Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o ažuriranom Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2020. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatska strukovna udruga fonetičara (HSUF) PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI U ime Hrvatske strukovne udruge fonetičara u vezi s položajem fonetičara na tržištu rada dajemo prijedlog da se u što hitnijem postupku uvrstite u Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti za 2020. godinu rješavanje statusa zanimanja fonetičar u predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom sustavu odgoja i obrazovanja u RH. Hrvatsku strukovnu udrugu fonetičara osnovali smo 2017. godine s temeljnim ciljem očuvanja i poboljšavanja statusa struke fonetičar na tržištu rada uslijed nesustavnog tretiranja zanimanja fonetičar u zakonskim okvirima Republike Hrvatske. Sukladno ishodima učenja sveučilišnog studija fonetike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu trenutno diplomirani fonetičari često ne mogu ostvariti zakonska prava na rad koja su zajamčena Ustavom Republike Hrvatske. Zakonsku potvrdu utemeljenosti ovog zahtjeva možemo naći već počevši od Državnog pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe (2008.) gdje je člankom 30. i 36. predviđen fonetičar kao stručni suradnik. U odgojno-obrazovnom sustavu fonetičar je kvalificiran za: I. Rad magistara edukacije fonetičara rehabilitatora u predškolskom odgoju; II. Rad magistara edukacije fonetičara rehabilitatora u osnovnim školama; III. Rad magistara edukacije govorništva. I. Rad magistara edukacije fonetičara rehabilitatora u predškolskom odgoju Kolege koji kandidiraju za rad u predškolskim instituacijama najčešće se susreću s čitavim nizom nejasnih i nesustavnih tumačenja Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju. Njihove prijave su najčešće odbačene jer administrativno osoblje u nadležnim lokalnim jedinicama samouprave koje vode pitanja predškolskoga odgoja uopće nisu upoznati da magistri edukacije fonetičari rehabilitatori imaju kompetencije za rad u predškolskim ustanovama kao stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Iz daljnjeg teksta je razvidno da spomenuti zakon uvrštava stručnjaka pod nazivom rehabilitatora da pri tome ne definira o kojem je stručnjaku riječ tj. iz kojih sve studijskih smjerova dolazi taj stručnjak. Naime u Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju (Urednički pročišćeni tekst, “Narodne novine”, broj 10/97, 107/07 i 94/13) u Odjeljku IV o radnicima dječjeg vrtića navodi se među ostalima u članku 24. stavak (1) rehabilitator, a u stavku (8) istog članka da ministar nadležan za obrazovanje određuje razinu i vrstu obrazovanja pravilnikom. "IV. RADNICI DJEČJEG VRTIĆA 1. Odgojno-obrazovni radnici i ostali radnici Članak 24. (1) U dječjem vrtiću na poslovima njege, odgoja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o djeci rade sljedeći odgojno-obrazovni radnici: odgojitelj i stručni suradnik (pedagog, psiholog, logoped i rehabilitator) te medicinska sestra kao zdravstvena voditeljica. (2) Osim odgojno-obrazovnih radnika iz stavka 1. ovoga članka, u dječjim vrtićima rade i druge osobe koje obavljaju administrativno-tehničke i pomoćne poslove (u daljnjem tekstu: ostali radnici)." Odnosno u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_07_94_2130.html navodi se: "IV. RADNICI DJEČJEG VRTIĆA 1. Odgojno-obrazovni radnici i ostali radnici". Članak 24. mijenja se i glasi: »(1) U dječjem vrtiću na poslovima njege, odgoja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o djeci rade sljedeći odgojno-obrazovni radnici: odgojitelj i stručni suradnik (pedagog, psiholog, logoped i rehabilitator) te medicinska sestra kao zdravstvena voditeljica. U tekstu Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2128.html navodi se ipak fonetičar u u članku 36. Stručni radnici u dječjem vrtiću koji provode programe za djecu s teškoćama i u posebnim ustanovama jesu: – edukator-rehabilitator za svu djecu s teškoćama (individualni rad – 25 minuta neposrednog rada s djetetom u jednome danu), U ovoj stavci članka je nejasno o kojem se profilu stručnjaka radi. Radi li se o magistrima edukacije rehabilitatorima koji su studirali