Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HOK P R A V I L N I K Poštovani, Hrvatska obrtnička komora, ispred Koordinacije cestovnih prijevoznika (Hrvatska obrtnička komora - Hrvatska gospodarska komora) Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture dostavila je molbu za pojašnjenjem nedavne objave javnog savjetovanja o izmjenama i dopunama Pravilnika o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta. Analiziravši odredbe sadržane u izmjenama i dopunama Pravilnika, Koordinacija cestovnih prijevoznika utvrdila je da je u istom ostala nepromijenjena namjera Ministarstva da prijevoznicima tereta zabrani upotrebu dionice Varaždin - Osijek, odnosno Podravske magistrale, s čime se ispred Koordinacije koja predstavlja cjelokupan prijevoznički sektor u Republici Hrvatskoj nikako ne možemo složiti, posebice i iz razloga što su gotovo svi drugi prijedlozi prijevoznika uvaženi osim ovog. Kako smo na prethodnim sastancima i u nizu dopisa koje smo dostavili Ministarstvu argumentirali, preusmjeravanje domaćih prijevoznika na autocestu A3, koji ''prirodno'' gravitiraju Podravskoj magistrali, stvara velike troškove prijevoznicima, ali i cjelokupnom gospodarstvu te predstavlja ozbiljan (politički) problem, budući da gospodarski od ostatka zemlje izolira veći dio Međimurja, Baranju, Slavoniju i Srijem. Budući da Pravilnik sukladno članku 2. predviđa izuzeće od primjene zabrane u slučaju kad za prijevoznika do mjesta utovara ili istovara na određenoj dionici ne postoji alternativni pravac, ukoliko se ne prihvati naš prijedlog o ukidanju zabrane prometovanja na dionici Varaždin-Osijek Podravskom magistralom, predlažemo da se zabrana prometovanja ovom dionicom proširi na tri dodatne dionice koje nisu navedene u izmjenama i dopunama Pravilnika i to: Varaždin - Čakovec, Osijek - Beli Manastir i Osijek - Ilok u kojem slučaju bi i ove dionice bile obuhvaćene mogućnošću izuzeća temeljem članka 2. Pravilnika. Nadalje, prijevoznicima s mjestom utovara ili istovara na cestama istog ili nižeg ranga koje koje su povezane s Podravskoj magistralom i dodanim dionicama mora biti omogućeno korištenje iste jer će u suprotnom i dalje ostati gospodarski izolirana veća područja u Slavoniji i Baranji. Zaključno, ponavljamo, unošenje izmjena i dopuna u Pravilnik samo su ''vatrogasne'' mjere za rješavanje problema koji će nastati zbog nemogućnosti domaćih prijevoznika da koriste lokalne ceste kojima prirodno gravitiraju te plaćaju naknadu za njihovo korištenje. Dodatno, treba napomenuti da će planirano donošenje Pravilnika o određivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih vozila kroz Republiku Hrvatsku znatno rasteretiti državne i ceste nižeg ranga, a što je dodatni razlog za uvažavanje našeg zahtjeva da se Podravska magistrala Varaždin - Osijek izuzme od ograničavanja uporabe temeljem predmetnog Pravilnika. Primljeno na znanje Nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi i prijedloga, uključujući i novonastale okolnosti u susjednim državama, te važećeg regulatornog okvira Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona (»Narodne novine« broj 20/19) će se staviti izvan snage. Reguliranje prometa teških teretnih vozila će se provoditi intenzivnijim nadzorom provođenja važećih propisa kojima se regulira: - tranzitni promet tereta, - izvanredni prijevoz tereta i - ograničenja kretanja vozila po određenim cestama.
2 HP-Hrvatska pošta d.d. P R A V I L N I K Poštovani, Ograničavanje uporabe DC2 za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona za poslovanje HP - Hrvatske pošte d.d. će uzrokovati dodatne poteškoće u smislu neometanog, efikasnog i redovitog poslovanja. Stoga predlažemo da se ograničavanje uporabe DC2 propiše samo u odnosu na tranzitna vozila te da se u odnosu na ostala vozila ograničavanje uporabe navedene ceste primjenjuje samo na teretna vozila do maksimalno 7,5 tona nosivosti vozila (a ne ukupne mase vozila). Primljeno na znanje Nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi i prijedloga, uključujući i novonastale okolnosti u susjednim državama, te važećeg regulatornog okvira Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona (»Narodne novine« broj 20/19) će se staviti izvan snage. Reguliranje prometa teških teretnih vozila će se provoditi intenzivnijim nadzorom provođenja važećih propisa kojima se regulira: - tranzitni promet tereta, - izvanredni prijevoz tereta i - ograničenja kretanja vozila po određenim cestama.
3 UDRUŽENJE PRIJEVOZNIKA ZAGREB P R A V I L N I K, Članak 1. Ukoliko intencija Pravilnika ostane da se domace prijevoznike makne sa lokalnih cesta, za koje isti uredno placaju naknadu za njihovo koristenje, predlazemo da se iz Pravilnika izbrisu sljedece dionice: - Varazdin - Osijek - Nasice - Đakovo - cvor Vrbovsko - cvor Ogulin - granicni prijelaz Mursko Sredisce Zatvaranje tzv. Podravske magistrale, ali i ostalih gore navedenih dionica, ne smije se dogoditi dok god ne bude izraden realan i razuman alternativni pravac, jer primjerice preusmjeravanje s tzv. Podravske magistrale na AC3 nije suvislo, obzirom prijevoznicima a i cjelokupnom gospodarstvu donose znatno vece troskove poslovanja. Sto se granicnog prijelaza Mursko Sredisce tice, njegovim zatvaranjem se stvaraju dodatne guzve na susjednim prijelazima. Samo na relaciji Koprivnica - Pozega prijevoznik zbog ovog Pravilnika mora prelaziti dodatnih 122 km samo u jednom pravcu sto produljuje vrijeme voznje za preko 1 h. Jasno je da zbog samog produljenja rute troskovi prijevoza znacajno rastu (a sa njima i povecana emisija CO2, obzirom na starost hrvatskog voznog parka nosivosti iznad 7,5t). Radi se o realnim troskovima koje netko treba platiti, a taj netko nije samo prijevoznik već kroz povecanje tih troskova - poskupit ce i dobara i robe za krajnje kupce i korisnike. Primljeno na znanje Nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi i prijedloga, uključujući i novonastale okolnosti u susjednim državama, te važećeg regulatornog okvira Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona (»Narodne novine« broj 20/19) će se staviti izvan snage. Reguliranje prometa teških teretnih vozila će se provoditi intenzivnijim nadzorom provođenja važećih propisa kojima se regulira: - tranzitni promet tereta, - izvanredni prijevoz tereta i - ograničenja kretanja vozila po određenim cestama.
