke od 29. do 32., primjedba HKIG) -razlozi potrebe izmjene okvira nadležnosti komora u konačnici će imati štetne posljedice koje će primjenom ovih zakona nastati u području gradnje zbog otežane kontrole sudionika gradnje te zbog ukidanja komorskih obveza i odgovornosti pojedinim sudionicima gradnje što je trenutno regulirano obveznim članstvom u strukovnoj inženjerskoj komori. Pored navedenog ovim putem dajemo primjedbu i na slijedeće članke postojećeg Zakona: Članak 24. PRIMJEDBA HKA: Predlažemo da je rok za upis 30 dana, u skladu s odredbama ZUP-a. Članak 42. stavak 1. alineja 1. Primjedba HKA: Dodati tekst: „u slučajevima kada je to moguće“ Obrazloženje: Davati upute za izmjenu projekta u slučaju kada je već dobivena pravomoćna građevinska dozvola nije moguće, odnosno nema smisla, jer se projekt više ne može izmijeniti. Navedeno tvrdimo s obzirom na veliki broj izvanrednih nadzora koje je obavila Hrvatska komora arhitekata Stoga predlažemo usvajanje stavljenih primjedbi s ciljem ispunjenja obveze i prava kvalitetnog obavljanja strukovnih poslova od strane svih sudionika na koje se odredbe ovih zakona odnose. | Nije prihvaćen | Sigurnost i kvaliteta građenja ne osiguravaju se članstvom u Komori. Obveza članstva u Komori za inženjere gradilišta i/ili voditelje radova uvedena je 2015. godine, od kada nije uočen povoljan učinak na: kvalitetu građenja u smislu tražene kvalitete građevina, niti na poboljšanje investicijskog okruženja. Novim zakonskim rješenjima smanjuje se pretjerana reguliranost za profesiju koja ne obavlja poslove profesionalno i ekonomski neovisno (inženjer gradilišta i/ili voditelj radova nije potpisnik ugovora o građenju) te stoga ne može preuzeti odgovornost za ispunjenje ugovora. Obzirom da je odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, profesionalno osiguranje mu nije potrebno te u tom kontekstu ne postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. U pogledu stečenog prava na strukovni naziv (ostala prava se i dalje uređuju) navodimo da je pravo na upotrebu strukovnog naziva pravo koje se, prema važećim zakonskim odredbama veže uz ispunjavanje zakonom propisanog uvjeta članstva u Komori. Njegova suština leži u razlikovanju „ovlaštenih“ od „neovlaštenih“ pojedinaca, odnosno onih koji imaju pravo obavljati poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, od onih koji to pravo nemaju. Kako se odredbama ovoga zakona mijenjaju činjenice/uvjeti uz koje se veže pravo na obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, pravo na upotrebu strukovnog naziva postaje nesvrsishodno. Rok u članku 24. važećeg Zakona je u skladu sa odredbom članka 101. st 1. ZUP-a kojom je propisano da je službena osoba dužna u slučajevima neposrednog rješavanja na zahtjev stranke rješenje donijeti i dostaviti ga stranci bez odgode, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Ne prihvaća se dodavanje teksta: „u slučajevima kada je to moguće“ u važećem članku 42. stavku 1. alineja 1., s obzirom da se radi o izmjenama projekta (za koje je Komora, u provođenju stručnog nadzora, utvrdila da su potrebni), a koje nisu odlučujuće za izdavanje građevinske dozvole. |
10 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 38. | PRIMJEDBA HKA: Predlažemo brisanje članka 38., budući se zalažemo za zadržavanje postojećih imenika. | Nije prihvaćen | Ne postoji opravdanje da inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ostane i dalje regulirana profesija. |
11 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 37. | PRIMJEDBA HKA: Stavak (2) je neprihvatljiv: predlažemo da se započeti postupci nastave po zakonima koji su važili u trenutku pokretanja postupka. | Nije prihvaćen | Nema potrebe obzirom da se stupanjem na snagu ovoga zakona mijenjaju uvjeti za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditeljka radova. |
12 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 35. | PRIMJEDBA HKA: Predlažemo zadržavanje odnosno izmjenu postojećeg stavka 2.: Komora odgovara za svoje obveze svojom imovinom. Statutom Komore uređuje se odgovornost Komore za obveze. | Nije prihvaćen | Nije predmet Nacrta prijedloga zakona. |
13 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 25. | PRIMJEDBA HKA: Stavak 4. Predlažemo brisati drugi dio rečenice „..i kažnjava najstrožom stegovnom mjerom za lakše povrede“. Propisivanje kazne je u nadležnosti stegovnih tijela, a kazna je neprimjerena, jer se radi o stručnom usavršavanju i radi se o individualnom usvajanju, a ne o primjeni stručnih znanja. Nadalje, propisivanje vrste prekršaja i kazne Zakonom predstavlja narušavanje regulacije stegovnog postupanja i progona, koje je temeljno pravo Komore i uređuje se aktima koje donosi Komora. | Nije prihvaćen | U cilju poticanja inženjera na stručno usavršavanje potrebno je propisati kaznu koja je razmjerna željenom cijlu. |
14 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 13. | PRIMJEDBA HKA: Kao za članak 12. | Nije prihvaćen | Odgovor kao uz članak 12. |
15 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 12. | PRIMJEDBA HKA: Komore su dužne ustrojiti i voditi imenik inženjera gradilišta, a inženjeri gradilišta poslove vođenja gradilišta smiju obavljati i bez upisa u imenik (Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama ZoPiDPUiG), znači inženjeri, koji po prijedlogu Izmjene drugog zakona ispunjavaju uvjete za vođenje gradilišta ili vođenje radova, nisu obvezni biti upisani u navedene imenike. Postavlja se pitanje opravdanosti uvođenja navedenih imenika u javne ovlasti Komore. Pravo pitanje je što je s odgovornosti u izvršavaju stručnih poslova osobe koja je imenovana za inženjera gradilišta a koja nije upisana u imenik Komore i nad kojim Komora ne može provoditi dane joj ovlasti? | Nije prihvaćen | Odgovornost nije uvjetovana članstvom u Komori. Jednakost na tržištu rada se mora osigurati te stoga inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova, koji prema Nacrtu prijedloga zakona izaberu biti članovi Komore, ne dobivaju stručni naziv s dodatkom “ovlašteni”, što bi ukazivalo na pretpostavku da oni koji nisu upisani u Komoru nemaju pravo na obavljanje poslova. Inženjeri upisom u Komoru stječu ugled i čast članova Komore jer podliježu stegovnoj odgovornosti, stručnom usavršvanju i stručnoj kontroli, naravno, ako se ista provodi. Rad inženjera gradilišta i/ili voditelja radova na gradilištu kontrolira nadzorni inženjer,a ne Komora. |
16 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 11. | PRIMJEDBA HKA: Ovim stavkom se jasno navodi da se rješenjem o upisu u odgovarajući „imenik“ stječe pravo na pečat i iskaznicu. Kako su „imenici“ navedeni u okviru javih ovlasti Komore, a u stavku 1. ovog članka nije napravljena razlika, to znači da pečat i iskaznicu stječu i arhitekti krajobrazne struke, inženjeri gradilišta i voditelji radova. Pitanje je strukovnog naziva članova Komore upisanih u imenike arhitekata krajobrazne struke, inženjera gradilišta i voditelja radova po kojima se oni razlikuju od ostalih inženjera iste struke koji nisu upisani u navedene imenike, te je pitanje njihovih prava i obaveza koje proizlaze iz članstva u Komori. Evidentno je da MGIPU miješa udruge i komore. | Nije prihvaćen | Jednakost na tržištu rada se mora osigurati te stoga inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova, koji prema Nacrtu prijedloga zakona izaberu biti članovi Komore, ne dobivaju stručni naziv s dodatkom “ovlašteni”, što bi ukazivalo na pretpostavku da oni koji nisu upisani u Komoru nemaju pravo na obavljanje poslova. Inženjeri upisom u Komoru stječu ugled i čast članova Komore jer podliježu stegovnoj odgovornosti, stručnom usavršvanju i stručnoj kontroli, naravno, ako se ista provodi. U skladu s člankom 3. stavkom 2. Direktive 2005/36/EZ o stručnim kvalifikacijama, postoje udruge čiji su članovi regulirane profesije (kao i članovi Komore). |
17 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 6. | PRIMJEDBA HKA: Prijedlog i izbor članova Nadzornog odbora potrebno je detaljnije urediti iz razloga provedbe izbora. Članovi Nadzornog odbora nisu članovi drugih tijela Komore, znači nisu izabrani članovi Skupštine koja ih bira na prvoj, konstituirajućoj sjednici. Kandidati za članove nadzornog odbora moraju prihvatiti kandidaturu, znači potrebno je dobiti njihovu suglasnost prije kandidature, što znači da ih na izbornoj Skupštini može predložiti samo aktualni (stari) predsjednik Komore ili aktualni (stari) Upravni odbor Komore. Općeniti prijedlog da Nadzorni odbor predlažu članovi tijela Komore je neprovediv. Što ako npr. članovi tijela ne predlože Nadzorni odbor? Stoga predlažemo zadržati stavak 2. članka 14. važećeg Zakona. Po važećem Zakonu članove Upravnog i Nadzornog odbora skupštini predlaže predsjednik Komore i to predstavlja temeljno pravno načelo koje se primjenjuje u svim Komorama. Broj članova Nadzornog odbora uređuje se odredbama Statuta, kao što se uređuje i broj članova za Skupštinu i Upravni odbor, kako je to navedeno u prijedlogu izmjena ovog Zakona u članku 21. –Statut Komore. Nije potrebno Zakonom određivati broj članova tijela Komora. | Nije prihvaćen | Formulacijom da "članove Nadzornog odbora bira Skupština na prijedlog članova tijela Komore" obuhvaćena je mogućnost da članove Nadzornog odbora Skupštini predlaže predsjednik, odnosno Upravni odbor. |
18 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 5. | PRIMJEDBA HKA: Stavak 4. Potrebno je zadržati pravo radnih skupina da izrađuju „obvezujuća stručna mišljenja“ za pojedina područja za koja su radne skupine zadužene. Ovo pravo je neophodno zadržati i iz razloga prava Komore da donosi svoje akte kojih se članovi Komore moraju pridržavati. Radi se o temeljnom stručnom pravu komore. | Nije prihvaćen | Mišljenja nisu obvezujuća. |
19 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 4. | PRIMJEDBA HKA: Stavak 1. Dodati: «i druge akte određene ovim Zakonom ili Statutom Komore.» | Nije prihvaćen | Predložena formulacija je već navedena u predmenoj odredbi. |
20 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 3. | PRIMJEDBA HKA: Predlaže se zadržavanje postojećeg stavka (1). Zašto komore Statutom ne bi mogla utvrditi i druga tijela? | Nije prihvaćen | Nema drugih tijela. |
