Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac naknadne procjene učinaka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama zakona o održivom gospodarenju otpadom
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Karol Jurišić | OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA | Ja član Hrvatskih suverenista se slažem sa svima na e - Savjetovanju, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom bi se trebalo računati po recikliranoj (selektiranoj količini) otpada, ja sam ukidanje mjesečne naknade za otpad jer je previše za sve nas građane RH ne proizvodimo više komunalni otpad nego se u Osječko Baranjskoj Županiji proizvodi reciklirani otpad, trebala bi Hrvatska biti primjer ove županije Član Hrvatskih suverenista Karol Jurišić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
2 | ANT d.o.o. | OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA, 2.ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA | Naš je komentar vezan uz podtočku 3. odnosno da je u članku 48. Zakona promijenjena godišnja količina opasnog otpada s 200 kg na 500 kg a kod koje nastaje obveza izrade Plana gospodarenja otpadom proizvođača otpada (PGO-PO). Naime, najnovijim izmjenama Zakona (NN 14/2019) spomenuti članak 48. u potpunosti je zamijenjen formulacijom kojom više ne postoji obveza izrade PGO-PO-a te se istom članku spominje isključivo otpad iz rudarske industrije. Nije potpuno jasno kako je došlo do ukidanja obveze PGO-PO-a, to jest vjerojatno je došlo do nečije omaške, s obzirom na to da navedeno (potpuno ukidanje obveze PGO-POa za proizvođače otpada osim u slučaju rudarske industrije) nije niti bilo predviđeno Nacrtom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona koji je nedavno bio dostupan na eSavjetovanju i koji je naposljetku izglasan bitno drugačiji nego što je bio na eSavjetovanju. Naprotiv, nacrtom je bilo predviđeno tek dodavanje novog članka oznake "48.a)" koji se bavio i otpadom iz rudarske industrije i koji članak bi se, prema tome, samo nadovezao na članak 48., dok nije bila predviđena (niti na raspravi na eSavjetovanju uključena) potpuna izmjena to jest nije bilo predviđeno brisanje postojećeg članka 48. koji se bavio općenito obvezom izrade PGO-PO-a. ANT d.o.o. | Nije prihvaćen | Pitanje nije predmet obrasca naknadne procijedne učinka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 73/17). Ukidanje obveze izrade plana gospodarenja otpadom proizvođača otpada nije omaška, već se radi o provedbi mjere administrativnog rasterećenja gospodarstva. |
3 | VESNA PETROVIĆ | OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA, 2.ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA | Pogrešno je navedeno da je Zakonom osiguran kontinuitet gospodarenja određenim posebnim kategorijama otpada. Naime, kontinuitet gospodarenja određenim posebnim kategorijama otpada bi se održao i da su Fond i Ministarstvo na vrijeme raspisali javne pozive za sakupljanje i obradu posebnih kategorija otpada. Ovim zakonom je samo ozakonjeno ne postupanje Fonda i Ministarstva koje je moralo na vrijeme, prije isteka koncesija koje su bile dodijeljene sakupljačima i obrađivačima po starom Zakonu, sklopiti nove ugovore s novim ili postojećim subjektima. Sprječavanjem da u sustav gospodarenja posebnim kategorijama otpada kojim upravlja Fond uđe veći broj poslovnih subjekata čime bi se dinamizirala tržišna utakmica u području gospodarenja otpadom, ovim Zakonom je indirektno ugrožen cilj odvojenog sakupljanja i recikliranja na što se Hrvatska obavezala pristupanjem EU. Produžavanjem ugovora s tvrtkama na temelju isteklih koncesija direktno su oštećeni drugi potencijalni subjekti na tržištu. Primjena Zakona je utjecala na tržišno natjecanje između poduzetnika na tržištu jer su tvrtke kojima je produžen ugovor bez objave javnog poziva u povoljnijem tržišnom položaju. Primjena Zakona je utjecala na gospodarski rast jer se produživanjem ugovora s postojećim subjektima, produžio monopol pojedinih subjekata što narušava slobodnu tržišnu utakmicu i time nepovoljno utiče na gospodarski rast. Primjena Zakona je negativno utjecala na otvaranje novih gospodarskih subjekata i obrta jer su produžavanjem ugovora favorizirani subjekti koji imaju dugogodišnje ugovore s Fondom. | Nije prihvaćen | Navod „Pogrešno je navedeno da je Zakonom osiguran kontinuitet gospodarenja određenim posebnim kategorijama otpada“ nije točan jer su odredbama članka 25. stavaka 1. i 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 73/17) propisani rokovi primjene ugovora Fonda i osoba koje obavljaju poslove sakupljanja odnosno obrade otpada određenih posebnih kategorija otpada do sklapanja ugovora o uslugama sakupljanja i obrade posebnih kategorija otpada s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te je upravo navedenim odredbama osiguran kontinuitet gospodarenja određenim posebnim kategorijama otpada. |
4 | ANTE TIČIĆ | OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA | Dao sam "palac gore" gosp. Anisija Bešlić budući smatram da se javna usluga treba plaćati prema količini predanog otpada sukladno odredbi članka 30.st.6.t.3 i članka 33.st.2 Zakona, ali se ne slažem da se uopće razgrađuje pravne osoba po djelatnosti, jer "otpad je otpad" bio on od pravne ili fizičke osobe. Paušal pod naziv OMJU je nametnut Uredbom Vlade RH i nema utemeljenja u Zakonu. Dok gospoda iz Vlade RH i Ministarstva zaštite ne shvate da je PAUŠAL,koji u ukupnoj cijeni javne usluge čini oko 90% i koji je prouzročio da osobe nemaju nikakav interes za selektiranje otpada nećemo ostvariti ciljeve iz Zakona o smanjenju isporuke mješanog komunalnog otpada. | Nije prihvaćen | Pitanje nije predmet obrasca naknadne procijedne učinka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 73/17) |
5 | Anisija Bešlić | OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA | Uredu kojemu radim ima 33 m2, djelatnost su intelektualne usluge i fotokopiranje. Ne proizvodimo komunalni otpad nego imamo isključivo papir za reciklažu. Bez obzira na te okolnosti koncesionar za odvoz smeća naplaćuje fiksni iznos naknade od 75,00 kn mjesečno plus dodatnu minimalnu naknadu za mjesečni odvoz što u konačnici iznosi 125,00 kn mjesečno. Smatram da se naknada treba razgraničiti po djelatnosti, a posebno ako se u uredu vrši selektiranje kao što radi naš ured. Ovo je preskupa naknada za obrtnika jer ne proizvodimo komunalni otpad (može se tijekom godine nakupiti eventualno jedan koš i to od smeća koje pometemo s poda), a sve ostalo recikliramo (toneri, papir). Ovakvim pristupom se ne potiče selektiranje i ne uvažavaju argumenti nego nametom naplaćuje usluga koja se ne koristi. Jasno mi je da treba sustav funkcionirati ali za samo funkcioniranje sustava plaćati 75,00 kn mjesečno je stvarno previše. | Nije prihvaćen | Pitanje nije predmet obrasca naknadne procijedne učinka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom (NN 73/17) |