4 Marin Tomljanović Miš P R A V I L N I K Poštovani, ovim putem, 371 građanin Grada Senja se očituje na prijedlog izmjene Pravilnika o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona. Originalni obrasci sa potpisima poslani su poštom na adresu Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Prisavlje 14, 10 000 Zagreb. Naprijed navedenim izmjenama na državnoj cesti od raskrižja s cestom DC102/AC7 (Šmrika) do raskrižja s cestom DC23 (Senj) više ne postoji ograničenje za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona. Tražimo potpunu zabranu prometa na državnoj cesti od raskrižja s cestom DC102/AC7 (Šmrika) do raskrižja s cestom DC23 (Senj) za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona. Ono što podržavamo, a što je i potpuno razumno, jest da promet na navedenoj prometnici bude dozvoljen isključivo za prijevoznike koji imaju utovar/istovar na području Grada Senja, kao i za transport do otoka Rab/Novalja. Isti uvjet je potrebno vrlo pažljivo ugraditi u Pravilnik zbog mogućih zlouporaba. Svoje očitovanje dajemo kako slijedi: 1./ Prva potpuno pogrešna premisa, a iz pogrešne premise nužno slijedi i pogrešan zaključak, jest da je državna cesta DC102/AC7 (Šmrika) do raskrižja s cestom DC23 (Senj) na koju se nužno nastavlja državna cesta DC23 između čvora Senj – Žuta Lokva (koridor tranzitnog prometa iz Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore, Splita, Zadra, ..... do odredišta Luka Rijeka, Luka Kopar, Italija, Austrija....., glavna prometnica za kamione iznad 7,5 tona, a da se kao alternativni pravac navodi autocesta A1/A6. Dakle, za kamione iznad 7,5 tona autocesta A1 je samo alternativni pravac a državna cesta koje prolazi kroz same centre gradova Senj i Novi Vinodolski je glavni pravac? Ovakva formulacija je u potpunoj koliziji sa praksom zemalja članica EU i potpuno suprotna (načelnoj?) borbi za „sigurnost prometa na cestama“ jer je notorna činjenica da dio te državne ceste apsolutno ne ispunjava nikakve sigurnosne uvjete, od radijusa krivina do gabarita kolnika, širine pločnika......., pa takvu cestu navoditi kao glavni pravac a autocestu A1 (za koju će i naši unuci plaćati kredite) kao „alternativni“ pravac je nešto što je van svake pameti. Ukoliko se nalazite na jugu Hrvatske i u navigaciju upišete cilj putovanja npr. Rijeka, Kopar, Pula kao „best route“ i prvi izbor navodi se autocesta do čvora Bosiljevo pa AC6 do Rijeke. 2./ Glavni razlog, da se radi o 60 kilometara duljem putovanju ukoliko se koristi autocesta, je u najmanju ruku trivijalan (iako se radi o nekih 52 kilometra). Ukoliko je „najkraći put“ utvrđen kao glavni kriterij, bez uvažavanja svih ostalih činjenica, kao najkraću (i najopasniju) cestu predlažemo Žuta Lokva – Prokike – Serdari – Krivi Put – Krmpote – Klenovica. 3./ Tvrdnja da vožnja autocestom „produljuje“ vrijeme vožnje, iako ireleventna, nije točna. Samim pretraživanjem google karti (iako ukupno vrijeme varira ovisno o uvjetima na cesti) dolazimo do, u trenutku traženja podatka, da vožnja od Splita do Rijeke traje 3 sata i 35 minuta a ukoliko se izađe na čvoru Žuta Lokva pa državnom cestom kroz centar Senja i Novog Vinodolskog 3 sata i 32 minute. 4./ Slažemo se u tvrdnji da je autocesta preskupa, obični građanin sa osobnim vozilom težine 0,9 tona, mirovine 1.600,00 kuna, autocestu do Zagreba plati 120,00 kuna. 5./ Navodi o „nekonkurentnosti“ nisu razumljivi niti logični, radi se o zabrani kamionima preko 7,5 tona, tako da su ista pravila za sve koji vrše prijevoz pa se onda niti ne može biti stavljen u položaj koji je nepovoljniji od drugog. 6./ Koliko nam je poznato, prijevoj Vratnik nalazi se nadmorskoj visini 698 metara, dok nam nije poznato kolika je najviša točka na autocesti Rijeka-Bosiljevo (sigurno nešto niža), tako da su uvjeti na prijevoju Vratnik u svakom slučaju „gorskiji“ od onih kroz Gorski Kotar, a općepoznata je činjenica da je cesta preko Vratnika te dionica Novi Vinodolski – Senj najproblematičnija što se tiče zatvaranja, kako u zimskim mjesecima zbog snijega, tako i u svim ostalim periodima zbog bure. Upravo podatak da jedan kamion uništi cestu kao 1000 automobila govori o tome da se svake godine vrše rekonstrukcije državne ceste, da ceste izdrže maksimalno godinu-dvije kada se ponovno „stružu“ i postavlja novi sloj asfalta. Da li vam je poznata činjenica o opasnosti za motoriste zbog karakterističnih „valova“ u zavojima koje uzrokuju teški kamioni. Da li vam je npr. poznato da je trenutno u tijeku (ili je završena) rekonstrukcija kružnog toka u centru Novog Vinodolskog zbog „valova“ na asfaltu koje je teški promet doslovno „izgurao“ sa strane. Vjerojatno nije baš jeftina. Dalje, navodimo kako slijedi. Odredbom članka 70. Ustava Republike Hrvatske svakom Hrvatskom građaninu jamči se „pravo na zdrav život“ te da „država osigurava uvjete za zdrav život“. Notorna činjenica je da nemamo zdrav život i da je država dužna omogućiti nam naše osnovno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom RH. Iako ne postoji točan podatak, možda nadležno Ministarstvo ima isti, svakoga dana kroz Senj prođe oko 1000 kamiona (ovisno o stanju na tržištu, koliko kontejnerski terminal u luci Rijeka „izbacuje“ kontejnera.......). Noću je promet nešto rjeđi, većinom kamioni Bosna i Hercegovina, nešto manje Srbija, Bugarska, Crna Gora...... Ono što Senjani znaju jest da oko 5,00 ujutro počinje noćna mora da bi oko 7,00 sati ujutro dostigla svoj vrhunac, pa ono što građani svjedoče su intenzivni prolasci svakih 20-ak sekundi u nekom razdoblju od 1-2 sata, pa lagano opadanje pa ponovno inteziviranje u popodnevnim i večernjim satima. Ono što stvara zaglušujuću buku i izaziva podrhtavanje kuća jesu kolone od 3-10 šlepera, a ponekad i više. Okom vidljivo debelo iznad 50 km/h, a kao posebna navika tipkanje po mobitelima za vrijeme vožnje. Prema narodnom vjerovanju postoje i neki uređaji koji se zovu Tahografi, i oni služe prema predaji isključivo za ukras. Navodno je na snazi i neki „akcijski plan za sigurnost u prometu“. To se Vi baš šalite? Postavlja se pitanje da li je uopće potrebno navoditi da je san neophodan za ljudski život, da nam je jedini predah od tog ludila onih nekoliko dana godišnje kada je zatvoren promet državnom cestom. Relevantna istraživanja pokazuju (zvučni ekvivalent teških teretnih vozila i lakih osobnih vozila) kako jedno teško teretno vozilo koje se kreće brzinom 70 km/h proizvodi razinu buke kao 28 osobnih vozila. Jedan kamion proizvodi buku od 90 dB (za usporedbu vlak u prolazu ima 95dB). Kolika je ta buka ukoliko se radi o 5 ili 10 kamiona u koloni teško je i za pretpostaviti. Relevantna istraživanja o utjecaju buke na zdravlje ljudi navode: -Buka od 50 dB prekida san -Buka do 60 dB izaziva slabije psihološke učinke -Buka od 60-90 dB stvara ozbiljne psihološke i neurovegetativne smetnje, rast krvnog tlaka, povećava se broj crvenih krvnih tjelešaca, poremećaj u regulaciji u krvi itd. -Buka iznad 90 dB dovodi do oštećenja sluha. Vrijednost od 80 dB (buka uslijed jakog cestovnog prometa) uzima se kao granica iznad koje se pojavljuje auralno djelovanje tj. izravno se oštećuje sluh. Ista istraživanja pokazuju kako buka od gustog prometa može povećati rizik za infarkt 2-3 puta a buka preko 60 dB može neizravno utjecati na podraživanje simpatičkog dijela autonomnog živčanog sustava, na ubrzani rad srca, znojenje, povišeni krvni tlak, depresije, bronhitis itd. Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave propisano je u tablici 1. da je u zoni namijenjenoj stanovanju i boravku dopuštena ocjenska razina buke 55 dB danju i 40 dB noću! Tumačenje odredbi Zakona o zaštiti od buke, koji su sve štetni učinci buke, zašto Jedinice lokalne samouprave nemaju karte buke.... mislimo da zaista nije potrebno. Nadalje, imate li podatak da ulica Stara cesta u Senju ( koja prema mišljenju Ministarstva predstavlja glavni prometni i tranzitni pravac za kamione iz cijele RH) prolazi doslovno između zgrada i obiteljskih kuća te na nekim mjestima nema niti 10 cm širine pločnika za prolaz pješaka. U takvu ulicu „smjestiti“ koridor za čitav kamionski promet RH zaista nije normalno. Znate li podatak da je u toj istoj ulici jedini ulaz u malu školsku dvoranu gdje djeca imaju satove tjelesnog odgoja, a u večernjim satima ostale sportske aktivnosti. Znate li kako izgleda dvadesetoro djece „nagurano“ na ogradu nekih 20 cm od ceste, a na istom mjestu gdje se kamioni teško mimoilaze. Znate li uopće za strah roditelja? Da po djecu iz toga dijela grada dolaze roditelji u školu? Ako govorimo o materijalnoj šteti koju trpe građani grada Senja, a koju je naprosto nemoguće iskazati konkretnim brojkama bez jedne stručne i sveobuhvatnije analize, potrebno je uzeti podatak da se na potezu od ulaska u Grad Senj iz smjera Žute Lokve pa do izlaska kod Bunice nalazi nekoliko stotina objekata (koji su „prvi red do ceste“) a koji se bave iznajmljivanjem smještaja, mahom privatni iznajmljivači u svojim obiteljskim kućama kojima iznajmljivanje smještaja donosi dodatne prihode u smislu „krpanja“ kućnog budžeta. Znate li da je tim ljudima ugrožena egzistencija, jer zaista nitko ne želi provesti svoj godišnji odmor u „industrijskog zoni“, da ljudi žele spavati. Može li se uopće izračunati šteta počevši od negativnih komentara i recenzija na web stranicama, budućnost takvog iznajmljivača koji od recenzija gostiju najviše ima one koje govore „da nisu oka sklopili na godišnjem odmoru“, „da su imali osjećaj da su na godišnjem odmoru u industrijskoj zoni“, „da je to nešto zastrašujuće“, „da su se tresli u kućama“ i slično. Kolika je uopće šteta po Grad Senj koji se želi pozicionirati kao turistička destinacija. Nemjerljiva. 371 spontano okupljeni građanin Grada Senja koji su svoj potpis dali bez ikakve stranačke ili bilo koje druge mašinerije uvjereno je da će zabrana tranzitnog prometa teških kamiona kroz Senj, onako kako je to i propisano Pravilnikom o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona koji je stupio na snagu dana 08.03.2019. godine (formalno), ostati na snazi, te nakon desetljeća sustavnog zanemarivanja zahtjeva građana omogućiti naše Ustavom RH zajamčeno pravo na zdrav život, pravo na zdravlje, pravo na život bez buke, pravo na san, pravo na život bez straha, a sve kako ne bi bili prisiljeni poduzimati sve one, dakako zakonom dopuštene, radnje, a sve u smislu traženja odgovora na puno pitanja, a ono najvažnije kako je uopće došlo do jedne od „najbržih izmjena Pravilnika u novijoj povijesti.“ S poštovanjem, Dolje potpisani građani Grada Senja Primljeno na znanje Nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi i prijedloga, uključujući i novonastale okolnosti u susjednim državama, te važećeg regulatornog okvira Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona (»Narodne novine« broj 20/19) će se staviti izvan snage. Reguliranje prometa teških teretnih vozila će se provoditi intenzivnijim nadzorom provođenja važećih propisa kojima se regulira: - tranzitni promet tereta, - izvanredni prijevoz tereta i - ograničenja kretanja vozila po određenim cestama.
