Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga Uredbe o osnivanju prava građenja i prava služnosti na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Obnovljivi izvori energije Hrvatske III. PRAVO SLUŽNOSTI, Članak 20. Predlažemo predvidjeti rok od 30 dana u kojem će ministarstvo javiti je li zahtjev potpun, odnosno koju dodatnu dokumentaciju treba dostaviti. Naime isti komentar smo dali kod prava građenja no ovdje je još bitniji jer se predviđa dostava "druge dokumentacije (npr. potvrda glavnog projekta, punomoć i dr" tako da podnositelj zahtjeva ne može znati je li njegov zahtjev potpun. Primljeno na znanje Prijedlog će se dodatno razmotriti u daljnjem procesu izrade konačnog prijedloga.
2 Obnovljivi izvori energije Hrvatske IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 27. Potrebno je također predvidjeti način izmjena odluka i ugovora koji budu doneseni temeljem ove prijelazne odredbe na način da se izričito predvidi da će se mijenjati na način kako su donesene. Ovo stoga što se tijekom gradnje VE zna desiti da je potrebno mijenjati lokacijsku i građevinsku, primjerice jer se pokaže da je teren za pristupne ceste neprikladan pa se cesta mora pomaknuti i sukladno tome izmijeniti elaborat nepotpunog izvlaštenja i odluka/ugivor o služnosti. Isto vrijedi za izmjene odluke koje je po prethodnim propisima donijelo drugo tijelo (npr. MIDIM). Primljeno na znanje Prijedlog će se dodatno razmotriti u daljnjem procesu izrade konačnog prijedloga.
3 Obnovljivi izvori energije Hrvatske III. PRAVO SLUŽNOSTI, Članak 22. Nejasno je zašto ugovor mora biti sklopljen kao ovršna isprava ako je naknada već plaćena jednokratno ili je za nju dana bankarska garancija kao sredstvo osiguranja. Primljeno na znanje Element ovršnosti nije vezan isključivo uz financijsku komponentu već i samu nekretninu u dijelu koji se odnosi na vraćanje u posjed.
4 Obnovljivi izvori energije Hrvatske III. PRAVO SLUŽNOSTI, Članak 13. Koji je smisao potvrde da nije bilo protupravnog korištenja te potvrde da je podmirena obveza s osnove prijašnjeg protupravnog prisvajanja - je li nositelj projekta koji je podmirio takvu obvezu prihvatljiv za sklapanje ugovora? Također, nigdje nije riješen problem da investitori u vjetroelektrane plaćaju šumsku štetu za površinu koju koriste tijekom gradnje. Nesporno je da moraju nadoknaditi takvu štetu (OKFŠ, naknadu za sastojinu) no prometna vrijednost zemljišta svakako ne spada u naknadu štete. Potrebno je omogućiti investitorima da naknadno steknu služnost nad takvim površinama sukladno elaboratu izvedenog stanja. Primljeno na znanje Podmirenje svih obveza preduvjet je prihvatljivosti investitora. problematika vezana uz šumsku štetu nije predmet ovoga propisa već će se ista razmatrati u okviru drugoga podzakonskog akta prilikom njegove izrade.
5 Obnovljivi izvori energije Hrvatske III. PRAVO SLUŽNOSTI, Članak 23. Vezano za stavak 2., problematično je što je mogućnost raskida vrlo široko postavljena. Može li se dodati rečenica po kojoj, ako sam ponuditelj obavijesti ministarstvo o izmjeni nekog od uvjeta iz ponude, da se ugovor može raskinuti u roku od npr. 60 dana ako ministarstvo procijeni da je to bila važna odrednica ponude. Na taj način se postiže pravna sigurnost da nositelji projekata znaju hoće li im ugovor biti raskinut, a ne da budu u neizvjesnosti pa primjerice ne mogu dobiti refinanciranje. Primljeno na znanje Prijedlog će se dodatno razmotriti u daljnjem procesu izrade konačnog prijedloga.
6 Obnovljivi izvori energije Hrvatske II. PRAVO GRAĐENJA, Članak 11. vezano uz stavak 3., člankom 10., stavak 1 ove Uredbe predviđeno je da se pravo građenja može dati kao zalog. Koji je smisao takvog zaloga (tj. sredstva osiguranja) ako će ugovor o zasnivanju prava građenja biti raskinut u slučaju ovrhe nad pravom građenja? Vezano uz stavak 6. - unatoč tome što može brisati bez suglanosti/odobrenja, potrebno je predvidjeti da će obavijestiti nositelja prava građenja te u slučaju prava građenja za npr. trafostanicu na koju se priključuje objekt OIE, i nositelja projekta zbog čije gradnje je TS izgrađena o neizvršavanju ugovornih obveza i dati rok za ispunjenje od primjerice 30 dana. Primljeno na znanje Prijedlog će se dodatno razmotriti u daljnjem procesu izrade konačnog prijedloga.