na Edukacijsko rehabilitacijskom fakultetu ili također i magistrima edukacije rehabilitatorima fonetičarima koji su završili studij Fonetike smjer Rehabilitacija slušanja i govora na Filozofskom fakultetu s obzirom da oba zanimanja nose zajednički termin magistri edukacije rehabilitatori. – logopedi za djecu koja iskazuju potrebu (individualni rad – 25 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu), – ritmičari za djecu s oštećenjem sluha, govora, s autizmom te značajno sniženim intelektualnim sposobnostima (individualni rad –15 minuta neposrednog rada s djetetom u jednom danu), Ovaj stavak članka 36. također ne razrađuje koji bi profil stručnjaka trebao biti ritmičar? Napominjemo s obzirom da se posebice ističu djeca s oštećenjem sluha i govora te autizmom koja vrlo često imaju poteškoće zamjedbenih oštećenja sluha kao i poteškoća u centralnom procesiranju slušanja i govora za ovakav vid rada bi trebao biti uveden upravo magistar edukacije fonetičar rehabilitator. Naime magistri edukacije fonetičari rehabilitatori u studijskom programu su educirani za specifičan rad s takvom djecom aplicirajući sveobuhvatnu Verbotonalnu metodu rehabilitacije slušanja i govora. Poseban dio unutar Verbotonalne metode čini fonetska ritmika, tj. rehabilitacijski postupci Fonetskih ritmova i stimulacije pokretom. Također, u istom Državnom pedagoškom standardu specificiraju se i: stručni suradnik edukacijsko rehabilitacijskog profila, stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila raznih usmjerenja u člancima 2, 6, 26, 28, 29, 30, 31, 36, 44. Da fonetičar jest stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila, dokazuju: 1) dopusnica Ministarstva znanosti i obrazovanja za provođenje studija, između drugih i smjera: Fonetika, smjer Rehabilitacija slušanja i govora na kojem se stječe Stručni naziv: magistar edukacije fonetičar rehabilitator magistra edukacije fonetičar rehabilitator [URL: http://theta.ffzg.hr/ECTS/Studij/Index/1161] 2.) članak 3.Pravilnika o vrsti stručne spreme stručnih djelatnika te vrsti i stupnju stručne spreme ostalih djelatnika u dječjem vrtiću (čije je donošenje propisano gore navedenim Zakonom o predškolskom odgoju i naobrazbi), a kojeg donosi Ministar obrazovanja, u kojem se eksplicira da je jedan od rehabilitatora i: fonetičar: [URL: https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_12_133_1927.html] Odgojiteljii i stručni suradnici: [URL: https://mzo.hr/hr/odgojitelji-strucni-suradnici ] (Posljednja promjena 21.03.2017.) Dakle, obrazovanje fonetičara je SADRŽAJEM i NAZIVOM, dopusnicom Ministarstva znanosti i obrazovanja utemeljenog studijskog smjera na Sveučilištu u Zagrebu, Filozofskom fakultetu, Odsjeku za fonetiku: magistar/ra edukacije fonetičar rehabilitator, edukacijsko rehabilitacijsko. Odsjek za fonetiku kao filološka struka iz području humanističkih znanosti, na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od svoga osnutka prije 50 godina uspješno bavi edukacijom stručnjaka sa sveučilišnim kompetencijama u rehabilitaciji sluha, glasa i govora evidentno je iz svih kurikuluma, znanstvenih radova, časopisa Govor kojeg Odsjek izdaje i ugleda kojeg fonetičari donose radom u rehabilitacijskim, obrazovnim i zdravstvenim institucijama u zemlji i svijetu. 2.Rad magistara edukacije fonetičara rehabilitatora u osnovnim i srednjim školama: Hrvatska strukovna udruga fonetičara je gore navedene institucije upoznala i s problemom uvrštavanja magistara edukacije fonetičara rehabilitatora u odredbe članaka 28. i 29. točke d) Pravilnika o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, u odredbi članka 100. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama navedeno je da stručni suradnici mogu biti stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila (edukator-rehabilitator, logoped i socijalni pedagog). Magistri edukacije fonetičari rehabilitatori kao što sam naziv kaže jesu stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila te imaju kompetencije za obavljanje poslova koji su propisani za radno mjesto stručnog suradnika edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Navedeno proizlazi iz ishoda učenja sveučilišnog dvopredmetnog diplomskog studija fonetike Odsjeka za fonetiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, smjera rehabilitacije slušanja i govora. Naime prema uvidu u trenutno stanje na terenu naši mladi kolege koji i jesu zaposleni u osnovnoškolskom sustavu na radnim mjestima u razredima u kojima se provodi inkluzija i koji su oblikovani za specijalan rad s djecom s posebnim potrebama vode se kao nestručne zamjene. Tumačenja su ta da su to radna mjesta koja su predviđena za magistre edukacijske rehabilitacije. Iako su kolege uporno tražile očitovanja od strana administrativnog osoblja škola zbog čega ih se vodi kao nestručne zamjene s obzirom da im je od strane matičnoga fakulteta dodijeljen naziv magistri edukacije fonetičar rehabilitator dakle prema nazivu pripadaju stručnjacima edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Tu činjenicu podupiru ishodi učenja i kompetencije koje su dostupni na [URL: http://theta.ffzg.hr/ECTS/Studij/Index/1161], točke: 4.primijeniti vještine učenja koje omogućuju cjeloživotno obrazovanje; 5. razlikovati suvremene klasifikacije govorno-jezičnih poremećaja i analizirati različite vrste odstupanja od urednog govorno-jezičnog razvoja; 8. navesti, objasniti i primijeniti temeljne psihologijske čimbenike uspješnog učenja i poučavanja; 12. pripremiti i posredovati nastavne sadržaje sukladno temeljnim artikulacijskim modelima; 14. primijeniti suvremene znanstvene spoznaje na planiranje i provedbu rehabilitacijskih postupaka slušanja i govora. O potrebi za stručnjacima profila magistra edukacije fonetičara rehabilitatora svjedočimo danas više nego ikada posebice uvođenjem novoga kurikuluma Škole za život u kojem je predviđena još intenzivnija provedba inkluzije učenika s oštećenjima sluha i govora o tome svjedoči i Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu za 2018. godinu. U Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu za 2018. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora u skladu s odredbom članka 19. stavka 4. Zakona o pravobranitelju za djecu ("Narodne novine", broj 73/17) dostavila pravobraniteljica za djecu, aktom od 29. ožujka 2019. godine u 2018. godini je zaprimljeno čak 318 prijava pojedinačnih povreda prava djece na odgoj i obrazovanje od čega se čak 92 prijave odnose na povrede prava djece s teškoćama u razvoju. U Izvješću o radu pravobraniteljice za djecu za 2018. godinu se navodi: "Prema sadržaju, prijave su se odnosile na dostupnost odgoja i obrazovanja, sigurnosne, prostorne i organizacijske uvjete, kadrovske uvjete te programe i sadržaje, međusobne odnose radnika odgojno-obrazovnih ustanova i njihov utjecaj na djecu, suradnju odgojno-obrazovnih ustanova s roditeljima i drugim tijelima i ustanovama radi zaštite najboljeg interesa djece te na primjereno obrazovanje djece s teškoćama u razvoju. Na svim razinama odgoja i obrazovanja i dalje postoje značajne razlike u pogledu dostupnosti odgoja i obrazovanja, sigurnosnih, prostornih i organizacijskih uvjeta među institucijama kao i razlike u ulaganjima od strane države i osnivača....." Naši mladi kolege koji su svoje profesionalni život usmjerili na rad u odgojno-obrazovnom sustavu u ovom plemenitom zvanju nisu u mogućnosti unatoč evidentnoj potrebi na tržištu rada ostvariti pravo na rad jer im to ne dopuštaju zakonske nedorečenosti na svim zakonskim razinama na kojima bi se trebale regulirati prava i obaveze za zanimanje magistara edukacije fonetičara rehabilitatora u osnovnoškolskom obrazovanju. 3.Rad magistara edukacije govorništva u osnovnim i srednjim školama Magistri edukacije govorništva također nisu prepoznati kao iznimno važan dio obrazovnog kadra koji bi trebao temeljno djelovati unutar osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Ovim putem Vam želimo ukazati kako u susjednim zemljama Europske unije točnije u Sloveniji učitelji retorike su navedeni unutar Pravilnika o obrazovanju učitelja i drugih stručnih suradnika u obrazovnom programu osnovnih škola (Pravilnik o izobrazbi učiteljev in drugih strokovnih delavcev v izobraževalnem programu osnovne šole, pod stavak 1.2. 