5 GRAD SLUNJ P R A V I L N I K, Članak 1. Grad Slunj predlaže da se u prijedlog Pravilnika u članku 1. uvrsti dionica ceste DC1 od Karlovca preko Slunja kojom se ograničava uporaba za teretna vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona. Promet teških teretnih vozila tom se je prometnicom zadnjih nekoliko godina toliko povećao da je vrijeme da se Ministarstvo i nadležni intenzivno uključe u traženje alternativnih pravaca i da se hitno zabrani promet takvoj vrsti vozila (stranih i domaćih) kroz naseljena područja Slunja, Rakovice i dalje, kako dugoročno ne bi bilo negativnog utjecaja na naseljenost i lokalno gospodarstvo, koje se najvećim dijelom i usmjerava prema turizmu, budući smo na području gdje se kontinentalni turizam sve više razvija zbog niza turističkih atrakcija (Rastoke, NP Plitvička jezera itd.) u čemu je prilika za poboljšanje kvalitete života naših građana. O strateškom položaju ovog područja kao najtanjeg središnjeg dijela RH da i ne govorimo, koliko je ono važno u pogledu zadržavanja naseljenosti stanovništva, kao i u nizu drugih segmenata o kojima država treba voditi brigu. Nama je razumljivo da se nastoji ne ograničiti gospodarstvo, odnosno prijevoz, i niti mi to želimo, ali smatramo da postoje drugi prihvatljivi načini za rješavanje pretjeranog teretnog prometa kroz naseljena mjesta, a jedan je da se cijena korištenja autocesta smanji na način da budu prihvatljive za prijevoznike, budući je već utvrđeno u analizama da su cijene veće za više od 4 puta u odnosu na susjedne zemlje, te stoga smatramo da se hitno mora poraditi na usmjeravanju prometa na korištenje autocesta koje su primjerene za takvu vrstu prometa prema standardima EU. Javna cesta DC1 nije primjerena za takav promet (zbog konfiguracije terena i niza nepreglednih zavoja) kao i same kvalitete izgradnje što iziskuje stalno dodatna ulaganja na njenoj sanaciji) i prolaskom kroz naseljena područja ugrožava sigurnost stanovnika i ostalih sudionika u prometu, a za vrijeme turističke sezone i velikog broja turista koji prometuju ovom cestom. Nadalje, cesta prolazi u neposrednoj blizini ekološki osjetljivog područja Značajnog krajobraza Slunjčica, zaštićenog Zakonom o zaštiti prirode. Značajni krajobraz Slunjčica obuhvaća naselje Rastoke- turističku atrakciju koja je zaštićeni spomenik nepokretne kulturne baštine, kao i cijeli tok rijeke Slunjčice od njenog izvora do ulijevanja u rijeku Koranu. Područje je pod zaštitom prirode i buka, onečišćenje i vibracije teškog teretnog prometa nespojivo je sa očuvanjem flore i faune ovog jedinstvenog prirodnog fenomena. Problem nije u prometu osobnih automobila, već u prometu teških teretnih automobila. Osim toga, opskrba Slunja pitkom vodom je iz rijeke Slunjčice, i postoji stalna opasnost od njezina onečišćenja. Ovo, zakonom o zaštiti prirode zaštićeno područje, ima puno veći potencijal za razvoj održivih oblika turizma i rekreacije, i moramo učiniti sve da ga zaštitimo od svih oblika štetnih utjecaja. Kako su ciljevi EU prijenos cestovnog prometa na željeznički i pomorski prijevoz, te usmjerenost na smanjenje emisije ispušnih plinova uz istodobno povećanje sigurnosti na cestama, zabrinjava nas ovakvav pristup rješavanju prometovanja teških teretnih automobila kroz naseljena područja, općine i gradove. Karlovačka županija posebice je opterećena tranzitnim teretnim prijevozom, što su terenska istraživanja u sklopu izrade Studiji prometnog razvoja Karlovačke županije (izrađene u prosincu 2016.g.) i potvrdila. Studija navodi kao primjer posebno Grad Slunj u kojemu je problem izraženog teretnog prometa najizraženiji. U Studiji se nadalje navodi da zbog opterećenja prometnice DC1 teškim teretnim vozilima kao posljedica se stvaraju prometna zagušenja, niska je razina sigurnosti svih sudionika u prometu, ubrzano trošenje postojeće cestovne infrastrukture, povećani troškovi održavanja iste, te povećanja emisija ispušnih plinova. Temeljem izvršenog terenskog mjerenja prometne opterećenosti utvrđeno je da je prometno opterećenje teško teretnim vozilima u poslijepodnevnim satima više od 75 vozila po satu (mjereno u travnju 2016.g.). Broj teretnog prometa je za vrijeme turističke sezone višestruko povećan, što bi trebalo utvrditi dodatnim analizama. Zanima nas da li Ministarstvo ima podatke o tome koliko dnevno/mjesečno/godišnje ovom cestom prođe teških teretnih vozila, stranih i domaćih prijevoznika, a to bi trebalo biti u obrazloženju prijedloga ovog Pravilnika, javno objavljeno da bi se vidjelo stvarno opterećenje ceste. Područje Grada Slunja, kao jedno od nerazvijenih područja RH (svrstano u 2. skupinu potpomognutih područja Odlukom Vlade RH o razvrstavanju JLS) povezano je sa ostatkom RH prvenstveno DC1, nema izgrađenu željeznicu, niti autocestu koje bi zasigurno doprinijele njegovom gospodarskom razvoju. Slunj se zato usmjerio razvoju turizma i održivom korištenju svoje prirodne i kulturne baštine, što dokazuju i postignuti turistički rezultati po kojima je treći grad po broju dolazaka turista u kontinentalnom dijelu RH u 2017.g., a svake godine te se brojke sve više povećavaju, što znači da smo na dobrom putu. Međutim, cesta kojom dnevno prometuje na stotine teških tegljača, 24 sata dnevno, ovu prometnicu čini izuzetno opasnom i zasigurno će štetiti razvoju turizma i kvaliteti života stanovnika Slunja, i dugoročno ne može biti održivo. Osim toga, Grad ima i dodatne troškove koji se javljaju kao posljedica prometa teretnjaka. Zbog svega navedenog, predlažemo da se za sav teretni promet ograniči uporaba DC1 od Karlovaca kroz Slunj (osim vozila koja vrše utovar ili istovar na ovom području). Tražimo ograničenje za domaće prijevoznike koji mogu koristiti autocestu A1 i od nje do odredišta najbližu državnu cestu. Jer prema podacima koje imamo, najveći promet preko DC1 je upravo teretnjaka prema jugu i obrnuto, koji mogu koristiti A1 ali je ne koriste zbog visoke cestarine. Kod donošenja Pravilnika o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona bilo je i zainteresirane javnosti koja je tražila da se ograniči teretni promet ovom cestom (NN br. 20/19), međutim odgovor nadležnih je bio: „DC1 predstavlja jedini prihvatljiv pravac za teretna vozila koja idu prema Bihaću i zapadnom dijelu BiH i na istoj nije moguće uvesti zabranu za teška teretna vozila.“ Budući očekujemo ponovno isti odgovor nadležnih, naše je pitanje što je sa domaćim prijevozom koji ne ide prema Bihaću već prema jugu Hrvatske, a koji može koristi A1 i od nje najbližu državnu cestu, a za koji smatramo da najviše opterećuje DC1. Tranzitni promet prema BiH treba također rješavati, izgradnjom primjerene autoceste ili željeznice jer ova cesta sigurno ne može biti tranzitni pravac prema BiH, jedino ako se iseli stanovništvo sa ovog područja, onda bi tek to mogla biti. Osim toga, smatramo da niti naplatom naknade na DC1 se ne bi ništa postiglo, jer predmetna cesta jednostavno nije primjerena za takvu vrstu prijevoza ako ćemo se držati standarda EU. Primljeno na znanje Nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi i prijedloga, uključujući i novonastale okolnosti u susjednim državama, te važećeg regulatornog okvira Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona (»Narodne novine« broj 20/19) će se staviti izvan snage. Reguliranje prometa teških teretnih vozila će se provoditi intenzivnijim nadzorom provođenja važećih propisa kojima se regulira: - tranzitni promet tereta, - izvanredni prijevoz tereta i - ograničenja kretanja vozila po određenim cestama.