21 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 2. | PRIMJEDBA HKA: Stavak 1. Zakonom je navedeno da Komora čuva prava svojih članova. Ovim izmjenama se ukidaju pojedina prava utemeljena na postojećem Zakonu – status ovlaštenika za voditelje građenja i voditelje radova. Komora se protivi predloženim izmjenama Zakona u smislu ukidanja statusa ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova jer to predstavlja ukidanje prava navedenim članovima Komore, a istovremeno, ukidanjem obveznog članstva u Komori ukidaju se i obveze koje ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova moraju ispunjavati kao članovi pod nadzorom Komore te Komora nije u mogućnosti vršiti svoju ovlast da skrbi o tome da njeni članovi savjesno i u skladu sa zakonom i javnim interesima obavljanju svoje poslove. Nadalje, ukidanjem obveznog članstva u Komori za inženjere gradilišta i voditelje radova, kako je navedeno u slijedećem stavku ovog članka, a temeljem prava koja se navode u Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama ZoPIDPUiG, otvara se mogućnost obavljanja poslova vođenja gradilišta ili radova i drugim inženjerima koji nisu članovi Komore. Postavlja se pitanje opravdanosti ukidanja statusa „ovlaštenih voditelja građenja“ i „ovlaštenih voditelja radova“ za sve inženjere koji obavljaju navedene poslove te ustrojavanje „imenika“ u koje upis nije obvezan jer će navedene poslove moći izvršavati i osobe koje nisu upisane u „imenike“. Stavak 2. PRIMJEDBA HKA: Iz prijedloga izmjene stavka (2) je očito da je upis u Komoru obvezan samo za ovlaštene arhitekte i ovlaštene inženjere. Upis nije obvezan za inženjere gradilišta. Ako upis nije obvezan, odnosno ako članstvo u Komori nije obvezno za inženjere gradilišta, upitni su i uvjeti koje moraju ispuniti te prava i obaveze koje ostvaruju članstvom u Komori, odnosno, općenito je upitna svrha „imenika inženjera gradilišta“ uvedena u ustroj Komore kao institucije. | Nije prihvaćen | Jednakost na tržištu rada se mora osigurati te stoga inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova, koji prema Nacrtu prijedloga zakona izaberu biti članovi Komore, ne dobivaju stručni naziv s dodatkom “ovlašteni”, što bi ukazivalo na pretpostavku da oni koji nisu upisani u Komoru nemaju pravo na obavljanje poslova. Inženjeri upisom u Komoru stječu ugled i čast članova Komore jer podliježu stegovnoj odgovornosti, stručnom usavršvanju i stručnoj kontroli, naravno, ako se ista provodi. Tvrtka - izvođač mora biti odgovorna za poslove koje ugovara. Poslodavci su od 2015. godine vlastitu odgovornost nastojali prebaciti na inženjere (kada je riječ o izvođenju radova). Jasno je da bi prebacivanje odgovornosti za cijenu članstva u Komori (od cca 1800,00 kn godišnje) poslodavci rado platili te da su oni time posebno motivirani. Osnovni cilj Komore je da štiti interese svojih članova. Ako je Komori u interesu nametati obvezno članstvo, onda je ugrožen njezin cilj. |
22 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 16. | Komentar uz Članak 16. Zakona Predlaže se brisanje cijelog stavka i naslova iznad stavka „Tajništvo Komore“ Obrazloženje: Navedena izmjena predlaže se jer Tajništvo nije tijelo Komore, a temeljem čl. 15. Zakona predsjednik Komore odgovoran je za rad Komore te odlučuje o pravima i obvezama iz radnog odnosa. Stoga je način na koji će se organizirati operativni rad Komore uključivo i prava i obveze zaposlenika odnosno raspodjela njihovih radnih zadataka u nadležnosti predsjednika Komore. Stoga se ovom odredbom nepotrebno nameće postojanje organizacijskog oblika poslovanja i nužnost zapošljavanja na radnom mjestu glavnog tajnika. Također, Predsjednik Komore temeljem svoje nadležnosti upravlja operativnim radom Komore i odgovoran je za rad Komore pa tako i tajništva (davanje uputa, naloga i zaduženja zaposlenicima komore), odnosno organizacijski jedince Komore koja obavlja operativne poslove redovnog poslovanja Komore. Uslijed navedenog članak koji se predlaže brisati je suvišan, te bezrazložno nameće organizacijske oblike rada Komore i zapošljavanje na određenim poslovima. | Nije prihvaćen | Poslovanje Komora mora biti ujednačeno. |
23 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 14. | Komentar uz Članak 14., stavak 1. Zakona Predlaže se brisanje postavka 3. „- rad Tajništva Komore“ Obrazloženje: Navedena izmjena predlaže se s obzirom da Tajništvo nije tijelo Komore. Nadzorni odbor nadzire provođenje statuta Komore i drugih općih akata Komore i nadzire materijalno i financijsko poslovanje Komore i raspolaganje sredstvima Komore, čime se nadzire rad Komore u svim bitnim segmentima poslovanja. Uslijed navedenog, osim što Tajništvo nije tijelo Komore, odredbom koja se predlaže brisati nepotrebno se izdvaja samo jedan od organizacijskih segmenata Komore, čime se nužno postavlja pitanje da li je uslijed navedenog ograničen nadzor nad drugim organizacijskim segmentima. Nadalje, zaposlenici Komore za svoj rad odgovaraju predsjedniku Komore te se u slučaju zadržavanja ove odredbe nepotrebno otvara pitanje odgovornosti za rad zaposlenika Komore. Ujedno u praksi Nadzorni odbor ima 2 sjednice godišnje, a o radu Tajništva informira se putem izvješća o izvršenju programa rada za koji odgovora predsjednik Komore. | Nije prihvaćen | Komentar je dan uz krivi članak, a u biti se odnosi na izmjenu članka 14. važećeg Zakona. Tajništvo vodi redovito i tekuće poslovanje Komore, obavlja stručne, administrativne i pravne poslove te u tom smislu je jasno da Nadzorni odbor kontrolira rad Tajništva Komore. |
24 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 38. | Primjedbe uz Članak 38. - nastavno na već ranije dane napomene, potrebno je definirati svrhu i ostale uvjete ustrojavanja imenika inženjera gradilišta i voditelja radova | Nije prihvaćen | Izmjenom članka 26. stavka 1. važećeg Zakona uređena su prava koja stječu svi članovi Komore. Inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova upisom u Komoru stječu ugled i čast članova Komore jer podliježu stegovnoj odgovornosti, stručnom usavršvanju i stručnoj kontroli, naravno, ako se ista provodi. |
25 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 20. | Primjedba uz Članak 20. - prema izmjenama u ovom članku, jedino je za članove komora potrebno voditi evidenciju stručnog osposobljavanja. Ostaje otvoreno pitanje provedbe stručnog osposobljavanja, vođenja evidencije i kaznenih odredaba za inženjere gradilišta i voditelje radova, a s obzirom da su i oni, sukladno članku 58., stavak 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, obveznici stručnog usavršavanja. | Nije prihvaćen | Jasno je da se sve profesionalne osobe u prostornom uređenju i gradnji moraju stručno usavršavati zbog sve složenije situacije, stalnog tehnološkog napretka u graditeljstvu i tehnici te stalnog razvoja nacionalnih i međunarodnih pravnih normi. Njihova odgovornost nije uvjetovana članstvom u Komori, međutim, stegovnoj odgovornosti, obveznom stručnom usavršavanju i stručnoj kontroli podliježu samo članovi Komre. |
26 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 13. | Primjedba uz Članak 13. - nejasna svrha osnivanja ovog imenika s obzirom na obveze Komore, kao i na prava i obveze osoba upisanih u iste. Predlaže se da upisani u ovaj imenik istovremeno postaju članovi Komore sa svim pravima i obvezama koje ono nosi. Time bi se izbjegle nejasnoće o postojanju istoznačne „evidencije“: imenika ovlaštenih inženjera i imenika voditelja radova s potpuno različitim zakonom određenim svrhama. Ovime bi se ujedno omogućilo osobama, koje to žele, članstvo u komori sa svim pravima i obvezama koje ono nosi (naravno uz uvijete koje kao voditelji radova moraju ispuniti sukladno Zakonu). | Nije prihvaćen | Inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova, koji prema Nacrtu prijedloga zakona izaberu biti članovi Komore, ne dobivaju stručni naziv s dodatkom “ovlašteni”, što bi ukazivalo na pretpostavku da oni koji nisu upisani u Komoru nemaju pravo na obavljanje poslova. Inženjeri upisom u Komoru stječu ugled i čast članova Komore jer podliježu stegovnoj odgovornosti, stručnom usavršvanju i stručnoj kontroli, naravno, ako se ista provodi. Slobodan izbor inženjera za upis u Komoru ne može naštetiti ugledu i časti Komore. |
27 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 12. | Primjedba uz Članak 12. - nejasna svrha osnivanja ovog imenika s obzirom na obveze Komore, kao i na prava i obveze osoba upisanih u iste. Predlaže se da upisani u ovaj imenik istovremeno postaju članovi Komore sa svim pravima i obvezama koje ono nosi. Time bi se izbjegle nejasnoće o postojanju istoznačne „evidencije“: imenika ovlaštenih inženjera i imenika inženjera gradilišta s potpuno različitim zakonom određenim svrhama. Ovime bi se ujedno omogućilo osobama, koje to žele, članstvo u komori sa svim pravima i obvezama koje ono nosi (naravno uz uvijete koje kao inženjeri gradilišta moraju ispuniti sukladno Zakonu). | Nije prihvaćen | Inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova, koji prema Nacrtu prijedloga zakona izaberu biti članovi Komore, ne dobivaju stručni naziv s dodatkom “ovlašteni” jer bi to ukazivalo na pretpostavku da oni koji nisu upisani u Komoru nemaju pravo na obavljanje poslova. Inženjeri upisom u Komoru stječu ugled i čast članova Komore jer podliježu stegovnoj odgovornosti, stručnom usavršvanju i stručnoj kontroli, naravno, ako se ista provodi. |
28 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 11. | Primjedba uz Članak 11., stavak 1. - više se ne navodi da se rješenjem o upisu u odgovarajući imenik komore stječe pravo uporabe strukovnog naziva, dok se istovremeno u stavku 2. istog članka navodi da se upisom u imenik stječe strukovni naziv, a i naslov iznad članka glasi „strukovni naziv“. Predlaže se da se u navedeni stavak, uz pravo uporabe pečata (i eventualno iskaznice), navede i pravo uporabe strukovnog naziva - razmotriti potrebu izdavanja iskaznice s obzirom na dosadašnju praksu potrebe za istom | Nije prihvaćen | Jednakost na tržištu rada se mora osigurati te stoga inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova, koji prema Nacrtu prijedloga zakona izaberu biti članovi Komore, ne dobivaju stručni naziv s dodatkom “ovlašteni”, što bi ukazivalo na pretpostavku da oni koji nisu upisani u Komoru nemaju pravo na obavljanje poslova. Pečat i iskaznica su obilježja koja ionako, općenito zastarjevaju. Danas niti projektantima sa elektroničkim potpisom ne treba pečat, a inženjerima gradilišta u praksi nije trebao ni do sada. |
