Izvješće o provedenom savjetovanju - PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBRTU

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBRTU Budući da je Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o obrtu pred donošenjem (javna rasprava odnosno e-savjetovanje ovog Prijedloga zakona provedeno je od 12.02.2019. do 25.03.2019.), smatramo da je zbog ekonomičnosti postupanja, a prvenstveno radi poštivanja proceduralnih pravila donošenja zakona, potrebno predmetni Zakon o izmjeni Zakona o obrtu objediniti s navedenim Zakonom i donijeti ih kao jedan zakon. Ovaj prijedlog je posebno opravdan jer se ovim Zakonom o izmjeni zakona o obrtu isključivo provodi terminološko usklađenje s Zakonom o sustavu državne uprave ( NN br. 66/19) Primljeno na znanje Trenutno su u zakonodavnom postupku dvije izmjene Zakona o obrtu, jedna ima za cilj odgovarajuće regulirati sustav obrazovanja za vezane obrte kao i daljnju liberalizaciju uvjeta za obavljanje obrta, a druga se odnosi na uklađenje sa odredbama Zakona o sustavu državne uprave (''Narodne novine'', broj 66/19), sukladno Zaključku Vlade Republike Hrvatske od 18. srpnja 2019. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta kao nositelj izrade navedenih propisa ne odlučuje o postupku donošenja istih, već je navedeno u nadležnosti Vlade Republike Hrvatske kao predlagateljice akata koje donosi Hrvatski sabor.
2 Obrtnička komora Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBRTU OBRTNIČKA KOMORA ZAGREB Predmet: Javno savjetovanje za izmjene Zakona o obrtu Poštovani, sukladno vašem dopisu od 23. srpnja, 2019. godine dostavljamo Vam prijedloge koje smatramo da bi bilo uputno po potrebi razraditi i dopuniti, te uputiti nadležnom Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, kako bi pravovremeno ukazali na naše namjere sudjelovanja u sadržaju predstojećih Izmjena i dopuna Zakona o obrtu. Prema analizi postojećeg stanja vezanog uz navedeni propis koja se navodi u obrascu prethodne procjene javne rasprave, izrada predmetnog Zakona potrebna je radi uspostave jedinstvenog pravnog poretka Republike Hrvatske, budući da je 18. srpnja, 2019. godine stupio na snagu Zakon o sustavu državne uprave N.N. 66/19 . Potrebno je uspostaviti koherentan normativni okvir, kojim se na logički dosljedan i cjelovit način uređuje sustav državne uprave. Potrebno je ukloniti postojeće nelogičnosti ustrojstva, redefinirati institucije i razine koje trebaju obavljati određeni stupanj i određenu vrstu poslova, kako bi upravni sustav korisnicima dao preglednu i jasnu sliku mreža institucija kojima se mogu obratiti u ostvarivanju svojih pojedinih prava. Kao što je posebno naglašeno cilj Izmjena Zakona o obrtu, kao i novo donesenog Zakona o sustavu državne uprave /članak 7. st. 1./ jest decentralizacija i racionalizacija državne uprave, na način da se javne ovlasti tijela državne uprave povjere jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ili drugim pravnim osobama – pravne osobe s javnim ovlastima / Hrvatska obrtnička komora /, a što je očito utvrđeno u izravno primjenjivim propisima Europske unije i direktivama. U članku 19 Zakona o sustavu državne uprave tako se navodi koji su to poslovi državne uprave: -rješavanje u upravnim stvarima / npr. registar POK-ova, prijem u dobrovoljno članstvo, i dr./ -vođenje propisanih očevidnika i drugih službenih evidencija / KD, očevidnik licenciranih obrta i dr./ -izdavanje potvrda i drugih javnih isprava o činjenicama o kojima o kojima se vode propisani očevidnici i druge službene evidencije / majstorske diplome, stručna osposobljenost, obrti s tradicijom i dr./ U članku 33. Zakona utvrđuje se da: Jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnim osobama s javnim ovlastima /HOK/ posebnim zakonom /Zakonom o obrtu/ mogu se povjeriti poslovi neposredne provedbe zakona u prvom stupnju i drugi upravni i stručni poslovi. (2) Poslovi državne uprave povjeravaju se pravnim osobama s javnim ovlastima /HOK/ ako: – je to nužno za provedbu pravno obvezujućih akata Europske unije – se povjeravanjem određenih poslova državne uprave osigurava njihovo učinkovitije obavljanje uz dokazivo manje troškove ili – obavljanje određenih poslova državne uprave zahtijeva osobite tehničke ili stručne uvjete koje nije moguće osigurati u tijelima državne uprave bez znatnog povećanja troškova. Sukladno navedenom predmetno javno savjetovanje smatramo dobrom prilikom da HOK-a zatraži proširenje javnih ovlasti temeljem novog Zakona o sustavu državne uprave i to u smislu: 1. Vraćanja javnih ovlasti vezanih uz polaganje ispita radne pedagogije 2. Vraćanje javnih ovlasti vezanih uz polaganje pomoćničkih ispita 3. Vraćanje javne ovlasti evidentiranja ugovora o naukovanju 4. Uvođenje javne ovlasti vođenja registra majstora 5. Uvođenje javne ovlasti vođenja registra stručne osposobljenosti Također koristimo ovu priliku da podsjetimo i na već upućene prijedloge od veljače 2019. godine, a koje smo usvojili na provedenoj javnoj raspravi u sklopu 4. Obrtničkog foruma-obrtništvo zagrebačke županije, održanog 20. veljače, 2019. godine u Ivanić Gradu na kojoj su sudjelovali obrtnici, članovi tijela, svih udruženja