7 Silvije Filipović III. PRAVO SLUŽNOSTI, Članak 21. Na alineju 4. članka 21 : Tekst koji se mjenja : "u visini eskontne stope Hrvatska narodne banke" Prijedlog promjena glasi : "u visini prosječne ponderirane kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima koju objavljuje HNB koja vrijedi u periodu koji prethodi potpisivaju ugovora o pravu služnosti" Obrazloženje su dali drugi komentatori. Primljeno na znanje Prijedlog će se dodatno razmotriti u daljnjem procesu izrade konačnog prijedloga.
8 Branimir Majčica III. PRAVO SLUŽNOSTI, Članak 21. Nastavno na komentar uz čl. 12. želim podsjetiti da se uz ograničeno razdbolje trajanja osnovanog prava služnosti ovim Pravilnikom treba popisati i pripadna metodologija - vjerojatno odgovarajućim matematičko-financijskim postupkom - za procjenu vrijednosti takvog prava služnosti. Kamata u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke nije rješenje u skladu sa slovom Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina. Eskontna kamatna stopa HNB-a ne utvrđuje se na temelju kretanja na tržištu nekretnina već u odnosu na kretanja na financijskim tržištima. Predmet raspolaganja odnosno osnivanja prava služnosti je nekretnina, a ne financijska imovina. Stoga i odabir prikladne kamatne stope na nekretninu (stope prinosa nekretnine) ovisi o vrsti nekretnine, a tako odabrana kamatna stopa je ujedno i diskontna (eskontna) stopa za sve izračune. Dakle, za nekretnine odnosno stvarna prava na nekretninama valja primjenjivati kamatne stope na nekretninu. Konačno, primjena kamatnih stopa koje nisu izvedene ili povezane s tržištem nekretnina može dovesti do toga da utvrđeni iznos naknade za osnovano pravo služnosti ne predstavlja tržišnu, već financijsku, investicijsku ili fer vrijednost. Primjena vrijednosti koje nisu tržišne prilikom stjecanja i raspolaganja nekretninama u interesu ili vlasništvu javnopravnih osoba jest zakonski, ako hoćete i ustavno, vrlo dvojbena. Primljeno na znanje Prijedlog će se dodatno razmotriti u daljnjem procesu izrade konačnog prijedloga.
9 Branimir Majčica III. PRAVO SLUŽNOSTI, Članak 12 Općenito bih želio istaknuti da se procjena vrijednosti prava služnosti prema mjerodavnim odredbama Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina i pripadnom Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN105/2015) računaju kao vječna renta tj. pretpostavlja se neograničeno vremensko trajanje služnosti, u praksi preko 99 godina. Stoga je materija uređena na način da se naknada za služnost može utvrditi kao jednokratna isplata (u načelu za svih 99 godina - i to najmanje) ili u obrocima sve dok traje osnovano pravo služnosti. Služnost kao takva nije namijenjena ograničenom vremenskom razdoblju poput prava građenja. Stoga je i propisivanje trajanja prava služnosti nespojivo sa Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina. U načelu, za ograničeno trajanje pojedinog stvarnog prava primjenjuje se institut prava građenja. Za "vječno" trajanje pojedinog stvarnog prava primjenjuje se institut služnosti. Osim toga, u zemljama iz kojih su preuzeti instituti prava građenja i služnosti te načini procjene njihove vrijednosti, pravo služnosti se u pravilu osniva za linijske infrastrukturne građevine tj. za građevine radi kojih se služnost izvršava na dijelu nekretnine a pravno opterećuju cijelu nekretninu, dok se pravo građenja osniva za one građevine koje i stvarno i pravno opterećuju cijelu nekretninu. Stoga, ako je riječ o ograničenom vremenskom razdoblju - valjalo bi posezati za institutom prava građenja. Ako je vremensko razdoblje neograničeno ili jednostavno nije predvidivo, valjalo bi posezati za institutom prava služnosti. Na kraju želim istaknuti da ako zakonodavac inzistira na predloženim rješenjima prema kojima se naknade za pravo služnosti ne procjenjuju kao vječna renta već za ograničeno vremensko razdoblje, ovim Pravilnikom potrebno je urediti metodologiju procjene vrijednosti tako osnovanog prava služnosti primjenom odgovarajućem financijsko-matematičkog postupka. Naime, procjena vrijednosti prava služnosti prema odredbama čl. 12. st. 4., 5., 6., 7. i 8. ovoga Pravilnika nije predviđena odredbama Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina odnosno pripadnog Pravilnika o metodama procjene vrijednosti nekretnina. Primljeno na znanje Prijedlog će se dodatno razmotriti u daljnjem procesu izrade konačnog prijedloga.