6 UDRUŽENJE PRIJEVOZNIKA ZAGREB P R A V I L N I K Predlazemo da se ovaj Pravilnik odnosi isključivo na strane prijevoznike koji su u tranzitu kroz RH. Primljeno na znanje Nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi i prijedloga, uključujući i novonastale okolnosti u susjednim državama, te važećeg regulatornog okvira Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona (»Narodne novine« broj 20/19) će se staviti izvan snage. Reguliranje prometa teških teretnih vozila će se provoditi intenzivnijim nadzorom provođenja važećih propisa kojima se regulira: - tranzitni promet tereta, - izvanredni prijevoz tereta i - ograničenja kretanja vozila po određenim cestama.
7 HGK P R A V I L N I K, Članak 1. Poštovani, U odnosu na javno savjetovanje novog Prijedlogu izmjena i dopuna Pravilnika o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 t, u nastavku dostavljamo izdvojeno mišljenje Carlsberg Croatia d.o.o., članice Udruženja proizvođača piva, slada i hmelja HGK: Ograničenje prometa na javnim cestama za teretna vozila koja vrše više istovara (3 ili više- tzv. mikrodisribucija), povećat će cijenu distribucije i urušiti kvalitetu, odnosno značajno usporiti brzinu dostave i ograničiti dostavu na pojedina mjesta. Stoga je naš prijedlog da se umjesto na teretna vozila sa 7,5 T najveće dopuštene mase ograničenje odnosi na teretna vozila do 7,5 T korisne nosivosti a ne najveće dopuštene mase. Takva vozila ne utječu značajnije na oštećivanje prometnica u usporedbi sa standardnim tegljačima od 40T ukupne mase. - Kao tvrtki pozicioniranoj u Koprivnici bili kakvo ograničenje prometa na dionicama Varaždin – Osijek i Našice – Đurđevac značajno će se negativno odraziti na poslovanje, kako u smislu kvalitete dostave tako i u smislu negativnih financijskih efekata, koji se mjere u stotinama tisuća kuna. Alternativni pravac A3 uzrokuje značajno povećanje kilometraže vožnje , drastično smanjuje iskoristivost vozila koji se koriste za dostavu na tom području . Također, alternativni pravac kojim se koristi za dolazak do A3 (cesta Križevci – Koprivnica) je u značajnije lošijem stanju nego Podravska magistrala i predstavlja veći rizik za korisnike i lokalno stanovništvo. Ostanak pri ovakvom prijedlogu uzrokovat će značajnije poremećaje opskrbe tržišta. - U nastavku na gore opisanu situaciju naš prijedlog bio bi da se navedeni pravilnik ne odnosi na prijevoz teretnim vozilima čiji se utovar ili istovar robe u prijevozu obavlja unutar granica RH, već da se odnosi samo na teretna vozila koja su ili u tranzitu kroz RH. Primljeno na znanje Nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi i prijedloga, uključujući i novonastale okolnosti u susjednim državama, te važećeg regulatornog okvira Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona (»Narodne novine« broj 20/19) će se staviti izvan snage. Reguliranje prometa teških teretnih vozila će se provoditi intenzivnijim nadzorom provođenja važećih propisa kojima se regulira: - tranzitni promet tereta, - izvanredni prijevoz tereta i - ograničenja kretanja vozila po određenim cestama.
8 HGK P R A V I L N I K, Članak 1. Poštovani, U odnosu na javno savjetovanje novog Prijedlogu izmjena i dopuna Pravilnika o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 t, u nastavku dostavljamo izdvojeno mišljenje Zagrebačke pivovare d.d., članice Udruženja proizvođača piva, slada i hmelja HGK: - Bilo kakvo ograničenje prometa na javnim cestama za teretna vozila koja vrše kapilarnu ili mikrodistribuciju (u našem slučaju do prodajnih mjesta kupaca), odnosno u slučajevima kada teretno vozilo ima na užem geografskom području više istovara (3 ili više), utjecati će negativno na trošak distribucije s jedne strane, a s druge strane na kvalitetu distribucije, odnosno brzinu usluge dostave. U tom svjetlu je ograničenje mase vozila previše spušteno (7,5 T najveće dopuštene mase) i ispravnije bi bilo definirati da se ograničenje odnosi na teretna vozila do 7,5 T korisne nosivosti, a ne najveće dopuštene mase (ako će se i dalje nastaviti inzistirati da se ograničenje odnosi na domaći prijevoz). To su i dalje manja teretna vozila koja manje utječu na svojstva prometnice, odnosno ne uništavaju je u toj mjeri kao ona najveća standardna teretna vozila (poluprikoličari najveće dopuštene mase 40 T, uobičajne korisne nosivosti od 24 T). Također će biti vrlo komplicirano provjeriti i potvrditi da li je vozilo imalo ili nije imalo alternativni pravac za dostavu u slučaju takve vrste dostave. - Ograničenje za cestovni pravac Varaždin – Osijek, za bilo koju vrstu teretnih vozila, neupitno će dignuti cijenu distribucije za područje Osječko-baranjske županije. - S obzirom na trenutne okolnosti u prijevozu u RH, gdje je unatrag nekoliko godina došlo do znatnih povećanja troškova uslijed rasta cijena goriva, te rasta cijena radne snage (vozača s C kategorijom) zbog pomanjkanje iste na tržištu uslijed odlijeva primarno u ostale EU zemlje, ovaj potez će dodatno izrazito negativno na ukupne troškove domaćeg prijevoza a možebitno dovesti i do poremećaja opskrbe tržišta - Shodno navedenom prijedlog s naše strane bi bio da se navedeni pravilnik ne odnosi na prijevoz teretnim vozilima koja rade uslugu domaćeg prijevoza, odnosno čiji se utovar i istovar robe u prijevozu obavlja unutar granica RH, već da se odnosi samo na teretna vozila koja su ili u tranzitu kroz RH, ili imaju utovar ili istovar van granica RH. Primljeno na znanje Nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi i prijedloga, uključujući i novonastale okolnosti u susjednim državama, te važećeg regulatornog okvira Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona (»Narodne novine« broj 20/19) će se staviti izvan snage. Reguliranje prometa teških teretnih vozila će se provoditi intenzivnijim nadzorom provođenja važećih propisa kojima se regulira: - tranzitni promet tereta, - izvanredni prijevoz tereta i - ograničenja kretanja vozila po određenim cestama.
9 HGK P R A V I L N I K, Članak 1. Mišljenje Udruženja cestovnog teretnog prometa pri HGK: U članku 1. stavak 1. predlaže se brisati: - odredbu kojom se ograničava uporaba ceste DC2 od raskrižja s cestom DC528 (Varaždin) do raskrižja s cestom DC7 (Osijek) - odredbu kojom se ograničava uporaba ceste DC209 od Graničnog prijelaza Mursko Središće do raskrižja s cestom DC227 (Šenkovec) - odredba kojom se ograničava uporaba ceste DC515 od raskrižja s cestom DC2 (Našice) do raskrižja s cestom DC7 (Đakovo) Obrazloženje: Udruženje se protivi ograničavanju uporabe navedenih cesta. Preusmjeravanje prijevoznika sa ceste DC2 na dionici od Varaždina do Osijeka (Podravska magistrala) na autocestu A3 stvara velike troškove prijevoznicima, ali i cjelokupnom gospodarstvu te predstavlja ozbiljan problem, budući da gospodarski od ostatka zemlje izolira veći dio Međimurja, Baranju, Slavoniju i Srijem. Prijevoznici i prijevozi koji prirodno gravitiraju Podravskoj magistrali moraju imati mogućnost njenog korištenja. Ograničavanje uporabe DC209 od Graničnog prijelaza Mursko Središće do raskrižja s cestom DC 227 (Šenkovec) također nije prihvatljivo za prijevoznike. Prijevoznici razumiju zahtjeve Murskog Središća da se promet teških vozila preusmjeri izvan naselja, međutim ovom zabranom se za odnosna vozila zatvara granični prijelaz što nikako nije prihvatljivo. Prije eventualne odluke o zabrani, trebalo bi osigurati prihvatljivu alternativnu mogućnost, odnosno iznaći najpovoljnije rješenje, a koje ne bi bilo na štetu prijevoznika. Dodatno, treba napomenuti da će planirano donošenje Pravilnika o određivanju javnih cesta po kojima se mora odvijati tranzitni promet teretnih vozila kroz Republiku Hrvatsku znatno rasteretiti državne i ceste nižeg ranga, a što je dodatni razlog za uvažavanje ovog prijedloga da se navedene dionice izuzmu od ograničavanja uporabe temeljem predmetnog Pravilnika. Primljeno na znanje Nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi i prijedloga, uključujući i novonastale okolnosti u susjednim državama, te važećeg regulatornog okvira Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona (»Narodne novine« broj 20/19) će se staviti izvan snage. Reguliranje prometa teških teretnih vozila će se provoditi intenzivnijim nadzorom provođenja važećih propisa kojima se regulira: - tranzitni promet tereta, - izvanredni prijevoz tereta i - ograničenja kretanja vozila po određenim cestama.
