Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Nacrtu prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA Poštovani, predlažemo dodatno uvođenje kategorije prava na smještaj studentima poslijediplomskih studija čiji ukupni mjesečni prihod po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini iznosi manje ili jednako 65% proračunske osnovice. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz siječnja 2018. godine 8% studenata poslijediplomskih studija je bilo nezaposleno dok od ukupnog broja studenata doktorskih studija čak njih 52,4% su samostalno plaćali studij. Kako su školarine na poslijediplomskim studijima iznimno visoke mišljenja smo da se studentima slabijeg socioekonomskog statusa treba omogućiti i olakšati studij na toj razini, a posebice ranjivim skupinama poput studenata s invaliditetom, studenata koji su bili smješteni u domove socijalne skrbi ili u udomiteljske obitelji ili studenata čiji roditelji imaju nižu razinu obrazovanja. Potrebno je dodati da su sustavi financijske podrške studentima na poslijediplomskim studijima nedovoljni ili gotovo da ne postoje. Predlažemo da se u Pravilnik dodatno uvede ova kategorija studenata kako bi se potaknuli studenti slabijeg socioekonomskog statusa i ranjivih skupina na studiranje na poslijediplomskim studijima. Dodatno, predlažemo uvođenje, barem privremeno, kategorije studenata koji studiraju na nekom od visokih učilišta u statusu izvanrednog studenata, ali jedino u slučajevima kada se takav studijski program izvodi samo kao izvanredni studij bez postojanja mogućnosti redovnog studiranja. Ministarstvo znanosti i obrazovanja dalo je dopusnicu javnim visokim učilištima za izvođenje određenih studijskih programa, ali se pritom ti studijski programi izvode samo kao izvanredni studij čime se ovi studenti nalaze u diskriminirajućem položaju u odnosu na druge studente. Tako primjerice imamo situaciju diplomskog sveučilišnog studija Menadžmenta u sestrinstvu, Fizioterapije i Kliničkog nutricionizma na Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci koji se izvode samo kao izvanredni studiji čime su studenti slabijeg socioekonomskog statusa i studenti ranjivih skupina u nepovoljnijem položaju. Treba uzeti u obzir da ovi studenti nemaju mogućnosti niti dobivanja stipendija, a školarina godisnje iznosi 15000 kuna na gore navedenim studijima. Na nekim visokim učilištima u državnom vlasništvu poput npr. Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu cijena jedne godine diplomskog stručnog studija doseže i iznose od 20000 kuna bez postojanja mogućnosti redovnog studiranja. Postoji nekoliko ovakvih slučajeva u Republici Hrvatskoj te molimo navedeno Povjerenstvo da uzme u obzir navedene činjenice jer je svima interesu da imamo jednako pravo na obrazovanje, a ne da ono isključivo ovisi o financijskim mogućnostima studenata i njihovih roditelja. Primljeno na znanje Sukladno odredbama članka 86. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07 – Odluka USRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 – Odluka i Rješenje USRH, 60/15 – Odluka USRH), studenti mogu biti redoviti ili izvanredni. Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Troškovi studija (studijskoga programa) mogu redovitim studentima biti dijelom ili u cjelini financirani iz državnoga proračuna, u skladu s općim aktom sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole. Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave. Troškove takvog studija u cjelini ili dijelom snosi sam student, prema općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole. Člankom 88. stavkom 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisano je da će se pravilnicima koje donosi ministar urediti uvjeti i način ostvarivanja prava redovitih studenata iz studentskog standarda, i to: na subvencionirano stanovanje, subvencioniranu prehranu, prijevoz studenata s invaliditetom, državne stipendije, zajmove i druge novčane potpore te zapošljavanje posredstvom studentskih centara. Kako bi se omogućilo studentima studiranje programa koji se temelji na punoj nastavnoj satnici, redoviti studenti imaju određena prava za koja se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, subvencionira im se trošak studija, osigurava pravo na zdravstveno osiguranje, omogućava pod određenim uvjetima studentska prehrana, subvencija smještaja, pravo na državnu stipendiju i slično.
