Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu pravilnika o elektroničkoj komunikaciji
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Božo Zeba | Značenje pojedinih pojmova, Članak 5. | FINA je operator sustava e-Građani, kao i APIS IT i drugi pružatelji usluga centra dijeljenih usluga. Informacijski sustavi FINA-e ovako definirani ispadaju kao "njihovi" a FINA po Zakonu o Fini radi u ime i za račun Republike Hrvatske, osobito u kontekstu Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi. Dakle, umjesto "sustavi FINA-e" predlažem koristiti "informacijski sustavi državne informacijske infrastrukture" kako su definirani u Zakonu o državnoj informacijskoj infrastrukturi. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se prijedlog za nomotehničkim uređenjem navedene odredbe. |
2 | HRVATSKA NARODNA BANKA | Postupanje u slučaju predaje elektroničkog podneska u roku kada je sustav nedostupan , Članak 17. | Smatramo da formulacija odredbe članka 17. nije dovoljno jasna te stvara pravnu nesigurnost iz sljedećih razloga: - u praksi će biti teško (gotovo nemoguće) dokazati koji subjekt je odgovoran za tehničke poteškoće tj. dokazati jesu li poteškoće nastale na strani vanjskog korisnika u kojem slučaju se isti smatra odgovornim te mu se ne priznaje pravo na produljenje roka za predaju podneska. Zbog navedenog je potrebno detaljno razraditi komponente koje će se uzimati u obzir pri ocjeni odgovornosti za poteškoće te način dokazivanja odgovornosti. - iz odredbe nije jasno postoji li alternativni način dostave podneska sudu (primjerice klasičnom dostavom preporučeno putem pošte) u slučaju tehničkih poteškoća na strani korisnika zbog kojih korisnik ne može obaviti dostavu elektroničkim putem. U tom smislu pozivamo da se odredba članka 17. izmijeni na način da se omogući alternativni oblik dostave u iznimnim situacijama tehničkih poteškoća. Također, napominjemo da se iz trenutne formulacije odredbe članka 17. na iščitava razlika u odnosu na slučajeve nemogućnosti dostave elektroničkog podneska sredstvima elektroničke komunikacije zbog više sile, rada na održavanju sustava ili nemogućnosti zaprimanja od strane sustava, propisane u odredbama članka 11. stavka 2. i 3. pravilnika | Nije prihvaćen | U konkretnom slučaju ne može se pravilnikom propisivati način ocjenjivanja odgovornosti, niti je pravilnikom moguće propisivati drugačiju dostavu nego što je to propisano odredbama Zakona o parničnom postupku. |
3 | HRVATSKA NARODNA BANKA | PRAVILNIK O ELEKTRONIČKOJ KOMUNIKACIJI, Obavijest o pismenu u informacijskom sustavu | Budući da je u članku 7. stavku 1. uvedena kratica za pojam informacijski sustav, smatramo da bi se u daljnjem tekstu pravilnika trebala koristiti kratica „sustav“, uključujući u naslovu iznad članka 14. | Nije prihvaćen | Smatra se da su odredbe nomotehnički dovoljno jasne. |
4 | HRVATSKA NARODNA BANKA | Početak i prestanak prava korištenja sustava, Članak 9. | Smatramo da je odredba članka 9. stavka 2. pravilnika u kojoj je propisano da pravo korištenja sustava vanjskom korisniku prestaje kad nadležno tijelo pravomoćno odluči o zabrani rada pravne osobe nedovoljno jasna. U pojedinim slučajevima nadležna tijela daju odobrenje za obavljanje pojedinih djelatnosti te ako se pojedinoj pravnoj osobi oduzme dano odobrenje, to ne znači da pravna osoba neće nastaviti poslovati obavljajući neke druge djelatnosti te će joj u tu svrhu biti potrebna elektronička komunikacija sa sudovima. U tom smislu predlažemo izmijeniti odredbu i precizirati o kojim slučajevima zabrane rada je riječ ili izbrisati taj dio odredbe. | Nije prihvaćen | Navedena odredba je usklađena s pozitivnim normama sadržanim u Zakonu o parničnom postupku, a gubitak odobrenja za obavljanje neke od djelatnosti ne dovodi samo po sebi do zabrane rada. |
5 | HRVATSKA NARODNA BANKA | Početak i prestanak prava korištenja sustava, Članak 9. | Budući da je u članku 7. stavku 1. uvedena kratica za pojam informacijski sustav, smatramo da bi se u daljnjem tekstu pravilnika trebala koristiti kratica „sustav“, uključujući u članku 9. stavku 2. | Nije prihvaćen | Smatra se da su odredbe nomotehnički dovoljno jasne. |
6 | HRVATSKA NARODNA BANKA | Dodjela prava pristupa sustavu, Članak 8. | Budući da je u članku 7. stavku 1. uvedena kratica za pojam informacijski sustav, smatramo da bi se u daljnjem tekstu pravilnika trebala koristiti kratica „sustav“, uključujući u članku 8. stavku 1. | Nije prihvaćen | Smatra se da su odredbe nomotehnički dovoljno jasne. |
7 | HRVATSKA NARODNA BANKA | Dodjela prava pristupa sustavu, Članak 8. | U članku 8. stavku 6. pravilnika je propisano da se u svrhu dodjele prava pristupa informacijskom sustavu dostavljaju podaci o osobi ovlaštenoj za zastupanje pravne osobe. Iz navedene formulacije nije jasno hoće li se po jednoj pravnoj osobi omogućiti pristup pretincu elektroničke pošte samo jednoj osobi (ovlaštenoj za zastupanje te pravne osobe) ili će više osoba unutar te pravne osobe imati pristup pretincu. S obzirom na postojanje pravnih osoba i državnih tijela s velikim brojem zaposlenika i sporova, smatramo da bi pristup elektroničkom pretincu trebalo imati više osoba unutar pravne osobe. Predlažemo doraditi odredbu članka 8. na način da se propiše da više osoba unutar jedne pravne osobe, koje ne moraju biti osobe ovlaštene za zastupanje te pravne osobe, već mogu biti i njeni zaposlenici, mogu ostvariti pristup sigurnom elektroničkom pretincu. | Nije prihvaćen | Zakonom o parničnom postupku, kao i Zakonom o trgovačkim društvima te posljedično Zakonom o obveznim odnosima jasno je uređen institut punomoći odnosno punomoćnika po zaposlenju. |
8 | HRVATSKA NARODNA BANKA | Dodjela prava pristupa sustavu, Članak 8. | Predlažemo izmijeniti članak 8. stavak 2. i uključiti detalje o postupku dodjele prava pristupa informacijskom sustavu ili uputiti na dokument u kojem će ti detalji biti razrađeni, a sve s obzirom na obvezu svih pravnih osoba da do 1. rujna 2020. zatraže pristup informacijskom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima propisanu u članku 118. stavku 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN br. 70/2019). Detalje koje je nužno propisati su, primjerice, nužna tehnička infrastruktura koju će obveznik elektroničke komunikacije morati imati kako bi mogao pristupiti informacijskom sustavu, način na koji će se administratoru sustava dostavljati podaci itd. | Nije prihvaćen | Ističe se da ne postoje specifični tehnički preduvjeti. Potrebno je imati pristup Internetu, NIAS-u i elektronički potpisni certifikat, a što je regulirano kroz druge odredbe pravilnika. Pravo pristupa se dobije na temelju zahtjeva središnjem administratoru sustava (email ili dopis na MP) s podacima: Naziv pravnog subjekta OIB pravnog subjekta, Ime i prezime i OIB ovlaštene osobe, email za zaprimanje obavijesti. |
9 | HRVATSKA NARODNA BANKA | Primjena drugih propisa, Članak 4. | Predlažemo pojasniti navedenu odredbu. Prema našem shvaćanju, ovim se pravilnikom ne bi moglo propisati drugačije nego, primjerice, Zakonom o parničnom postupku. Po svojoj je naravi ovaj pravilnik podzakonski akt i kao takav ne može propisivati drugačije odredbe od ZPP-a, već se njime odredbe tog zakona mogu samo pojasniti ili detaljnije razraditi. Slijedom navedenoga, radi pravne sigurnosti predlažemo brisati riječi „ako ovim Pravilnikom nije drukčije određeno“. | Nije prihvaćen | Iz teksta članka ne proizlazi mogućnost da se Pravilnikom propiše nešto što je suprotno Zakonu o parničnom postupku. Slijedom navedenog, smatra se da pravna sigurnost u konkretnom slučaju nije dovedena u pitanje. |
10 | HRVATSKA NARODNA BANKA | Način pristupa, Članak 7. | Predlažemo da se odredba članka 7. stavka 1. izmijeni na način da bude jasnije propisano koji subjekti ostvaruju elektroničku komunikaciju na koji način. | Nije prihvaćen | Člankom 8. Pravilnika propisana je dodjela prava pristupa sustavu odnosno koji subjekti i na koji način ostvaruju pravo pristupa sustavu. |
11 | HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA | Postupanje u slučaju predaje elektroničkog podneska u roku kada je sustav nedostupan , Članak 17. | Predlaže se u stavku 1. umjesto izraza “dva sata prije roka” navesti podatak o satu u brojčanom iskazu (24:00h) kao i način na koji će se prijaviti nedostupnost administratoru sustava. Osim toga predlaže se, a radi mogućnosti dokazivanja tehničke poteškoće, kod prijave nemogućnosti korištenja sustava e-komunikacije uvođenje automatskog odgovora da je e-mail zaprimljen, prijava zabilježena i da će uskoro uslijediti odgovor. Naime, u slučaju tehničke poteškoće, odvjetnik bi morao odmah dobiti povratni pisani trag da je sustav nefunkcionalan, koji dokaz može predočiti sudu kao dokaz nemogućnosti dostave pojedinog pismena. Predlaže se također razmotriti dostupnost službe za telefonski kontakt tijekom cijelog dana kao i mogućnost uvođenja automatske obavijesti koja bi stizala svim aktivnim korisnicima putem e-maila o postojanju tehničke pogreške ili nemogućnosti korištenja e-komunikacije, kako bi se pojedini odvjetnik po saznanju za tehničku poteškoću pravovremeno organizirao. Konačno, ističe se da ostaje nejasno kako dokazati kada je nemogućnost korištenja sustava bila na strani vanjskog korisnika, a kada na strani suda ili administrator sustava. | Nije prihvaćen | Ovakva mogućnost ne postoji s obzirom da sustav ne može ništa generirati od obavijesti ako je nedostupan. |
12 | HP-Hrvatska pošta d.d. | Početak i prestanak prava korištenja sustava, Članak 9. | Predlažemo da se članak 9. stavak 2. podstavak 1. Prijedloga pravilnika dopuni na način da se nakon riječi „komunikaciji,“ dodaju sljedeće riječi: „ već dostavom pismena putem pošte,“, na način da podstavak 1. sada glasi: „-kad stranka, koja nije obvezni sudionik elektroničke komunikacije, u postupku pred sudom povuče izjavu ili podnese zahtjev da joj se dostava pismena ne obavlja elektroničkim putem ili kad putem informacijskog sustava odabere opciju da ne želi više sudjelovati u elektroničkoj komunikaciji, već dostavom pismena putem pošte,“. | Nije prihvaćen | Prihvaćanje komentara bilo bi u suprotnosti s člankom 133. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku kojim je propisano da se pismena dostavljaju preko pošte ili preko određenoga sudskog službenika, odnosno sudskog namještenika, preko nadležnoga tijela uprave, preko javnog bilježnika ili neposredno u sudu odnosno elektroničkim putem u skladu s ovim Zakonom. |
13 | HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA | Potvrda o nepreuzimanju elektroničkog sudskog pismena, Članak 16. | Predlaže se uvođenje dodatne obavijesti putem e-maila 24 sata prije isteka roka od 15 dana, a kako bi korisnik bio obaviješten da rok ističe. | Nije prihvaćen | Rok od petanest dana u cijelosti je primjeren za preuzimanje pismena. |
14 | HP-Hrvatska pošta d.d. | Dodjela prava pristupa sustavu, Članak 8. | Predlažemo da se članak 8. stavak 5. Prijedloga pravilnika dopuni na način da se između riječi „FINA“ i “pristupit“ dodaju sljedeće riječi: „te ostali informacijski posrednici“, na način da stavak 5. sada glasi: „Državno odvjetništvo i FINA te ostali informacijski posrednici pristupit će sustavu izravnim povezivanjem informacijskih sustava.“. | Nije prihvaćen | U konkretnom slučaju ne postoji potreba niti plan povezivanja s drugim informacijskim sustavima u ovom kontekstu s obzirom da je poslužno mjesto isključivo portal eKokmunikacije. |
15 | HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA | Otpravak elektroničkih sudskih pismena, Članak 13. | Predlaže se istaknuti dostave pismena o odgodama ročišta te uvesti dostavu poziva svih ročišta, a ne samo pripremnih. | Nije prihvaćen | Nije potrebno pravilnikom definirati što je sudsko pismeno, a odredbe o dostavi dovoljno su precizno određene Zakonom o parničnom postupku. |
16 | HP-Hrvatska pošta d.d. | Način pristupa, Članak 7. | Predlažemo da se članak 7. stavak 1. Prijedloga pravilnika izmijeni i dopuni na način da se nakon riječi „odvjetništva“ briše točka i dodaju sljedeće riječi: „te neposrednim povezivanjem informacijskih sustava drugih informacijskih posrednika“. | Nije prihvaćen | U konkretnom slučaju ne postoji potreba niti plan povezivanja s drugim informacijskim sustavima u ovom kontekstu s obzirom da je poslužno mjesto isključivo portal eKokmunikacije. |
17 | HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA | Poslovanje kod podnošenja podneska, Članak 12. | Hrvatska odvjetnička komora prvenstveno smatra kako je propisivanje obveznog plaćanja sudskih pristojbi u trenutku podnošenja podnesaka u elektroničkom obliku, odnosno zaprimanja sudskog pismena u sigurni elektronički pretinac za koji postoji obveza plaćanja sudskih pristojbi odvjetnicima, kao vanjskim korisnicima sustava, protivno odrebi članka 3. Zakona o sudskim pristojbama prema kojima je obveznik plaćanja sudskih pristojbi stranka na čiji zahtjev ili u čijem interesu se poduzimaju radnje propisane zakonom. Pravilnikom je potrebno predvidjeti i jasno propisati mogućnost podnošenja podnesaka u elektroničkom obliku, odnosno zaprimanja sudskih pismena od strane odvjetnika bez obveze plaćanja sudskih pristojbi. Osim toga, predlaže se propisivanje obveze plaćanja sudskih pristojbi u nekom razumnom roku, unutar 48 ili 72 sata, s umanjenjem od 50%, a imajući u vidu sustav rada banaka i provođenje naloga za plaćanje koji se mogu izvršiti do 15 ili 16 sati. | Nije prihvaćen | Vrijeme nastanka pristojbene obveze regulirano je prvenstveno odredbama članaka 4. i 7. Zakona o sudskim pristojbama, a u ovom se članku navodi isključivo kao razrada postupanja kod podnošenja podnesaka u elektroničkom obliku. |
18 | HP-Hrvatska pošta d.d. | Značenje pojedinih pojmova, Članak 5. | Predlažemo da se članak 5. stavak 1. Prijedloga pravilnika izmijeni i dopuni na način da se nakon riječi „povezani“ briše zarez i dodaju sljedeće riječi: „te sustavi drugih informacijskih posrednika koji zadovoljavaju uvjete propisane ovim Pravilnikom“. Predlažemo da se članak 5. stavak 3. Prijedloga pravilnika izmijeni i dopuni na način da se nakon riječi „sustava“ briše zarez i dodaju sljedeće riječi: „ili kod drugih informacijskih posrednika koji zadovoljavaju uvjete propisane ovim Pravilnikom“. | Nije prihvaćen | U konkretnom slučaju ne postoji potreba niti plan povezivanja s drugim informacijskim sustavima u ovom kontekstu s obzirom da je poslužno mjesto isključivo portal eKomunikacije. |
19 | HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA | Obavijest o primitku elektroničkog podneska, Članak 11. | Predlaže se u stavku 3. jasno odrediti koji je to drugi odgovarajući način (pošta, e-mail, nešto treće). | Nije prihvaćen | Zakonom o parničnom postupku propisani su načini dostave pismena. |
20 | HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA | Dodjela prava pristupa sustavu, Članak 8. | Iz članka 8. prijedloga Pravilnika, koji se odnosi na dodjelu prava pristupa sustavu, proizlazi da odvjetnička društva, iako pravne osobe, pristup ostvaruju kao i samostalni odvjetnici, putem platforme e-građani. Naglašavamo da se time u potpunosti mijenja dosadašnji način funkcioniranja odvjetničkih društava. Odvjetničkim društvima bi trebalo omogućiti pristup sustavu kao i osobama iz stavka 2. ovog članka. | Nije prihvaćen | Iz dikcije članka 8. stvaka 2. i 3. proizlazi distinkcija između pravnih osoba opisanih u stavku 2. i fizičkih osoba opisanih u stavku 3. istog članka, i različit način ostvarivanja prava pristupa. |
21 | Nada Badurina | Postupanje u slučaju predaje elektroničkog podneska u roku kada je sustav nedostupan , Članak 17. | Svjedoci smo da se vanjskom korisniku pojavljuju obavijesti o nedostupnosti sustava. Takve situacije predviđene su stavcima 1-3. No, postoje objektivne okolnosti pa i viša sila koja će dovesti do tehničkih poteškoća nastalih na strani vanjskog korisnika. Moralo bi mu se uz predočenje odgovarajućeg dokaza omogućiti dodatno vrijeme ili mogućnost da se dostava izvrši na drugi način npr. "klasičnom" poštom. Takve okolnosti moguće je provjeriti ili dokazati, a ne tehničke teškoće prebaciti isključivo na teret i posljedice vanjskom korisniku. Npr. prije nekoliko dana nestalo je struje samo u dijelu grada zbog kvara na jednoj trafostanici. Radilo se o nekoliko sati predvečer i večer. Ukoliko vanjski korisnik nema bateriju na svom kompjutoru, da li to znači da mora voziti do drugog dijela grada da se priključi i pošalje podnesak. Možda je primjer prozaičan, ali konkretno ovo je istinita situacija. Pravilnik bi pod strogim uvjetima ipak trebao omogućiti vanjskom korisniku produljenje roka ili slanje podneska na drugi odgovarajući način uz hitnu obavijest sudu. | Nije prihvaćen | Pravilnikom nije moguće propisati drugačiju dostavu nego što je to propisano odredbama Zakona o parničnom postupku. |
22 | Nada Badurina | Poslovanje kod podnošenja podneska, Članak 12. | Zašto se uporno inzistira na plaćanju sudske pristojbe bez odgode kada je Ustavni sud RH odavno donio odluku kojom se ne može onemogućiti pristup sudu zbog neplaćanja pristojbe. Sustav ne smije onemogućiti podnošenje podneska iako nije plaćena pristojba. Već plaćanje samo 50% utvrđene stimulira vanjskog korisnika da koristi tu mogućnost, no moguće su situacije kada vanjski korisnik odnosno obvezni korisnik (odvjetnik) nije u mogućnosti priložiti dokaz o plaćenoj pristojbi, mora predati podnesak zbog isteka roka, a dozvoljeno mu je predati samo elektronski. | Nije prihvaćen | Vrijeme nastanka pristojbene obveze regulirano je prvenstveno odredbama članaka 4. i 7. Zakona o sudskim pristojbama, a u ovom se članku navodi isključivo kao razrada postupanja kod podnošenja podnesaka u elektroničkom obliku. |
23 | Nada Badurina | Potvrda o nepreuzimanju elektroničkog sudskog pismena, Članak 16. | U dosadašnjem skromnom iskustvu u primjeni e-komunikacije, nemam iskustvo da li se nakon isteka 15 dana podnesak može preuzeti ili on ostaje trajno nedostupan za vanjskog korisnika. Nadam se da je i nakon 15 dana moguće preuzimanje, time da se rokovi računaju od 15.dana. Mišljenja sam da bi stavak trebalo promijeniti na način da se utvrdi da vanjski korisnik nije preuzeo u roku, ali da mu se omogući preuzimanje i nakon proteka 15 dana. | Nije prihvaćen | Bez obzira na protek roka pismeno je moguće i dalje preuzeti. |