10 Branimir Majčica II. PRAVO GRAĐENJA, Članak 7. U odnosu na odredbe čl. 7. st. 5. i 6. valja istaknuti da je sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina u svim slučajevima procjene vrijednosti prava građenja potrebno utvrditi iznos godišnje naknade na pravo građenja odnosno kamate na pravo građenja. Ako se zakonodavac i odluči ostaviti mogućnost jednokratne uplate cjelokupnog iznosa, što ponavljam nije u primjeni u zemljama iz kojih je preuzet ovako uređen institut prava građenja, opet se i taj iznos utvrđuje polazeći od godišnje naknade na pravo građenja. Sama godišnja naknada na pravo građenja, barem njezina početna vrijednost, utvrđuje se matematički iz tržišne vrijednosti nekretnine i stope prinosa koja bi se inače ostvarila od gospodarskog korištenja građevne čestice na kojoj se osniva pravo građenja, a sve sve sukladno odredbama čl. 4. st, 1 podst. 10. i 12. odnosno 11. i 13. te čl. 27. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina. U pravilu kamatna stopa na pravo građenja je manja od kamatne stope na nekretninu. Dakle, u svim slučajevima potrebno je pobliže urediti na koji način će se procijeniti godišnji iznos naknade za pravo građenja. Nadalje, u slučaju da se ugovara obročna otplata naknade za pravo građenja potrebno je utvrditi rok za revalorizaciju. Naime, naknada za pravo građenja je fiksni iznos koji tijekom vremena gubi na vrijednosti premda je nominalno isti. 100 kuna godišnje naknade ne vrijedi jednako danas i za deset godina. Stoga bi valjalo ugovoriti rok za revalorizaciju odnosno pod kojim uvjetima i kriterijima će se provesti prilagodba ugovorenog iznosa na početku trajanja osnovanog prava građenja. Praktično pitanje koje se ovdje postavlja glasi: kako utvrditi kamatu na pravo građenja odnosno njezinu prilagodbu u okviru revalorizacije? Kao prvo, početna naknada (kamata) na pravo građenja, rok za revalorizaciju i prilagodba trebaju biti ugovoreni u ugovoru o osnivanju i prijenosu prava građenja. Sama prilagodba može se ugovoriti posebnim klauzulama za određivanje mjerila vrijednosti za prilagodbu kao umanjenje u odnosu na kamatnu stopu na nekretninu koja se uobičajeno postiže na tržištu na dan revalorizacije izraženo u postotnim bodovima (npr. 1-2,5 postotna boda, za sve namjene) ili kao dodatak ili odbitak kamate na pravo građenja za odgovarajuću promjenu općih vrijednosnih odnosa na tržištu nekretnina - primjerice za promjenu odgovarajućeg HICN-a DZS-a ili drugog indeksa koji je izveden iz primjerice kretanja cijena na tržištu šumskog zemljišta. Obje prilagodbe na temelju mjerila može se dodatno specificirati posebnim klauzulama za osiguranje vrijednosti, a najčešće je to klizna klauzula (automatizam u prilagodbi) i ne zahtijeva novi sporazum između ugovornih strana jer ugovoreno mjerilo jednoznačno (matematički) vodi do točno određene prilagodbe. U slučaju jednokratne naknade valja odmah istaknuti da ista prema značenju ne odgovara terminu "tržišna vrijednost prava građenja" (što često izaziva zabunu) iz čl. 28. st. 1. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina. Za jednokratnu naknadu prava građenja potrebno je utvrditi sadašnju vrijednost ugovorenih godišnjih naknada prema ugovorenom trajanju osnovanog prava građenja i uz primjenu odgovarajuće kamatne stope na nekretninu. Općenito pozivam da se prilikom procjene vrijednosti drži mjerodavnih odredbi Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina budući da su iste preuzete iz propisa onih država iz kojih je u hrvatski pravni sustav prenesen i sam institut prava graeđnja. Primljeno na znanje Prijedlog će se dodatno razmotriti u daljnjem procesu izrade konačnog prijedloga.