35. Retorika, na snazi od 14. siječnja 2012. godine) kao jedan od neizostavnih stručnjaka koji su uključeni u neposredan rad svake osnovne škole u Republici Sloveniji. Naši mladi kolege magistri edukacije govorništva unatoč desetljetnoj tradiciji i međunarodno priznatoj govorničkoj školi "Ivo Škarić" uopće nisu prepoznati i uključeni u osnovnoškolske programe hrvatskoga jezika i programe međupredmetnih tema u kojima bi učenici mogli usvojiti različite načine komunikacije osobnih sadržaja (misli, osjećaja, stavova) i onih koji se odnose na život u zajednici. Ako i je govorništvo uključeno u osnovnoškolske programe pojedinih škola onda je često predavanje tih za suvremenu komunikaciju iznimnih vještina prepušteno čitavom nizu nestručnih osoba. Vještina kritičkog i oblikovanog vladanja materinskim jezikom jedno je od temeljnih vrednota očuvanja nacionalnog identiteta kojima mladi mogu promovirati svoju domovinu i pokazati sav svoj obrazovni potencijal za izgradnju budućnosti. Ponovno ističemo da na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za fonetiku postoji studijski program Fonetike, smjer Rehabilitacija slušanja i govora. Po vrsti i razini radi se o diplomskome dvopredmetnom sveučilišnom studiju. Stečeni akademski naziv za osobu koja je završila navedeni studij glasi – magistar edukacije fonetičar rehabilitator. Riječ je o stručnjaku edukacijsko-rehabilitacijskog (odgojno-obrazovnog i rehabilitacijskog) profila u području rehabilitacije slušanja i govora, s položenim pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičkim predmetima, dakle stečenim tzv. pedagoškim kompetencijama koje vrijede i za sve ostale učitelje i stručne suradnike, a koji su uredno navedeni u ovome Pravilniku. Dokaz o odgovarajućoj vrsti obrazovanja jest diploma o završenome studiju na kojoj jasno piše da je osoba koja je završila studij Fonetike, smjer Rehabilitacija govora i slušanja stekla akademski naziv magistar/magistra edukacije fonetičar rehabilitator te sva prava koja joj pripadaju prema propisima. Studij je odobrilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja i to na jednome od temeljnih fakulteta u području odgojno-obrazovnih (edukacijskih) i humanističkih znanosti u Republici Hrvatskoj – Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Ovim putem želimo istaknuti zabrinutost da je Ministarstvo znanosti i obrazovanja odobrilo studijski program u kojem se stječu znanja o edukaciji i rehabilitaciji slušanja i govora, a s druge strane taj isti studij je izostavilo iz svih svojih akata u kojima se propisuje potrebna vrsta obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u školama. U trenutno važećim Pravilnicima spominje se samo Edukacijsko –rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a već više od pola stoljeća postoji studij Fonetike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s kompetencijama stručnim i pedagoškim pa – koja je opravdanost studija ako sa stečenom diplomom osoba ne može raditi? Važno je istaknuti da je magistar edukacije fonetičar rehabilitator jedini stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila s filološkim kompetencijama po razvrstavanju znanstvenih područja, polja i grana. K tome, područje zapošljavanja za fonetičare jest u pravilu javni sektor, što obuhvaća i zapošljavanje u osnovnim i srednjim školama. Slijedom navedenoga, tražimo da u svojim se u najkraćem mogućem zakonskom roku otklone sve administrativne prepreke za rad magistara edukacije fonetičara rehabilitatora u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovnom sustavu te magistara edukacije govorništva u osnovnoškolskom i srednjoškolskom sustavu. Posebice, tražimo da se: 1. u članak 28. i članak 29. točku d uvrste magistri edukacije fonetičari rehabilitatori kao stručni suradnici edukacijsko-rehabilitacijskog profila te da im temeljem Pravilnika bude dozvoljeno raditi u osnovnim školama; 2. magistri edukacije fonetičari rehabilitatori priznaju kao stručni suradnici edukacijsko-rehabilitacijskog profila u predškolskom obrazovnom sustavu te da im temeljem važećeg Pravilnika bude dozvoljen rad u predškolskim ustanovama; 3. magistri edukacije govorništva uvrste u stručne suradnike edukacijskoga profila za rad u osnovnim i srednjim školama. 