10 OSATINA GRUPA d.o.o. P R A V I L N I K Poštovani, novi prijedlog Pravilnika nepovoljniji je u odnosu na stari Pravilnik koji je stupio na snagu 07. ožujka 2019. g. Nejasno je što je predlagatelj navedenim promjenama htio postići, no jasno je da je navedenim prijedlogom ustupljeno zahtjevima Udruge hrvatskih prijevoznika u niši njihovih interesa. a) Novim prijedlogom nameće se ograničenje prometovanja DC515 i preusmjerava se promet na AC3 kao alternativni pravac što je potpuno nelogično, neživotno i neracionalno. Primjerice, ukoliko je polazišna točka Đakovo, a odredišna točka su Feričanci (mjesto istovara – lokacija na prometnici DC2), apsurdno je da se ruta preusmjerava na AC3. Postavlja se pitanje kontinuiteta prometnog pravca koji počinje s DC515, a nastavlja se na DC2! Logično je i životno da prijevoznik može prometovati do mjesta istovara u Feričancima DC515 i u nastavku DC2 jer alternativni pravac A3 predstavlja fikciju. Pravilnikom koji je stupio na snagu ova problematika je bila vješto izbjegnuta omogućavanjem prometa na DC515 jer je razvidno da postoji kontinuitet pravca na DC515 i DC2. U tom pogledu treba predlagatelja pohvaliti te usmjeriti na izmjenu Pravilnika na način da se ponovno implementiraju odredbe iz prethodnog Pravilnika koje su prirodno i sasvim logički za jedan pravac istog kontinuiteta uzimale DC515 i DC2. b) Nadalje, ostaje neriješeno pitanje i problematika ostalih prijevoznika koji imaju mjesto utovara/istovara duž cijele državne ceste DC2 čija ruta nije obuhvaćena koridorom DC2 (od raskrižja s cestom DC528(Varaždin) do raskrižja s cestom DC7 (Osijek). Naime, ukoliko je mjesto utovara/istovara Čakovec koji je svega desetak kilometara udaljen od Varaždina, nije dopušteno prometovati DC2. c) Štetnim i nelogičnim smatramo rješenje kojim se ograničava prometovanje DC2 samo unutar koridora od raskrižja s DC7 do raskrižja s DC528 kod Varaždina, jer ukoliko je mjesto istovara izvan tog koridora, primjerice bliže centru grada Varaždina, isto faktički predstavlja zabranu prometovanja duž cijele DC2. Smatramo da ograničenje uporabe državnom cestom DC2 ne bi trebalo imati za svrhu opstrukciju domaće proizvodnje i transporta, već stranih prijevoznika u provozu koji ne stvaraju nikakvu dodanu vrijednost niti plaćaju naknadu za korištenje državne ceste. Napominjemo da se upravljanje, građenje, održavanje i rekonstrukcija državnih cesta kao i ostalih prometnica financira novcem poreznih obveznika. Naša tvrtka je dugogodišnjim uspješnim poslovanjem svoju obvezu plaćanja poreza, nameta i drugih naknada za korištenje državnih cesta (osnovni izvori sredstava Hrvatskih cesta) itekako ispunila te shodno tome, apsurdno je i nedopustivo u isti položaj stavljati domaće i strane prijevoznike. Nedvojbeno je da domaći prijevoznici imaju legitimitet koristiti državnu cestu dok se ne ishodi/izgradi povoljnije prometno rješenje, što alternativni pravac A3 zasigurno ne predstavlja. Naprotiv, prometovanje A3 kao alternativnim pravcem u odnosu na DC2 predstavlja neminovnu opasnost i ugrozu za poslovanje svake tvrtke zbog izrazito velikih i neracionalnih troškova. A radi se o višemilijunskim iznosima. Poradi poštivanja odredbi Zakona o radnom vremenu, stvara se i ogromni dodatni trošak u angažiranju dodatnog broja djelatnika koji predlagatelj nije predvidio, a koji predstavlja još jednu otegotnu okolnost! Nadalje, naša tvrtka bavi se i proizvodnjom, a upravo domaćim transportom prevozimo vrijedne poljoprivredne proizvode kupcima iz sjeveroistočnog i sjevernog dijela Hrvatske. Drugim riječima, ukoliko i postoji intencija predlagatelja da rastereti državnu cestu DC2 zabranom prometovanja, isto bi se trebalo učiniti nauštrb onih koji ne stvaraju dodanu vrijednost te koji nemaju mjesto utovara/istovara duž prometnice DC2, a to su strani prijevoznici u provozu. Predlagatelj mora uzeti u obzir nepobitnu okolnost i mogućnost da će stupanjem na snagu ovakvog Pravilnika doći do ozbiljnih poremećaja na tržištu te da ovakvim paušalnim prijedlogom izravno nanosi štetu domaćim proizvodnim subjektima u poljoprivredi, a osobito ugrožava egzistenciju ionako odveć devastiranog sektora mljekarstva. Prema tome, podnositelj komentara ovim putem predlaže da se u potpunosti isključi zabrana prometovanja DC2 za domaće prijevoznike ukoliko imaju mjesto utovara/istovara unutar predmetne prometnice! S poštovanjem, Osatina grupa d.o.o. Primljeno na znanje Nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi i prijedloga, uključujući i novonastale okolnosti u susjednim državama, te važećeg regulatornog okvira Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona (»Narodne novine« broj 20/19) će se staviti izvan snage. Reguliranje prometa teških teretnih vozila će se provoditi intenzivnijim nadzorom provođenja važećih propisa kojima se regulira: - tranzitni promet tereta, - izvanredni prijevoz tereta i - ograničenja kretanja vozila po određenim cestama.
11 Bojan Peroš P R A V I L N I K Potrebno je iz pravilnika izuzeti zabranu prometovanja cestom D2 za domaće prijevoznike i tvrtke. Navedena alternativa u obliku korištenja AC3 nikako ne može biti prihvatljiva, pogotovo ne u svakodnevnom poslovanju. Korištenje AC3 za svakodnevne prijevoze iz Koprivnice prema Osijeku, Vinkovcima, Donjem Miholjcu, Valpovu, Iloku i sl. te povratak povećava troškove za 80-90%. Povećanje troškova je generirano povećanjem prijeđene kilometraže, povećanom potrošnjom goriva te troškom korištenja AC. Osim navedenog, zbog poštivanja odredbi Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prometu, za navedene prijevoze potreban je angažman posade kako bi se vozilo moglo vratiti u Koprivnicu, a što predstavlja dodatan trošak. Cestom D2 je potrebno zabraniti i strogo kontrolirati tranzitne prijevoze. Primljeno na znanje Nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi i prijedloga, uključujući i novonastale okolnosti u susjednim državama, te važećeg regulatornog okvira Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona (»Narodne novine« broj 20/19) će se staviti izvan snage. Reguliranje prometa teških teretnih vozila će se provoditi intenzivnijim nadzorom provođenja važećih propisa kojima se regulira: - tranzitni promet tereta, - izvanredni prijevoz tereta i - ograničenja kretanja vozila po određenim cestama.