11 Branimir Majčica II. PRAVO GRAĐENJA, Članak 7. U odnosu na odredbu čl. 7. st. 4. valja istaknuti da institut prava građenja omogućava graditelju pribavljanje građevinske čestice uz relativno malu periodičnu naknadu u obliku kamate odnosno naknade na pravo građenja čime oslobađa graditelja troška glavnice tijekom vremena u kojem će izvršavati svoje pravo jer ne mora steći vlasništvo nad zemljištem. Kako su u pravilu kamate na tržištu kapitala veće od kamate na pravo građenja, nositelj prava građenja i po toj osnovi ostvaruje prednosti . Pravo građenja vlasniku zgrade u konačnici snizuje troškove gradnje i s te pozicije nije zamišnjeno kao institut kojim se plaćanja vrše jednokratno već obročno, i to bez posredovanja kreditnih institucija. Iz perspektive vlasnika zemljišta pravo građenja osigurava relativno malu ali stalnu i vrlo sigurnu naknadu u obliku kamate na pravo građenja u mjesečnim iznosima prosječne zakupnine za takvo zemljište. Dakle, i iz perspektive vlasnika ideja prava građenja nije jednokratna već obročna naknada tijekom trajanja osnovanog prava građenja. U zemljama iz kojih je preuzeto pravo građenja u naš pravni sustav ne primjenjuju se jednokratna plaćanja prava građenja. Naime, po analogiji to bi bilo kao da se stanovi daju u najam i poslovni prostori u zakup uz plaćanje naknade unaprijed. Osim toga, pristup u kojem bi se unaprijed i jednokratno naplaćivalo pravo građenja zahtijeva financijsko-matematički postupak kojim se godišnje naknade tj. mjesečne anuitete iz budućnosti trebalo preračunati na njihovu sadašnju vrijednost. Stoga predlažem da se naknada za pravo građenja (bez obzira uključuje li samo naknadu za šumsko zemljiše ili uključuje i naknadu za smanjenje općekorisnih funkcija šuma) uredi kao što je to propisano odredbom čl. 27. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/2015). Primljeno na znanje Prijedlog će se dodatno razmotriti u daljnjem procesu izrade konačnog prijedloga.
12 OPĆINA BEBRINA UREDBU O OSNIVANJU PRAVA GRAĐENJA I PRAVA SLUŽNOSTI NA ŠUMI I ŠUMSKOM ZEMLJIŠTU U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE Poštovani, ovom Uredbom propisuje se plaćanje naknada za smanjenje općekorisnih funkcija šume kod osnivanja prava građenja i prava služnosti na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske. S obzirom na to da se Uredbom ne propisuje oslobađanje plaćanja naknada kod osnivanja prava građenja i prava služnosti prilikom realizacije projekata koji povećavaju općekorisne funkcije šume, u konačnici bi se moglo odraziti na izbjegavanje realizacije projekata koji povećavanju općekorisne funkcije šuma te zadržavaju stanovništvo na ruralnim područjima. Naime, jedinice lokalne samouprave provedbom određenih projekata (pojedine aktivnosti i iz članka 19. Uredbe) iz mjera europskih, nacionalnih i drugih fondova podižu općekorisne funkcije šuma, a za realizirane projekte ne smiju i nisu u mogućnosti naplaćivati nikakvu naknadu. Sukladno prethodno navedenom, molim vas da se u Uredbu ugradi odredba kojom će predlagatelji za osnivanje prava građenja i prava služnosti na šumi i šumskom zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske za realizaciju projekata na šumi i šumskom zemljištu koji doprinose povećanju općekorisnih funkcija šume biti oslobođeni plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti. S poštovanjem, Primljeno na znanje Problematika na koju upućujete nije predmet ovoga propisa, ali se o istoj raspravlja u okviru priprema drugog podzakonskog propisa koji se odnosi na plaćanje naknada, čija izrada je u tijeku.