2 MIRNA BROĐANAC NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA Kao studentica s invaliditetetom, nažalost moram ustvrditi kako nas ovaj nacrt stavlja u iznimno nepovoljan položaj, posebice u čl. 3., 5. i 8. Ako studenti s inv. na poslijediplomskom studiju ne mogu biti u radnom odnosu, zbog ostvarivanja prava na dom,kako će finnancirati troškove smještaja i studija? Školarine su visoke. Mi, osobe s invaliditetom, zbog osjetljivog zrdavstvenog stanja često bivamo prisiljeni upisivati mirovanje obveza više puta tijekom studija, odredba koja onemogućava smješaj u domu, u slučaju upisa više mirovanja obveza, osuđuje nas na prestanak studija, čime se krše naša osnovna ljudska prava. Odredbe koje se tiču izvarnog prava na smještaj u domu, također su nejasne. Primljeno na znanje Sukladno odredbama članka 86. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07 – Odluka USRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 – Odluka i Rješenje USRH, 60/15 – Odluka USRH), studenti mogu biti redoviti ili izvanredni. Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Troškovi studija (studijskoga programa) mogu redovitim studentima biti dijelom ili u cjelini financirani iz državnoga proračuna, u skladu s općim aktom sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole. Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave. Troškove takvog studija u cjelini ili dijelom snosi sam student, prema općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole. Člankom 88. stavkom 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisano je da će se pravilnicima koje donosi ministar urediti uvjeti i način ostvarivanja prava redovitih studenata iz studentskog standarda, i to: na subvencionirano stanovanje, subvencioniranu prehranu, prijevoz studenata s invaliditetom, državne stipendije, zajmove i druge novčane potpore te zapošljavanje posredstvom studentskih centara. Kako bi se omogućilo studentima studiranje programa koji se temelji na punoj nastavnoj satnici, redoviti studenti imaju određena prava za koja se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, subvencionira im se trošak studija, osigurava pravo na zdravstveno osiguranje, omogućava pod određenim uvjetima studentska prehrana, subvencija smještaja, pravo na državnu stipendiju i slično.
3 BORNA TRESKA NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 12. Specificirati na koje se sve nagrade odnosi Dekanova nagrada. Primjerice Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu svojim najuspješnijim studentima generacije na kraju preddiplomskog i diplomskog studija dodjeljuje tzv. nagradu za izvrsnost koju potpisuje dekan fakulteta, a koja je također vrsta Dekanove nagrade. Svakako bi bilo dobro uključiti i takvu vrstu priznanja. Primljeno na znanje Pri bodovanju u natječajnom postupku, uzimaju se u obzir sve kategorije Dekanovih nagrada povezane s uspjehom studenata.
4 RENATA NEMET-GUŽVIĆ NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 12. Nije ponđeno bodovanje studentima nakon upisa prve godine studija za postignuća na međunarodnim i državnim natjecanjima, koja uglavnom financiraju roditelji. Dodatni bodovi su olakšica u konkurentnosti za smještaj. Često, baš zbog drastično visokih cijena najma, u obiteljima se kumulira nemogućnost financijske podrške za sudjelovanje u istima. Dugoročno bi imali bolju motivaciju i uspješnost hrvatskih studenata time i studija na međunarodnoj ljestvici. Primljeno na znanje Budući da ne postoji jedinstvena klasifikacija državnih i međunarodnih natjecanja na kojima sudjeluju studenti visokih učilišta te zbog heterogenosti vrsta i kategorija istih, vrednovanje nagrada prilikom bodovanja za ostvarivanje prava na subvencionirano stanovanje po jednakim kriterijima u ovom trenutku nije moguće.