12 TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA SENJA P R A V I L N I K Poštovani, ovim putem Turistička zajednica grada Senja izražava oštro protivljenje glede prijedloga Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za pomet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona. Naime, u članku 3. prijedloga izmjena i dopuna Pravilnika među dionicama na kojima se ograničava uporaba za teretna vozila više se ne nalazi dionica od raskrižja s cestom DC102/AC7 (Šmrika) do raskrižja s cestom DC23 (Senj) s alternativnim pravcem AC1/AC6, odnosno na navedenoj dionici nema ograničenja. Navedeni prijedlog Pravilnika je nespojiv s turizmom, a grad Senj i egzistencija njegovih građana direktno i indirektno vezana je uz turizam i ugostiteljstvo. Navedena dionica od raskrižja s cestom DC102/AC7 (Šmrika) do raskrižja s cestom DC23 (Senj) prolazi kroz sam centar grada Senja, a uz nju se nalazi glavnina turističkih smještajnih kapaciteta. Prolazak teških kamiona uzrokuje prometne gužve na navedenoj dionici te remeti mir i život građana grada Senja kao i turista koji borave u gradu, uzrokujući snažne vibracije obzirom da se grad Senj nalazi na trusnom području. Uzimajući u obzir činjenicu da na području grada Senja imamo poduzetnika i gospodarstvenika kojima bi ova zabrana izazvala dodatne troškove, mišljenja smo da bi u jednom od stavaka članka trebalo iznimkom dozvoliti prometovanje teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona ukoliko utovar i istovar navedena vozila vrše na području grada Senja. Pošto za navedenu dionicu postoje alternativni prometni pravci smatramo da je jedino ispravno rješenje potpuno zabraniti tranzitni i međunarodni promet vozilima čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona izuzev vozila koja utovar ili istovar vrše na području grada Senja, a sve u cilju osiguranja normalnog života građana, turista i posjetitelja grada Senja. U nadi da ćete prihvatiti naš prijedlog srdačno Vas pozdravljamo! Direktor TU TZG Senja Viktor Samaržija, mag.oec. Primljeno na znanje Nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi i prijedloga, uključujući i novonastale okolnosti u susjednim državama, te važećeg regulatornog okvira Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona (»Narodne novine« broj 20/19) će se staviti izvan snage. Reguliranje prometa teških teretnih vozila će se provoditi intenzivnijim nadzorom provođenja važećih propisa kojima se regulira: - tranzitni promet tereta, - izvanredni prijevoz tereta i - ograničenja kretanja vozila po određenim cestama.
13 Stjepan Gašparović P R A V I L N I K, Članak 1. Poštovani, predlažem da se u dionice javnih cesta na kojima se ograničava uporaba za teretna vozila uvrsti ŽC4218 (kroz selo Štitar, Općina Štitar, Vukovarsko-srijemska županija) i to od raskrižja s cestom ŽC4170 do raskrižja s državnom cestom DC520 (čvor Babina Greda). Kao alternativna cesta na tom pravcu postoji autocesta A3 (Zagreb-Lipovac). Obrazloženje prijedloga je seljedeće: Znatan dio kamionskog prometa s graničnog prijelaza Županja-Orašje koji prometuju prema zapadu prometuje državnom cestom DC55, ali na način da sa DC55 ne odlazi na Autocestu na čvoru Županja, nego umjesto toga (izbjegavajući cestarinu i skraćujući si put za nekoliko stotina metara) prometuje županijskom cestom ŽC4218 kroz Općinu Štitar do čvora Babina Greda gdje se uključuje na autocestu. Dio tog kamionskog prometa ne uključuje se na autocestu ni na čvoru Babina Greda već nastavlja prometovati paralelno s autocestom A3 sve dok je to moguće pritom izbjegavajući plaćanje cestarine. Sve navedeno vrijedi i za teretna vozila koja prometuju u obrnutom smjeru, kao i za teretna vozila koja prometuju iz pravca istočnog dijela Vukovarsko-srijemske županije te iz pravca Republike Srbije. Navedeni prekomjerni promet teretnih vozila kroz Općinu Štitar i kroz sam centar Štitara znatno smanjuje kvalitetu života u Štitaru uslijed buke koju kamionski promet stvara. Uslijed vibracija koje proizvodi promet stradavaju (otpucavaju) obiteljske kuće, a na žalost čini se da je samo pitanje vremena kada će neko od teretnih vozila koja često voze nedozvoljenom i neprilagođenom brzinom pregaziti nečije dijete. Ugroza je pogotovo izražena u zavojima i raskrižjima na cesti kada se osobna vozila često moraju vraćati unazad da bi prpustila teretno vozilo koje prelazi u suprotni prometni trak. Uslijed činjenice da županijska cesta nije niti građena za takav i toliki promet ona je iz dana u dan sve oštećenija. S obzirom da je izgrađena autocesta A3 i da se sav navedeni i opsiani promet teretnih vozila može uključiti na autocest na čvoru Županja odnosno na čvoru Babina Greda, smatram da je prometovanje kamionskog prometa kroz Štitar potrebno ograničiti. U prilog tvrdnjama koje sam naveo govori i peticija za ograničavanje kamionskog prometa kroz Štitar koju je do sada potpisalo više stotina mještana Štitara, peticija će biti upućena Ministarstvu te Vas u ime svih potpisnika molim da i ŽC4218 kroz selo Štitar uvrstite na popis cesta na kojima je ograničen promet teretnih vozila. S poštovanjem, Stjepan Gašparović vijećnik u Općinskom vijeću Općine Štitar Primljeno na znanje Nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi i prijedloga, uključujući i novonastale okolnosti u susjednim državama, te važećeg regulatornog okvira Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona (»Narodne novine« broj 20/19) će se staviti izvan snage. Reguliranje prometa teških teretnih vozila će se provoditi intenzivnijim nadzorom provođenja važećih propisa kojima se regulira: - tranzitni promet tereta, - izvanredni prijevoz tereta i - ograničenja kretanja vozila po određenim cestama.
14 Luneta d.o.o. P R A V I L N I K, Članak 1. Poštovani, zatvaranjem DC209 graničnog prijelaza Mursko Središće dolazi do preopterećenja ostalih graničnih prijelaza u blizini pa možda da se razmisli o dozvoli prelaska preko graničnog prijelaza Mursko Središće kamionima iznad 7,5 tona koji su u vlasništvu poduzeća čiju robu prevoze (prijevoz za vlastite potrebe). Primljeno na znanje Nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi i prijedloga, uključujući i novonastale okolnosti u susjednim državama, te važećeg regulatornog okvira Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona (»Narodne novine« broj 20/19) će se staviti izvan snage. Reguliranje prometa teških teretnih vozila će se provoditi intenzivnijim nadzorom provođenja važećih propisa kojima se regulira: - tranzitni promet tereta, - izvanredni prijevoz tereta i - ograničenja kretanja vozila po određenim cestama.
15 Juraj Čandrlić P R A V I L N I K Poštovani, Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javih cesta za promet teretnih vozila čija dopuštena masa premašuje 7,5 tona donesen je na temelju Zakona o cestama, Zakona o sigurnosti prometa na cestama od strane ministra mora,prometa i infrastrukture u suglasnosti s ministrom unutarnjih poslova i ministrom graditeljstva i prostornog uređenja, a koji je trebao stupiti na snagu i provedbu od 1. svibnja 2019. godine i gle čuda dolazi do izmjene i dopune pravilnika o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona zato jer se Udruga prijevoznika pobunila i zaprijetila blokadom Zagreba i graničnih prijelaza, a nas građane gradova(Senj,Bunica,Povile,Novi Vinodolski, Crikvenica,Dramalj, Klanfari, Šmrika) kroz koje prolaze ti konvoji teških kamiona i koji uništavaju našu teško stečenu imovinu i sigurnost nas i naše djece na kraju nitko ne štiti jer izgleda da su autoceste napravljene da budu prazne, a koje se održavaju u viskom standardu prometovanja samo ne znam za koga i koji promet. Dionica javne ceste DC8 na potezu DC102/AC7(Šmrika) do DC23(Senj)i dionica javne ceste DC23 na potezu od čvora DC50/AC1(čvor Žuta Lokva)pa do čvora DC8 (Senj) treba zabraniti promet teretnim vozilima čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona zbog sigurnosti te normalnog života svih građana na ovim prostorima , a i turista koji dolaze na ova područja jer za taj teški teretni promet postoje autoceste i koja su napravljene što sigurnosno , što konstrukcijski za taj tip teškog prometa i koje ne prolaze kroz naseljena mjesta. Dionica javne ceste DC 23 od čvora DC50/AC1 (čvor Žuta Lokva) pa do čvora DC8 (Senj) ista nema adekvatne gabaritne uvijete kao niti adekvatne radijuse krivina što je osnova za sigurnost prometa, a što se da utvrditi i na samoj prometnici(dolazi do stajanja jednog kamiona dok prođe drugi po krivinama na DC23, što stvara zastoj i nesigurno prometovanje, a što se tiče iste dionice DC23 u zimskim mjesecima ista također zna biti zatvorena zbog snijega i snježnih zapuha gdje je kudi kamo sigurniji pravac AC1 jer ista ima viši standard održavanja za taj tip teškog prometa. Dionica javne ceste DC8 na potezu DC102/AC7 (Šmrika) pa do čvora DC23(Senj) također treba zabraniti promet teretnim vozilima čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona jer ista prolazi kroz naseljena mjesta čime je ugrožena sigurnost svih građana kao njihovo pravo na dostojanstven život, jer doslovno od tog teškog teretnog prometa nije moguće normalno živjeti, a niti raditi jer i mi smo porezni obaveznici ove države koji uredno podmirujemo svoje obaveze.Također je taj pravac a pogotovo na dionici Senj-Novi Vinodolski često zatvoren čak kroz čitavu godinu zbog vjetra-bure za II. i III. kategoriju vozila u čiju skupinu i spadaju te se nepotrebno stvaraju gužve u naseljenim mjestima. Za promet teških teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona izgrađena je mreža AC, gdje se svagdje u svijetu prometuje i stimulira prijevoznike da vrše prijevoz po takvim pravcima, a valjda jedino kod nas teška teretna vozila prometuju po cestama koje nemaju uvijete te koje nisu niti projektirane niti izgrađene za takav tip teškog prometa(osovinsko opterećenje, gabaritni uvjeti,radijusi krivina, kolotrazi...) Podržavam pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona,ali u prvoj donesenoj verziji koja je trebala stupiti na snagu od 1. svibnja 2019. godine, a u kojem je navedena dionica javne ceste DC8 na potezu DC102/AC7 (Šmrika) do čvora DC23(Senj) nalazi na popisu cesta na kojoj se ograničava uporaba javne ceste za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona, s time da se istom pravilniku također doda i javna cesta DC23 od čvora DC50/AC7 (Žuta Lokva) pa do čvora DC8 (Senj)s time da se dozvoli lokalno prometovanje tj. oni prijevoznici koji imaju utovar ili istovar tih vozila na području grada Senja i oni koji su prijavljeni na području gradova kao privrednici, a svi ostali neka koriste autoceste koje su i napravljene za takav tip teškog prometa i neka se iste stimulira da koriste autoceste jer iste treba i održavati. S poštovanjem Primljeno na znanje Nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi i prijedloga, uključujući i novonastale okolnosti u susjednim državama, te važećeg regulatornog okvira Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona (»Narodne novine« broj 20/19) će se staviti izvan snage. Reguliranje prometa teških teretnih vozila će se provoditi intenzivnijim nadzorom provođenja važećih propisa kojima se regulira: - tranzitni promet tereta, - izvanredni prijevoz tereta i - ograničenja kretanja vozila po određenim cestama.