29 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 10. | Primjedba uz Članak 10., stavak 1., podstavak 3. - uvođenjem „imenika inženjera gradilišta“ i „imenika voditelja radova“ potrebno je pretpostaviti te Zakonom jednoznačno odrediti da upisom u ove imenike upisane osobe stječu sva prava i obveze članstva Komore. U suprotnom isti nemaju nikakvog opravdanja i predstavljaju nedosljednost u odnosi na isti naziv „evidencije“ za osobe koje se obvezno upisuju u Komoru, odnosno Imenik ovlaštenih inženjera. - ovome u prilog govori i članak 11. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje kojim se mijenja članak 26., a kojim se u stavku 1. navodi da se članstvo u Komori stječe „rješenjem o upisu u odgovarajući imenik članova odgovarajuće komore“ Primjedba uz Članak 10., stavak 1., podstavak 6. - nejasno je o kakvim odobrenjima se radi s obzirom da je za rad, prema članku 13. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje potrebno samo „izvijestiti odgovarajuću Komoru“. Prijedlog je da se umjesto „evidencije odobrenja“ vodi „evidencija zaprimljenih izjava o ….“. Prema istom Prijedlogu Zakona, jedino što Komora provodi prilikom ove izjave je postupak provjere inozemne stručne kvalifikacije. Primjedba uz Članak 10., stavak 1., podstavak 13. - razmotriti svrhu izdavanja (a posljedično time i oduzimanja) iskaznice članova Komore | Nije prihvaćen | S obzirom da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, ne postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. Iz zakonskih odredbi je jasno da su kriteriji za obavljanje poslova inženjera gradilštra i/ili voditelja radova dani alternativno, odnosno upis u Komoru nije jedini način na koji se stječe pravo na obavljaje poslova. Jednakost na tržištu rada se mora osigurati te stoga inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova, koji prema Nacrtu prijedloga zakona izaberu biti članovi Komore, ne dobivaju stručni naziv s dodatkom “ovlašteni”, što bi ukazivalo na pretpostavku da oni koji nisu upisani u Komoru nemaju pravo na obavljanje poslova. Inženjeri upisom u Komoru stječu ugled i čast članova Komore jer podliježu stegovnoj odgovornosti, stručnom usavršvanju i stručnoj kontroli, naravno, ako se ista provodi. Pečat i iskaznica su obilježja koja ionako, općenito zastarjevaju. Danas niti projektantima sa elektroničkim potpisom ne treba pečat, a inženjerima gradilišta u praksi nije trebao ni do sada. |
30 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 6. | Primjedba uz Članak 6. Izmjenom stavka 2., članka 14. navedeno je da predsjednika i dva člana Nadzornog odbora bira Skupština na prijedlog članova tijela Komore. S obzirom da je ovom izmjenom omogućeno da tijelo koje bira može istovremeno biti i tijelo koje predlaže (Skupština), prijedlog je da se odredi Upravni odbor kao tijelo čiji članovi daju prijedlog na biranje. | Nije prihvaćen | Formulacijom da "članove Nadzornog odbora bira Skupština na prijedlog članova tijela Komore" obuhvaćena je mogućnost da članove Nadzornog odbora Skupštini predlaže Upravni odbor. |
31 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU IPROSTORNOM UREĐENJU | Općenito: Osnovna primjedba odnosi se na potrebu ponovnog uvrštenja voditelja građenja i voditelja radova (odnosno inženjera gradilišta i voditelja radova) u Zakon, kao osoba koje se obvezno udružuju u Komore upisom u odgovarajuće u imenike. Sukladno navedenom, tekst prijedloga Zakona potrebno je uskladiti te dodatnim člancima obuhvatiti iste. Naglašavamo da je pogrešna pretpostavka o velikom broju osoba koje obavljaju isključivo poslove vođenja građenja/radova. Stvarni podatak je da je većina osoba koje obavljaju poslove vođenja građenja/radova istovremeno upisana i u imenik ovlaštenih inženjera, kao i da članarina ne ovisi o broju imenika u koje je ovlaštena osoba upisana. Tek oko 20% voditelja građenja/radova je upisano samo u imenike ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova. Samim time i „ušteda“ na članarinama dobiva sasvim druge vrijednosti. Dodatno je potrebno napomenuti i da kroz članstvo u Komori ovlaštene osobe imaju i brojne prednosti u financijskom smislu. Prvenstveno je tu osnovno osiguranje od profesionalne odgovornosti koje je znatno povoljnije nego ugovaranje pojedinačnih osiguranja. Ne smije se zanemariti niti činjenica pristupu normi kao značajnog izdatka, kako ovlaštenih osoba tako i tvrtki. Ukoliko ipak dođe do provedbe prijedloga kako voditelji građenja i voditelji radova, (odnosno inženjeri gradilišta i voditelji radova) nisu u obvezi upisivati se u odgovarajuće imenike Komore, potrebno je naglasiti da je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona u smislu dobrovoljnog upisa u imenik inženjera gradilišta i imenik voditelja radova nejasan je u svojoj provedbi, s obzirom da se nigdje ne navode prava i obveze tako upisanih osoba u odnosu na one koje se obavezno upisuju u Komoru. Rješenje bi bilo da oni upisani u navedene imenike ujedno su i članovi komore sa svim pravima i obvezama koje ono nosi. Jer koja je onda uopće svrha tih Imenika? Ovome u prilog govori i slijedeće: u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, članak 3. kojim se mijenja članak 24., kao i članak 4. kojim se mijenja članak 25., navodi se da poslove inženjera gradilišta i voditelja radova mogu obavljati osobe koje ispunjavaju navedene uvjete te osobe upisane u odgovarajući imenik Komore. Uz pretpostavku da upisani u imenike Komore time ujedno i postaju članovi Komore sa svim pravima i obvezama koje ono nosi, dovodimo se u situaciju da član kojem je npr. izrečena stegovna mjera privremenog oduzimanja prava na obavljanje poslova, te iste poslove može i dalje obavljati sukladno uvjetima iz Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. | Nije prihvaćen | Jednakost na tržištu rada se mora osigurati te stoga inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova, koji prema Nacrtu prijedloga zakona izaberu biti članovi Komore, ne dobivaju stručni naziv s dodatkom “ovlašteni”, što bi ukazivalo na pretpostavku da oni koji nisu upisani u Komoru nemaju pravo na obavljanje poslova. Ostala prava se i dalje zakonski uređuju. Nadalje, inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova upisom u Komoru stječu ugled i čast članova Komore jer podliježu stegovnoj odgovornosti, stručnom usavršvanju i stručnoj kontroli, naravno, ako se ista provodi. |
32 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 30. | Protivimo se ukidanju dužnosti osiguranja od profesionalne odgovornosti za ovlaštenog voditelja građenja i ovlaštenog voditelja radova odnosno inženjera gradilišta. Inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) je profesija iz sigurnosnog sektora (čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe). | Nije prihvaćen | S obzirom da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, ne može se govoriti o profesionalnoj odgovornosti te profesije niti o tome da je to profesija u sigurnosnom sektoru niti postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. |
33 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 25. | Tko kontrolira inženjera gradilišta i voditelja radova ako se neće stručno usavršavati a nije član Komore? | Nije prihvaćen | Odgovornost za praćenje razvoja nacionalnih i međunarodnih pravnih normi nije uvjetovana članstvom u Komori. |
34 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 21. | Protivimo se brisanju načela na kojima počiva stručno usavršavanje, kao i osnovnih odredaba po kojima se provodi stručno usavršavanje. Stručno usavršavanje osoba koje rade na gradilištima kao i projektanata i nadzornih inženjera je iznimno bitno za unapređivanje graditeljske struke. Dok je stručno usavršavanje bilo neobvezatno i bez ikakvih reperkusija na osobe koje bi se trebale stručno usavršavati , dogodio se pad polaznika stručnih usavršavanja i to u većem obimu. Sad se vraća obvezatno stručno usavršavanje i daju mu se obilježja lakšeg stegovnog djela za članove Komore. Inženjeri gradilišta i voditelji radova koji bi trebali ove projekte provoditi na djelu se ne kontroliraju u vezi stručnog usavršavanja, a direktno rade s materijalima i trebaju znati čitati projekte! Ovo je još jedan argument odustajanja od neobvezatnog članstva u Komori za inženjere gradilišta i voditelje radova. | Nije prihvaćen | Stručno usavršavanje će se pobliže urediti pravilnikom. Sve profesionalne osobe u prostornom uređenju i gradnji moraju se stručno usavršavati zbog sve složenije situacije, stalnog tehnološkog napretka u graditeljstvu i tehnici te stalnog razvoja nacionalnih i međunarodnih pravnih normi. Njihova odgovornost nije uvjetovana članstvom u Komori, međutim, stegovnoj odgovornosti, obveznom stručnom usavršavanju i stručnoj kontroli podliježu samo članovi Komre. |
35 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 20. | Protivimo se brisanju načela na kojima počiva stručno usavršavanje, kao i osnovnih odredaba po kojima se provodi stručno usavršavanje. Stručno usavršavanje osoba koje rade na gradilištima kao i projektanata i nadzornih inženjera je iznimno bitno za unapređivanje graditeljske struke. Dok je stručno usavršavanje bilo neobvezatno i bez ikakvih reperkusija na osobe koje bi se trebale stručno usavršavati , dogodio se pad polaznika stručnih usavršavanja i to u većem obimu. Sad se vraća obvezatno stručno usavršavanje i daju mu se obilježja lakšeg stegovnog djela za članove Komore. Inženjeri gradilišta i voditelji radova koji bi trebali ove projekte provoditi na djelu se ne kontroliraju u vezi stručnog usavršavanja, a direktno rade s materijalima i trebaju znati čitati projekte! Ovo je još jedan argument odustajanja od neobvezatnog članstva u Komori za inženjere gradilišta i voditelje radova. | Nije prihvaćen | Stručno usavršavanje će se pobliže urediti pravilnikom. Kao i do sada, provjeru ispunjavanja uvjeta za izvođače i odgovorne osobe koje vode građenje u obavljanju poslova i djelatnosti građenja na gradilištu provjerava nadzorni inženjer, dok pri zapošljavanju inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, kao i u svakom drugom postupku odabira kandidata za pojedino radno mjesto, kontrolu provodi poslodavac. |