13 OPG Scardona Silva III. PRAVO SLUŽNOSTI, Članak 20. Članak 20. regulira da Odluku o osnivanju prava služnosti donosi ministar, a drugim dokumentom iste vlade se omogućava jedinicama lokalne samouprave dodjela velikih površina koje će se iz šumskog pretvoriti u poljoprivredno zemljište. U mom slučaju ministar će trebati odobriti polaganje vodovodne cijevi promjera 3 cm kroz neplodni dalmatinski krš, do 200 m udaljenog zakupljenog zemljišta veličine 30 ha koje je u nadležnosti lokalne samouprave!? Predlažem da ministra poštedimo tako "značajnih" poslova i time mu ostavimo više vremena za promišljanje strategije šumarstva RH i drugih odluka dostojnih ministarske razine. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na osobnome stavu o ulozi ministra.
14 Obnovljivi izvori energije Hrvatske III. PRAVO SLUŽNOSTI, Članak 17. Vezano za dodatnu dokumentaciju - zašto se samo u ovom članku spominje potvrda glavnog projekta, a u npr. članku 15 i 16 ne. Znači li to da će samo postrojenja OIE morati dostavljati akt koji dozvoljava gradnju dok če drugima biti dovoljno lokacijska dozvola? S obzirom na to da će investitori već morati proći postupak odabira najpovoljnijeg ponuditelja, kod kategorije investitora u OIE trebalo bi tražiti minimalno podataka s obzirom na to da će već u natječaju priložiti ekstenzivnu dokuemntaciju koju će drugo državno tijelo vrednovati. Djelomično prihvaćen Glavni projekt vezuje se isključivo uz tipske projekte u svrhu mjerenja potencijala OIE. Prijedlog će se dodatno doraditi u daljnjem procesu izrade konačnog prijedloga.
15 Josip Karadža III. PRAVO SLUŽNOSTI, Članak 19. PRIJEDLOG TEKSTA Članak 19. (1) Osnivanje prava služnosti na nekretnini u svrhu obavljanja turističke djelatnosti ili sportsko rekreacijskog turizma može se odobriti za potrebe paintball/laser tag borilišta, adrenalinskog parka, tematskog parka, staza i šetnica kroz šumu, ograđenih ili neograđenih površina za jahanje konja u turističke svrhe, brdskih biciklističkih staza, poletnih staza (padobransko jedrenje, zmajarenje i dr.), poučnih staza, zipline, šetnje u krošnjama, vidikovaca, postavljanja obilježja (križeva, spomenika i sl.), površina za slobodno penjanje, sportskog streljaštva, kobiniranog malonogometnog/košarkaškog/rukometnog igrališta maksimalnih dimenzija 30mx60m kao i radi drugih sličnih zahvata u prostoru u svrhu iz ovoga stavka. (2) Pravo služnosti u svrhu obavljanja turističke djelatnosti ili sportsko rekreacijskog turizma, uz ograničenje iz članka 12. stavka 2. ove Uredbe, ne može se osnovati: u sastojinama I. i II. dobnog razreda, u plantažama brzorastućih vrsta drveća, u sastojinama koje su u fazi oplodnih sječa te u sastojinama koje su zahvaćene sušenjem ili su lošeg zdravstvenog stanja u sastojinama za koje je šumskogospodarskim planovima propisan rad konverzije ili na šumskom zemljištu koje je šumskogospodarskim planovima predviđeno za pošumljavanje na šumskom zemljištu na kojem je već ranije odobrena služnost, zakup ili neki drugi oblik raspolaganja i korištenja šumskog zemljišta prema odredbama propisa iz područja šuma (3) U šumama i na šumskom zemljištu unutar područja zaštićenih na temelju propisa o zaštiti prirode u kategoriji park prirode i park šuma, može se osnovati pravo služnosti u svrhu obavljanja turističke djelatnosti i sportsko rekreacijskog turizma samo uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode. Nije prihvaćen O preduvjetima za izgradnju dječjih i sportskih igrališta osvrnuli smo se u prijašnjim komentarima.
16 Josip Karadža III. PRAVO SLUŽNOSTI, Članak 14. PRIJEDLOG TEKSTA: Članak 14. Zahtjevu za osnivanje prava služnosti na nekretnini u svrhu izgradnje i održavanja dječjih i sportskih igrališta, te infrastrukture (vodovoda, odvodnje otpadnih voda – kanalizacije, plinovoda, električnih i ostalih vodova kao i u svrhu druge vrste infrastrukture - komunalne, prometne, energetske, meteorološke i slične infrastrukture) i naftovoda, osim u slučaju iz članka 2. stavka 3. ove Uredbe, uz dokumentaciju navedenu u članku 13. stavku 2. ove Uredbe obavezno se prilaže i: lokacijska dozvola za zahvate u prostoru u skladu s propisom iz područja prostornog uređenja ili drugi odgovarajući akt u skladu s posebnim propisom ukoliko posebnim pravilnikom nije potrebna (npr. Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima) druga potrebna dokumentacija (npr. punomoć i sl.). Nije prihvaćen O preduvjetima za izgradnju dječjih i sportskih igrališta osvrnuli smo se u prijašnjim komentarima.