5 DINO ANLAR NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 13. Deficitarna zanimanja ne uzimaju u obzir sve studijske programe jednog fakulteta. Primjer je Fakultet strojarstva i brodogradnje u Zagrebu na kojem postoje 3 studijska programa. Strojarstvo, Zrakoplovstvo i Brodogradnja. Na popisu deficitarnih zanimanja nalazi se i strojarstvo, no studentima zrakoplovstva i brodogradnje koji su također inženjeri strojarstva na kraju završetka studija, ne priznaju se dodatni bodovi za smještaj prema ovom pravilniku. Molio bih da se ovim člankom pravilnika jasno definira navedeno i da se reagira po tom pitanju. Unaprijed hvala. Primljeno na znanje Pri definiranju deficitarnih zanimanja, Ministarstvo slijedi Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, odnosno kvalitativne preporuke za povećanje ili smanjenje broja upisanih studenata u pojedinim obrazovnim programima, koje za svaku kalendarsku godinu izrađuje Hrvatski zavod za zapošljavanje na temelju Uredbe Vlade Republike Hrvatske o praćenju, analizi i predviđanju potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, te izradi i uzimanju u obzir preporuka za obrazovnu upisnu politiku (Narodne novine broj 93/2010).
6 Ivan Babec NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 5. Uočene su i promijene u odredbama Nacrta novog Pravilnika koje se odnose na studente s invaliditetom, koji koriste mirovanje obveza. U Nacrtu stoji kako studenti s invaliditetom od 1. do 5. kategorije ostvaruju pravo na subvencionirano stanovanje u slučaju upisa mirovanja, samo ako su mirovanje upisali prvi put. Ovu odredbu smatram neprimjerenom jer ne uzima u obzir prirodu zdravstvenog stanja koje nam često otežava izvršavanje studentskih obaveza u za to propisanom roku te smo iz tog razloga ponekad primorani više puta u tijeku studiranja upisivati mirovanje. U skladu s gore navedenim, predlažem da se ta odredba ne uvrsti u Pravilnik. Djelomično prihvaćen članak 5. stavak 6. Nacrta Pravilnika mijenja se i glasi: Studenti koji upišu mirovanje u akademskoj godini za koju im je dodijeljeno pravo na subvencionirano stanovanje gube pravo na isto tijekom trajanja mirovanja. Navedeni uvjet ne odnosi se na studente s invaliditetom od 1. do 5. kategorije, studente koji su bili smješteni u domove socijalne skrbi ili u udomiteljske obitelji te studente kojima su oba roditelja umrla, nestala ili nepoznata. Dodaje se točka 7. Iznimno od točke 6. studenti s invaliditetom od 1. do 5. kategorije, studenti koji su bili smješteni u domove socijalne skrbi ili u udomiteljske obitelji te studente kojima su oba roditelja umrla, nestala ili nepoznata gube dodjeljeno pravo na subvencionirano stanovanje ukoliko upišu mirovanje studija treću akademsku godinu uzastopno.
7 Ivan Babec NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 5. Uvjeti navedeni u čl 5. Nacrta gdje se navodi kako studenti s invaliditetom od 1. do 5. kategorije invalidnosti moraju ostvariti najmanje 30 ECTS bodova, prosječno u prethodnim godinama studiranja. U članku 8. navedeno je kako izravno pravo na subvencionirano stanovanje ostvaruju studenti s invaliditetom od 1. do 5. kategorije invalidnosti (iznad 50%) koje je određeno rješenjem nadležnog tijela Republike Hrvatske. Ove dvije odredbe su u koliziji jedna s drugom. U trenutno važećoj verziji Pravilnika odredba u kojoj se spominje minimum ECTS bodova ostvarenih prosječno u godinama studiranja koji su nužni za ostvarivanje prava na subvencionirano stanovanje a, u vezi studenata s invaliditetom, ne postoji. Uvrštavanjem spomenute odredbe u pravilnik, pojedini studenti s invaliditetom biti će suočeni s dodatnim izazovima, jer vrlo često ne mogu putovati na fakultet iz udaljenijih mjesta, a i prilagođene stanove teško je neći, što će dovesti do dodatnog otežavanja u studiranju. Sve to u zemlji koja potiče zapošljavanje i obrazovanje osoba s invaliditetom, a ovim će se izmjenama, postupiti upravo suprotno. Budući da zdravstveno stanje često samo po sebi već dovoljno otežava studiranje OSI, molim Vas da ovu odredbu ne uvrštavate u Pravilnik. Djelomično prihvaćen – studente s invaliditetom od 1. do 5. kategorije invaliditeta koji trebaju ostvariti najmanje 15 ECTS bodova prosječno u prethodnim godinama studiranja da bi ostvarili pravo na subvencionirano stanovanje,