36 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 13. | U prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (članak 24 i članak 25) se govori o uvjetima koje mora ispunjavati fizička osoba da bi bila imenovana inženjerom gradilišta i voditeljem radova. Postavlja se opravdano pitanje provjere na gradilištima da li su osobe koje rade na gradilištu zbilja ovlaštene? Tko radi tu provjeru? Nadzorni inženjeri, invenstitor? U dosadašnjem sustavu ovo je bilo vrlo jednostavno, uvidom u javno objavljeni imenik. Predlažemo odustajanje od neobvezatnog članstva u komori za inženjere gradilišta i voditelje radova. | Nije prihvaćen | Kao i do sada, provjeru ispunjavanja uvjeta za izvođače i odgovorne osobe koje vode građenje u obavljanju poslova i djelatnosti građenja na gradilištu provjerava nadzorni inženjer. Kontrola ispunjavanja uvjeta za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova svodi se na kontrolu dva do tri dokumenta koje poslodavac razmatra u svakom postupku odabira kandidata za pojedino radno mjesto (dakle, poslodavac i do sada nije gledao samo rješenje o upisu u Komoru). |
37 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 12. | U prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (članak 24 i članak 25) se govori o uvjetima koje mora ispunjavati fizička osoba da bi bila imenovana inženjerom gradilišta i voditeljem radova. Postavlja se opravdano pitanje provjere na gradilištima da li su osobe koje rade na gradilištu zbilja ovlaštene? Tko radi tu provjeru? Nadzorni inženjeri, invenstitor? U dosadašnjem sustavu ovo je bilo vrlo jednostavno, uvidom u javno objavljeni imenik. Predlažemo odustajanje od neobvezatnog članstva u komori za inženjere gradilišta i voditelje radova. | Nije prihvaćen | Kao i do sada, provjeru ispunjavanja uvjeta za izvođače i odgovorne osobe koje vode građenje u obavljanju poslova i djelatnosti građenja na gradilištu provjerava nadzorni inženjer. |
38 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 11. | U članku 26. stavku 2. protivimo se brisanju odredaba o Imeniku ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova, samo treba preimenovati npr. u Imenik ovlaštenih inženjera gradilišta. HKIE smatra da i u slučaju neobvezatnog članstva u Komori za inženjere gradilišta i voditelje radova treba jasno razlučiti tko je član Komore a tko nije. Iz tog razloga predlažemo da ovaj stavak glasi: „Upisom u imenik ovlaštenih arhitekata i inženjera stječe se strukovni naziv: ovlašteni arhitekt, ovlašteni arhitekt urbanist, ovlašteni inženjer građevinarstva, ovlašteni inženjer strojarstva, ovlašteni inženjer elektrotehnike, ovlašteni inženjer gradilišta, ovlašteni voditelj radova.“ | Nije prihvaćen | S obzirom da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, ne postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. Iz zakonskih odredbi je jasno da su kriteriji za obavljanje poslova inženjera gradilštra i/ili voditelja radova dani alternativno, odnosno upis u Komoru nije jedini način na koji se stječe pravo na obavljaje poslova. Jednakost na tržištu rada se mora osigurati te stoga inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova, koji prema Nacrtu prijedloga zakona izaberu biti članovi Komore, ne dobivaju stručni naziv s dodatkom “ovlašteni”, što bi ukazivalo na pretpostavku da oni koji nisu upisani u Komoru nemaju pravo na obavljanje poslova. |
39 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 6. | Predlažemo sljedeću formulaciju: Nadzorni odbor ima predsjednika i dva člana koje bira Skupština na prijedlog članova tijela Komore. Postupak izbora Nadzornog odbora se pobliže određuje u Pravilniku o izborima Komore. | Nije prihvaćen | Rad Komora trebalo bi ujednačavati. |
40 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 2. | HKIE se protivi neobvezatnom članstvu inženjera gradilišta i voditelja radova te smatramo da u članku 2. stavku 2. Zakona trebaju ostati „ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova“, ili „ovlašteni inženjeri gradilišta i ovlašteni voditelji radova“. U ovoj situaciji imali bi dvije grupe osoba s jednakim kvalifikacijama i s jednakim opsegom radova koje smiju raditi. Također, upisom u Komoru ovaj član mora biti jasno odvojen od osobe koja nije član Komore i treba mu dati odgovarajući naziv što ovdje nije slučaj. Odgovornost inženjera gradilišta i voditelja radova je velika. Njihov stručni rad i stručno usavršavanje , po ovom prijedlogu, više nitko neće nadzirati. Niti jedna Komora ne može vršiti nadzor nad radom osoba koja nije član Komore. Dosadašnja rješenja su se pokazala dobra, te uz manje izmjene i dopune bi trebalo zadržati. Kako je ova izmjena sadržana u većem broju članaka u prijedlogu Zakona, ovdje se daje generalni stav HKIE koji se odnosi i na sve ostale članke. HKIE predlaže izmjenu članka 2. stavka 2. ovoga Zakona na sljedeći način: „U Komoru se obavezno udružuju ovlašteni arhitekti, ovlašteni arhitekti urbanisti, ovlašteni inženjeri, ovlašteni inženjeri gradilišta i ovlašteni voditelji radova koji u svojstvu ovlaštene osobe obavljaju stručne poslove prostornog uređenja, poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja i vođenja građenja radi zastupanja i usklađivanja zajedničkih interesa, zaštite javnog interesa i zaštite interesa trećih osoba.“ | Nije prihvaćen | Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova ne obavlja poslove profesionalno i ekonomski neovisno te stoga ne može preuzeti odgovornost za ispunjenje ugovora prema investitoru. Obzirom da je (kao i svi drugi zaposlenici izvođača) odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, ne postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. Jednakost na tržištu rada se mora osigurati te stoga inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova, koji prema Nacrtu prijedloga zakona izaberu biti članovi Komore, ne dobivaju stručni naziv s dodatkom “ovlašteni”, što bi ukazivalo na pretpostavku da oni koji nisu upisani u Komoru nemaju pravo na obavljanje poslova. Inženjeri upisom u Komoru stječu ugled i čast članova Komore jer podliježu stegovnoj odgovornosti, stručnom usavršvanju i stručnoj kontroli, naravno, ako se ista provodi. Rad inženjera gradilišta i/ili voditelja radova na gradilištu kontrolira nadzorni inženjer,a ne Komora. |
41 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU IPROSTORNOM UREĐENJU | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike protivi se brisanju odredaba kojima su propisana prava i obveze ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova iz Zakona. Naglašavamo da se radi o reguliranim profesijama iz sigurnosnog sektora koje su navedene u Popisu reguliranih profesija. | Nije prihvaćen | Inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, prema zakonu kojim se uređuje gradnja, nije sudionik u gradnji jer ne obavlja te poslove profesionalno i ekonomski neovisno (npr. ne kupuje građevni materijal i nije potpisnik ugovora o građenju). Stoga ne može preuzeti odgovornost za ispunjenje ugovora, za koji je (kao i svi drugi zaposlenici izvođača) odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru. Profesionalno osiguranje mu nije potrebno te se u tom kontekstu ne može govoriti o profesiji iz sigurnosnog sektora niti potrebi da ta profesija ostane regulirana profesija. |
42 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 26. | (1) Za teže povrede dužnosti i ugleda arhitekata, odnosno inženjera može se članu Komore te stranoj ovlaštenoj osobi upisanoj u evidenciju Komore statutom Komore odrediti stegovna mjera: - novčana kazna u iznosu od 10% do 30% vrijednosti Projekta - zabrana obavljanja poslova u trajanju od jednog mjeseca do pet godina | Nije prihvaćen | Kazne moraju biti ujednačeno propisane i razmjerne. |
43 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 10. | U članku 23. protivim se brisanju odredaba o ovlaštenim voditeljima građenja i ovlaštenim voditeljima radova, kao i brisanju evidencija za strane ovlaštene osobe koje obavljaju navedene poslove. | Nije prihvaćen | S obzirom da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, ne postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. |
44 | ALEN RENDULIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 2. | U članku 2. stavku 2. Zakona trebaju ostati ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova! Komora MORA štititi i kontrolirati interes STRUKE, a naravno i građana bez obzira na politička stanja na razini države i vlade. GRADIMO za životni vijek od barem 50 godina, a trebali bismo težiti 100 godišnjoj kvaliteti i povjerenju u STRUKU! SVAKI POJEDINAC uključen u proces, u Projekt izgradnje ( a to znači ne samo na gradilištu zidati ciglom , već od začetka projekta, tj.začetne ideje, pa projektiranja, gradnje, i održavanja koje traje i do 50 godina) MORA imati ODGOVORNOST, a to znači da može biti sankcinoran i kažnjen za nestručan rad. | Nije prihvaćen | Prema Zakonu o gradnji, za ispunjenje ugovora o građenju odgovoran je izvođač, slijedom čega je izvođač odgovoran za izvođenje radova na gradilištu. Poslodavci su od 2015. godine vlastitu odgovornost nastojali prebaciti na inženjere (kada je riječ o izvođenju radova). Jasno je da bi prebacivanje odgovornosti za cijenu članstva u Komori (od cca 1800,00 kn godišnje) poslodavci rado platili te da su oni time posebno motivirani. Osnovni cilj Komore je da štiti interese svojih članova. Ako je Komori u interesu nametati obvezno članstvo, onda je ugrožen njezin cilj. |
45 | DANKA GRBAC NIKOLAC | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 10. | Predlažem izmjenu članka na način da se u stavku 2., podstavku 2. razdvoji imenik krajobraznih arhitekata na imenik krajobraznih arhitekata koji obavljaju stručne poslove prostornog uređenja i imenik krajobraznih arhitekata koji obavljaju stručne poslove projektiranja. OBRAZLOŽENJE: Kako bi se osiguralo provođenje članka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (NN 39/2019) kojim se u članak 6. ., stavak 1., podstavak 9. i 14. Zakona o prostornom uređenju dodaje kao cilj prostornog uređenja ''razvoj zelene infrastrukture'', potrebno je osigurati obvezno sudjelovanje krajobraznog arhitekta u poslovima prostornog uređenja, odnosno u izradi prostornih i urbanističkih planova. Za potrebe sudjelovanja krajobraznih arhitekata u poslovima prostornog uređenja, potrebno je voditi imenik krajobraznih arhitekata koji obavljaju stručne poslove prostornog uređenja. Isto je potrebno i kako bi se osigurala primjena Zakona o potvrđivanju konvencije o europskim krajobrazima (NN 12/02). | Nije prihvaćen | Uspostavljanje i vođenje imenika krajobraznih arhitekata nikada nije bilo uređeno zakonom. Profesija krajobraznih arhitekata nikada nije bila regulirana profesija. S obzirom da krajobrazni arhitekti nemaju (i nikada nisu imali) ovlasti u obavljanju stručnih poslova prostornog uređenja, a projekte koje izurađuju nisu projekti u smislu zakona kojim se uređuje prostorno uređenje i zakona kojim se uređuje gradnja, krajobrazni arhitekti mogu nastaviti obavljati poslove koje su i do sada obavljali i za to im nije potrebno ovlaštenje za obavljanje poslova projektiranja, odnosno stručnih poslova prostornog uređenja. |