17 Josip Karadža III. PRAVO SLUŽNOSTI, Članak 12 Članak 12 Pravo služnosti u svrhu iz članka 2. stavka 2. ove Uredbe može se osnovati na nekretnini koja predstavlja degradacijski oblik sastojine ili neobraslo šumsko zemljište, a iznimno i na ostalim uzgojnim oblicima šumske sastojine samo ako to iz tehničkih uvjeta nije moguće planirati izvan njih, odnosno površina koje predstavljaju degradacijski oblik šumske sastojine ili neobraslo šumsko zemljište. Pravo služnosti ne može se osnovati na površinama šuma posebne namjene, osim u svrhu izgradnje i održavanja dječjih i sportskih igrališta, te infrastrukture iz članka 2. stavka 2 ove Uredbe. Pravo služnosti na nekretnini može se osnovati na razdoblje do: 99 godina u svrhu izgradnje dječjeg i sportskog igrališta za potrebe lokalnih stanovnika 40 godina u svrhu eksploatacije mineralnih sirovina i trajnog zbrinjavanja ugljikovog dioksida 30 godina u svrhu istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, skladištenja prirodnog plina, od čega u svrhu istraživanja na vrijeme određeno posebnim propisom, 30 godina u svrhu mjerenja potencijala obnovljivog izvora energije i izgradnje proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije ili izgradnje visokoučinkovite kogeneracije te infrastrukturnih građevina neposredno povezanih s radom proizvodnog postrojenja, 25 godina u svrhu istraživanja i eksploatacije geotermalnih voda u energetske svrhe, od čega u svrhu istraživanja na vrijeme određeno posebnim propisom, 20 godina u svrhu turističke djelatnosti i sportsko rekreacijskog turizma. Pravo služnosti u svrhu izgradnje i održavanja infrastrukture osniva se na vrijeme dok postoji razumna svrha radi koje je osnovano pravo služnosti. U postupku ishođenja akta za provedbu prostornog plana, koji se izdaje na temelju posebnih propisa iz područja prostornog uređenja i gradnje, Ministarstvo može na zahtjev zainteresirane osobe izdati suglasnost za njegovo ishođenje. Nije prihvaćen Karakter šuma posebne namjene ne dopušta intervencije u njih kroz bilo koji tip građevine koji nije planiran prostorno planskom dokumentacijom, a na što predlagatelj upućuje kroz inicijalni prijedlog.
18 Josip Karadža II. PRAVO GRAĐENJA, Članak 7. PRIJEDLOG TEKSTA: Članak 7. Za osnovano pravo građenja plaća se naknada, osim za dječje i sportsko igralište za potrebe lokalnih stanovnika Naknadu iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev Ministarstva obračunavaju Hrvatske šume d.o.o. (u daljnjem tekstu: javni šumoposjednik). Naknada iz stavka 1. ovoga članka u dijelu koji se odnosi na šumsko zemljište uplaćuje se u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske, a u dijelu koji se odnosi na naknadu za šumu i naknadu za smanjenje općekorisnih funkcija šuma uplaćuje se u korist javnog šumoposjednika. Naknada se može platiti jednokratno prije potpisivanja ugovora o osnivanju prava građenja ili u jednakim godišnjim obrocima uz kamatu u visini eskontne stope Hrvatske narodne banke. Ako se naknada plaća jednokratno ukupan iznos naknade određen Odlukom bitan je sastojak ugovora. Ako se naknada plaća u obrocima ugovorom o osnivanju prava građenja će se odrediti iznos godišnjeg obroka naknade, broj godišnjih obroka, iznos na koji glasi sredstvo osiguranja plaćanja, rok predaje i rok valjanosti sredstava osiguranja plaćanja, kao i rok u kojemu nositelj prava građenja mora izvršiti uplatu zadnjeg obroka naknade, a plan otplate ukupne naknade je sastavni dio ugovora. Prvi obrok naknade mora se uplatiti prije potpisivanja ugovora o osnivanju prava građenja. Za osiguranje urednog ispunjenja ugovora o osnivanju prava građenja nositelj prava građenja je dužan Ministarstvu predati bankarsku garanciju s klauzulom „plativo na prvi pisani poziv korisnika garancije“ i „bez prava prigovora“ na iznos godišnjeg obroka naknade s PDV-om. U bankarskoj garanciji obavezno se navodi da je korisnik garancije Republika Hrvatska, Ministarstvo te da se garant obavezuje bezuvjetno, neopozivo i na prvi pisani poziv korisnika garancije, bez prava prigovora isplatiti iznos naveden u bankarskoj garanciji. Ako je bankarska garancija naplaćena, a ugovor nije raskinut, nositelj prava građenja je dužan dostaviti novu garanciju u roku od 15 (petnaest) dana od dana poziva na dostavu, a u protivnom će Ministarstvo raskinuti ugovor. Nije prihvaćen Iznimka od plaćanja naknade mora biti sadržana u zakonskoj odredbi s obzirom da podzakonskim aktom to nije dopušteno uređivati.