8 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 11. Prema dostupnim rezultatima istraživanja EUROSTUDENT većina studenata ne prima stipendiju (preko 70%, 2014.). Isto tako više od 30% studenata žive kao podstanari tijekom studija što je više od postotka studenata koji žive u studentskim domovima. Rad studenata drugi je po redu, nakon obitelji, izvor financiranja studenata. Stoga možemo reći da se određeni broj studenata početkom sezone posvećuje radu kako bi mogli financirati troškove studija. Isto tako u navedenim istraživanju je pod preporukama istaknuto "Kako bi se osiguralo da smještaj u studentskim domu dobiju oni kojima je to najpotrebnije, važno je da obrazovna politika osigura provedbu kriterija potrebe, a ne kriterija uspjeha na studiju kao dominantnog kriterija za dobivanje smještaja u studentskim domu. " Slijedom navedenog molimo vas da se odredba kojom se daju dodatni bodovi koji su predloženi u članku 11. stavak 9. maknu, a posebice uzevši u obzir da studenti zakonski imaju mogućnost polaganja ispita do kraja akademske godine, odnosno do 30. rujna. Nije prihvaćen Ne prihvaća se na prijedlog predstavnika studenata u Povjerenstvu za izradu Pravilnika.
9 Božena Župan NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 15. Ne slažem se s člankom 15. u kojem se navodi "djeca hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i pripadnika HVO-a koji su u obrani suvereniteta sudjelovali najmanje 100 dana u borbenome sektoru". Ovdje zakidamo djecu čiji su roditelji bili npr. 99 dana u borbenom sektoru. Trebala bi sva djeca hrvatskih branitelja imati pravo na smještaj u studentski dom bez obzira na broj provedenih dana njihovih roditelja u borbenom sektoru (neki od roditelja su za vrijeme Domovinskog rata bili studenti). Nije prihvaćen Odreba u skladu s članak 126. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskoga rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17) (1) Djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, djeca nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i djeca hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata imaju pravo na izravan smještaj u učeničke i studentske domove ako im prihod po članu kućanstva ne prelazi 60% proračunske osnovice i pod drugim uvjetima određenim posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti i način smještaja u učeničkim i studentskim domovima. (2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka ako ne udovoljavaju uvjetima za izravan smještaj u učeničke i studentske domove i djeca hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje 100 dana u borbenom sektoru imaju prednost pri smještaju u učeničke i studentske domove tako da im se dodijeli dodatni broj bodova određen posebnim propisima kojima se uređuje uvjeti i način smještaja u učeničkim i studentskim domovima.
10 VID BONČA NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 3. U potpunosti se slažem s kolegom Babecom te smatram kako su dijelovi članka koje je istakao kao sporne u svom komentaru, iznimno važni za daljnje nesmetano obavljanje studentskih obveza osoba s invaliditetom. Zato smatram da bi se dijelovi na koje se kolega referirao trebali svakako izmijeniti. Nije prihvaćen Sukladno odredbama članka 86. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07 – Odluka USRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 – Odluka i Rješenje USRH, 60/15 – Odluka USRH), studenti mogu biti redoviti ili izvanredni. Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Troškovi studija (studijskoga programa) mogu redovitim studentima biti dijelom ili u cjelini financirani iz državnoga proračuna, u skladu s općim aktom sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole. Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave. Troškove takvog studija u cjelini ili dijelom snosi sam student, prema općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole. Člankom 88. stavkom 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisano je da će se pravilnicima koje donosi ministar urediti uvjeti i način ostvarivanja prava redovitih studenata iz studentskog standarda, i to: na subvencionirano stanovanje, subvencioniranu prehranu, prijevoz studenata s invaliditetom, državne stipendije, zajmove i druge novčane potpore te zapošljavanje posredstvom studentskih centara. Kako bi se omogućilo studentima studiranje programa koji se temelji na punoj nastavnoj satnici, redoviti studenti imaju određena prava za koja se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, subvencionira im se trošak studija, osigurava pravo na zdravstveno osiguranje, omogućava pod određenim uvjetima studentska prehrana, subvencija smještaja, pravo na državnu stipendiju i slično.