16 Juraj Čandrlić P R A V I L N I K, Članak 1. Poštovani, Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javih cesta za promet teretnih vozila čija dopuštena masa premašuje 7,5 tona donesen je na temelju Zakona o cestama, Zakona o sigurnosti prometa na cestama od strane ministra mora,prometa i infrastrukture u suglasnosti s ministrom unutarnjih poslova i ministrom graditeljstva i prostornog uređenja, a koji je trebao stupiti na snagu i provedbu od 1. svibnja 2019. godine i gle čuda dolazi do izmjene i dopune pravilnika o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona zato jer se Udruga prijevoznika pobunila i zaprijetila blokadom Zagreba i graničnih prijelaza, a nas građane gradova(Senj,Bunica,Povile,Novi Vinodolski, Crikvenica,Dramalj, Klanfari, Šmrika) kroz koje prolaze ti konvoji teških kamiona i koji uništavaju našu teško stečenu imovinu i sigurnost nas i naše djece na kraju nitko ne štiti jer izgleda da su autoceste napravljene da budu prazne, a koje se održavaju u viskom standardu prometovanja samo ne znam za koga i koji promet. Dionica javne ceste DC8 na potezu DC102/AC7(Šmrika) do DC23(Senj)i dionica javne ceste DC23 na potezu od čvora DC50/AC1(čvor Žuta Lokva)pa do čvora DC8 (Senj) treba zabraniti promet teretnim vozilima čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona zbog sigurnosti te normalnog života svih građana na ovim prostorima , a i turista koji dolaze na ova područja jer za taj teški teretni promet postoje autoceste i koja su napravljene što sigurnosno , što konstrukcijski za taj tip teškog prometa i koje ne prolaze kroz naseljena mjesta. Dionica javne ceste DC 23 od čvora DC50/AC1 (čvor Žuta Lokva) pa do čvora DC8 (Senj) ista nema adekvatne gabaritne uvijete kao niti adekvatne radijuse krivina što je osnova za sigurnost prometa, a što se da utvrditi i na samoj prometnici(dolazi do stajanja jednog kamiona dok prođe drugi po krivinama na DC23, što stvara zastoj i nesigurno prometovanje, a što se tiče iste dionice DC23 u zimskim mjesecima ista također zna biti zatvorena zbog snijega i snježnih zapuha gdje je kudi kamo sigurniji pravac AC1 jer ista ima viši standard održavanja za taj tip teškog prometa. Dionica javne ceste DC8 na potezu DC102/AC7 (Šmrika) pa do čvora DC23(Senj) također treba zabraniti promet teretnim vozilima čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona jer ista prolazi kroz naseljena mjesta čime je ugrožena sigurnost svih građana kao njihovo pravo na dostojanstven život, jer doslovno od tog teškog teretnog prometa nije moguće normalno živjeti, a niti raditi jer i mi smo porezni obaveznici ove države koji uredno podmirujemo svoje obaveze.Također je taj pravac a pogotovo na dionici Senj-Novi Vinodolski često zatvoren čak kroz čitavu godinu zbog vjetra-bure za II. i III. kategoriju vozila u čiju skupinu i spadaju te se nepotrebno stvaraju gužve u naseljenim mjestima. Za promet teških teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona izgrađena je mreža AC, gdje se svagdje u svijetu prometuje i stimulira prijevoznike da vrše prijevoz po takvim pravcima, a valjda jedino kod nas teška teretna vozila prometuju po cestama koje nemaju uvijete te koje nisu niti projektirane niti izgrađene za takav tip teškog prometa(osovinsko opterećenje, gabaritni uvjeti,radijusi krivina, kolotrazi...) Podržavam pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona,ali u prvoj donesenoj verziji koja je trebala stupiti na snagu od 1. svibnja 2019. godine, a u kojem je navedena dionica javne ceste DC8 na potezu DC102/AC7 (Šmrika) do čvora DC23(Senj) nalazi na popisu cesta na kojoj se ograničava uporaba javne ceste za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona, s time da se istom pravilniku također doda i javna cesta DC23 od čvora DC50/AC7 (Žuta Lokva) pa do čvora DC8 (Senj)s time da se dozvoli lokalno prometovanje tj. oni prijevoznici koji imaju utovar ili istovar tih vozila na području grada Senja i oni koji su prijavljeni na području gradova kao privrednici, a svi ostali neka koriste autoceste koje su i napravljene za takav tip teškog prometa i neka se iste stimulira da koriste autoceste jer iste treba i održavati. S poštovanjem Juraj Čandrlić Senj Primljeno na znanje Nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi i prijedloga, uključujući i novonastale okolnosti u susjednim državama, te važećeg regulatornog okvira Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona (»Narodne novine« broj 20/19) će se staviti izvan snage. Reguliranje prometa teških teretnih vozila će se provoditi intenzivnijim nadzorom provođenja važećih propisa kojima se regulira: - tranzitni promet tereta, - izvanredni prijevoz tereta i - ograničenja kretanja vozila po određenim cestama.