19 Josip Karadža II. PRAVO GRAĐENJA, Članak 5. PRIJEDLOG TEKSTA: Članak 5. Postupak za osnivanje prava građenja na nekretnini pokreće predlagatelj prava građenja podnošenjem pisanog zahtjeva Ministarstvu. Zahtjevu za osnivanje prava građenja se prilaže: dokumentacija koja sadrži osnovne podatke o predlagatelju (ime i prezime/naziv, OIB, prebivalište/sjedište) uz dostavu odgovarajućih dokaza (preslike domovnice, osobne iskaznice, izvornika ili ovjerene preslike izvatka iz obrtnog/sudskog registra/registra udruga -ne starijeg od 30 dana, a iz kojeg mora biti vidljiva registracija za obavljanje djelatnosti koja će se obavljati u objektu koji će se graditi i dr.) izvadak iz zemljišne knjige / izvod iz Baze zemljišnih podataka (u daljnjem tekstu: BZP) (ne stariji od 30 dana) za nekretninu na kojoj se želi osnovati pravo građenja s upisanim vlasništvom Republike Hrvatske ili s upisanim suvlasništvom Republike Hrvatske. ako nije dostavljen izvod iz BZP-a, prijepis posjedovnog lista/izvod iz posjedovnog lista (ne stariji od 30 dana) za nekretninu na kojoj se želi osnovati pravo građenja potvrda da se nekretnina nalazi u obuhvatu šumskogospodarske osnove područja Republike Hrvatske lokacijska informacija o nekretnini ili uvjerenje o statusu i namjeni nekretnine prema prostorno-planskoj dokumentaciji lokacijska dozvola, ukoliko je po aktualnim pravilnicima potrebna za dječje i/ili sportsko igralište potvrda Porezne uprave o nepostojanju duga (ne starija od 30 dana) kojom se dokazuje da predlagatelj nema nepodmirena dugovanja s osnova javnih davanja u Republici Hrvatskoj potvrda javnog šumoposjednika da na predmetnoj nekretnini nije bilo protupravnog prisvajanja, korištenja i drugih protupravnih radnji od strane predlagatelja prava građenja, potvrda javnog šumoposjednika da su za predmetnu nekretninu podmirene dospjele obveze s osnove korištenja, prijašnjega protupravnog prisvajanja, i drugih protupravnih radnji na nekretnini od strane predlagatelja prava služnosti, potvrda nadležnog tijela da za predmetnu nekretninu nije podnesen zahtjev za povrat na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne novine“, br. 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01., 80/02 i 81/02). Nije prihvaćen Nadležnim zakonskim i podzakonskim aktima propisani su slučajevi u kojima se izdaje lokacijska dozvola, slijedom čega nije potrebno navoditi iznimku.
20 Josip Karadža II. PRAVO GRAĐENJA, Članak 4. PRIJEDLOG TEKSTA: Članak 4. Pravo građenja na nekretnini osniva se dvostrukim upisom toga prava u zemljišnu knjigu i to njegovim upisom kao tereta na zemljištu koje opterećuje te njegovim upisom kao posebnoga zemljišnoknjižnoga tijela u za to novoosnovanom zemljišnoknjižnom ulošku, a na temelju ugovora o osnivanju prava građenja. Pravo građenja u svrhu izgradnje i održavanja dječjih i sportskih igrališta, infrastrukture (vodovoda, odvodnje otpadnih voda – kanalizacije, plinovoda, električnih i ostalih vodova kao i u svrhu druge vrste infrastrukture - komunalne, prometne, energetske, meteorološke i slične infrastrukture) osniva se neposrednom pogodbom. Nije prihvaćen Ne postoji zakonsko utemeljenje da predložena svrha bude predmetom prava građenja.