11 VID BONČA NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 3. U potpunosti se slažem s kolegom Babeom te smatram kako je nužno izmijeniti dijelove članka koje je kolega istakao kao sporne kako bi osobe s invaliditetom s punom efikašnošću mogle izvšavati svoje fakultetske obveze. Nije prihvaćen Sukladno odredbama članka 86. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07 – Odluka USRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 – Odluka i Rješenje USRH, 60/15 – Odluka USRH), studenti mogu biti redoviti ili izvanredni. Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Troškovi studija (studijskoga programa) mogu redovitim studentima biti dijelom ili u cjelini financirani iz državnoga proračuna, u skladu s općim aktom sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole. Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave. Troškove takvog studija u cjelini ili dijelom snosi sam student, prema općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole. Člankom 88. stavkom 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisano je da će se pravilnicima koje donosi ministar urediti uvjeti i način ostvarivanja prava redovitih studenata iz studentskog standarda, i to: na subvencionirano stanovanje, subvencioniranu prehranu, prijevoz studenata s invaliditetom, državne stipendije, zajmove i druge novčane potpore te zapošljavanje posredstvom studentskih centara. Kako bi se omogućilo studentima studiranje programa koji se temelji na punoj nastavnoj satnici, redoviti studenti imaju određena prava za koja se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, subvencionira im se trošak studija, osigurava pravo na zdravstveno osiguranje, omogućava pod određenim uvjetima studentska prehrana, subvencija smještaja, pravo na državnu stipendiju i slično.
12 MIRNA BROĐANAC NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 3. Slažem se s kolegom Babecom. Nije u redu da se, čak ni studentima s invaliditetom na poslijediplomskom studiju ne dopušta boravak u domu u slučaju zaposlenja jer su prema važećim zakonima dužni sami podmirivati sve troškove studija. Šolarine za ovu vrstu studija iznose po nekoliko desetaka tisuća kn po jednom semstru, a naša invalidinina 1500kn. Državna stipendija za koju mogu konkurirati pokriva manje od polovice troškova. Bez zaposlenja je nemoguće podmiriti sve troškove studija, a pristupačan smještaj teško je naći. Ova se odredba ne slaže s državnom politikom poticanja obrazovanja i zapošlavanja osoba s invaliditetom. Nije prihvaćen Sukladno odredbama članka 86. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07 – Odluka USRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 – Odluka i Rješenje USRH, 60/15 – Odluka USRH), studenti mogu biti redoviti ili izvanredni. Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Troškovi studija (studijskoga programa) mogu redovitim studentima biti dijelom ili u cjelini financirani iz državnoga proračuna, u skladu s općim aktom sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole. Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave. Troškove takvog studija u cjelini ili dijelom snosi sam student, prema općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole. Člankom 88. stavkom 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisano je da će se pravilnicima koje donosi ministar urediti uvjeti i način ostvarivanja prava redovitih studenata iz studentskog standarda, i to: na subvencionirano stanovanje, subvencioniranu prehranu, prijevoz studenata s invaliditetom, državne stipendije, zajmove i druge novčane potpore te zapošljavanje posredstvom studentskih centara. Kako bi se omogućilo studentima studiranje programa koji se temelji na punoj nastavnoj satnici, redoviti studenti imaju određena prava za koja se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, subvencionira im se trošak studija, osigurava pravo na zdravstveno osiguranje, omogućava pod određenim uvjetima studentska prehrana, subvencija smještaja, pravo na državnu stipendiju i slično.