obrtnika s područja nadležnosti Obrtničke komore Zagreb, utvrđeni su slijedeći predmetni prijedlozi bili su: 1. Izmjena članka 36 Zakona o obrtu – odgovornost za obveze obrtnika Predlaže se suziti odgovornost obrtnika za obveze iz obrta na imovinu unesenu u obrt. Treba i dalje uporno nastojati da i obrt sukladno ustavnim odredbama o ravnopravnom položaju svih gospodarskih subjekata na tržištu RH odgovara za obveze iz obrta samo imovinom obrta, analogno odgovornosti trgovačkih društava. To se može postići na razne načine, kao npr. razdvajanjem OIB obrta od OIB-a obrtnika kao fizičke osobe / što dodatno treba analizirati s financijskog aspekta / , ili formulacijom da obrtnik odgovara samo imovinom unesenom na popis dugotrajne imovine i sredstvima na žiro računu obrta, ili na neki drugi kvalitetan način. 2. Ponovo uvesti status obrtnika – umirovljenika Radnici danas mogu u starosnoj mirovini raditi na ugovor o radu do 4 sata dnevno, zašto obrtnik ne bi mogao koristiti starosnu mirovinu na koju je itekako stekao pravo i dalje imati obrt. Društvo bi bilo bogatije, bolje bi se punio državni proračun, obrt bi nastavio djelatnosti koje su građanima potrebne, bilo bi lakše i samim obrtnicima raditi dalje uz primanje mirovine. U današnjim uvjetima nedostatka radne snage to je itekako potrebno. Najstariji obrtnik OKZ ima 89 godina i još nije primio niti jednu mirovinu a već 70 godina uplaćuje doprinos za mirovinsko osiguranje. Ovo je i pitanje opće pravednosti i ustavne ravnopravnosti. 3. Dodati HOK-i javnu ovlast - vođenje registra majstora /to smo već tada istaknuli/ Po uzoru na druge komore /arhitekata, liječnika, javnih bilježnika i sl. / predložiti vođenje registra majstora – po djelatnostima i strukama. Tako bi se pojačao dignitet komore, obrtničkih struka, a registar bi poslužio za brojne druge potrebe- građani bi imali uvid u popis majstora, također i drugi poduzetnici, smanjili bi se neregistrirano obavljanje djelatnosti i rad na crno i dr. 4. Ako obrt ima sjedište na jednoj, a izdvojeni pogon na drugoj adresi, kriterij majstorskog ispita tražiti samo za prostor u kojem se faktično obavlja taj obrt. Obrtnici često kao sjedište obrta prijavljuju svoju kućnu adresu, dok im je na drugom mjestu adresa izdvojenog pogona, na kojoj faktično obavljaju svoju obrtničku djelatnost npr. frizer, kozmetičar, krojač, ugostitelj i sl. Zato navedeno smatramo potrebnim, ekonomičnim i racionalnim. 5. Inzistirati da se kao sporedno zanimanje i kućna radinost nikako ne mogu obavljati obrtničke djelatnosti koje spadaju pod vezane obrte / majstorski ispit i stručna osposobljenost / . Iz prakse je vidljivo da nadležni uredi državne uprave kod kojih se vrši registracija navedenog vrlo šaroliko pristupaju ovom problemu i često dopuštaju registriranje vezanih obrta kao sporednog zanimanja i kućne radinosti. To je nedopustivo budući da vezani obrti moraju zadovoljavati brojne MTU kriterije kao i kriterije obrazovanja, imaju puno veće troškove poslovanja, pa se na ovaj način dopušta nelojalna konkurencija i direktno šteti obrtnicima. S poštovanjem, Predsjednik Komore: dr.sc. Mirza Šabić Nije prihvaćen Ovim Nacrtom prijedloga zakona vrši se uklađenje sa člankom 33. Zakona o sustavu državne uprave (''Narodne novine'', broj 66/19), a temeljem Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 18. srpnja 2019. godine kojim se osigurava pravodobna provedba mjere 1.4.4. Decentralizacija i racionalizacija, utvrđene Nacionalnim programom reformi 2019., u okviru reformskog prioriteta ''Unaprjeđenje javne uprave''. Predmetnim Zaključkom utvrđuje se popis zakona kojima je propisana stvarna nadležnost ureda državne uprave u županijama za obavljanje poslova državne uprave, koje treba izmijeniti radi prestanka ureda državne uprave i povjeravanja dijela odnosnih poslova županijama.
3 Koprivničko-križevačka županija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENI ZAKONA O OBRTU U prijedlogu Zakona o izmjenama Zakona o obrtu, nedostaje članak prijelazne završne odredbe s kojim bi se propisalo u kojem roku će se uskladiti podzakonski propisi s ovim izmjenama Zakona. Nije prihvaćen Zakon o izmjenama Zakona o obrtu se donosi zbog potrebe usklađivanja s odredbom članka 33. Zakona o sustavu državne uprave (''Narodne novine'', broj 66/19), kojim je propisano da se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnim osobama s javnim ovlastima posebnim zakonom mogu povjeriti poslovi neposredne provedbe zakona u prvom stupnju i drugi upravni i stručni poslovi, a u skladu sa Zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 18. srpnja 2019. godine. Slijedom navedenog odgovarajuća promjena podzakonskih akata bit će provedena temeljem donošenja izmjena i dopuna Zakona o obrtu koje su već u tijeku. Naime, ističemo kako je Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u rujnu 2017. godine pokrenulo postupak izmjena i dopuna Zakona o obrtu koje imaju za cilj odgovarajuće regulirati sustav obrazovanja za vezane obrte, odnosno otkloniti ograničenja za njegov razvoj te daljnju liberalizaciju uvjeta za obavljanje obrta, ukidanje administrativnih opterećenja i osiguravanje učinkovitije primjene Zakona.