46 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 33. | Protivimo se brisanju stavka 2. i 3. članka 57. jer je to u cijelosti neutemeljeno. Stavak 2. je barem prebačen u članak 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ali solidarna odgovornost izvođača i njegovih zaposlenika je potpuno brisana iz ovog Zakona i nije ugrađena u Zakon o poslovima slijedeći prethodno navedenu praksu. Odredbom članka 54. Zakona o gradnji propisane su dužnosti izvođača. Prema članku 55. stavak 1. istog Zakona Izvođač imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi građenje, odnosno pojedine radove. Dugi niz godina u toj odredbi je stajalo da je Inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova odgovoran za provedbu obveza iz članka 54. ovoga Zakona. Izmjenama Zakona o gradnji NN 39/2019. propisano je da inženjer gradilišta za obveze iz članka 54. odgovara izvođaču, međutim to ga ipak ne izuzima od odgovornosti po drugim posebnim zakonima. Nadalje na temelju članka 54. stavka 4. Zakona o gradnji ministar graditeljstva donio je Pravilnik o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine („Narodne novine“, broj 43/2014). Prema članku 6. toga Pravilnika istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja iz članaka 2., 3., 4. i 5. ovoga Pravilnika potvrđuje inženjer gradilišta odnosno glavni inženjer gradilišta potpisom pisane izjave izvođača odnosno glavnog izvođača. Glavni inženjer gradilišta supotpisuje i sve izjave izvođača koji su sudjelovali u građenju. Smatramo da brisanjem stavka 3. članka 57. ostaje jedna opasna pravna praznina i svu odgovornost prebacuje na inženjera gradilišta/ovlaštenog voditelja građenja. | Nije prihvaćen | Inženjer gradilišta i/ili voditelj tradova nije potpisnik ugovora o građenju te stoga ne može preuzeti odgovornost za ispunjenje ugovora. Tvrtka - izvođač mora biti odgovorna za poslove koje ugovara. Poslodavci su od 2015. godine vlastitu odgovornost nastojali prebaciti na inženjere (kada je riječ o izvođenju radova). Jasno je da bi prebacivanje odgovornosti za cijenu članstva u Komori (od cca 1800,00 kn godišnje) poslodavci rado platili te da su oni time posebno motivirani. Osnovni cilj Komore je da štiti interese svojih članova. Ako je Komori u interesu nametati obvezno članstvo, onda je ugrožen njezin cilj. |
47 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Uz članke od 29. do 32. | Vezano uz članak 31. i 32. Prijedloga zakona protivimo se ukidanju obveze da Komora ugovara osnovno osiguranje od profesionalne odgovornosti za ovlaštene voditelje građenja (inženjere gradilišta) koji su njezini članovi. Individualno ugovaranje police osiguranja od profesionalne odgovornosti će biti višestruko skuplje nego članarina koju danas plaćaju Komori i koja uključuje policu osiguranja od profesionalne odgovornosti (u iznosu članarine osiguranje iznosi cca 200-300 kn po članu, prosječno 250 kn). Nastavno se daje izračun za 5500 ovlaštenih voditelja građenja/radova članova četiri inženjerske Komore: Sada: 5500 x prosjek 250,00 kn = 1.375.000,00 kn Ukidanjem članstva: 5500 x cca 2.500,00 kn = 13.750.000,00 kn Primjer: Individualno ugovaranje police osiguranja od profesionalne odgovornosti će biti višestruko skuplje nego članarina koju danas plaćaju Komori i koja uključuje policu osiguranja od profesionalne odgovornosti (u iznosu članarine osiguranje iznosi cca 200-300 kn po članu, prosječno 250 kn). Nastavno se daje izračun za 5500 ovlaštenih voditelja građenja/radova: Sada: 5500 x prosjek 250,00 kn = 1.375.000,00 kn Ukidanjem članstva: 5500 x cca 2.500,00 kn = 13.750.000,00 kn | Nije prihvaćen | Inženjer gradilišta i/ili voditelj tradova nije potpisnik ugovora o građenju te stoga ne može preuzeti odgovornost za ispunjenje ugovora. Slijedom navedenog, ne postoji potreba za profesinalnim osiguranjem i nema potrebe da se ta profesija i dalje uređuje kao regulirana profesija. |
48 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 21. | U članku 39. i 40. protivimo se brisanju načela na kojima počiva stručno usavršavanje, kao i osnovnih odredaba po kojima se provodi stručno usavršavanje. | Nije prihvaćen | Stručno usavršavanje će se pobliže urediti pravilnikom. |
49 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 30. | Protivimo se ukidanju dužnosti osiguranja od profesionalne odgovornosti za ovlaštenog voditelja građenja i ovlaštenog voditelja radova odnosno inženjera gradilišta. Inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) je profesija iz sigurnosnog sektora (čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe) što je detaljno obrazloženo u točki 3. ovog dopisa. Na temelju članka 23. točke 1. Direktive 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. države članice mogu osigurati da pružatelji čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe, ili rizik za financijsku sigurnost primatelja, zaključe osiguranje profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti, ili da predvide jamstvo ili slično rješenje koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na njihovu svrhu. Stavkom 2. istog članka propisano je da ako pružatelj ima poslovni nastan na njihovom državnom području, države članice ne mogu zahtijevati osiguranje ili jamstvo profesionalne odgovornosti ako je u drugoj državi članici u kojoj već ima poslovni nastan pružatelj već pokriven jamstvom koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na namjenu ili pokriće koje se osigurava u smislu osiguranog rizika, osigurane svote ili gornje granice jamstva i mogućeg isključenja iz pokrića. U slučaju djelomične jednakovrijednosti države članice mogu zatražiti dodatna jamstva za pokriće nepokrivenih aspekata. Navedene odredbe Direktive primijenjene su u članku 54. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/2015, 114/2018) i u odgovarajućim odredbama Poglavlja VIII. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. U nastavku ukazujemo na relevantne odredbe Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13 i 20/17) iz kojih proizlazi visoki stupanj odgovornosti za inženjera gradilišta (ovlaštenog voditelja građenja). Odredbom članka 54. Zakona o gradnji propisane su dužnosti izvođača. Prema članku 55. stavak 1. istog Zakona Izvođač imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe koja vodi građenje, odnosno pojedine radove. Dugi niz godina u toj odredbi je stajalo da je Inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova odgovoran za provedbu obveza iz članka 54. ovoga Zakona. Izmjenama Zakona o gradnji NN 39/2019. propisano je da inženjer gradilišta za obveze iz članka 54. odgovara izvođaču, međutim to ga ipak ne izuzima od odgovornosti po drugim posebnim zakonima. Nadalje na temelju članka 54. stavka 4. Zakona o gradnji ministar graditeljstva donio je Pravilnik o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine („Narodne novine“, broj 43/2014). Prema članku 6. toga Pravilnika istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja iz članaka 2., 3., 4. i 5. ovoga Pravilnika potvrđuje inženjer gradilišta odnosno glavni inženjer gradilišta potpisom pisane izjave izvođača odnosno glavnog izvođača. Glavni inženjer gradilišta supotpisuje i sve izjave izvođača koji su sudjelovali u građenju. Slijedom navedenog, polica osiguranja od profesionalne odgovornosti koje članovi Komore ovlašteni voditelji građenja/radova dobiju u okviru članarine koju plaćaju, od iznimne je važnosti za pripadnike te profesije. Navedeno osiguranje u interesu je svih sudionika u postupku gradnje, ali i izvođača pravne osobe u kojoj je inženjer zaposlen, jer će u slučaju profesionalnog propusta inženjera gradilišta poslodavac koji je naknadio štetu trećima moći regresno se naplatiti iz police svog inženjera. Istovremeno inženjeri gradilišta (ovlašteni voditelji građenja/radova) mogu taj iznimno odgovoran posao raditi uz punu pažnju, odgovornost i profesionalnu etiku, ali neopterećeni da će im eventualni nenamjeran propust ugroziti vlastitu egzistenciju i egzistenciju njihovih obitelji. U slučaju prestanka članstva u Komori za ovlaštene voditelje građenja/radova police osiguranja od profesionalne odgovornosti će biti višestruko skuplje kada to budu ugovarali individualno, ili ju plaća poslodavac, a navedeni iznos bit će veći od godišnje članarine Komori što predstavlja novo financijsko opterećenje uz već ranije uvedenu obvezu osiguranja pravnih osoba za štetu koju bi mogli učiniti investitoru i trećima (koje smo naveli u točki 1. ovog dopisa). Osim toga ukazujemo na nedosljednost predlagatelja ovog Zakona koji za ovlaštene voditelje građenja/radova ukida obvezu osiguranja od profesionalne odgovornosti a istovremeno u Zakonu o gradnji je propisao obvezu osiguranja od profesionalne odgovornosti za fizičku osobu koja ima ovlaštenje za energetsko certificiranje. | Nije prihvaćen | S obzirom da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, ne može se govoriti o profesionalnoj odgovornosti te profesije niti o tome da je to profesija u sigurnosnom sektoru niti postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. Energetski certifikator nije predmet Nacrta prijdloga zakona. |
50 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Uz članak 21. | U članku 39. i 40. protivimo se brisanju načela na kojima počiva stručno usavršavanje, kao i osnovnih odredaba po kojima se provodi stručno usavršavanje. | Nije prihvaćen | Stručno usavršavanje će se pobliže urediti pravilnikom. |
51 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 20. | U članku 39. i 40. protivimo se brisanju načela na kojima počiva stručno usavršavanje, kao i osnovnih odredaba po kojima se provodi stručno usavršavanje. | Nije prihvaćen | Stručno usavršavanje će se pobliže urediti pravilnikom. |