4. da se magistrima edukacije fonetičarima rehabilitatorima i magistrima edukacije govorništva omogući polaganje stručnog ispita. S obzirom na proces restrukturiranja studijskih programa na Filozofskom fakultetu kako bi se usuglasili s potrebama na tržištu rada naša je Udruga odlučna u pružanju stručne i edukacijske pomoći u vidu stručnih edukacija kako bi se našim kolegama što više olakšao prelazak iz studija na suvremeno tržište rada. U medijima se često ukazuje na nedostatak stručnog kadra u području edukacije i rehabilitacije slušanja i govora, posebno onih koji su roditeljima najdostupniji, a to su upravo oni zaposleni u školama i raznim ustanovama odgojno-obrazovnog, zdravstvenog i rehabilitacijskog tipa. Kada bi se magistrima edukacije fonetičarima rehabilitatorima priznao njihov radni potencijal, stručne kompetencije i riješio status, problem nedostatka stručnjaka rehabilitatora slušanja i govora bio bi također riješen. Svako dijete i obitelj ima pravo dobiti cjelovitu podršku kroz obrazovanje, ne samo u većim centrima, već po cijeloj Republici Hrvatskoj. U kontekstu reforme nacionalnoga kurikuluma pod geslom "Škola za život" i usklađivanja s potrebama tržišta rada smatramo kako je krucijalno da se uklone postojeće administrativne prepreke magistrima edukacije fonetičarima rehabilitatorima i magistrima edukacije govorništva da se bave onime za što su se obrazovali po studijskome programu odobrenom od Ministarstva znanosti i obrazovanja! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Tanja Horvat PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Poštovani! Podržavam prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti za 2020. godinu, a posebice Nacrt prijedloga Zakona o dualnom obrazovanju „RM“ „PUP“ i Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja. Lijepi pozdrav! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 HRVOJE JOSIP BALEN PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, Stručni nositelj:Ministarstvo znanosti i obrazovanja Hrvatske institucije visokog obrazovanja susreću se s velikim administrativnim problemima koji iznimno ograničavaju upis stranih studenata iz ne-EU zemalja, a što jako utječe na internacionalizaciju studija i provedbu projekata internacionalizacije za koje je izdvojena značajna svota novaca iz Europskog socijalnog fonda i proračuna Republike Hrvatske. Iz tog razloga, predlažemo da se u plan zakonodavnih aktivnosti uvrste i sljedeće aktivnosti za 2020.godinu: 1. Usklađenje Zakona o obavljanju studentskih poslova sa Zakonom o strancima. Pojašnjenje: Tijekom 2019. godine Studentski centri su dobili od MZO naputak da moraju poštovati Zakon o obavljanju studentskih poslova te da ne smiju izdavati ugovore o studentskim poslovima redovitim studentima iz trećih (ne-EU) zemalja. Nije problem u poštovanju Zakona, problem je što imamo dva zakona u kontradikciji i što time sami sebi, kao država, radimo veliku štetu. Naime, taj zakon u članku 2. definira studenta na sljedeći način: Student je osoba koja pohađa preddiplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj i građanin je Republike Hrvatske i građanin Europske unije s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji studira na visokom učilištu izvan Republike Hrvatske ili student na razmjeni za vrijeme studiranja u Republici Hrvatskoj, a koji nema zasnovan radni odnos i/ili ne obavlja samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva. U smislu ovoga Zakona i propisa kojima je uređeno oporezivanje dohotka, izjednačeni su u pravima i obvezama redoviti studenti i izvanredni studenti koji nemaju zasnovan radni odnos i/ili ne obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva. S druge strane Zakon o stancima definira način rada redovitih stranih studenata iz trećih zemalja i dozvoljava im rad do 20 sati tjedno. Ono što je trenutno neriješeno je da za takve studente koji nisu u razmjeni nego su strani studenti upisani na redovne studije pri akreditiranim institucijama visokog obrazovanja, postoji „zakonski vakuum“ koji im ne omogućuje studentski rad putem poslodavcima najprihvatljivijeg instituta – studentskog ugovora. Naime, Zakon o strancima im to dozvoljava, ali ih Zakon o obavljanju studentskih poslova „ne prepoznaje“. Ovo je veliki problem jer upravo su studenti iz npr. Azije koji plaćaju studiranje su dominantni mobilni studenti u svijetu, a našoj državi su svakako potencijalno zanimljivi i studenti podrijetlom iz Hrvatske, a koji imaju državljanstvo SAD-a, Kanade, Australije. Pritom ne treba zaboraviti i na studente koji potencijalno mogu doći iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije te stoga apeliramo da se izmjenama Zakona o obavljanju studentskih poslova u definiciju studenata uvrste i redovni studenti koji su državljani ne-EU zemalja, a sami plaćaju za svoje studije i nisu na Erasmus razmjeni. 