13 Ivan Babec NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 3. Odredba u članku 3. st. 1. a koja se odnosi na potencijalne kandidate za ostvarivanje prava na subvencionirani smještaj, navodi kako potencijalni kandidat ne smije biti u radnom odnosu. Ova odredba prije svega onemogućava studentima s invaliditetom na poslijediplomskim studijima završetak studija zbog nemogućnosti podmirivanja velikih troškova. (cijena školarine 10.000,00kn po semestru) Upravo zbog visokih troškova takvog studija, studenti s invaliditetom prisiljeni su stupati u radni odnos jer država poslijediplomski studij osobama s invaliditetom više ne subvencionira u iznosu školarine. Nije prihvaćen Sukladno odredbama članka 86. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07 – Odluka USRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14 – Odluka i Rješenje USRH, 60/15 – Odluka USRH), studenti mogu biti redoviti ili izvanredni. Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Troškovi studija (studijskoga programa) mogu redovitim studentima biti dijelom ili u cjelini financirani iz državnoga proračuna, u skladu s općim aktom sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole. Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži posebno prilagođene termine i načine izvođenja studija u skladu s izvedbenim planom nastave. Troškove takvog studija u cjelini ili dijelom snosi sam student, prema općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole. Člankom 88. stavkom 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju propisano je da će se pravilnicima koje donosi ministar urediti uvjeti i način ostvarivanja prava redovitih studenata iz studentskog standarda, i to: na subvencionirano stanovanje, subvencioniranu prehranu, prijevoz studenata s invaliditetom, državne stipendije, zajmove i druge novčane potpore te zapošljavanje posredstvom studentskih centara. Kako bi se omogućilo studentima studiranje programa koji se temelji na punoj nastavnoj satnici, redoviti studenti imaju određena prava za koja se sredstva osiguravaju u državnom proračunu, subvencionira im se trošak studija, osigurava pravo na zdravstveno osiguranje, omogućava pod određenim uvjetima studentska prehrana, subvencija smještaja, pravo na državnu stipendiju i slično.
14 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 5. Poštovani, molimo Vas da u članku 5. ponovno uvedete posebno ranjivu skupinu studenata koji dolaze iz alternativne skrbi. Do sada se u Pravilniku navodilo da se obaveza skupljanja 18 ECTS bodova ne odnosi na " studente koji su bili smješteni u domove socijalne skrbi ili u udomiteljske obitelji". Razlog ovome jest činjenica da je veoma mali broj mladih koji izlaze iz sustava alternativne skrbi koji nastavljaju visoko obrazovanje. Također, domaća istraživanja navode i poteškoće tijekom studiranja s kojima se ovi mladi susreću poput kašnjenja stipendija, nedovoljna financijska sredstva te nemogućnosti traženja pomoći u tim i drugim kriznim situacijama kao što je to kod većine studenata. U istraživanju EUROSTUDENT studenti kao glavni izvor prihoda navode obitelj i to u 88% slučajeva. Situacija kod mladih iz alternativne skrbi jest drugačija jer kod njih podrška obitelji nedostaje i oslanjaju se na vlastite prihode. Uz sve financijske probleme, poteškoće prilikom studija i nedostatak socijalne podrške valja napomenuti da se povećava ranjivost mladih koji izlaze iz alternativne skrbi (a studenti su u pravilu izašli iz skrbi). Stoga, predlažemo ponovno uvođenje formulacije "studente koji su bili smješteni u domove socijalne skrbi ili u udomiteljske obitelji" u članak 5. stavak 2. Prihvaćen Dodaje se alineja: - studente koji su bili smješteni u domove socijalne skrbi ili u udomiteljske obitelji, studente kojima su oba roditelja umrla, nestala ili nepoznata koji trebaju ostvariti najmanje 15 ECTS bodova prosječno u prethodnim godinama studiranja da bi ostvarili pravo na subvencionirano stanovanje,
15 Ružica Posavec NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 5. U čl. 5. točki 2., alineji 3. potrebno je zamijeniti riječ "prethodnoj" sa riječju "tekućoj". Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