52 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 18. | U članku 35. predlažemo u svim stavcima dodati „ovlašteni voditelj građenja“, „ovlašteni voditelj radova“. Iz formulacija ovog Prijedloga zakona proizlazi da osobe koje se dobrovoljno upišu u Imenik inženjera gradilišta / voditelja radova ne postaju članovi Komore, nemaju pravo uporabe strukovnog naziva, pečata, iskaznice, kao ni druga prava i obveze koje proizlaze iz članstva. To predstavlja miješanje u istom Zakonu dva potpuno različita pravna oblika komore i udruge. Komore su pravne osobe javnog prava koje obavljaju prenesene javne ovlasti i druge zadaće povjerene zakonima, a udruge predstavljaju dobrovoljne asocijacije kojima je cilj promicanje zajedničkih interesa. | Nije prihvaćen | Upis u Komoru nije jedini način na koji se stječe pravo na obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Jednakost na tržištu rada se mora osigurati te stoga inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova, koji prema Nacrtu prijedloga zakona izaberu biti članovi Komore, ne dobivaju stručni naziv s dodatkom “ovlašteni”, što bi ukazivalo na pretpostavku da oni koji nisu upisani u Komoru nemaju pravo na obavljanje poslova. Inženjeri upisom u Komoru stječu ugled i čast članova Komore jer podliježu stegovnoj odgovornosti, stručnom usavršvanju i stručnoj kontroli, naravno, ako se ista provodi. Pečat i iskaznica su obilježja koja ionako, općenito zastarjevaju. Danas niti projektantima sa elektroničkim potpisom ne treba pečat, a inženjerima gradilišta u praksi nije trebao ni do sada. U skladu s člankom 3. stavkom 2. Direktive 2005/36/EZ o stručnim kvalifikacijama, postoje udruge čiji su članovi regulirane profesije (kao i članovi Komore). |
53 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 14. | Protivimo se brisanju Evidencije voditelja projekta i Evidencije voditelja radova – tehničara odgovarajuće struke iz nadležnosti Komore. Smatramo da su Komore u zakonskom roku o vlastitom trošku ustrojile navedene evidencije i ove poslove obavljale na visokoj stručnoj razini. Građevinski tehničari - voditelji manje složenih radova su dio građevinske struke i upisom u evidenciju omogućeno ime je lakše dokazivanje prava za vođenje manje složenih radova u slučaju kontrole na gradilištu. | Nije prihvaćen | Evidenciju voditelja projekta preuzima Ministarstvo. Vezano uz evidenciju voditelja manje složenih radova - tehničara, nije bilo utvrđeno pozitivnih učinaka postojanja te evidencije s obzirom da se kontrola ispunjavanja uvjeta za obavljanje poslova voditelja manje složenih radova svodi se na kontrolu tri dokumenta: svjedodžbe, uvjerenja o položenom stručnom ispitu i potvrde o stažu HZMO-a. |
54 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 13. | Protivimo se brisanju odredbe o Imeniku ovlaštenih voditelja radova. | Nije prihvaćen | S obzirom da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, ne postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. |
55 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 12. | Protivimo se brisanju podnaslova „Uvjeti za upis u imenik ovlaštenih voditelja građenja“ i uvođenju novog podnaslova „imenik inženjera gradilišta“. Ovime se narušava sistematika Zakona i uvjeti za upis u taj novi Imenik prebacuju se u Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje što je potpuno neutemeljeno. Nadalje promjena naziva tog Imenika je protivno temeljnim pravnim načelima koje glasi: „Lex specijalis derogat legi generali“ i „Lex posterior derogat legi priori“. Dakle opći zakon treba uskladiti sa posebnim zakonom i onim koji je donesen kasnije, pa bi tako bilo ispravno u Zakonu o gradnji uvesti termin da poslove inženjera gradilišta obavlja ovlašteni voditelj građenja, a poslove voditelja radova ovlašteni voditelj radova, a ne obrnuto usklađivati poseban zakon sa općim i onim koji je donese ranije kako to pogrešno čini Ministarstvo. Uvođenje novih imenika neutemeljeno je sadržajno i pravno tehnički, te predstavlja novo veliko financijsko opterećenje za Komore i uvodi nered u uređenom području. Stoga predlažemo ostaviti formulaciju važećeg članka 28. Zakona, a ako se hoće uvesti dobrovoljno učlanjenje u te imenike onda to treba navesti na početku zakona (vidi komentar na članak 2. stavak 2.). | Nije prihvaćen | Kriteriji za obavljanje poslova inženjera gradilštra i/ili voditelja radova dani su alternativno, odnosno upis u Komoru nije jedini način na koji se stječe pravo na obavljaje poslova. Jednakost na tržištu rada se mora osigurati te stoga inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova, koji prema Nacrtu prijedloga zakona izaberu biti članovi Komore, ne dobivaju stručni naziv s dodatkom “ovlašteni”, što bi ukazivalo na pretpostavku da oni koji nisu upisani u Komoru nemaju pravo na obavljanje poslova. Nova zakonska rješenja stavljaju inženjere gradilišta i/ili voditelje radova u povoljniji financijski položaj (ne moraju plaćati godišnju članarinu i profesionalno osiguranje) kao i tržišni položaj (olakšan im je pristup radu i pristup tržištu EGP-a u smislu privremenog ili povremenog obavljanja poslova). Ako to žele, mogu biti članovi Komore jer im to donosi ugled zbog stegovne odgovornosti, stručnog usavršavanja i stručne kontrole, naravno, ako se takva kontrola provodi. Netočna je tvrdnja Komore da se na tržište uvodi nered. Uvjeti za izvođači se i dalje uređuju zakonom, a nadzorni inženjer na gradilištu kontrolira ispunjavanje zakonom propisanih uvjeta. |
56 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 11. | U članku 26. stavku 2. protivimo se brisanju odredaba o Imeniku ovlaštenih voditelja građenja i ovlaštenih voditelja radova. | Nije prihvaćen | S obzirom da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, ne postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. |
57 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 10. | U članku 23. protivimo se brisanju odredaba o ovlaštenim voditeljima građenja i ovlaštenim voditeljima radova, kao i brisanju evidencija za strane ovlaštene osobe koje obavljaju navedene poslove. | Nije prihvaćen | S obzirom da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, ne postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. |
58 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 6. | Predlažemo ostaviti formulaciju članka 14. stavka 2. važećeg Zakona. Obrazloženje: Članove Upravnog i Nadzornog odbora skupštini predlaže predsjednik Komore i to predstavlja temeljno pravno načelo koje se primjenjuje u svim Komorama. Zakonom nije potrebno propisivati broj članova Nadzornog odbora već se to prepušta odredbama Statuta, kako za Nadzorni odbor tako i za Skupštinu i Upravni odbor. Stoga je ispravno ostaviti formulaciju stavka 2. iz važećeg Zakona. | Nije prihvaćen | Nadzorni odbor kontrolira materijalno i financijsko poslovanje Komore i raspolaganje sredstvima Komore, dakle i rad predsjednika Komore, te nije logično da isključivo predsjednik Komore ima pravo predlagati članove Nadzorng odbora. Broj članova Nadzornog odbora uređuje se zakonom jer je rad Komora potrebno ujednačavati. |
59 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 2. | U članku 2. stavku 2. Zakona trebaju ostati ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova. U uvodnom dijelu ocjene stanja i osnovnih pitanja koja se trebaju urediti zakonom navodi se da je potrebno obvezno članstvo u Komori za ovlaštene voditelje građenja/ovlaštene voditelje radova zamijeniti neobveznim upisom u imenik Komore. Ako je to tako onda predlagatelj nije ni sadržajno ni pravno tehnički dobro formulirao odredbe važećeg Zakona. Naime, radi o reguliranim profesijama iz sigurnosnog sektora i ovlašteni voditelji građenja/radova trebaju ostati članovi Komore, a ako se želi uvesti dobrovoljno članstvo onda je to jedno moguće na način da ostanu imenici ovlaštenih voditelja građenja/radova a da se u članku 2. u novom stavku navede da se u Komoru neobvezno udružuju ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova radi zastupanja i usklađivanja zajedničkih interesa, zaštite javnog interesa i zaštite interesa trećih osoba. Iz formulacija ovog Prijedloga zakona proizlazi da osobe koje se dobrovoljno upišu u Imenik inženjera gradilišta / voditelja radova ne postaju članovi Komore, nemaju pravo uporabe strukovnog naziva, pečata, iskaznice, kao ni druga prava i obveze koje proizlaze iz članstva. To predstavlja miješanje u istom Zakonu dva potpuno različita pravna oblika komore i udruge. Komore su pravne osobe javnog prava koje obavljaju prenesene javne ovlasti i druge zadaće povjerene zakonima, a udruge predstavljaju dobrovoljne asocijacije kojima je cilj promicanje zajedničkih interesa. Slijedom navedenog Prijedlog zakona sadrži ozbiljne sadržajne i pravno tehničke nedostatke. | Nije prihvaćen | S obzirom da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, ne postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. Iz zakonskih odredbi je jasno da su kriteriji za obavljanje poslova inženjera gradilštra i/ili voditelja radova dani alternativno, odnosno upis u Komoru nije jedini način na koji se stječe pravo na obavljaje poslova. Jednakost na tržištu rada se mora osigurati te stoga inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova, koji prema Nacrtu prijedloga zakona izaberu biti članovi Komore, ne dobivaju stručni naziv s dodatkom “ovlašteni”, što bi ukazivalo na pretpostavku da oni koji nisu upisani u Komoru nemaju pravo na obavljanje poslova. Inženjeri upisom u Komoru stječu ugled i čast članova Komore jer podliježu stegovnoj odgovornosti, stručnom usavršvanju i stručnoj kontroli, naravno, ako se ista provodi. Pečat i iskaznica su obilježja koja ionako zastarjevaju. Danas niti projektantima sa elektroničkim potpisom ne treba pečat, a inženjerima gradilišta u praksi nije trebao ni do sada. U skladu s člankom 3. stavkom 2. Direktive 2005/36/EZ o stručnim kvalifikacijama, postoje udruge čiji su članovi regulirane profesije (kao i članovi Komore). |
60 | Leo Penović | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 7. | Ne vidim razloga zbog čega se priječi reguliranje radnog odnosa sa predsjednikom komore u nepunom radnom vremenu. Dapače, smatram da je korisnije ako predsjednik ostane u aktivnom djelovanju kao stručnjak na tržištu konzultantskih usluga. | Nije prihvaćen | Cilj zakona je da se poslovi obavljaju kontinuirano, u propisanim rokovima te da se izbjegnu eventualni prijepori oko sukoba interesa koji bi eventualno mogli biti otvoreni poradi činjenice da predsjednik Komore profesionalno obavlja svoju dužnost u jednom od trgovačkih društava te bi javnost mogla imati percepciju da je to društvo u povoljnijem položaju od drugih. Isto bi moglo dovesti do smanjenja povjerenja šire strukovne javnosti u rad Komore kao i njen integritet vezano uz navedeno. |
61 | Davor Sušak | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 15. | Prijedlog odredbe članka 32. stavka 1. podstavka 4. glasi: – ako se zaposli u tijelima državne uprave ili u lokalne ili područne (regionalne) samouprave, osim službeniku JLP(R)S koji obavlja ili namjerava obavljati poslove ili raditi samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili projektantskom društvu i priloži odobrenje pročelnika upravnog tijela JLP(R)S. | Nije prihvaćen | Nije predmet Nacrta prijedloga zakona. |