21 Josip Karadža II. PRAVO GRAĐENJA, Članak 3. PRIJEDLOG TEKSTA Članak 3. Pravo građenja na nekretnini izvan građevinskog područja osniva se, ako je unutar obuhvata ili na trasi zahvata u prostoru lokacijskom dozvolom određeno formiranje građevne čestice ili smještaj građevine na građevnoj čestici. Za dječje i sportsko igralište dozvoljeno pravo građenja uz izgrađeni nogostup izvan građevinskog područja naselja. Nije prihvaćen Prostornim planom određuje se namjena pojedinog prostora, npr. kao građevinsko područje naselja, unutar kojeg je moguće formirati površinu sportsko - rekreacijske namjene. Stoga odredbe prostornog plana predstavljaju ishodište iz kojega slijede mogućnosti korištenja zemljišta sukladno i odredbama ovoga podzakonskog akta.
22 Josip Karadža I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. POTREBNO JE OMOGUĆITI IZGRADNJU DJEČJIH I SPORTSKIH IGRALIŠTA U ONIM MJESTIMA KOJA SE NALAZE IZVAN GUP-a A U KOJIMA JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE NEMAJU VLASTITO ZEMLJIŠTE NITI ODREĐENE ZONE SPORTA I REKREACIJE JER U JAVNOJ RASPRAVI ZA IZMJENU PROSTORNOG PLANA NIJE MOGUĆE PRENAMIJENITI U ZONU SPORTA I REKREACIJE: Izvješće o javnoj raspravi za izmjene prostornong plana Grada Zagreba: https://www.zagreb.hr/UserDocsImages/arhiva/prostorni_planovi/PPGZ%20-%20IZID%202016/JAVNA%20RASPRAVA/Izvjesce%20o%20javnoj%20raspravi/Izvjesce%20o%20javnoj%20raspravi%20IZID%20PPGZ.pdf PRIJEDLOG TEKSTA: Članak 2. Ministarstvo osniva pravo građenja ili pravo služnosti na nekretnini u skladu s prostornim planom, aktom građenja ili aktom za provedbu prostornog plana izdanim na temelju posebnih propisa kojima se uređuju prostorno uređenje i gradnja, te Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima . Pravo građenja ili pravo služnosti na nekretnini može se osnovati u svrhu izgradnje i održavanja dječjih i sportskih igrališta, infrastrukture (vodovoda, odvodnje otpadnih voda – kanalizacije, plinovoda, električnih i ostalih vodova kao i u svrhu druge vrste infrastrukture - komunalne, prometne, energetske, meteorološke i slične infrastrukture), naftovoda, eksploatacije mineralnih sirovina, eksploatacije ugljikovodika, geotermalnih voda u energetske svrhe, skladištenja prirodnog plina, trajnog zbrinjavanja ugljikovog dioksida, obavljanja turističke djelatnosti, izgradnje proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije te infrastrukturnih građevina neposredno povezanih s radom proizvodnog postrojenja i sportsko rekreacijskog turizma. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju kada se radi o postojećim eksploatacijskim poljima i postrojenjima izgrađenim u svrhu eksploatacije ugljikovodika, eksploatacije mineralnih sirovina ili infrastrukturnim objektima izgrađenim prije 15. siječnja 1998. godine, a bez riješenih imovinsko-pravnih odnosa, nije potrebno prilagati akt za provedbu prostornog plana izdan na temelju posebnih propisa kojima se uređuju prostorno uređenje i gradnja, već je potrebno dostaviti dokumentaciju kojom se utvrđuje i dokazuje prostorni smještaj objekta i pravni interes za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na nekretnini. Nije prihvaćen Prostornim planom određuje se namjena pojedinog prostora, npr. kao građevinsko područje naselja, unutar kojeg je moguće formirati površinu sportsko - rekreacijske namjene. Stoga odredbe prostornog plana predstavljaju ishodište iz kojega slijede mogućnosti korištenja zemljišta sukladno i odredbama ovoga podzakonskog akta.