17 Grad Senj P R A V I L N I K Poštovani, prijedlogom izmjena Pravilnika o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona ograničava se uporaba određenih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona, kada za te javne ceste kao alternativni pravci postoje druge javne ceste s boljim prometno-tehničkim karakteristikama. U članku 3. prijedloga izmjena i dopuna Pravilnika među dionicama na kojima se ograničava uporaba za teretna vozila više se ne nalazi dionica od raskrižja s cestom DC102/AC7 (Šmrika) do raskrižja s cestom DC23 (Senj) s alternativnim pravcem AC1/AC6 odnosnom na navedenoj dionici nema ograničenja. Grad Senj smatra da je postojeći Pravilnik potrebno izmjeniti na način da se navedenom dionicom od raskrižja s cestom DC102/AC7 (Šmrika) do raskrižja s cestom DC23 (Senj) ograniči promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona, s iznimkom da se na istoj dionici dozvoli uporaba za teretna vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona, ako je utovar ili istovar tih vozila na području Grada Senja. U protivnom, gospodarstvenicima i poduzetnicima s područja Grada Senja u bitnome bi se onemogučilo normalno prometovanje i poslovanje te bi se izazvali nesrazmjerno veliki troškovi i neefikasnost njihove usluge, što će dovesti do nerentabilnosti poslovanja i posljedično gašenja trgovačkih društva i otkaza radnicima. Podsjećamo da je područje Grada Senja vrlo veliko (658 km2) te da upotreba alternetivnih pravaca nesumnjivo u bitnome mijenja kalkulacije cijene i rentabilnosti poslovanja za poduzeća koja se nalaze na području Grada Senja. Zbog toga bi se predloženim izmjenama i ovaj mali broj poduzetnika i gospodarstvenika doveo u još nepovoljniji položaj na tržištu. U smislu potvrde navoda, možemo izvijestiti da smo zaprimili pritužbe lokalnih poduzetnika koji ukazuju na navedenu problematiku. S druge strane, za sve ostale promete vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona, ako utovar ili istovar tih vozila nije na području Grada Senja, predlažemo uspostavu zabrane prometovanja dionicom od raskrižja s cestom DC102/AC7 (Šmrika) do raskrižja s cestom DC23 (Senj). Navedeno je nužno potrebno radi rasterečenja prometa istom dionicom koja prolazi kroz središte naseljenih mjesta te poglavito prometovanjem teških kamiona remeti mir građana, normalno življenje u zajednici te nije spojiva s razvojem turizma. Turisti i stanovnici Senja nisu dužni trpiti prelaze teretnih kamiona camim centrom urbanih naselja kada postoje alternativni pravci. U tom smislu potrebno je sav ostali teretni promet, osim lokalnoga, usmjeriti na alternativne pravce. Slijedom iznijetog i obrazloženog predlažemo Pravilnik izmijeniti na način da se u članak 3. uvrsti dionica od raskrižja s cestom DC102/AC7 (Šmrika) do raskrižja s cestom DC23 (Senj) ali da se istom dionicom dozvoli uporaba za teretna vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona samo ako je utovar ili istovar tih vozila na području Grada Senja. Za ostala teretna vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona promet navedenom dionicom ne bi bio dozvoljen. Obzirom da bi predloženom izmjenom omogućili daljnje uspješno poslovanje gospodarstvenicima s područja Grada Senja te normalan život građana i turista, a što je u interesu cijele zajednice, nadamo se prihvaćanju našeg prijedloga. Grad Senj Gradonačelnik Sanjin Rukavina dipl.oec. Primljeno na znanje Nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi i prijedloga, uključujući i novonastale okolnosti u susjednim državama, te važećeg regulatornog okvira Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona (»Narodne novine« broj 20/19) će se staviti izvan snage. Reguliranje prometa teških teretnih vozila će se provoditi intenzivnijim nadzorom provođenja važećih propisa kojima se regulira: - tranzitni promet tereta, - izvanredni prijevoz tereta i - ograničenja kretanja vozila po određenim cestama.
18 Milan Tomljanović P R A V I L N I K Moje ime je Milan Tomljanović i živim u Senju na adresi Stara Cesta 21 u neposrednoj blizini Policijske postaje znači baš na državnoj cesti na kojoj je sada izuzeta iz zabrane. Garantirana Vam da ću prikupiti bez problema 20 ljudi i imat ćemo mirne prosvjede prelaska ceste na pješačkom prijelazu svaku dan po 15-20 minita do onog trena kada zabrana bude ponovno uvedena. Nemam ništa protiv nikoga ali nije mi normalno da kamion od 20 tona prometuje po gradskim cestama. Nemojte mi pričati o povećanju troška jer gorivo dobivate pi povoljnijoj cijeni od nas normalnih građana a i po novome prijevoznici imaju pravo odbitak trošarine na gorivo. To znači ako nas građane litra goriva dođe npr. 10,00kn Vas prijevozničke dođe 7,00kn i nemojte pričati o tome da niste to ukalkulurali u cijenu prijevoza a to što sami sebi rušite cijene to je nešto drugo. Zašto imamo autoputa ako Vi vozite po državnim cestama koje uništavate 1000 puta više nego osobno vozilo jer to je podatak da jedan šleper = 1000 osobnih vozila. Kada vozite po drugim državama EU normalno je da vozite po autoputu a u svojoj državi NE... Vi svoja prava trebate izboriti na drugoj adresi a ne na tome da prijetiti blokadom... Sram Vas bilo... Nije Vam mjesto na državnim cestama i sve ćemo poduzeti da Vas maknem sa njih i ako Vi prijevoznici možete prijetiti sa blokadom možemo i mi građani... Primljeno na znanje Nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi i prijedloga, uključujući i novonastale okolnosti u susjednim državama, te važećeg regulatornog okvira Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona (»Narodne novine« broj 20/19) će se staviti izvan snage. Reguliranje prometa teških teretnih vozila će se provoditi intenzivnijim nadzorom provođenja važećih propisa kojima se regulira: - tranzitni promet tereta, - izvanredni prijevoz tereta i - ograničenja kretanja vozila po određenim cestama.
19 Jasmin Budinski P R A V I L N I K Državna cesta DC46 Đakovo - Tovarnik, dionica Vinkovci-Tovarnik je katastrofa. Cesta je relativno nova, a već je poprilično uništena. Na toj dionici od tridesetak km je grad i sedam sela. To je jedna od najprometnijih cesta u Hrvatskoj gdje dnevno prolazi veliki broj kamiona u tranzitu, znači nepotrebno. Izbjegavaju plaćanje autoputa i čekanje na graničnom prijelazu Lipovac, a ugrožavaju sigurnost i prometovanje svih ostalih. I sada dok ovo pišem kolona kamiona je na dijelu između Ilače i Tovarnika duga 3 km i zauzimaju cijeli desni prometni trak. Ljudi su bijesni, proljetni poljoprivredni radovi su u tijeku. Ponekad se od Ilače do Tovarnika putuje i 20 minuta ( 4,5 km ). Trebalo bi zabraniti promet za kamione iznad 7,5 tona u tranzitu, jer očito dok se nešto ne dogodi neće se reagirati. Ukoliko to nije nije moguće, država treba što prije naći rješenje za parkiranje kamiona kako ne bi danonoćno stajali na cesti. Da ne govorimo o ogromnim količinama smeća koje vozači bacaju doslovno u kanal i njive pored ceste. Znaju da to ne mogu u ostalim zemljama, pa onda ovdje valjda izbace sve smeće koje imaju. Primljeno na znanje Nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi i prijedloga, uključujući i novonastale okolnosti u susjednim državama, te važećeg regulatornog okvira Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona (»Narodne novine« broj 20/19) će se staviti izvan snage. Reguliranje prometa teških teretnih vozila će se provoditi intenzivnijim nadzorom provođenja važećih propisa kojima se regulira: - tranzitni promet tereta, - izvanredni prijevoz tereta i - ograničenja kretanja vozila po određenim cestama.
20 Žitarice d.o.o. P R A V I L N I K Trebalo je zabranit promet samo za teretna vozila u tranzitu. Primjedba na cestu DC 43 Podravska Magistrala nama predstavlja veliki problem ta zabrana to je nemoguće funkcionirati a vjerujem i ostalima jer kako da dođemo iz Koprivnice u Viroviticu , Našice , Suhopolje,ili Osijek. Primljeno na znanje Nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi i prijedloga, uključujući i novonastale okolnosti u susjednim državama, te važećeg regulatornog okvira Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona (»Narodne novine« broj 20/19) će se staviti izvan snage. Reguliranje prometa teških teretnih vozila će se provoditi intenzivnijim nadzorom provođenja važećih propisa kojima se regulira: - tranzitni promet tereta, - izvanredni prijevoz tereta i - ograničenja kretanja vozila po određenim cestama.
21 HRVOJE CRNOJA P R A V I L N I K Predlažem da se iz navedenog Pravilnika izuzmu vozila koja se koriste za osposobljavanje kandidata za vozače C, CE, D i DE kategorije Primljeno na znanje Nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi i prijedloga, uključujući i novonastale okolnosti u susjednim državama, te važećeg regulatornog okvira Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona (»Narodne novine« broj 20/19) će se staviti izvan snage. Reguliranje prometa teških teretnih vozila će se provoditi intenzivnijim nadzorom provođenja važećih propisa kojima se regulira: - tranzitni promet tereta, - izvanredni prijevoz tereta i - ograničenja kretanja vozila po određenim cestama.
22 Tomislav Lončar P R A V I L N I K Najvažnije je da svi (strani i domaći prijevoznici) koji imaju radni list s navedenim lokacijama utovara i istovara u mjestima do koji se nemože doći AC, idu po DC u najkraćem linijskom putu od AC preko DC do mjesta - lokacije, bez ograničenja po masi vozila. Nažalost, AC koncesionari se moraju dogovarati s prijevoznicima o popustima i sličnim. Primljeno na znanje Nakon razmatranja zaprimljenih primjedbi i prijedloga, uključujući i novonastale okolnosti u susjednim državama, te važećeg regulatornog okvira Pravilnik o ograničavanju uporabe pojedinih javnih cesta za promet teretnih vozila čija najveća dopuštena masa premašuje 7,5 tona (»Narodne novine« broj 20/19) će se staviti izvan snage. Reguliranje prometa teških teretnih vozila će se provoditi intenzivnijim nadzorom provođenja važećih propisa kojima se regulira: - tranzitni promet tereta, - izvanredni prijevoz tereta i - ograničenja kretanja vozila po određenim cestama.