16 TOMISLAV KNEŽEVIĆ NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 27. Obzirom da će Pravilnik dosta kasno stupiti na snagu, zbog čega će studentski centri imati kratko vrijeme za pripremu natječaja, predlažem da se članak promijeni tako da stupa na snagu danom objave u NN. Već sada imamo upite studenata u vezi početka natječaja jer su umogućnosti predati svu dokumentaciju (studenti koji su položili sve ispite i koji odlaze na ljetnu praksu, međunarodnu razmjenu, rad na sezonu i dr.) Prihvaćen Članak 27. Ovaj pravilnik stupa na snagu prvi dan nakon dana objave u Narodnim novinama
17 Ružica Posavec NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 20. U članku 20. stavku 1. potrebno je ispraviti brojeve članka na koje upućuje taj stavak; umjesto "članka 12. do članka 18. stavka 1." potrebno je navesti "članak10. do članka 16. stavka 1.". Navedeno je potrebno ispraviti i u stavku 4. Prihvaćen Članak 20. st. 1. Nakon isteka roka za podnošenje prijave na javni natječaj za dodjelu prava na subvencionirano stanovanje te razmatranja svih potpunih i pravodobnih prijava, Povjerenstvo za provedbu natječaja na temelju kriterija natječaja propisanih od članka 10. do članka 16. stavka 1. ovoga p ravilnika utvrđuje prijedlog rang-liste (privremenu rang-listu). čl. 20. st. 4. Rang-lista sadrži sljedeće podatke: ime i prezime studenta, naziv visokog učilišta, broj bodova prema kriterijima propisanima člankom 10. do članka 16. stavka 1. ovoga pravilnika na temelju kojih se studentu odobrava subvencionirano stanovanje u studentskome domu, učeničkome domu ili kod privatnoga poslodavca te ostvareno pravo ili ostvareno izravno pravo na subvencionirano stanovanje.
18 Ružica Posavec NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 14. U članku 14. stavku 14. potrebno je izmijeniti broj stavka, umjesto "12." treba pisati "11.". Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
19 Ružica Posavec NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 7. U članku 7. stavku 1. potrebno je zamijeniti broj "65%" sa "60%", radi usklađivanja s odredbom članka 126. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN 121/17). Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
20 Ružica Posavec NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 5. U članku 5. stavku 3., alineji 4. potrebno je izbrisati riječ "te". Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
21 Ružica Posavec NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 3. U članku 3. stavku 3. riječ "kućanstva" potrebno je zamijeniti s riječju "obitelji". U ovom stavku se jedino navodi kućanstvo, a u cijelom tekstu Pravilnika koristi se jedino termin obitelj. Prihvaćen Članak 3. stavak 3.2. mijenja se i glasi: Obitelj podrazumijeva zajednicu koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive na istom prebivalištu, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno. Članom obitelji smatra se i dijete koje ne živi na istom prebivalištu s obitelji, a nalazi se na školovanju do završetka redovitog školovanja, a najkasnije do navršene 26. godine života.
22 Mario NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 10. studente s invaliditetom od 1. do 5. kategorije invalidnosti - treba promijeniti riječ invalidnosti u invaliditeta Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
23 Mario NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 14. Studenti koji imaju brata ili sestru s invaliditetom od 1. do 5. kategorije invalidnosti - treba promijeniti riječ invalidnosti u invaliditeta Studenti s invaliditetom od 6. do 10. kategorije invalidnosti - treba promijeniti riječ invalidnosti u invaliditeta Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
24 Mario NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 8. studenti s invaliditetom od 1. do 5. kategorije invalidnosti - treba promijeniti riječ invalidnosti u invaliditeta Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
25 Mario NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 5. studente s invaliditetom od 1. do 5. kategorije invalidnosti - treba promijeniti riječ invalidnosti u invaliditeta Prihvaćen Prijedlog se prihvaća.
26 Hrvoje Šlezak NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 3. U stavku 1. članka 3. u drugoj alineji umjesto riječi "državljanin Europske unije" valja pisati "državljanin zemlje članice Europske Unije". S obzirom na to da Europska unija nema državotvorni status suverene države, ne može, stoga, niti postojati državljanstvo Europske unije. Prihvaćen državljanin zemlje članice Europske unije s prijavljenim boravkom u Republici Hrvatskoj koji ima odobren status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj;