Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Branka Lovric MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Molim da se izmjenama Zakona obuhvate i obitelji s blizancima i/ili troje i vise djece, na nacin da se povisi iznos naknade s dosadasnjih 70 na barem 100 % osnovice, a za vrijeme nakon prvih sest, odnosno osam mjeseci roditeljskog dopusta (čl. 24, st. 10 Zakona.) Nije prihvaćen Predložene izmjene nisu predmet izmjena ovog Zakona. Povećanje materijalnih prava zaposlenih i samozaposlenih korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta ocjenjujemo kao jednu od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, čime bi se pružila kvalitetnija i sustavnija potpora obiteljima s novorođenom djecom.
2 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom podržava nastojanja Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku da povećanjem roditeljskih naknada roditeljima olakša usklađivanje profesionalnog i privatnog života, a sve sa svrhom poticanja porasta nataliteta. Međutim, smatramo kako je potrebno povećati i ostale materijalne naknade iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, analogno povišenju naknade za roditeljski dopust te da se jedino na taj način može postići cilj poticanja na roditeljstvo. Svako povećanje novčanih naknada trebalo bi razmjerno obuhvatiti sve potpore, a kako bi se izbjeglo stavljanje pojedinih kategorija u nepovoljniji položaj. Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona odnosno nisu vezane uz ciljeve koji se ovim izmjenama namjeravaju postići budući da sadržajem ovih izmjena nisu obuhvaćena eventualna druga područja ovog propisa. Naime, trenutne i planirane normativne aktivnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku usmjerene su prvenstveno prema povećanju visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2019. godinu koji predviđa donošenje izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama radi uvođenja daljnjih promjena u limitaciji iznosa naknade plaće u cilju podizanja sadašnjeg iznosa limita od 3.991,20 kuna. Slijedom navedenog, kao primarni cilj u prvoj fazi ocjenjujemo potrebu nastavka provedbe opisanih mjera sa svrhom poticanja korištenja roditeljskog dopusta zaposlenih i samozaposlenih roditelja.
3 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 24. Želimo ukazati na pritužbe roditelja djece s težim smetnjama u razvoju koji za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života imaju pravo na novčanu naknadu za puno radno vrijeme u iznosu od 70 % proračunske osnovice mjesečno. Povišenje predmetne naknade ponovno je izostalo unatoč tome što se radi o pravu zaposlenog roditelja na naknadu plaće od koje treba podmirivati povećane potrebe djeteta, kao i činjenicu nedostatka usluga podrške ranog razvoja, zbog kojega roditelji nužno i ostvaruju ovo pravo. Povećani iznos naknade plaće za vrijeme korištenja prava na dopust zbog njege djeteta s težim smetnjama u razvoju nužan je radi sprečavanja većih rizika siromaštva i potrebe očuvanja materijalne stabilnosti obitelji, kako bi uz zadovoljavanje osnovnih životnih potreba imali potencijal za istovremeno podmirivanje troškova liječenja i ulaganja u dodatne programe podrške. Ukoliko je svrha zakonskih izmjena poticanje nataliteta očuvanjem materijalnog položaja roditelja najbliže prethodno ostvarenoj plaći, onda izostanak korekcije naknade roditeljima djece s težim smetnjama u razvoju stavlja iste u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale zaposlene roditelje. Stoga predlažemo izmjenu članka 24.a. Zakona na način da se razmjerno povećanju roditeljskih naknada usklade i iznosi novčane naknade za puno radno vrijeme za roditelje koji ostvaruju pravo na dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju. Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona odnosno nisu vezane uz ciljeve koji se ovim izmjenama namjeravaju postići budući da sadržajem ovih izmjena nisu obuhvaćena eventualna druga područja ovog propisa. Naime, trenutne i planirane normativne aktivnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku usmjerene su prvenstveno prema povećanju visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2019. godinu koji predviđa donošenje izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama radi uvođenja daljnjih promjena u limitaciji iznosa naknade plaće u cilju podizanja sadašnjeg iznosa limita od 3.991,20 kuna. Slijedom navedenog, kao primarni cilj u prvoj fazi ocjenjujemo potrebu nastavka provedbe opisanih mjera sa svrhom poticanja korištenja roditeljskog dopusta zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Predmetno pitanje će se podrobnije razmotriti prilikom donošenja novog propisa u području rodiljnih i roditeljskih potpora.
4 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Isto tako, podsjećamo na terminologiju koja se odnosi na invaliditet, te Sheratonsku deklaraciju donesenu 2003. godine koja je rezultat rasprave između saveza osoba s invaliditetom, članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te predstavnika vlasti, a kojom su jednoglasno podržani termini „osoba s invaliditetom“ i „dijete s teškoćama u razvoju“. Navedeno je Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom predložio te su termini prihvaćeni i usvojeni 2010. godine u Ustavu Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 76/10, 85/10 i 05/14). Što se tiče težine invaliditeta kao osnove za ostvarivanje pojedinog prava, predlažemo terminologiju težine invaliditeta uskladiti s Uredbom o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, br. 153/14 i 108/15). Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
5 Roditelji u akciji - Roda MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Udruga Roditelji u akciji - Roda smatra pozitivnim svako unapređenje prava roditelja tijekom korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta pa tako i pitanja koja se uređuju ovim Nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Međutim, naglašavamo kako ovakve pojedinačne mjere teško mogu dovesti do željenih rezultata jer nisu sveobuhvatne i odnose se samo na dio problema s kojima se mladi parovi suočavaju u planiranju obitelji. Također, postojeća prava roditeljima su sve manje dostupna jer neprestane izmjene zakona kompliciraju postojeći zakon što dovodi do različitih tumačenja i uskraćivanja prava roditeljima. Stoga smatramo neophodnim donošenje novog i jasnijeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji će odgovarajućim mjerama obuhvatiti sve do sada zakinute skupine trudnica i roditelja, a to su trudnice zaposlene na određeno vrijeme, trudnice koje koriste bolovanje radi čuvanja trudnoće, roditelji koji zbog rođenja blizanaca, trećeg ili svakog narednog djeteta koriste trogodišnji roditeljski dopust, roditelji s višim primanjima, samozaposleni roditelji, roditelji djece s teškoćama u razvoju, roditelji iz jednoroditeljskih obitelji i životnih partnerstava. U izradu novog zakona neophodno je potrebno uključiti i udruge roditelja koje imaju svakodnevno i neposredno iskustvo problema s kojima se danas mlade obitelji susreću. Međutim, brine nas da donošenje takvog zakona nije niti u najavama za sljedeću godinu. Za kraj napominjemo kako je, osim prava koja se reguliraju ovim zakonom, potrebno unaprijediti prava mladih na tržištu rada, posebice zlouporabu rada na određeno vrijeme zbog čega se mladi parovi sve teže i sve kasnije odlučuju na roditeljstvo. Jednako tako, predlažemo zato što skoriju implementaciju EU Direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi na način da se očevima omogući najmanje 15 dana očevog dopusta oko dana rođenja djeteta za aktivnije uključenje očeva u brigu o djeci. S poštovanjem, Roditelji u akciji - Roda Nije prihvaćen Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku će u narednom razdoblju započeti s aktivnostima u cilju sveobuhvatne izmjene sustava rodiljnih i roditeljskih potpora kao i implementacije EU Direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi..
6 Udruga udomitelja i posvojitelja djece Tobolac MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Udruga udomitelja i posvojitelja djece Tobolac iz Splita podržava primjedbe u e-savjetovanju navedene od strane CZSS-a Zagreb, Tima za udomiteljstvo CZSS Varaždin, CZSS Vrbovec i Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Udruga Tobolac okuplja licencirane i potencijalne udomitelje djece, u prosječnom profilu osobe više stručne spreme, zaposlene, srednje životne dobi koje se na udomiteljstvo odlučuju dobrovoljno, iz altruizma, motivirani željom za pomoći djeci u potrebi, ali i ostvarenjem svojih želja i potreba za roditeljstvom. Naglašavamo naš prosječni profil jer on predstavlja i potrebni i željeni profil udomitelja djece i na nacionalnoj razini i kao takav povlači za sobom činjenicu da smo kao radno aktivni, obrazovani i pošteni građani Lijepe naše, koji godinama doprinosimo državnom i lokalnom proračunu svojim radom, stažom i profesijama, nepravedno zakinuti u odnosu na skrbnike, roditelje i posvojitelje, a djeci koja su nam povjerena na brigu i skrb uskraćeno pravo na našu potpunu posvećenost njihovoj prilagodbi i oporavku pri ulasku u naše obitelji, budući da nam zakon ne priznaje mogućnost korištenja plaćenog porodiljnog dopusta, već zaposlenog udomitelja koji udomi npr. dijete od 1 godine tjera da se sutradan vrati na posao. Taj problem ne samo što je izrazito demotivirajući za potencijalne, tradicionalne udomitelje, već je i egzistencijalno ugrožavajući za sve plemenite, hrabre, odlučne i požrtvovne osobe koje unatoč tome se ipak odlučuju na udomiteljstvo, jer korištenje neplaćenih slobodnih dana, tzv. rodiljnog dopusta u postojećem zakonu prepušta sudbinu radnog odnosa samovolji poslodavca, o čemu svjedoče brojna iskustva naših članova. O ovome smo više puta pisali i upućivali primjedbe na adrese nadležnih tijela no one nisu uvažavane. Smatramo da razloge nedovoljnog broja novih kvalitetnih udomitelja djece treba vidjeti i u ovom problemu, na kojeg stručnjaci i postojeći zaposleni udomitelji sa željom i kapacitetom za dodatna udomiteljstva već duže vremena ukazuju. Nije prihvaćen Predložene izmjene nisu predmet izmjena ovog Zakona. Povećanje materijalnih prava korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta ocjenjujemo kao jednu od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, čime bi se pružila kvalitetnija i sustavnija potpora obiteljima s novorođenom djecom. Dodatno, udomitelji sukladno Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama ostvaruju pravo na vremenske potpore dok se pravo na novčane potpore ostvaruju prema posebnom propisu.
7 HOK MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Hrvatska obrtnička komora pozdravlja povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, kao i usklađivanje uvjeta trajanja prethodnog staža sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju. Dodatno, upozoravamo na nejednak status samozaposlenih roditelja u odnosu na zaposlene. Naime, dok je kao osnovica naknade za radnike propisana prosječna plaća u posljednjih 6 mjeseci, kao osnovica za samozaposlene roditelje propisana je mjesečna osnovica osiguranja za obračun i uplatu doprinosa umanjena za doprinose, poreze i prireze, što za obrtnike u paušalnom sustavu oporezivanja iznosi 2.703,36 kn. Ovaj iznos niži je od iznosa minimalne plaće koja će u 2020. godini iznositi 3.250,01 kn. Ovo nam govori da naknada propisana za „paušaliste“ ne može osigurati dostojanstven život jedne odrasle osobe, a kamoli zadovoljiti materijalne potrebe obitelji s djecom. S obzirom da je registracija "paušalnog" obrta najčešći izbor mladih poduzetnica i poduzetnika, demografska politika ovim obiteljima mora osigurati bolji izbor na roditeljstvo i osigurati im naknadu barem u iznosu minimalne plaće. Nije prihvaćen Predloženo nije predmet ove izmjene Nacrta prijedloga Zakona. Međutim, prilikom budućih izmjena propisa kojim će se na sveobuhvatan način pristupiti poboljšanju zakonske regulative u području rodiljnih i roditeljskih potpora razmotrit će se sva otvorena pitanja u pogledu ostvarivanja prava pojedinih skupina korisnika.
8 Pravobranitelj za djecu RH MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Pravobraniteljica za djecu podupire svaku inicijativu usmjerenu na povećanje materijalnih prava roditelja, jer isto ima pozitivne učinke na standard obitelji s djecom te kvalitetu skrbi o djeci. Primjedbe pravobraniteljice za djecu koje je iznijela u svibnju o.g. u odnosu na Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku (u daljnjem tekstu: MDOMSP) primljene su na znanje. Budući da ovaj Nacrt ne sadrži sve odredbe kojima bi se umanjili problemi s kojima se suočavaju pojedini korisnici prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (u daljnjem tekstu ZORRP), odnosno da i dalje uočavamo potrebu efikasnije zaštite prava i interesa djece, koristimo i ovu priliku podsjetiti na zapažanja i prijedloge pravobraniteljice za djecu te dodati i neke nove primjedbe, koje smo uočili naknadno, a sve kako bismo potaknuli njihovo rješavanje u skoroj budućnosti. Uočavamo: - Moguću koliziju odredbi ZORRP-a i Obiteljskog zakona (u daljnjem tekstu OBZ) u slučaju kada pravo na korištenje roditeljskih potpora traži roditelj koji temeljem odluke suda ne stanuje s djetetom U situaciji visoko-konfliktnih razvoda i/ili prekida obiteljske zajednice, neovisno o tome traje li još uvijek postupak u kojem se odlučuje o odnosima roditelja i djeteta te o ostvarivanju roditeljske skrbi, ili je sudski postupak već pravomoćno okončan, postupci vezani uz ostvarivanje prava temeljem ZORRP-a mogu biti još jedan dodatni „okidač“ razvoju neželjenih obiteljskih tenzija, a koje se neminovno najviše negativno reflektiraju na djecu. Spor roditelja oko organizacije skrbi o djetetu moguć je u situaciji kada roditelj koji temeljem sudske odluke ne stanuje s djetetom temeljem važećih odredbi ZORRP-a ishodi rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje kojim se tom roditelju priznaje pravo na roditeljski dopust (u konkretnom pojedinačnom slučaju koji pratimo, rješenje je doneseno u postupku u kojem nije sudjelovao roditelj s kojim dijete temeljem sudske odluke stanuje). Slično tome, u praksi su moguće i druge potencijalno sporne situacije; primjerice, da roditeljski dopust traži i dobije otac kojemu je očinstvo upisno temeljem presumpcije bračnog očinstva, odnosno koji ujedno nije biološki roditelj djeteta. Kako iz iznesenih primjera proizlazi da se u praksi javljaju i/ili mogu javiti različite situacije, držimo da je jako važno detaljno promišljati mogućnosti sprečavanja kolizije različitih propisa i prava, te eventualno korištenje roditeljskog dopusta uvjetovati suglasnošću oba roditelja pri čemu bi sporove, sukladno odredbama OBZ-a rješavao sud. - Potrebu uvažavanja specifičnosti alternativnih oblika skrbi za djecu vezano uz korištenje vremenskih i novčanih potpora, o Iako su prava udomitelja u načelu predmet posebnog zakona koji regulira materiju udomiteljstva, s obzirom da Zakon o udomiteljstvu nije sveobuhvatan zakon (jednako kao i što OBZ koji regulira odnose roditelja i djece, ne regulira sva roditeljska prava pa tako ni rodiljne i roditeljske potpore) držimo da pojedine odredbe koje reguliraju prava udomitelja treba sadržavati i ZORRP (da osim vremenskih, regulira i prava na novčane potpore, uz obrazloženje u nastavku teksta.) o Djetetov udomitelj i djetetov skrbnik, sukladno svom radno-pravnom statusu, ostvaruju prava iz ZORRP-a pod uvjetom da ta prava roditelj nije iskoristio. Zbog toga držimo da važeće zakonske odredbe zanemaruju potrebu prilagodbe djeteta i skrbnika/udomitelja na nove okolnosti, posebice u slučajevima kada dijete te osobe ne poznaje od prije. S tim u vezi držimo da vremenske potpore trebaju biti omogućene uvijek prilikom povjere i/ili smještaja djeteta, neovisno o tome je li ih roditelj prethodno koristio. Činjenica da postoji uvjet za korištenje vremenskih potpora udomitelje i skrbnike koji su u radnom odnosu dovodi u nezavidni položaj, jer njihov boravak s djetetom i prilagodba djeteta na nove prilike nije predvidljivo i odredivo, već u suštini ovisi o razumijevanju i dobroj volji poslodavca. o Kako odredbama važećih zakona nije predviđena mogućnost zakonskog, plaćenog dopusta za vrijeme prilagodbe djeteta, svaka eventualna odluka udomitelja o korištenju neplaćenih dopusta značajno utječe na materijalni standard obitelji, a posredno i na udomljeno dijete. U ovom kontekstu značajno je napomenuti kako naknada za rad udomitelja, kao nagrada za 24-satnu brigu i skrb o djetetu iznosi tek 830 kuna (166% osnovice temeljem Odluke o visini naknade za rad udomitelja, NN 9/19) po smještenom djetetu, iz čega proizlazi da se ova naknada nipošto ne može usporediti s iznosima naknade plaće! Stoga bi u budućim izmjenama propisa svakako valjalo razmotriti mogućnosti u kojima bi se bolje zaštitili interesi djece kroz zadržavanje jednakog materijalnog standarda udomiteljskih i skrbničkih obitelji i nakon ulaska djeteta u obitelj. Pojedini udomitelji rješenje problema vide u davanju mogućnosti izbora udomitelju hoće li koristiti prava na novčane potpore koje bi za udomitelje trebao propisati ZORRP ili naknadu za rad udomitelja. Držimo da je opravdano takve mogućnosti detaljno razmotriti i implementirati u zakonski tekst! o U odnosu na odredbu čl. 36 ZORRP-a koja propisuje prava zaposlenog posvojitelja ili samozaposlenog posvojitelja na posvojiteljski dopust u trajanju od 6 mjeseci za dijete do 18 godina života, dok mogućnost korištenja roditeljskog dopusta ograničava samo za posvojenika do njegove 8. godine života, predlažemo razmotriti proširenje dobne granice za korištenje roditeljskog dopusta i za djecu koja su posvojena nakon osme godine života. Naime, realno je za očekivati da će kod posvojenja djeteta starijeg od osam godina prilagodba na nove životne prilike biti dugotrajnija i složenija te samim time nužno je osigurati mogućnost da posvojitelj bude uz dijete i nakon isteka posvjiteljskog dopusta. Vjerujemo da bi omogućavanje korištenja roditeljskog dopusta i nakon osme godine djetetovog života motiviralo potencijalne posvojitelje na posvajanje djece koja su zbog svoje dobi „teže posvojiva“. - Potrebu uvažavanja specifičnih potreba u slučaju poroda blizanaca, trećeg i svakog daljnjeg djeteta Podržavamo prijedlog i primjedbu koji je iznijela pravobraniteljica za ravnopravnost spolova vezano uz isplatu naknade plaće za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta u dvostrukom iznosu u slučajevima poroda blizanaca, kao i prijedloge vezane uz delimitaciju naknada za blizance te treće dijete koje se isplaćuju nakon prve godine djetetova života. - Potrebu ujednačavanja kriterija i mogućnosti za roditelje djece s teškoćama o Predlažemo promjenu članka 24a. kojim se regulira pravo na novčanu naknadu za zaposlenog ili samozaposlenog roditelja djeteta s težim teškoćama u razvoju za vrijeme korištenja prava na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života. Predlažemo uvećanje iznosa novčane naknade sa 70% proračunske osnovice mjesečno (kako je trenutno regulirano) na 100% proračunske osnovice kao što je regulirano u članku 24. stavku 1. za roditelja koji koristi pravo na rodiljni dopust ili pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. o Ujedno upozoravamo na potrebu izmjene terminologije za populaciju djece s teškoćama u razvoju s obzirom da se u Zakonu i na dalje koristi zastarjela terminologija „djeca s težim smetnjama u razvoju tj. djeca s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti“. Podsjećamo da su osobe s invaliditetom putem Sheratonske deklaracije (2003) apelirale su na stručnu i širu javnost da se uvriježi korištenje termina „osobe s invaliditetom“, ako se radi o odraslim osobama i „djeca s teškoćama u razvoju“ ako se radi o djeci. - Potrebu ujednačavanja kriterija i uvjeta korištenja prava na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete Roditelji kao mogući korisnici prava na jednokratnu novčanu potporu za novorođeno dijete, ponekad, zbog neispunjavanja uvjeta duljine svog prebivališta u pojedinoj jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu JLP(R)S) ostaju bez ove potpore kojoj je svrha njega novorođenog djeteta. Nastavno na odgovor MDOMSP-a u Izvješću o provedenom savjetovanju na Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, napominjemo kako smo svjesni da način i uvjeti za ostvarivanje prava roditelja na novčanu pomoć koju svojim općima aktima propisuju JLP(R)S nisu predmet ZORRP-a, niti se ova primjedba odnosi na opće akte JLP(R)S. Kao moguće rješenje problema (koji u određenom broju slučajeva dovodi do gubitka prava na jednokratnu novčanu potporu), vidimo upravo u izmjeni odredbi ZORRP-a na način da ubuduće, umjesto roditelja, nositelj ovog prava bude dijete. U takvim okolnostima kao kriterij za priznavanje prava uzimalo bi se prijavljeno prebivalište novorođenog djeteta, jer roditelji takvom odlukom koju donose za dijete iskazuju namjeru da se u tom mjestu trajnije nastane. Na ovakav način bi se mogle spriječiti situacije u kojima roditelji i djeca u potpunosti ostanu bez novčane potpore od strane JLP(R)S. Također, odredba bi bila usklađena sa svrhom propisa, a to je njega novorođenog djeteta, koja trebala biti dostupna svakom djetetu neovisno o mjestu prebivališta, a zadržala bi učinak demografske mjere za JLP(R)S. Dodatno predlažemo razmotriti mogućnost proširivanja prava na jednokratnu novčanu potporu i za onu djecu koja „ulaze u obitelj“ kroz institute povjere i skrbništva, udomiteljstva ili posvojenja, jer dolazak djeteta u obitelj, neovisno o njegovoj dobi, znači i povećane troškove za opremanje djeteta (odjeća, obuća, pojedine zdravstvene usluge, namještaj, oprema, školski pribor i dr.) Nije prihvaćen Iznesene primjedbe koje se odnose na potrebu unaprjeđenja važećeg Zakona nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona odnosno nisu vezane uz ciljeve koji se ovim izmjenama namjeravaju postići. Predložene zakonske promjene planirane su i usmjerene prema povećanju visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust skladu s Nacionalnim programom reformi za 2019. godinu te sadržajem ovih izmjena nisu obuhvaćena eventualna druga područja ovog propisa. Međutim, prilikom budućih izmjena propisa kojim će se na sveobuhvatan način pristupiti poboljšanju zakonske regulative u području rodiljnih i roditeljskih potpora razmotrit će se sva otvorena pitanja u pogledu ostvarivanja prava pojedinih skupina korisnika. Vezano uz navode da su neujednačeni kriteriji i uvjeti u različitim JLP(R)S u pogledu priznavanja prava na jednokratnu novčanu potporu te uvjeta prethodnog prebivališta i drugih uvjeta koje je potrebno ispuniti za ostvarivanje prava, ističemo kako način i uvjeti za ostvarivanje prava roditelja na novčanu pomoć koju svojim općima aktima propisuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave nisu predmet Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.
9 SANDRA KALANJ MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Načelno pozdravljam svaku mjeru koja će doprinijeti podizanju životnog standarda obitelji s djecom, a osobito obitelji s malom djecom, i njihovom pravu na dostojanstven život kroz stvaranje socijalnih, kulturnih, odgojnih, materijalnih i drugih uvjeta. No smatram da se ograničavanjem povećanja novčanih naknada samo na tzv. „drugih šest mjeseci“ tj. do 1. godine života djeteta, neće postići ciljevi populacijske politike kao ni ostvarenje ravnopravnosti spolova. Za zaustavljanje negativnih demografskih trendova uzrokovanih niskim natalitetnim stopama i iseljavanjem, potrebno je stopu fertiliteta koja sada iznosi oko 1,5 djeteta po ženi u reproduktivnoj dobi, i ni približno ne osigurava čak ni razinu potrebnu za zamjenu stanovništva, povećati na iznad 3 djeteta. Dakle, treba učiniti život obiteljima s troje i više djece ne samo mogućim nego privlačnim i društveno prihvatljivim. U Hrvatskoj se od mlade obitelji očekuje da ima dvoje djece, ni manje ni više. Stanovi su u prosjeku dvosobni, 50-tak metara kvadratnih. Režije su jedva podnošljive za četveročlane obitelji. Kad imate troje i više djece svi kućni proračuni padaju u vodu. I okolina vam se istovremeno divi kako uspjevate preživjeti i čudi „što vam je to trebalo“. Naročito je teško preživjeti trogodišnji roditeljski dopust s jednom plaćom roditelja koji radi i novčanom naknadom od 2.328,20 kn koju prima drugi roditelj, pa to pravo na dopust ostaje gotovo deklaratorno jer se roditelji iz financijskih razloga često odlučuju nekoristiti to pravo te se vraćaju na posao. Što je šteta, jer je djeci dobi do 5 godina zdravije u svakom smislu da budu u kućnom i obiteljskom okruženju nego u organiziranoj dnevnoj skrbi pretrpanih institucija poput jaslica i vrtića. Na kraju se, i što je apsurdno - financijski isplativije, taj trogodišnji dopust provede na bolovanju radi njege jednog od djeteta gdje naknada iznosi 100% prosječne plaće korisnika do maksimalnih 4.257,28 kn, također na teret HZZO-a. No, takav režim zbog organizacije radnog vremena i radnih zadataka, nije fer prema poslodavcu korisnika naknade, osobito privatnom poduzetniku, koji zbog nepredvidivosti bolovanja ne može na idealan način organizirati zamjenu za radnika (najčešće radnicu) – korisnika (korisnicu), pa frustriran poslodavac posljedično otkazuje ugovor o radu te obitelj s troje ili više djece ostaje na vjetrometini s jednom plaćom. Kako je na trogodišnjem roditeljskom dopustu kao i na bolovanju radi njege djeteta više nego u pravilu majka, a ne otac (jer je činjenica da su žene slabije plaćene od muškaraca čak i za isti posao, pa odluka o korištenju roditeljskog dopusta do treće godine djeteta ili bolovanja za njegu djeteta u pravilu pada na majke), to definitivno loše utječe na rizik od ekonomske ovisnosti žena o drugim članovima obitelji i neravnomjernu raspodjelu rodnih uloga u društvu. Ti se efekti mogu poništiti samo ako se novčane naknade dovedu na razinu koja će osiguravati primjereno pokriće troškova roditeljstva i participacije u polovici troškova obitelji. Svi su suglasni da je prosječna mirovina premala za pokriće troškove jednočlanog domaćinstva koje zbog povijesnih okolnosti, vrlo vjerojatno, ima riješeno stambeno pitanje, a za listopad 2019. godine ona je iznosila 2.802,72 kn (izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje; http://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/korisnici%20mirovina%202019/km11za10_2019.pdf), dok se istovremeno očekuje da obitelj s troje i više djece polovicu troškova života pokrije s 2.328,20 kn, a u većini slučajeva stambeno pitanje rješavaju kreditom ili su, još gore, podstanari. Statistika je neumoljiva i razloge zašto se na prekid trudnoće odlučuju najčešće žene kojima bi to bilo treće dijete treba tražiti upravo u lošem ekonomskom položaju obitelji (prvenstveno majki) s troje i više djece. Napominjem da je proračunska osnovica koja se primjenjuje za obračun i isplatu naknada i drugih primanja na temelju posebnih zakona (između ostalog za rodiljne i roditeljske naknade) za koje se sredstva osiguravaju u državnom proračunu utvrđena na temelju prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj za 2000. godinu te već devetnaest godina iznosi 3.326,00 kn ("Prosječne mjesečne isplaćene neto i bruto plaće za 2000. godinu" NN 20/2001, "Iznos prosječne neto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj kalendarskoj godini i svote doplatka za djecu iz članaka 24., 25., 26., 28. i 29. Zakona o doplatku za djecu" NN 44/2001, "Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske za 2001. godinu" NN 82/2001). Usporedbe radi, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća zaposlenih u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj za 2018. godinu iznosila je 6.242,00 kn, tj. 87,67% više nego 2000. godine. (https://www.jutarnji.hr/arhiva/rodilje-u-hrvatskoj-jedine-zakinute-iz-bivse-jugoslavije/3302813/) Također, ističem da doplatak za djecu koji najčešće ostvaruju obitelji s više djece nije nikakav alibi za nepodizanje roditeljskih naknada nakon 1. godine života djeteta, jer su iznosi doplatka za djecu već 20 godina isti i simbolični, a i broj djece i korisnika doplatka za djecu je u strmoglavom padu. Planirani iznosi koji nisu iskorišteni trebali bi se iskoristiti za povećanje pojedinačnih iznosa doplatka za djecu. Kao što se i navodi u Ocjeni stanja unutar nacrta Prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, za vrijeme korištenja roditeljskih potpora (roditeljskog dopusta, roditeljske poštede od rada te roditeljske brige o djetetu) roditeljima treba biti osigurana socijalna sigurnost kroz odgovarajuću visinu naknade plaće ili novčane naknade. Kroz pripadajuće rodiljne i roditeljske naknade kojima bi se održao i jačao materijalni standard i kvaliteta života obitelji utječe se na lakše odlučivanje na roditeljstvo i proširenje obitelji. Stoga treba osnažiti roditelje i obitelji s troje i više djece i učiniti ih društveno prihvatljivom i privlačnom „formom“ roditeljstva te predlažem povećanje novčanih naknada iz cijelog članka 24. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14, 59/17) koje trenutno iznose 70% proračunske osnovice na minimalno 120% proračunske osnovice mjesečno. Zbog malog broja takvih obitelji odnosno korisnika, uvjerena sam da to povećanje izdataka ne bi bilo udarac za državni proračun. Nije prihvaćen Povećanje materijalnih prava zaposlenih i samozaposlenih korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta ocjenjujemo kao jednu od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, čime bi se pružila kvalitetnija i sustavnija potpora obiteljima s novorođenom djecom. Prilikom budućih izmjena propisa kojim će se na sveobuhvatan način pristupiti poboljšanju zakonske regulative u području rodiljnih i roditeljskih potpora razmotrit će se sva otvorena pitanja u pogledu ostvarivanja prava pojedinih skupina korisnika.
10 Centar za socijalnu skrb Vrbovec MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Smatramo da ove izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama nisu u dovoljnoj mjeri usklađene sa recentnim Zakonom o udomiteljstvu (NN 115/18) i njegovim ciljevima. Naime, u Ocjeni stanja, osnovnim pitanjima koja treba urediti zakonom i posljedicama donošenja zakona Nacrta prijedloga Zakona o udomiteljstvu navodi se, između ostalog: „UN Konvencija o pravima djeteta i UN Konvencija o pravima osoba s invaliditetom priznaju jednako pravo na život u obitelji i zajednici svoj djeci kao i svim osobama s invaliditetom. Zakonom o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, broj: 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17 i 130/17) također je propisano da dijete mlađe od sedam godina može na dugotrajnom smještaju biti u udomiteljskoj obitelji, a u domu socijalne skrbi može biti najduže šest mjeseci, a iznimno godinu dana, što jasno upućuje na dobrobiti koje dijete dobiva u ovakvom obliku skrbi. Unatoč tome što je broj smještene djece u udomiteljskim obiteljima već dulji niz godina u porastu u odnosu na smještaj u domovima socijalne skrbi, udomiteljstvo u Republici Hrvatskoj, da bi odgovorilo na sve veće potrebe za smještajem djece, zahtjeva ozbiljne promjene. …nepovoljna je dobna i obrazovna struktura udomitelja (više od polovice evidentiranih udomitelja u dobi je iznad 55 godina, a 29% udomitelja ima završeno osnovnoškolsko obrazovanje ili nezavršenu osnovnu školu). Broj novih udomiteljskih obitelji unazad nekoliko godina je u stalnom opadanju, posebice obitelji mlađe životne dobi i višeg stupnja obrazovanja. …Ovakav status udomitelja nije motivirajuć za uključivanje novih, mlađih i obrazovanijih udomitelja.“ Kako bi se mlađe i obrazovanije osobe potaknulo na bavljenje udomiteljstvom donesen je novi Zakon sa ciljem osiguravanja boljih uvjeta za obavljanje udomiteljstva te posljedičnog povećanja broja udomiteljskih obitelji, a što se posebno odnosi na udomiteljske obitelji za djecu. U skladu s time organizirana je i humanitarna utrka Mliječna staza 2018. godine vezano uz koju na stranicama nadležnog Ministarstva, između ostalog, stoji: „Život u dječjem domu, koliko god se odgajatelji trudili, ne može zamijeniti toplu i brižnu obitelj. Odrastanje u instituciji posebno je štetno za djecu u prve tri godine života, kada se najbrže razvija mozak i kada je važno da djeca imaju barem jednu odraslu osobu s kojom mogu razviti osjećaj povezanosti i privrženosti. Od presudne je važnosti osigurati toplu i obiteljsku skrb za svako dijete koje ne može odrastati u svojoj biološkoj obitelji, a posebno voditi brigu da se ona osigura odmah za djecu do 3 godine starosti. Briga o najmlađima zahtjevna je za svaku obitelj pa i za udomitelje te iziskuje i nabavku veće opreme koja se ne može nabaviti iz naknade koju udomitelji dobivaju za troškove djeteta.“ Sve navedeno ukazuje na to da je cilj Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku potaknuti što više osoba da preuzmu udomiteljsku skrb o djeci, pogotovo onoj najmlađe dobi, kao i da je nužno osigurati što veći broj mlađih, obrazovanijih udomitelja. Zbog navedenog je nužno osigurati što veću potporu udomiteljima za djecu kroz izmjene i drugih zakona, a ne samo onih vezanih uz udomiteljstvo. Stoga želimo podržati prijedloge Centra za socijalnu skrb Zagreb i Varaždin te zatražiti da se izjednače prava udomitelja kao osoba koje brinu o djetetu i žive s njime sa većinom prava roditelja, konkretnije predlažemo sljedeće izmjene: Članak 9. (2) Korisnik iz članka 7. stavka 1. točke 3., 4. i 5. ovoga Zakona ima pravo na: 1. rodiljni dopust, 2. roditeljski dopust, 3. rad s polovicom punoga radnog vremena, 4. rad s polovicom punog radnog vremena zbog pojačane njege djeteta, 5. dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u razvoju, (3) Korisnicima iz članka 7. stavka 1. točke 1., 2., 3., 4. i 5. i stavka 2. ovoga Zakona za vrijeme korištenja propisanih prava, ovisno o njihovom radnopravnom statusu, pripada pravo na naknadu plaće ili novčanu naknadu prema odredbama ovoga Zakona. (7) Korisnik iz članka 7. stavka 5. ovog Zakona na temelju pravomoćnog rješenja nadležnog tijela ostvaruje potpore iz ovoga Zakona, sukladno svom radnopravnom statusu. Brisati stavak (8). Članak 11. Prava iz članka 9. ovoga Zakona ne mogu istodobno koristiti oba roditelja kao niti roditelj i njemu izjednačena osoba koja se brine o djetetu i s kojom dijete živi u kućanstvu, osim ako ovim Zakonom nije drugačije propisano. Članak 13. (3) Pravo na roditeljski dopust osobno je pravo oba zaposlena roditelja ili samozaposlena roditelja kao i druge njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu i s kojom dijete živi u kućanstvu i koriste ga, u jednakom dijelu, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano. Članak 18. (1) Ako jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja umre ili ako je iz bilo kojega drugoga opravdanog razloga spriječen započeti ili koristiti pripadajuće pravo, pravo korištenja po osnovi ovog Zakona se prenosi na drugog roditelja ili drugu osobu koja se brine o djetetu i s kojom dijete živi u zajedničkom kućanstvu. (2) brisati „a sve pod uvjetom da se taj roditelj, pisanom izjavom, odrekao prava na korištenje roditeljskog dopusta u korist drugog roditelja.“ Takve izmjene ovog Zakona bile bi u skladu i sa Konvencijom o pravima djeteta, čija je 30 obljetnica ovih dana obilježena u Hrvatskom saboru, a u kojoj stoji, između ostalog: „Države stranke poduzet će sve potrebne zakonodavne, upravne, socijalne i prosvjetne mjere da zaštite dijete od svakog oblika tjelesnog ili duševnog nasilja, povreda ili zloporaba, zanemarivanja ili zapuštenosti, zlostavljanja ili iskorištavanja, uključujući spolno zlostavljanje, dok o njemu brine roditelj(i), zakonski skrbnik(ci) ili neka druga odgovorna osoba kojoj je skrb djeteta povjerena. Mjere zaštite po potrebi moraju obuhvatiti djelotvorne postupke uvođenja socijalnih programa za pružanje potrebne pomoći djetetu i onima koji o njemu brinu ... Države stranke će, ovisno o nacionalnim prilikama i svojim mogućnostima, poduzeti odgovarajuće mjere pomoći roditeljima i drugim osobama koje su odgovorne za dijete u ispunjavanju ovoga prava i, ako je potrebno, osigurati materijalnu pomoć i programe podrške, osobito glede prehrane, odijevanja i smještaja.“ Nije prihvaćen Predložene izmjene nisu predmet izmjena ovog Zakona. Povećanje materijalnih prava korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta ocjenjujemo kao jednu od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, čime bi se pružila kvalitetnija i sustavnija potpora obiteljima s novorođenom djecom. Dodatno, udomitelji sukladno Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama ostvaruju pravo na vremenske potpore dok se pravo na novčane potpore ostvaruju prema posebnom propisu.
11 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Poštovani/e, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova dostavlja svoje mišljenje vezano uz Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (ZRRP). Prije svega, Pravobraniteljica ukazuje kako je ona sudjelovala u postupku savjetovanja o Obrascu prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama u sklopu čega je dopisom od 14.5.2019. dostavila svoje mišljenje. Obzirom kako iz Izvješća o provedenom savjetovanju od 15.7.2019. proizlazi da su sve primjedbe Pravobraniteljice bile „primljene na znanje“, u nastavku se iste ponavljaju i dodatno razrađuju te se (na kraju teksta) dostavljaju i nove primjedbe. Pravobraniteljica svakako pohvaljuje predviđene izmjene ZRRP-a usmjerene na povećanje maksimalnog iznosa naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje. Naime zakonskim izmjenama predlaže se povećanje navedenog iznosa sa dosadašnjeg limita od 3.991,20 kn na iznos od 5.654,20 kn za prvih šest mjeseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam mjeseci ako to pravo koriste oba roditelja. U tom smislu Pravobraniteljica se zalaže za potpuno delimitiranje iznosa visine naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje, kao što je to slučaj kod naknade plaće koja se isplaćuje za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta za zaposlene i samozaposlene roditelje. Također, Pravobraniteljica se zalaže i za daljnje povećanje ostalih novčanih naknada i potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora. Nadalje, Pravobraniteljica je u svom dosadašnjem radu, postupajući po pritužbama građana/ki koje se odnose na sustav rodiljnih i roditeljskih potpora, uočila određena pitanja odnosno postojeća zakonska rješenja koja bi trebalo preispitati. Tako Pravobraniteljica ukazuje kako je uočila određene nejasnoće vezano uz pitanje tko bi bio ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka temeljem čl.58.st.2.toč.1. ZRRP-a odnosno u slučajevima u kojima poslodavac priječi zaposlenom roditelju korištenje prava propisanih tim zakonom. Također Pravobraniteljica ukazuje i na pitanje tumačenja čl.47.st.1. ZRRP-a koji propisuje obvezu zaposlenog roditelja da pisano obavijesti poslodavca o namjeri ostvarivanja svojih prava iz Zakona, obzirom da bi se iz njegove formulacije moglo zaključiti da se isti odnosi samo na one roditelje koji u tijeku korištenja prava iz tog zakona namjeravaju mijenjati način korištenja tog prava, ali ne i na one roditelje koji po prvi put ostvaruju ta prava (kao npr. očevi koji žele koristiti roditeljski dopust nakon isteka rodiljnog dopusta koji je koristila majka). Vezano uz navedena pitanja, Pravobraniteljica ukazuje kako je dana 18.12.2018. u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava održan međuresorni sastanak kao rezultat inicijative za rješavanjem određenih otvorenih pitanja na području provedbe radnih i socijalnih prava, a na kojem je Pravobraniteljica ukazala na navedena sporna pitanja. O navedenom je Pravobraniteljica izvijestila i Hrvatski sabor u svojem Izvješću o radu za 2018. godinu. U mišljenju (od 2.5.2019.) koje je Vlada Republike Hrvatske dala Hrvatskom saboru na podneseno Izvješće o radu Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2018. godinu, a vezano uz navedenu problematiku, navodi se kako je „15. ožujka 2019. godine, u Ministarstvu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku održan sastanak Povjerenstva za praćenje provedbe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, koje je osnovano pri navedenom Ministarstvu, sukladno članku 53. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, te je donesen zaključak da se, do donošenja izmjena navedenog Zakona, u praksi navedena suglasnost traži i u situacijama kada korisnik po prvi puta započinje koristiti roditeljski dopust (naravno, uz iznimku onih situacija kada se roditeljski dopust nastavlja bez ijednog dana prekida na rodiljni dopust). Stoga je Direkcija Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje obavijest o istome, u obliku upute za postupanje, proslijedila svim regionalnim uredima i područnim službama Zavoda.“ Pravobraniteljica svakako pohvaljuje navedenu aktivnost te ukazuje kako bi predmetnu problematiku u konačnici ipak trebalo riješiti kroz odgovarajuće izmjene i dopune ZRRP-a. Također Pravobraniteljica ukazuje kako bi trebalo biti dano i tumačenje tko bi bio ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka temeljem čl.58.st.2.toč.1. ZRRP-a pa bi i u tom smislu trebalo izmijeniti ZRRP odnosno popuniti postojeću zakonsku prazninu. Nadalje, postupajući po pritužbi majke kojoj je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) odbio njezin zahtjev za priznavanjem prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju do navršene osme godine života djeteta s obrazloženjem da se otac djeteta ne smatra zaposlenom niti samozaposlenom osobom u smislu odredbi Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama već da isti ima status poljoprivrednika, Pravobraniteljica je preporučila izmjene Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama na način da se i kategoriji roditelja poljoprivrednika kao osiguranika odnosno korisnika priznaju ista prava iz tog Zakona kao i kategoriji zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Naime u konkretnom slučaju proizlazi kako otac djeteta u smislu odredaba ZRRP-a ima status poljoprivrednika iz čl.7.st.1.toč.4. ZRRP-a, a ne samozaposlenog roditelja u smislu čl.7.st.1.toč.2. ZRRP-a te kako stoga isti ostvaruje prava sukladno čl. 27. ZRRP-a koji govori o pravima roditelja koji ostvaruju drugi dohodak, roditelja poljoprivrednika i nezaposlenog roditelja. Navedene kategorije roditelja počevši od dana rođenja djeteta (na način i pod uvjetima iz tog Zakona) imaju pravo na rodiljnu i roditeljsku poštedu od rada te pravo na novčanu naknadu za vrijeme korištenja tih prava, ali nemaju pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, a koje pravo imaju zaposleni i samozaposleni roditelji. Pravobraniteljica je pritom ukazala na različito definiranje pojma poljoprivrednika koje posljedično dovodi i do priznavanja (odnosno nepriznavanja) pojedinih prava iz Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama različitim kategorijama osiguranika koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost pri čemu se kategorija osiguranika definirana u ZRRP-u kao poljoprivrednici izjednačava u pravima sa kategorijom nezaposlenih osoba, a ne sa kategorijom zaposlenih odnosno samozaposlenih osoba (koje također, po ZRRP-u, mogu obavljati poljoprivrednu djelatnost), čime se istima uskraćuju pojedina prava iz ZRRP-a koja se vežu uz njihov radnopravni status, pa tako i pravo na rad s polovicom punog radnog vremena. Stoga je Pravobraniteljica istaknula mogućnost da se i osobama koje, sukladno odredbama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, imaju status poljoprivrednika svakako omogući korištenje onih prava koja su omogućena zaposlenim odnosno samozaposlenim roditeljima, ne ulazeći u konkretnom slučaju u procjenu definicije pojma poljoprivrednika (kao niti pojma zaposlene, odnosno samozaposlene osobe) prema pojedinim zakonima. U kontekstu navedenog Pravobraniteljica je ukazala kako je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj: U-III-306/2014 od 27.4.2017. odlučivao u predmetu u kojem je stranci kao osiguranici koja obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost bio odbijen zahtjev za priznavanjem prava na naknadu plaće tijekom rada sa skraćenim radnim vremenom do treće godine života djeteta jer nije postojao pravni osnov za priznavanje toga prava (sukladno tada važećem Zakonu o rodiljnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki te Zakonu o radu). Naime tada važeći propisi nisu predviđali mogućnost da majke koje obavljaju samostalno profesionalnu djelatnost imaju pravo na skraćeno radno vrijeme do treće godine života djeteta već su iste imale samo pravo na rodiljni dopust do godinu dana za jedno ili dvoje djece odnosno do treće godine života djeteta za blizance i treće dijete. Odredbe tada važećeg Zakona o radu uređivale su prava zaposlenih majki koje su ugovorom o radu zasnovale radni odnos s poslodavcem dok su se prava majki koje su imale status osiguranica s osnova obavljanja samostalne djelatnosti rješavala po odredbama Zakona o rodiljnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki. U konkretnom slučaju Ustavni sud RH je utvrdio da se radi o različitom postupanju prema podnositeljici kao majci troje djece koja obavlja samostalnu djelatnost kao odvjetnica u odnosu na druge majke radnice koje su ugovorom o radu zasnovale radni odnos s poslodavcem u ostvarenju prava na skraćeno radno vrijeme i prava na naknadu plaće tijekom rada sa skraćenim radnim vremenom za vrijeme porodnog dopusta do treće godine života djeteta. Ustavni sud RH je u konkretnom slučaju prihvatio pravna stajališta utvrđena u presudi Topčić- Rosenberg protiv Hrvatske te je utvrdio kako su nižestupanjska upravna tijela i upravni sud tumačeći mjerodavne odredbe Zakona o rodiljnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki, na način da se podnositeljici kao majci troje djece koja obavlja samostalnu djelatnost ne prizna pravo na naknadu plaće tijekom rada sa skraćenim radnim vremenom do treće godine života djeteta, primijenila mjerodavno pravo na pretjerano formalistički i nefleksibilan način. Stoga je Ustavni sud RH u konkretnom slučaju zaključio kako je pretjerano formalistički pristup upravnog suda i nižestupanjskih upravnih tijela u tumačenju i primjeni mjerodavnog prava doveo do povrede prava podnositeljice na pravično suđenje zajamčeno čl.29.st.1. Ustava Republike Hrvatske Vezano uz navedeni prijedlog, Pravobraniteljica je od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku obaviještena kako će se isti uputiti na mišljenje Povjerenstvu za praćenje provedbe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje radi pri Ministarstvu, a navedeno mišljenje Povjerenstva do danas nije zaprimljeno. Nadalje, Pravobraniteljica želi ukazati i na nepovoljniji položaj u kojem se nalaze majke koje za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta ostanu ponovno trudne te rode drugo dijete za koje počnu koristiti rodiljni (zatim i roditeljski) dopust, a uslijed čega im u zadnjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio osigurani slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu (odnosno rodiljni dopust za drugo dijete) nije bila (niti je mogla biti) isplaćena niti jedna plaća od strane poslodavca. U takvim slučajevima se kao problem prvenstveno javlja pitanje tumačenja pojma plaće iz čl. 54.st.2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju obzirom da se naknade plaće isplaćene za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta ne smatraju plaćom, sukladno čl. 54.st.2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju. Iako je navedena materija regulirana Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, radi se o pitanjima koja se svakako održavaju i na sustav rodiljnih i roditeljskih potpora odnosno na područje demografske politike te bi prilikom budućih izmjena Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju navedenu problematiku trebalo imati u vidu. Također, Pravobraniteljica je stava da bi se naknada plaće za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta trebala isplaćivati u dvostrukom iznosu u slučajevima poroda blizanaca, a ne u iznosu za samo jedno dijete. Naime čl.1. ZRRP-a propisuje kako se tim Zakonom, radi zaštite materinstva, njege novorođenog djeteta i njegova podizanja te usklađenja obiteljskog i poslovnog života propisuje pravo roditelja i njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu na vremenske i novčane potpore, uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja te tijela nadležna za provedbu ovoga Zakona. Dakle proizlazi kako su navedena prava propisana, između ostaloga, i radi „njege novorođenog djeteta i njegova podizanja“. Obzirom kako je za blizance nesporno potreban dvostruko veći angažman u skrbi, ali i financijski, i naknada plaće bi se trebala isplaćivati u dvostrukom iznosu. Također, i ostale vrste novčanih naknada i potpora iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora bi se svakako trebale isplaćivati u dvostrukom iznosu kod rođenja blizanaca. Nadalje, Pravobraniteljica smatra da bi se u ZRRP trebala uvrstiti odredba prema kojoj korisnik/ica za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust iznimno može obavljati poslove koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca nemaju obilježje poslova za koje se zasniva radni odnos i nisu suprotni sa svrhom iz čl.1. ZRRP-a. Naime navedeno mišljenje je Pravobraniteljici dostavilo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku povodom konkretnog upita odnosno pritužbe koju je Pravobraniteljica zaprimila te bi se uvrštavanjem takve odredbe u zakonski tekst svakako popunila postojeća pravna praznina. Pravobraniteljica se zalaže i za što skoriju implementaciju Direktive 2019/1158. Naime u Službenom listu Europske unije dana 12.7.2019. godine objavljena je Direktiva (EU) 2019/1158 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (dalje u tekstu: Direktiva 2019/1158). Navedenom Direktivom poboljšava se usklađivanje poslovne i privatne sfere života građanki i građana EU kao i opći položaj žena na tržištu rada. Direktiva propisuje minimum koji zemlje članice moraju zadovoljiti, a za očeve predviđa obveznih deset dana plaćenog očinskog dopusta prilikom rođenja djeteta, kao i dva mjeseca neprenosivog plaćenog roditeljskog dopusta. Postupajući po pritužbi građana/ki, Pravobraniteljica je uočila kako važeći Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14, 59/17) ne predviđa neprenosivi dio roditeljskog dopusta kada se isti koristi za blizance, treće i svako slijedeće dijete, u trajanju od 30 mjeseci. Naime roditeljski dopust za blizance, treće i svako slijedeće dijete traje 30 mjeseci neovisno da li ga koriste oba roditelja ili samo jedan od njih. Imajući u vidu sve navedeno, Pravobraniteljica smatra kako bi se roditeljski dopust trebao sastojati od neprenosivog dijela i u slučajevima kada se isti koristi za blizance, treće i svako slijedeće dijete, kao što je to slučaj za prvo i drugo rođeno dijete. Navedeno bi bilo u skladu sa Direktivom Vijeća 2010/18/EU o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o stavljanju izvan snage Direktive 96/34/EZ (dalje u tekstu: Direktiva 2010/18/EU) kojom je u klauzuli 2., koja se odnosi na roditeljski dopust, propisano slijedeće: 1. Ovim sporazumom se zaposlenim muškarcima i ženama daje individualno pravo na roditeljski dopust za rođenje ili posvojenje djeteta kako bi se o tom djetetu skrbili do određene dobi, a najkasnije do osme godine života, što će definirati države članice i/ili socijalni partneri. 2. Dopust se dodjeljuje na razdoblje od najmanje četiri mjeseca, a radi promicanja jednakih mogućnosti i ravnopravnog postupanja prema muškarcima i ženama treba u načelu predvidjeti da on bude neprenosiv. Kako bi se oba roditelja potaknulo na ravnopravnije uzimanje dopusta, treba predvidjeti da barem jedan od četiri mjeseca bude neprenosiv. Načini za primjenu neprenosivog razdoblja se na nacionalnoj razini propisuju zakonodavstvom i/ili kroz kolektivne ugovore, uzimajući u obzir postojeća rješenja o dopustu u državama članicama. Dakle iz navedene odredbe proizlazi kako je roditeljski dopust individualno pravo svakog zaposlenog roditelja, da se isti dodjeljuje na razdoblje od najmanje četiri mjeseca pri čemu barem jedan mjesec treba biti neprenosiv. Nadalje, Pravobraniteljica ponavlja kako je u Službenom listu Europske unije dana 12.7.2019. godine objavljena Direktiva (EU) 2019/1158 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU (Direktiva 2019/1158) kojom je u čl. 5, koji se odnosi na roditeljski dopust, u st.1. i st.2. propisano slijedeće: 1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da svaki radnik ima pojedinačno pravo na roditeljski dopust u trajanju od četiri mjeseca koji se treba iskoristiti prije nego što dijete navrši određenu dob, do osme godine života, što utvrđuje svaka država članica ili se utvrđuje kolektivnim ugovorom. Ta se dob određuje kako bi se osiguralo da svaki roditelj djelotvorno i ravnopravno može ostvariti svoje pravo na roditeljski dopust. 2. Države članice osiguravaju da dva mjeseca roditeljskog dopusta nisu prenosiva. Direktiva 2019/1158, kao i Direktiva 2010/18/EU, propisuju kako je pravo na roditeljski dopust individualno odnosno pojedinačno pravo svakog zaposlenog roditelja u trajanju od 4 mjeseca pri čemu je 1 mjesec (sukladno Direktivi 2010/18/EU) odnosno 2 mjeseca (sukladno Direktivi 2019/1158) neprenosivo. Pritom ukazujem kako navedene direktive niti na koji način ne uvjetuju odnosno ne vežu korištenje neprenosivog dijela roditeljskog dopusta sa brojem ranije rođene djece, za razliku od važećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine, broj 85/08, 110/08, 34/11, 54/13, 152/14, 59/17). Naime prema stavu i tumačenju HZZO-a, roditeljski dopust je osobno pravo oba zaposlena, odnosno samozaposlena roditelja (članak 13. stavak 3. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama) čije trajanje ovisi o broju rođene djece korisnika i načinu njegova korištenja (članak 14. stavak 1. Zakona). HZZO ukazuje kako Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama ne predviđa neprenosivi dio roditeljskog dopusta kada se isti koristi za blizance, treće i svako slijedeće dijete, u trajanju od 30 mjeseci. Stoga se iz svega gore navedenog može zaključiti kako važeći Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama nije usklađen sa Direktivom 2019/1158 i Direktivom 2010/18/EU. Imajući u vidu navedeno, Pravobraniteljica je preporučila da se Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama čim prije uskladi sa Direktivom 2019/1158 i Direktivom 2010/18/EU na način da se predvidi neprenosivi dio roditeljskog dopusta (u trajanju od najmanje 2 mjeseca) i kada se isti koristi za blizance, treće i svako slijedeće dijete odnosno da se pravo na neprenosivi dio roditeljskog dopusta niti na koji način ne veže uz broj ranije rođene djece korisnika/ica i način korištenja roditeljskog dopusta. S poštovanjem, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, dipl.iur. Nije prihvaćen Vezano za komentar koji se odnosi na delimitiranje - iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona odnosno nisu vezane uz ciljeve koji se ovim izmjenama namjeravaju postići budući da sadržajem ovih izmjena nisu obuhvaćena eventualna druga područja ovog propisa. Naime, trenutne i planirane normativne aktivnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku usmjerene su prvenstveno prema povećanju visine novčanih potpora za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u skladu s Nacionalnim programom reformi za 2019. godinu koji predviđa donošenje izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama radi uvođenja daljnjih promjena u limitaciji iznosa naknade plaće u cilju podizanja sadašnjeg iznosa limita od 3.991,20 kuna. Slijedom navedenog, kao primarni cilj u prvoj fazi ocjenjujemo potrebu nastavka provedbe opisanih mjera sa svrhom poticanja korištenja roditeljskog dopusta zaposlenih i samozaposlenih roditelja. Vezano uz konkretne primjere koji se odnose na preispitivanje postojećih zakonskih rješenja ističemo kako će Povjerenstvo za praćenje provedbe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama nastaviti i u narednom razdoblju raspravljati o mogućim rješenjima, kao i davati mišljenja i prijedloge za unapređenje obiteljskih potpora iz predmetnog Zakona. Vezano za komentar koji se odnosi na pitanje ovlaštenog tužitelja za pokretanje prekršajnog postupka temeljem članka 58., stavak 2, točka 1 Zakona, predmetno pitanje će se podrobnije urediti prilikom donošenja novog propisa u području rodiljnih i roditeljskih potpora te ujedno razmotriti mogućnosti da se normativnim rješenjem predloži da se inpekcijski poslovi obavljaju unutar tijela državne uprave nadležnog za nadzor primjene propisa o radu. Međutim, u skladu s važećim Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama smatramo opravdanim u ovom dijelu primjenjivati odredbe članka 3., stavka 1. prema kojem je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku nadležno za provedbu Zakona. Vezano za komentar koji se odnosi na položaj majki koje za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta ostanu ponovno trudne i iznos njihove naknade, predložene izmjene nisu predmet Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Vezano za komentar koji se odnosi na implementaciju Direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi - obzirom na stupanje na snagu Direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU planira se pristupiti donošenju novog propisa u području rodiljnih i roditeljskih potpora, u okviru kojeg će se razmotriti svi relevantni prijedlozi kako bi se predložila odgovarajuća zakonska rješenja te ista uskladila sa sadržajem i rješenjima iz područja i prava obuhvaćenih predmetnom Direktivom. U odnosu na sve ostale iznesene komentare i predložene izmjene – predloženo nije predmet ovih izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama.
12 Ivanka Dugan MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Tim za udomiteljstvo Centra za socijalnu skrb Varaždin u potpunosti podržava komentar Centra za socijalnu skrb Zagreb, a na prijedlog Tima za udomiteljstvo CZSS Zagreb. Naime, kao Centar koji ima registrirano gotovo najveći broj udomitelja za djecu u RH, u praksi se suočavamo sa činjenicama da kada udomiteljice koje prime na smještaj dijete do godinu dana ili više djece od 0-3 godina, a nalaze se u radnom odnosu, zbog skrbi o tako maloj djeci imaju pravo samo na roditeljski vremenski dopust, te pravo na plaćanje zdravstvenog i mirovinskog osiguranja od strane poslodavca, a gube pravo na svoju plaću, jer kao umjesto plaće dobivaju za dijete ospkrbninu. Naglašavamo da opskrbnina za dijete nije pravo udomitelja, nego pravo djeteta i udomitelj je dužan sa opskrbnimom podmiriti sve potrebe djeteta. S obzirom da u Hrvatskoj nedostaje broj udomitelja za djecu, a naročito za djecu od 0-3 godine, smatramo da bi ostvarivanjem prava i na novčanu roditeljsku naknadu udomitelja bilo u najboljem interesu djeteta, te bi takva mjera bila stimulativna za smanjivanje broj djece u dobi od 0-3 godine u Domovima socijalne skrbi. Nije prihvaćen Predložene izmjene nisu predmet izmjena ovog Zakona. Povećanje materijalnih prava korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta ocjenjujemo kao jednu od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, čime bi se pružila kvalitetnija i sustavnija potpora obiteljima s novorođenom djecom. Dodatno, udomitelji sukladno Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama ostvaruju pravo na vremenske potpore dok se pravo na novčane potpore ostvaruju prema posebnom propisu.
13 Centar za socijalnu skrb Zagreb MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Tim za udomiteljstvo CZSS Zagreb skreće pažnju na sljedeće odredbe Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koje su neophodne za reguliranje statusa udomitelja, te molimo da ih razmotrite u sklopu izmjena Zakona. 1. pitanje uskraćivanja prava na novčane potpore udomiteljima koji obavljaju tradicionalno udomiteljstvo, radi čega oni gube svoja primanja: Zaposlenom udomitelju koji obavlja tradicionalno udomiteljstvo i odluči se udomiti dijete u dobi do godine dana, sukladno čl. 9 st. 7 i 8 važećeg Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, može se odobriti korištenje rodiljnog ili roditeljskog dopusta, no bez novčane potpore (odnosno bez naknade plaće). Radi te odredbe, zaposleni udomitelj koji mora izostati s posla kako bi brinuo o udomljenom djetetu, gubi vlastite prihode u periodu dok koristi dopust. Npr. udomitelj koji ima prosječnu plaću od 6500 kn za vrijeme korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta za udomljeno dijete u potpunosti gubi svoju plaću. Za udomljeno dijete dobiva opskrbninu od 2100,00 kn, no ona je namijenjena za troškove udomljenog djeteta i nikako se ne može smatrati naknadom plaće udomitelju. Tradicionalni udomitelj dobiva i udomiteljsku naknadu od 830,00 kn mjesečno, no taj iznos se nikako ne može smatrati naknadom prosječne plaće od 6500,00 kn. Dakle, zakon propisuje da udomitelj koji se odluči udomiti dijete do godine dana u potpunosti gubi svoje prihode i ne može normalno plaćati troškove svojeg domaćinstva. Opskrbninom od 2100,00 kn ne može plaćati troškove kućanstva (grijanje, ostale režije, hrana, odjeća za članove obitelji, ostali troškovi) već samo troškove udomljenog djeteta. Udomiteljska naknada od 830,00 kn nije dovoljna za plaćanje troškova kućanstva. Takvo uskraćivanje prava na naknadu plaće tijekom korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta za udomljeno dijete je izuzetno obeshrabrujuće i nepoticajno za odluku o udomljavanju djece najmlađe dobi. Udomitelji koji bi rado preuzeli skrb o novorođenom djetetu, od toga odustaju jer si ne mogu priuštiti gubitak vlastitih prihoda za vrijeme dok moraju ostati kod kuće s djetetom. Nadalje, s obzirom da je preduvjet za mogućnost korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta činjenica da ga roditelj nije iskoristio, stvara se nelogična situacija da novčanu potporu za dijete ne iskoristi nitko (roditelj je nije iskoristio, a udomitelj je nema pravo koristiti), a istovremeno nemogućnost ostvarivanja potpore obeshrabruje udomitelje za udomljavanje djeteta. Posljedica toga je da se najmlađa djeca moraju smještavati u ustanove, iako postoje udomitelji koji bi rado preuzeli brigu o njima kada bi mogli dobiti novčanu rodiljnu/roditeljsku potporu. Radi ovakvog zakonskog rješenja, djeca najmlađe dobi smještavaju se u udomiteljske obitelji jedino u uvjetima ukoliko neki član udomiteljske obitelji nije zaposlen te može preuzeti brigu o djetetu, te iznimno kada udomitelji svjesno pristanu na gubitak svoje plaće tijekom prve godine djetetovog života. S obzirom na nastojanje da se poboljša obrazovna struktura udomitelja kao i da se na udomljavanje potaknu osobe mlađe dobi, a budući da je naše iskustvo da je većina visokoobrazovanih i osoba srednje dobi zaposlena (često s prihodima višim od navedene prosječne plaće), ova odredba nažalost dovodi do suprotnog rezultata, odnosno obeshrabruje mlađe i obrazovanije osobe za udomljavanje najmlađe djece. Smatramo da se odredbe Zakona treba mijenjati na način da se za tradicionalne i srodničke udomitelje omogući korištenje novčane potpore, a da za udomitelje koji udomiteljstvo obavljaju kao zanimanje treba postojati ograničenje mogućnosti korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta kao i novčanih potpora i drugih prava iz ovog zakona (udomitelj koji udomiteljstvo obavlja kao zanimanje se udomiteljstvom bavi profesionalno, te ne bi smjela postojati mogućnost da za udomljeno dijete koristi potpore prema ovom zakonu - rodiljni/roditeljski dopust, rad s polovicom punog radnog vremena, dopust za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju itd. Osim navedenog, udomitelj koji udomiteljstvo obavlja kao zanimanje uz opskrbninu dobiva i značajno višu naknadu za rad udomitelja od 2500,00, 5000,00 ili 6500,00 kn, te ne bi smio biti u istoj kategoriji kao tradicionalni i srodnički udomitelji). prijedlog: • čl. 9 st.7: Udomitelj koji obavlja tradicionalno i srodničko udomiteljstvo na temelju pravomoćnog rješenja nadležnog tijela, ostvaruje pravo na (brisati: vremenske) potpore iz ovoga Zakona, sukladno svom radnopravnom statusu i pod uvjetom da ta prava roditelj nije iskoristio • čl. 9 st.8.: udomitelj koji udomiteljstvo obavlja kao zanimanje ne ostvaruje pravo na novčane potpore prema ovom Zakonu. dodatne sugestije: 2. potrebno je ograničiti mogućnost korištenja prava na rodiljnu/roditeljsku potporu za roditelje koji ne brinu o djetetu (npr. dijete je smješteno u ustanovu ili udomiteljsku obitelj, a roditelj za to vrijeme koristi potporu. Budući da roditelj koristi potporu za dijete o kojem ne brine, ne može ju koristiti udomitelj koji istovremeno stvarno brine o djetetu) 3. potrebno je razmotriti mogućnost uvođenja dopusta za udomitelje (budući da udomitelji nakon dolaska djeteta u obitelj nemaju pravo niti minimalnog izostanka s posla, što također obeshrabruje potencijalne udomitelje, otežava adaptaciju djeteta i stvaranje privrženosti). Predlažemo uvođenje kratkotrajnog dopusta u trajanju od nekoliko tjedana od dana smještaja djeteta u obitelj. Nije prihvaćen Predložene izmjene nisu predmet izmjena ovog Zakona. Povećanje materijalnih prava korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta ocjenjujemo kao jednu od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, čime bi se pružila kvalitetnija i sustavnija potpora obiteljima s novorođenom djecom. Dodatno, udomitelji sukladno Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama ostvaruju pravo na vremenske potpore dok se pravo na novčane potpore ostvaruju prema posebnom propisu.
14 ANTONIJO MACUKA TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 24. Poštovani, Predlažem povećanje novčanih naknada iz članka 24. stavak 10. U navedenom stavku primijeniti pravilo iz članka 24. stavak 2 postojećeg zakona ili iznos naknade s postojećih 70% proračunske osnovice mjesečno povećati na 100% proračunske osnovice mjesečno. Nije prihvaćen Predložene izmjene nisu predmet izmjena ovog Zakona. Povećanje materijalnih prava zaposlenih i samozaposlenih korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta ocjenjujemo kao jednu od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja.
15 Miljenko Marić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, O B R A Z L O Ž E N J E Ovim prijedlozima Udruge 4+ se poboljšava status i nezaposlenih roditelja (majki), poljoprivrednika i roditelja izvan sustava rada, što je u skladu sa načelima Ustava koji garantira jednakopravnost i socijalnu zaštitu djece, majki i obitelji. Mislim da ste ovim prijedlogom izmjena Zakona opet zaboravili one najpotrebitije, kao i osnovno ustavno načelo i deklaratorne izjave o revitalizaciji Hrvatske, demografskim mjerama koje će biti sveobuhvatne i interdisciplinarne. Nije prihvaćen Predložene izmjene nisu predmet Nacrta prijedloga Zakona, obzirom da se odnose na članke zakona koji se Nacrtom prijedloga ne mijenjaju. Slijedom navedenog, iznesene primjedbe nisu predmet posebnog razmatranja u okviru ovih izmjena propisa. Međutim, prilikom budućih izmjena propisa kojim će se na sveobuhvatan način pristupiti poboljšanju zakonske regulative u području rodiljnih i roditeljskih potpora razmotrit će se sva otvorena pitanja u pogledu ostvarivanja prava pojedinih skupina korisnika.
16 Miljenko Marić TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 1. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA S OBRAZLOŽENJEM Članak 1. U Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14. i 59/17.), u članku 24. stavku 2. broj: „120“ zamjenjuje se brojem: „170“. U stavku 5. broj: „120“ zamjenjuje se brojem: „170“. U stavku 7. broj: „12“ zamjenjuje se brojem: „devet“, a broj „18“ zamjenjuje se brojem: „12“. (Prijedlog Vlade RH) Članak 2. U Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14. i 59/17.), u članku 30. stavku 1. broj: „70“ zamjenjuje se brojem: „100“. (Prijedlog Udruge 4+) Članak 3. U Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14. i 59/17.), u članku 31. stavku 1. broj: „70“ zamjenjuje se brojem: „100“. (Prijedlog Udruge 4+) Članak 4. U Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14. i 59/17.), u članku 33. stavku 1. broj: „70“ zamjenjuje se brojem: „100“. (Prijedlog Udruge 4+) Članak 5. U Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14. i 59/17.), u članku 40. stavku 1. broj: „70“ zamjenjuje se brojem: „100“. U stavku 2. broj: „70“ zamjenjuje se brojem: „100“. (Prijedlog Udruge 4+) Članak 6. U Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14. i 59/17.), u članku 43. stavku 1. broj: „70“ zamjenjuje se brojem: „120“. (Prijedlog Udruge 4+) Članak 7. U članku 29. stavku 2. riječi: „koji je u istom radnopravnom statusu s korisnikom“ zamjenjuju se riječima: „sukladno njegovom radnopravnom statusu“. (Prijedlog Vlade RH) Članak 8. U članku 47. u stavku 2. riječi: „o svojoj suglasnosti“ zamjenjuju se riječima: „o zaprimljenoj obavijesti“. (Prijedlog Vlade RH) UDRUGA OBITELJI S ČETVERO I VIŠE DJECE CETINSKOG KRAJA Predsjednik udruge Miljenko Marić, prof. Sinj, 05.11. 2019.g. Nije prihvaćen Predložene izmjene nisu predmet izmjena ovog Zakona. Povećanje materijalnih prava zaposlenih i samozaposlenih korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta ocjenjujemo kao jednu od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, čime bi se pružila kvalitetnija i sustavnija potpora obiteljima s novorođenom djecom.
17 Miljenko Marić MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA S OBRAZLOŽENJEM Članak 1. U Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14. i 59/17.), u članku 24. stavku 2. broj: „120“ zamjenjuje se brojem: „170“. U stavku 5. broj: „120“ zamjenjuje se brojem: „170“. U stavku 7. broj: „12“ zamjenjuje se brojem: „devet“, a broj „18“ zamjenjuje se brojem: „12“. (Prijedlog Vlade RH) Članak 2. U Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14. i 59/17.), u članku 30. stavku 1. broj: „70“ zamjenjuje se brojem: „100“. (Prijedlog Udruge 4+) Članak 3. U Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14. i 59/17.), u članku 31. stavku 1. broj: „70“ zamjenjuje se brojem: „100“. (Prijedlog Udruge 4+) Članak 4. U Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14. i 59/17.), u članku 33. stavku 1. broj: „70“ zamjenjuje se brojem: „100“. (Prijedlog Udruge 4+) Članak 5. U Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14. i 59/17.), u članku 40. stavku 1. broj: „70“ zamjenjuje se brojem: „100“. U stavku 2. broj: „70“ zamjenjuje se brojem: „100“. (Prijedlog Udruge 4+) Članak 6. U Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama („Narodne novine“, br. 85/08., 110/08., 34/11., 54/13., 152/14. i 59/17.), u članku 43. stavku 1. broj: „70“ zamjenjuje se brojem: „120“. (Prijedlog Udruge 4+) Članak 7. U članku 29. stavku 2. riječi: „koji je u istom radnopravnom statusu s korisnikom“ zamjenjuju se riječima: „sukladno njegovom radnopravnom statusu“. (Prijedlog Vlade RH) Članak 8. U članku 47. u stavku 2. riječi: „o svojoj suglasnosti“ zamjenjuju se riječima: „o zaprimljenoj obavijesti“. (Prijedlog Vlade RH) UDRUGA OBITELJI S ČETVERO I VIŠE DJECE CETINSKOG KRAJA Predsjednik udruge Miljenko Marić, prof. Sinj, 05.11. 2019.g. Nije prihvaćen Predložene izmjene nisu predmet izmjena ovog Zakona. Povećanje materijalnih prava zaposlenih i samozaposlenih korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta ocjenjujemo kao jednu od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, čime bi se pružila kvalitetnija i sustavnija potpora obiteljima s novorođenom djecom.
18 Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 1. Tražimo da se isti postoci primjenjuju i na članak 24a. koji se tiče roditelja djece s težim smetnjama u razvoju koji se sustavno godinama zanemaruju i ne povećava se njihov postotak. Djeca s težim smetnjama u razvoju tj. ispravno je reći djece s težim teškoćama u razvoju, traže iznimno veliku brigu i njihovi roditelji/skrnici nisu zaslužili da budu stalno diskriminirani u ovom Zakonu. Nije prihvaćen Predložene izmjene nisu predmet Nacrta prijedloga Zakona, obzirom da se odnose na članke zakona koji se Nacrtom prijedloga ne mijenjaju. Slijedom navedenog, iznesene primjedbe nisu predmet posebnog razmatranja u okviru ovih izmjena propisa. Međutim, prilikom budućih izmjena propisa kojim će se na sveobuhvatan način pristupiti poboljšanju zakonske regulative u području rodiljnih i roditeljskih potpora razmotrit će se sva otvorena pitanja u pogledu ostvarivanja prava pojedinih skupina korisnika.
19 GABRIEL SCHLEIS TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 24. Poštovani, predlažem da za vrijeme korištenja prava na roditeljski dopust u polovici punog radnog vremena korisnik ima pravo na novčanu naknadu u visini od 120% proračunske osnovice mjesečno za puno radno vrijeme. Pravo na rad s polovicom punoga radnog vremena je koristio jako mali broj korisnika zbog malog iznosa naknade. Ovom visinom naknade bi se potaklo zaposlene i samozaposlene rodilje na korištenje prava na rad s polovicom punoga radnog vremena, što bi se pozitivno odrazilo i na gospodarski razvoj RH. Nije prihvaćen Predložene izmjene nisu predmet izmjena ovog Zakona. Povećanje materijalnih prava zaposlenih i samozaposlenih korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta ocjenjujemo kao jednu od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja. S ciljem zaustavljanja negativnog demografskog kretanja i stvaranja povoljnijeg okruženja i financijskih uvjeta za podizanje i odgoj djece, kao i osnaživanja obitelji, razmatraju se različite mjere i modeli kako bi se razradio cjeloviti plan dugoročnih aktivnosti u ovom području.
20 Ivana Klarić OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Ocjena stanja Poštovani, hoće li biti povećana i osnovica roditeljima koji mogu koristiti pravo na roditeljski dopust za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete jer sada iznosi mizernih 2.328,00 kuna za minimalno peteročlanu obitelj uz još jednu najčešće prosječnu očevu plaću što izgleda nemoguće rastegnuti na mjesečnoj razini? Nije prihvaćen Predložene izmjene nisu predmet izmjena ovog Zakona. Povećanje materijalnih prava zaposlenih i samozaposlenih korisnika novčanih potpora za vrijeme korištenja roditeljskog dopusta ocjenjujemo kao jednu od prioritetnih aktivnosti koja će dodatno potaknuti korištenje roditeljskog dopusta od strane oba roditelja, čime bi se pružila kvalitetnija i sustavnija potpora obiteljima s novorođenom djecom.
21 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU S obzirom da je na stručnoj raspravi održanoj dana 28. studenoga 2019. godine bilo govora o tome da će nakon ovih izmjena raditi na donošenju novog Zakona, preporuka je pravobraniteljice da se poradi i na pojednostavljivanju Zakona. Prihvaćen Primljeno na znanje.