24 | Božo Zeba | Značenje pojedinih pojmova, Članak 5. | Pojam u točki 3 "siguran elektronički poštanski pretinac" je u suprotnosti za Zakonom o državnoj infrastrukturi u kojemu je definiran korisnički pretinac (osobni i poslovni), točnije u članku 7. je točka: "(5) Način povezivanja na sustav središnjeg državnog portala, na nacionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav i na korisnički pretinac propisat će Vlada Republike Hrvatske uredbom iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona." | Nije prihvaćen | Ukazuje se da su predmetni pojmovi uvedeni Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19.), te da je prihvaćanjem navedenog Zakona jasno izražena volja zakonodavca za takvim uređenjem predmetne materije. |
25 | Božo Zeba | Poslovanje kod podnošenja podneska, Članak 12. | uvodi se pojam elektroničkog poštanskog pretinca. Ne postoji elektronički poštanski pretinac, u RH postoji Osobni korisnički pretinac, a uskoro i Poslovni korisnički pretinac za službenu komunikaciju. Treba izmijeniti članak na način da se uvedu Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi definirani kanali - korisnički pretinci, osobni i poslovni sukladno mojem prethodnom komentaru. | Nije prihvaćen | Terminologija je usklađena s člankom 143.c Zakona o parničnom postupku. |
26 | Božo Zeba | Primjena drugih propisa, Članak 4. | Poštovani, smatram da je potrebno dodati i Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi, kao jedan od ključnih regulatornih okvira za digitalnu transformaciju. | Nije prihvaćen | Napominje se da je pravni osnov za donošenje Pravilnika propisan člankom 106.a stavkom 8. Zakona o parničnom postupku. |
27 | HRVATSKA NARODNA BANKA | Način pristupa, Članak 7. | Budući da je u odredbi članka 3. definirano da se elektronička komunikacija sastoji od podnošenja podnesaka sudu u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava od strane vanjskih korisnika i dostave pismena vanjskim korisnicima u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava od strane suda smatramo da je primjerenije formulirati ovu odredbu na način da glasi: „Elektronička komunikacija ostvaruje se putem informacijskog sustava (u daljnjem tekstu: sustav) upotrebom vjerodajnica Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava značajne ili visoke razine sigurnosti i neposrednim povezivanjem informacijskih sustava FINA-e i državnog odvjetništva.“ | Prihvaćen | Prihvaćen. |
28 | HP-Hrvatska pošta d.d. | Potvrda o nepreuzimanju elektroničkog sudskog pismena, Članak 16. | Predlažemo da se riječ „neuručenju“ zamijeni s riječi „nepreuzimanju“ s obzirom da je navedenim člankom regulirana potvrda o nepreuzimanju elektroničkog sudskog pismena. Također, iz odredbi navedenih u predmetnom članku, konkretno sljedeće odredbe:“-naznaku pismena koje vanjski korisnik sustava nije preuzeo,“ razvidno je kako je ovdje riječ o nepreuzimanju pismena od strane korisnika, a ne o neuručenju pismena od strane suda. | Prihvaćen | Prihvaćen |
29 | HP-Hrvatska pošta d.d. | Potvrda o preuzimanju elektroničkog sudskog pismena , Članak 15. | Predlažemo da se članak 15. Prijedloga pravilnika dopuni na način da se nakon stavka 1. podstavka 3. koji glasi: „elektronički potvrdi primitak ovjerom elektroničke dostavnice.“ doda novi stavak 2. koji glasi: „Pismeno se može otvoriti tek nakon ovjere elektroničke dostavnice.“, a dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
30 | Božo Zeba | Oblik i potpisivanje podnesaka u elektroničkom obliku, Članak 10. | Validacija je postupak koji je već određen eIDAS direktivom, kako će "sud" tražiti validaciju, to je potpuno pogrešno definirano. Treba stajati - "sud može u slučaju opravdanih sumnji u manipulaciju zatražiti od pružatelja usluga certifciranja provjeru valjanosti izdanog certifikata za pojedinu fizičku ili pravnu osobu". | Prihvaćen | Prihvaća se. |