62 | Davor Sušak | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 15. | Molim izmjenu i/ili dopunu odredbe članka 32. stavka 1. podstavka 4. koja nije usklađena sa ostalim posebnim zakonima i diskriminirajuća je. Prijedlog odredbe glasi: – ako se zaposli u tijelima državne uprave ili u lokalne ili područne (regionalne) samouprave, osim službeniku JLP(R)S koji obavlja ili namjerava obavljati poslove ili raditi samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili projektantskom društvu i priloži odobrenje pročelnika upravnog tijela JLP(R)S. Člankom 38. Zakona o službenicima i namještenicima u JLP(R)S (NN 86/08, 61/11, 4/18) službenicima je omogućeno obavljanje drugog posla uz odobrenje pročelnika upravnog tijela o čemu se izdaje rješenje u propisanoj proceduri, ukoliko su ispunjeni propisani uvjeti. Pravna stečevina EU, Zakon o radu, Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, Zakona o službenicima i namještenicima u JLP(R)S, te drugi propisi omogućuju osobama obavljanje više poslova za više poslodavaca, te stoga molim da se izmjeni i/ili dopuni diskriminirajuće odredba za zaposlene u JLP(R)S čije članstvo u komori mora biti u mirovanju. Osim toga javni službenici, koji su u sličnom statusu i financiraju se iz istih izvora državnog ili lokalnih proračuna, mogu biti aktivni članovi komore (zaposleni u školskim i visokoškolskim ustanovama, Hrvatske šume, Hrvatske vode, ustanove i komunalna poduzeća čiji je osnivač JLP(R)S…), kao i službenici u JLP(R)S drugih struka koji mogu obavljaju druge poslove i biti upisani u druge strukovne komore ili registre javnopravnih tijela (jedan od primjera su i sudski vještaci koji imaju tvrtke ili posao obavljaju kao samostalnu djelatnost). Navodim i da je Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje prije nekoliko godina (2015.) omogućeno da ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer može raditi ili obavljati poslove u više ureda. Prema dosadašnjem pravnom rješenju lokalni službenici mogu obavljati dodatne poslove ili raditi u drugim strukama jer za to uglavnom nema zapreke, a ne mogu u svojoj struci u kojoj su kompetentni. Stoga molim da usvojite ovaj prijedlog. | Nije prihvaćen | Nije predmet Nacrta prijedloga zakona. |
63 | Ivica Peršić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU IPROSTORNOM UREĐENJU, PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU | Članak 27. treba nadopuniti. Objašnjenje: Ako je za ulazak u komoru potrebno 10 godina rada na stručnim poslovima graditeljstva i/ili prostornoga uređenja u tijelima državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zavodima za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba a za ulazak radom odgovarajućim poslovima u struci dvije godine, da se onda proporcionalno uzima da se dvije i pola godine rada u Zavodu računa kao šest mjeseci rada na odgovarajućim poslovima u struci. Konkretno netko radi 9 godina u Zavodu za prostorno uređenje ako mijenja posao treba iz početka stažirati 2 godine. A ako ostane još 1 godinu onda ima 10 godina u komadu te dobiva pravo ulaska u HKIG. Propust treba ispraviti. Članak 27. stavak 2. bi trebao glasiti. "2. da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili nakon završetka odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje dvije godine, da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje jednu godinu, ako je uz navedeno iskustvo nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog sveučilišnog ili nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog stručnog studija stekla odgovarajuće iskustvo u struci u trajanju od najmanje tri godine, odnosno bila zaposlena na stručnim poslovima graditeljstva i/ili prostornoga uređenja u tijelima državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zavodima za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba najmanje deset godina, odnosno da se staž na stručnim poslovima graditeljstva i/ili prostornoga uređenja u tijelima državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zavodima za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba može kombinirati proporcionalno s sa radom na odgovarajućim poslovima u struci." | Nije prihvaćen | Riječ je o neusporedivim kriterijima za upis u imenik ovlaštenih arhitekata, odnosno ovlaštenih inženjera, koji se ne mogu međusobno kombinirati. |
64 | Ivan Markić 84 | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU IPROSTORNOM UREĐENJU | Predlažem da se ukloni solidarna odgovornost pravne osobe propisana ovim Zakonom. Zakon o komori je zakon vezan za fizičke osobe koje stječu naziv ovlašenih osoba i Komoru. Nije korektno prema pravnim osobama da se u Zakon koji se njih ne tiče nekakva odgovornost za njih propisuje. Kao ovlaštena osoba u pravnoj osobi tražio sam osiguranje kakvo imaju i članovi komore ali ni jedno osiguravajuće društvo mi nije htjelo pružiti osiguranje po istim uvjetima. Ako se to već propisuje u Zakonu o Komoru, onda bi se komora o tome i trebala pobrinuti. Ja zapošljavam ovlštenu osobu da ne budem odgovoran a na ovaj način mi se stavlja odgovornost ali nemam jednaku mogućnost osiguranja. Meni se nudi osiguranje kakvo imaju izvođači, a to je cca 50% ukupna cijena projektne dokumentacije koju naplaćujem. To nema smisla. Predlažem da se to prebaci u Zakon o gradnji i stavi kao obavezu za pravnu osobu kao što je i obaveza za zapošljavanje ovlaštene osobe. Uvjeti osiguranja Članak 56. (3) Pravna osoba registrirana za djelatnost građenja solidarno odgovara za štetu nastalu radom svojih zaposlenika ovlaštenog voditelja građenja i ovlaštenog voditelja radova u obavljanju poslova građenja | Nije prihvaćen | Odgovornost za sigurnost građenja snosi izvođač, a ne inženjer - njegov zaposlenik. Prema zakonu kojim se uređuje gradnja, ugovor o građenju s investitorom potpisuje izvođač, slijedom čega je izvođač (a ne inženjer gradilišta i/ili voditelj radova) sudionik u gradnji i jedini odgovoran investitoru za ispunjenje ugovora o građenju. Nastavno na navedeno, odredba o solidarnoj odgovornosti izvođača, za štetu nastalu radom njegovih zaposlenika u obavljanju poslova građenja, je brisana. |
65 | palamida | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 12. | Inžinjer gradilišta svojim radnjama ili neradnjama,potpisom,pečatom ili drugačije, neće nikako i nikada raditi protivno javnog interesa građana RH. Protivno ovome javno se odriče zvanja inžinjera gradilišta,potpisa i pečata kao takvog i ne može više biti niti obnašati takve i/ili slične dužnosti, te samovoljno izlazi iz komore. | Nije prihvaćen | Odgovornost i sankcioniranje za lošu kvalitetu radova ne osigurava se članstvom u Komori. |
66 | palamida | II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom | Članom komore ne može biti osoba koja ne plaća porez i doprinose u RH. | Nije prihvaćen | Nije predmet Nacrta prijedloga zakona. |
67 | davor malenica | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 13. | VODITELJI RADOVA TEHNIČARI (10 godina iskustva u struci) upisani u evidenciju voditelja radova komore... Molim Vas da obratite pažnju na jasnu definiciju razlike između evidencije voditelja radova i imenika voditelja radova Naime po prethodnim zakonima ja kao tehničar sa stručnim ispitom ishodovali smo svojevremeno licencu za POJEDINE RADOVE SKUPINE H Po svim ovim prijedlozima ispada da se naš stečeni status od nadalje ne priznaje već da kao tehničari možemo voditi isključivo manje složene radove, a to su objekti do 400m2 površine što je apsurd molim da jasno naglasite koji su to radovi (do sada su bili elektro-radovi na svim objektima do 1kV napona) Vođenje radova u svojstvu odgovorne osobe ne bi trebalo okarakterizirati stupnjem školske spreme, već isključivo položenim stručnim ispitom... jer nad nama voditeljima radova postoji već "stručniji kadar" projektant, nadzor, ispitivač, i član povjerenstva za tehnički pregled koji su dužni provjeriti "našu stručnost" Kao tvrtka sa 25 zaposlenih elektrotehničara i elektroinstalatera i ja kao vlasnik elektrotehničar, sa položenim stručnim ispitom svih ovih 19 godina uspješnog rada nismo imali problema sa zakonom...nije moguće da ćemo od sada postati nekvalificirani za izvesti radove u jednom supermarketu... Ići poistovjetiti naš status sa majstorskim ispitom nije nimalo normalno: niže navedeno je opisno zvanje elektrotehničara: (nemojte nas poistovjetit sa majstorima i meštrima zanata) Elektrotehničar/Elektrotehničarka Obrazovanje > Opisi zanimanja > Elektrotehničar/Elektrotehničarka Kratak opis Elektrotehničar obavlja poslove tehničkog projektiranja, proizvodnje i kontrole različitih elektrotehničkih proizvoda. Potrebno obrazovanje Za upis u srednjoškolski obrazovni program elektrotehničara potrebno je imati završenu osnovnu školu. Za obavljanje poslova elektrotehničara, potrebno je završiti srednje strukovno obrazovanje u trajanju od četiri godine. Završetak srednjoškolskog programa obrazovanja završava izradom i obranom završnog rada. Učenici mogu polagati i ispite državne mature koji im omogućuju nastavak školovanja na visokoškolskoj razini. Obrazovanje za ovo zanimanje provodi se u okviru sustava obrazovanja odraslih. Sve informacije o ustanovama i programima, koje provode obrazovanje odraslih za ovo zanimanje možete dobiti na web portalu Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih. Opis poslova Elektrotehničari mogu raditi u pripremi razvojne tehnološke i operativne dokumentacije proizvoda u raznim telekomunikacijskim poduzećima, elektroindustriji i elektroprivredi. Uz pomoć drugih stručnjaka izrađuju sheme, sastavljaju tehničke proračune i izrađuju crteže dijelova nekog elektrotehničkog uređaja, određuju način, potrebne materijale te odgovarajuće alate i strojeve za izradu određenog proizvoda. Nakon pripremne faze, konstruiraju i montiraju složene elektrotehničke uređaje te obavljaju ispitivanja materijala i kontrolu gotovih elektrotehničkih proizvoda i njihovih dijelova. Na temelju mjerenja i zamijećenih karakteristika proizvoda, izrađuju upute za sigurno korištenje aparata ili uređaja. U svom se radu služe različitim specijaliziranim alatima: kliještima, škarama, pincetama, svrdlima, čekićima, turpijama, lemilicama te raznim drugim mjernim instrumentima kao što su instrumenti za mjerenje otpora, induktiviteta, frekvencije, jakosti