2. Izmjena Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje s ciljem uvrštenja studenata ne-EU zemalja kao potencijalnih korisnika. Pojašnjenje: Hrvatska nema riješenu mogućnost stjecanja prava na subvencioniranje studentskog smještaja u domovima i za ne-EU studente. Pravilnik trenutno ne predviđa mogućnost prijavljivanja redovnih studenata, državljana ne-EU zemalja za ovaj vid smještaja ukoliko sami plaćaju za svoje studije. U navedeni pravilnik neophodno je uvrstiti i redovne studente ne-EU zemalja kako bismo ostvarili jednake uvjete kao i druge zemlje koje nastoje privući strane studente. 3. Izmjena Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na pokriće troškova prehrane studenata s ciljem uvrštenja studenata ne-EU zemalja kao potencijalnih korisnika. Pojašnjenje: Hrvatska nema riješenu mogućnost stjecanja prava na subvencioniranje studentske prehrane u studentskim menzama za studente ne-EU zemalja koji sami plaćaju za svoje studije. U navedeni pravilnik neophodno je uvrstiti i redovne studente ne-EU zemalja kako bismo ostvarili jednake uvjete kao i druge zemlje koje nastoje privući strane studente. U procesima prijave za studij u Hrvatskoj i motivaciji ostanka visokoobrazovanih profesionalaca, stranci se susreću s dodatna dva problema te bi MZO svakako trebao u svoj prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti uvrstiti i dvije inicijative neophodne za obrazovanje i znanost, a koje bi trebalo pripremati i u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova: 4. Izmjenama i dopunama Zakona o strancima omogućiti uspješnim diplomantima, građanima ne-EU zemalja izdavanje dozvole za ostanak u Hrvatskoj na određeni rok nakon uspješnog završetka studija. Značajan broj EU država radi zadržavanja visoko obrazovanih ljudi, snažno promovira i potiče opciju automatskog izdavanja višegodišnjeg boravišta i nakon diplomiranja. Trenutno jedini instrument koji se može aktivirati u Hrvatskoj je EU plava karta, što imaju sve EU zemlje, no za istu se može aplicirati tek po završetku diplomskog studija u Hrvatskoj i to jedino u slučaju ako je student vrijeme studija već pronašao poslodavca koji će ga zaposliti na najmanje jednu godinu. Ovo naravno nije u svim strukama jednostavno za zadovoljiti, ovakva situacija potiče nesigurnost studenata i neimanjem ovakve mjere bitno si umanjujemo konkurentnost pred drugim zemljama koje također nastoje privući strance na studije. Kad studenti ne-EU zemalja biraju gdje će studirati, prvi su im izbor države koje ovo imaju riješeno. Kroz bilateralne razgovore s dekanima i prodekanima europskih sveučilišta koja su uspješna u privlačenju stranih studenata, dobili smo povratnu informaciju da je ovo jedna od ključnih stvari koje će odrediti hoće li internacionalizacija studija uspjeti ili će propasti zbog administracije. 5. Izmjenama i dopunama Zakona o strancima uspostaviti sustav kratkotrajnih, studentskih viza (npr. C2), kako bi se ujednačio konzularni pristup potencijalnim studentima, automatizirana i ubrzana procedura izdavanja višegodišnjeg boravišta i prije samog dolaska u Hrvatsku te reguliranje svih ostalih prava i obaveza koje proističu iz studiranja. Istovremeno ovakav pristup bi omogućio puno jače brendiranje Hrvatske kao poželjne destinacije za studiranje jer se trenutna procedura svodi na podnošenje zamolbe za izdavanje kratkotrajne vize i zatim po dolasku u Hrvatsku reguliranja ostalih prava vezanih za izdavanje OIB-a, boravišta i sl. Sasvim je jasno da kao država moramo odlučiti kako pametno investirati subvencije i novac EU i HR poreznih obveznika, no samo novčana vrijednost koju strani studenti generiraju kroz potrošnju i vezane usluge, puno je veći od investicije koje treba omogućiti. Naime, oni plaćaju svoj studije (kako na državnim tako i na privatnim visokim učilištima), troše novac za smještaj, hranu, transport i slično. Pogotovo je jasno da ovakvim aktivnostima moramo omogućiti institucijama visokog obrazovanja da popune kvote koje državni proračun plaća, a koja će zbog demografskog pada i velikog odljeva hrvatskih studenata, neće biti u mogućnosti ispunjavati društvenu zadaću koja im je zadana te će biti pitanje trenutka kada će se morati ići na racionalizaciju umjesto maksimalnog iskorištavanja razvojnog potencijala obrazovanja. Na kraju, studenti koji dolaze na studije i plaćaju za iste mogu se i moraju vrlo jednostavno integrirati u društvo te već za vrijeme studija uključiti na radna mjesta koja donose veliku dodanu vrijednost i nedostaju na tržištu rada. Jedino ovakvim koracima moguće je zadržati i konkurentnost hrvatskih kompanija te stvoriti uvjete za daljnji rast i razvoj zdravog gospodarstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Ljiljana Vidmar PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, Stručni nositelj:Ministarstvo znanosti i obrazovanja Slažem se da nam je neophodan novi Zakon o prepoznavanju i priznavanju inozemnih kvalifikacija te podržavam i prihvaćam sve točke novog prijedloga. Isto tako podržavam novi nacrt Zakona o prosvjetnoj inspekciji jer smatram da nam je on neophodan.Posebice pridonošenju zakona trebamo definirati što ćemo napraviti s anonimnim prijavama . Lj.Vidmar Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Ivona Trtanj Šneler PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Slažem se da bi nakon 14 izmjena, promjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, konačno bilo vrijeme da se sastavi i usvoji novi tekst ovog temeljnog zakona u odgoju i obrazovanju! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 KRUNOSLAV KOVAČEVIĆ PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Poštovani, Smatram da se u prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja trebaju uključiti izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji.Prijedloge za izmjenama sam iznio kroz savjetovanje o izmjenama spomenutog Zakona. Podržavam nacrt prijedloga o izmjenama i dopunama Zakona o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja.U izmjenama se treba svakako voditi iskustvima nastavnika i ispitnih koordinatora koji aktivno sudjeluju u njegovoj provedbi. Srdačan pozdrav, Krunoslav Kovačević,prof. Primljeno na znanje Prijedlogom plana zakonodavnih aktivnosti za 2020. godinu predviđa se donošenje Zakona o prosvjetnoj inspekciji u III. tromjesečju 2020. godine. Vezano uz sadržaj pojedinog zakona predviđenog Planom zakonodavnih aktivnosti, pozivamo Vas da se javite na savjetovanje o nacrtu prijedloga pojedinog zakona.
7 RIT Croatia PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI RIT Croatia Smatramo da se u prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti svakako trebaju uključiti izmjene Zakona o obavljanju studentskih poslova kojim je u potpunosti onemogućen rad i obavljanje stručne prakse svim redovitim studentima na hrvatskih visokim učilištima, a koji nisu građani EU. Ovaj zakon ukida mogućnost izdavanja studentskih ugovora stranim studentima koji nisu građani EU, čime se stavljaju u izrazito nepovoljnu situaciju. Zakon je u suprotnosti za člankom 73. stavak 3 Zakona o stancima koji je predvidio rad studenata - državljana trećih zemalja u trajanju kraćem od 20 sati tjedno bez izdavanja dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijave rada za redovite studente koji imaju reguliran privremeni boravak u Republici Hrvatskoj. Nadalje, navedeni Zakon je u potpunoj suprotnosti sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije, jer je upravo internacionalizacija visokog obrazovanja i jačea integracija istog u europski i svjetski visokoobrazovni prostor jedan od važnih ciljeva Strategije. Ovaj zakon ni u kom slučaju ne podupire ideju internacionalizacije visokog obrazovanja i privlačenja većeg broja stranih studenata. S obzirom na demografsku sliku Hrvatske, a pozivajući se na Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije, Zakon je potrebno hitno izmijeniti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 Julija Dujić PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, Stručni nositelj:Ministarstvo znanosti i obrazovanja U potpunosti se slažem sa potrebama zakonodavnih aktivnosti pogotovo na području nacrta prijedloga Zakona o prosvjetnoj inspekciji. Najviše iz razloga što ovaj zakon ne obuhvaća samo djelatnike u prosvjeti nego i svo ostalo građanstvo. Dobrom izradom ovog zakona riješili bi se i neki drugi potencijalni problemi (npr. nagrađivanje, napredovanje u profesiji...) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 Fani Vidović PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Poštovani, podržavam Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti za 2020. godinu. Dijelim mišljenje s kolegama da je neophodan nakon silnih izmjena i dopuna. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 Martina Sesar PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti potpuno podržavam jer su se spomenuti puno puta mijenjali te je vrijeme da se usvoje novi što bi bilo i u skladu sa zakonom.Posebnu pozornost treba posvetiti Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja koje nam ima dosta nedostataka te je potrebno voditi se iskustvima onih koji rade na terenu i upoznati su sa svim prednostima i nedostacima istih.Spomenuti Zakon ipak je velika karika našeg obrazovanja i treba biti razrađen u detalje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
11 RENATA KOLAREC PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Podržavam Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti za 2020. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
12 Denis Žvorc PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Poštovani, smatram da je stvarno došlo vrijeme da se sastavi i usvoji novi tekst Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor u članku 48. stavku 4. kaže: ''Ako se propis mijenja, odnosno dopunjava, više puta potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa, u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune'', a mi smo do sada imali 14!!! izmjena i dopuna ovog temeljnog zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
13 Mario Keča PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Poštovani, mislim da bi nakon mnogih brojnih (14!!!) izmjena, promjena i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, konačno bilo vrijeme da se sastavi i usvoji novi tekst ovog temeljnog zakona u odgoju i obrazovanju!!! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 Slađana Gradski PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Podržavam plan zakonodavnih aktivnosti za 2020.godinu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
15 TATJANA ANTIĆ PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI, Stručni nositelj:Ministarstvo znanosti i obrazovanja Ovaj prijedlog mi je super - najava da će netko raditi svoj posao. A ako to ne naprave, što onda? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 IGOR BARLEK PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Poštovani, u okviru javnog savjetovanja o nacrtu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji te javnim ispravama u školskim ustanovama https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/EconReport?EntityId=11230, na komentar i prijedlog da se unutar tog Pravilnika odrede i nedvojbeni rokovi zadržavanja pedagoške dokumentacije, sukladno svrhama za koje se osobni podaci u njima prikupljaju, u skladu s odredbama iz članka 5. Opće uredbe o zaštiti podataka, pri čemu je potrebno posebnu pozornost voditi i o dosjeima učenika s teškoćama, pedagoškim mjerama, nalazima sociometrije, te bilješkama fizičkih i zdravstvenih podataka učenika o visini, težini i motoričkim sposobnostima učenika, Ministarstvo je odgovorilo,, citiram: "U tijeku su konzultacije s Agencijom za zaštitu osobnih podataka u vezi tema koje ste istaknuli, odnosno revidiranja cijelog Pravilnika." Postoji li plan da se unutar zakonodavnih akivnosti u planirane izmjene ili dopune propisa unesu i spomenuti rokovi, molim vas? Primljeno na znanje Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti predstavlja popis zakona koji se planiraju donijeti u 2020. godini. Vezano uz sadržaj pojedinog zakona pozivamo Vas da se javite na savjetovanje o nacrtu prijedloga pojedinog zakona.