struje, napona, električne energije i dr. Za vrijeme korištenja navedenih strojeva i alata, potrebna je preciznost i pažljivost u rukovanju s elektrotehničkim aparatima. U novije vrijeme, elektrotehničari u svom radu sve više koriste računala i različite specijalizirane računalne programe. Elektrotehničari mogu raditi na održavanju elektroenergetskih strojeva, uređaja i opreme, konstruiranju, pripremanju, planiranju i praćenju izgradnje električnih mreža te na ispitivanju i održavanju električnih generatora, energetskih transformatora i agregata. Poslovi elektrotehničara također uključuju i popravak neispravnih uređaja i elektrotehničkih aparata. Znanja, vještine i poželjne osobine Sposobnost analitičkog mišljenja i rješavanja tehničkih problema važne su za obavljanje elektrotehničkih poslova. Elektrotehničari, osim navedenih stručnih znanja i vještina moraju biti tjelesno zdravi, imati dobar vid i sluh te sposobnost razlikovanja boja. Razvijena motorika ruku i prstiju, spretnost, sistematičnost i preciznost važne su u radu elektrotehničara. S obzirom na širinu primjene elektrotehnike kao i stalni razvoj elektrotehnike i mogućnost njene primjene, ako žele napredovati u struci, potrebno je stalno usavršavanje i razvijanje stručnih vještina. Osobe koje imaju smetnje vida i sluha, kao i osobe s nemogućnošću razlikovanja boja, ne mogu obavljati ovo zanimanje. Zapreke ovom zanimanju također mogu biti bolesti poput epilepsije, bolesti koje uzrokuju nesvjesticu i znojenje ruku, alkoholizam i dr. Uvjeti rada Elektrotehničari većinu svoga radnog vremena provode u zatvorenom prostoru u uredima i elektrotehničkim radionicama. Radno vrijeme im je uglavnom u jutarnjim satima. U nekim poduzećima moguć je i rad u smjenama. Buka, vrućina i ostali negativni utjecaji javljaju se samo iznimno, prilikom održavanja proizvodnih linija. Poslove obavljaju u stojećem i sjedećem položaju. Ako rade u elektrotehničkim servisima i drugim uslužnim poduzećima u kojima su u kontaktu sa strankama i kupcima, nužni su ljubaznost i komunikacijske vještine. Kontraindikacije za rad su oštećenje funkcije vida, neraspoznavanje boja, nedostatak stereovida, gluhoća ili teža nagluhost u govornom području, kronični poremećaji koji remete kognitivno, emocionalno i psihomotoričko funkcioniranje, kronični poremećaji koji remete funkciju mišićno-koštanog sustava, kronične bolesti koje trajno remete funkciju srčano-žilnog i dišnog sustava, te kronični poremećaji koji mogu dovesti do gubitka svijesti i/ili poremećaja ravnoteže. Srodna zanimanja Elektroničar-mehaničar, tehničar za elektroniku, elektromehaničar, mehatroničar Mogućnosti zapošljavanja Elektrotehničari, s obzirom na svoje opće obrazovanje, imaju široke mogućnosti zapošljavanja, pri čemu se za određeno područje elektrotehnike najčešće usavršavaju na radnom mjestu. Mogu se zaposliti u različitim javnim i privatnim poduzećima, npr. za proizvodnju, prijenos i razdiobu električne energije, za proizvodnju elektroopreme, za montažu i instaliranje elektroopreme, za projektiranje i savjetovanje (primjena računala). Također mogu raditi u komercijalnom sektoru baveći se maloprodajom i veleprodajom električnih proizvoda, elektroopreme i elektromaterijala. | Nije prihvaćen | Prijelaznom odredbom članka 108. Zakona o poslovim i djelatnostima prostornopg uređenja i gradnje (“Narodne novine”, broj 78/15) bila je dana mogućnost osobama koje su prema ranijim propisima ispunjavale uvjete za obavljanje poslova voditelja radova da na osnovu stečenih prava u određenom roku podnesu zahtjev za upis u imenik voditelja radova. Tehničari koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete obavljaju poslove voditelja manje složenih radova u svojstvu odgovorne osobe. Nisu svi radovi do 1 kV manje složeni radovi. U slučaju aerodrome, bolnica i dugih tehnološki zahtjevnih građevina, radovi do 1 kV nisu manje složeni radovi. |
68 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 36. | PRIMJEDBA HKA: Predlažemo rok od 120 dana, budući je rok od 90 dana prekratak. | Prihvaćen | Rok je produljen. |
69 | Hrvatska komora arhitekata | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 10. | PRIMJEDBA HKA: Stavak 1. Ustroj „imenika inženjera gradilišta“ i „imenika voditelja radova“ u sklopu javnih ovlasti Komore znači da je upis u „imenik“ upravni postupak koji se provodi izdavanjem „rješenja“. Član komore upisan u „imenik“ temeljem izdanog „rješenja“ ima sva prava i obveze koje iz tog proizlaze, znači da je upisani član „ovlaštenik“ te je u tom smislu potrebno korigirati prijedlog stavka. Protivimo se uvođenju „imenika inženjera gradilišta“ i „imenika voditelja radova“ kao svojevrsnom „upisniku“ neovlaštenih inženjera jer je takav imenik u suprotnosti s ovlastima institucije komorskog karaktera. Ovaj prijedlog izmjena članka 23. Zakona pretpostavlja primjenu dva potpuno različita pravna oblika - komore i udruge. Komore su pravne osobe javnog prava koje obavljaju prenesene javne ovlasti i druge zadaće povjerene zakonima, a udruge predstavljaju dobrovoljne asocijacije kojima je cilj promicanje zajedničkih interesa. Tražimo da se zadrže ovlaštenja svih članova Komore kako je to uređeno po sadašnjem ustroju Komore iz razloga ispunjenja svrhe Komore, a što je detaljnije obrazloženo u primjedbi uz članak 1. stavak 2. PRIMJEDBA HKA Stavak 2.: Isto kao u stavku 1. Ujedno tražimo vraćanje i ponovno uspostavljanje i vođenje Imenika ovlaštenih krajobraznih arhitekata koji samostalno ili u svojstvu suradnika ovlaštenog arhitekta potpisuju - Arhitektonski projekt – projekt krajobrazne arhitekture. Hrvatska komora arhitekata se prilikom donošenja i prvih Izmjena i dopuna ovog Zakona (objavljenim u „Narodnim novinama“ broj 114/18) protivila ukidanju statusa ovlaštenika svojim članovima krajobraznim arhitektima. Svoje protivljenje i dalje temeljimo na činjenici da su zaštićeno ustavno dobro legitimna očekivanja osoba sa stečenim strukovnim nazivom „ovlašteni krajobrazni arhitekt“ koji su do donošenja navedenih izmjena bili upisani u odgovarajući imenik Hrvatske komore arhitekata, te u sklopu ovih Izmjena i dopuna Zakona tražimo vraćanje Imenika ovlaštenih krajobraznih arhitekata. Navedene osobe imaju legitimno očekivanje da se zakonodavac putem planiranih izmjena Zakona neće miješati u njihove poslove i djelatnosti koje su one obavljale u području gradnje, te da navedeno miješanje neće biti nerazmjerno i da neće trpjeti prekomjerni teret predloženih zakonodavnih promjena. To njihovo legitimno očekivanje nesporno je zasnovano na valjanim pravnim osnovama čl. 26., 28. i 29. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 78/2015). Zadiranje zakonodavca u sve valjane pravne osnove i na način da ih izravno ili neizravno ukida, bez propisivanja prijelaznog pravnog režima za pogođenu skupinu adresata, nije u skladu sa zahtjevima koji za zakone proizlaze iz vladavine prava. | Prihvaćen | S obzirom da je inženjer gradilišta i/ili voditelj radova odgovoran samo poslodavcu, a ne investitoru, ne postoji opravdanje da ta profesija i dalje ostane regulirana profesija. Iz zakonskih odredbi je jasno da su kriteriji za obavljanje poslova inženjera gradilštra i/ili voditelja radova dani alternativno, odnosno upis u Komoru nije jedini način na koji se stječe pravo na obavljaje poslova. Jednakost na tržištu rada se mora osigurati te stoga inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova, koji prema Nacrtu prijedloga zakona izaberu biti članovi Komore, ne dobivaju stručni naziv s dodatkom “ovlašteni”, što bi ukazivalo na pretpostavku da oni koji nisu upisani u Komoru nemaju pravo na obavljanje poslova. Inženjeri upisom u Komoru stječu ugled i čast članova Komore jer podliježu stegovnoj odgovornosti, stručnom usavršvanju i stručnoj kontroli, naravno, ako se ista provodi. U skladu s člankom 3. stavkom 2. Direktive 2005/36/EZ o stručnim kvalifikacijama, postoje udruge čiji su članovi regulirane profesije (kao i članovi Komore). Uspostavljanje i vođenje imenika krajobraznih arhitekata nikada nije bilo uređeno zakonom. Profesija krajobraznih arhitekata nikada nije bila regulirana profesija. S obzirom da krajobrazni arhitekti ne izrađuju projekte u smislu zakona kojim se uređuje prostorno uređenje i zakona kojim se uređuje gradnja, krajobrazni arhitekti mogu nastaviti obavljati poslove koje su i do sada mogli obavljati i za to im nije potrebno ovlaštenje za obavljanje poslova projektiranja u području prostornog uređenja i gradnje. |
70 | HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 36. | Primjedba uz Članak 36., Razmotriti produljenje danog roka s obzirom na: - obvezu provedbe novih izbora u slučaju da je dio članova tijela Komore u svojstvu voditelja građenja/radova (a istovremeno nisu ovlašteni inženjeri), - brojnost akata koje je potrebno izmijeniti uključivo i suglasnosti nadležnog ministarstva za dio istih, a imajući u vidu i predviđeni termin donošenja predmetnog Zakona (nastupajuće ljetno razdoblje). | Prihvaćen | Rok je produljen. |
71 | Hrvatska komora inženjera elektrotehnike | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 36. | Ističemo da je u Hrvatsku komoru inženjera elektrotehnike na temelju Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju („Narodne novine“ broj 78/2015) upisano u Imenik ovlaštenih voditelja građenja i Imenik ovlaštenih voditelja radova približno 1000 članova. Navedene osobe su na temelju važećeg Zakona i na temelju pravomoćnih rješenja o upisu stekle pravo korištenja strukovnog naziva „ovlašteni voditelj građenja“ i „ovlašteni voditelj radova“, te pravo na korištenje pečata i iskaznice. Također razmjerno svojoj brojčanoj zastupljenosti postali su sastavnim dijelom tijela Komore. Ujedno ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova su regulirane profesije koje se nalaze u Popisu reguliranih profesija. Novim prijedlozima Zakona brisane su odredbe o Imeniku ovlaštenih voditelja građenja i Imeniku ovlaštenih voditelja radova, a da u prijelaznim odredbama nema niti naznake o tome što je sa osobama koje su stekle određena prava upisom u navedene Imenike. | Prihvaćen | Dodane su prijelazne odredbe. |
72 | palamida | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA OKOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, Članak 26. | 1) - novčana kazna u iznosu od 5 000 do 50 000 HRK novčana kazna bi trebala biti u % godišnjeg prihoda i odmjerena po težini prijestupa, i nikako ispod 10% godišnjeg prihoda. | Prihvaćen | Kazne moraju biti ujednačeno propisane i razmjerne. |