Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o prijedlogu KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET JEZIK I KULTURA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Suzana Mikulec ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET JEZIK I KULTURA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U OSNOVNIM I  SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C) Poštovani, kao učiteljica RN imala sam priliku raditi s 2 djece romske nacionalne manjine i zaključila kako odgoj i obrazovanje te djece ponajviše ovisi o njihovim roditeljima i želji da roditelji sami moraju ustrajati i poštivati veći dio zadanih školskih dogovora povezanih uz izvršenje školskih obveza njihove djece. Mislim da ovakav Prijedlog mora sadržavati veću razredu odgojno-obrazovnih ishoda, razradu istih i razlike usvojenosti po razredima i organizacijskim područjima uz bolju povezanost s međupredmetnim temama koje bi čak u jednom dijelu omogućile veću uključenost samih roditelja kako bi oni sami uz takve školske smjernice prepoznali i razvili svoj roditeljski potencijal. Nije prihvaćen Ishodi predmeta su dostatno razrađeni, a istovremeno dovoljno fleksibilni kako bi se mogli primijeniti u različitim sredinama i situacijama. Kurikulum u opisu predmeta i u poglavlju o učenju i poučavanju navodi i preporučuje suradnju sa zajednicom i roditeljima. Komentar se stoga ne prihvaća.
2 DRAGAN SILUKOVIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET JEZIK I KULTURA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U OSNOVNIM I  SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C) U Prijedlogu su vrlo kvalitetno prikazani elementi kurikuluma, ali mislim da bi se veća pozornost trebala usmjeriti prema tradicionalnim vrijednostima romske nacionalne manjine. Obilje tradicijskih vrijednosti je karakteristično za romsku zajednicu, pa bi ih trebalo uskladiti i s ostalim predmetnim kurikulima, ali prvenstveno razraditi kroz međupredmetne teme. Nije prihvaćen Budući da u predmetnom kurikulumu postoji cijelo organizacijsko područje „Stvaralaštvo i tradicija“, u svim predviđenim razredima poučavanja, ovo je područje dovoljno zastupljeno te se komentar ne prihvaća.
3 Elizabeta Trepotec Marić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET JEZIK I KULTURA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U OSNOVNIM I  SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C) U kurikulumu za nastavni predmet Jezik i kultura romske nacionalne manjine u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj treba inzistirati na razbijanju stereotipa i predrasuda o romskoj nacionalnoj manjini u školskom sustavu, ali i izvan njega. Najveći naglasak treba staviti na prihvaćanje odgovornosti i obveza od strane romske nacionalne manjine, a ne samo na njihova prava. To je jedini ispravan put za suživot i zajedništvo u zajednici u kojoj žive. Nije prihvaćen Predmetni kurikulum u znatnoj mjeri obrađuje problematiku predrasuda i stereotipa. Kroz cijeli kurikulum se provlače pitanja prava i obveza kao i integracije romske nacionalne manjine. Komentar se stoga ne prihvaća.
4 SANDRA MALETIĆ ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET JEZIK I KULTURA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U OSNOVNIM I  SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C), UVOD U trećem odlomku Uvoda: "Pripadnici romske nacionalne manjine u Hrvatskoj uglavnom govore (...)" nekoliko se puta rabi leksem "varijetet" koji ili pripada razgovornom stilu ili je termin iz biologije. Predlažem zamjenu leksema "varijetet" nekim drugim leksemom, npr. leksemom "idiom". Nije prihvaćen Komentar se ne prihvaća; „varijetet“ je sasvim uobičajen pojam u lingvistici.
5 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET JEZIK I KULTURA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U OSNOVNIM I  SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C) Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova pozdravlja donošenje ovog dokumenta i integraciju odgojno-obrazovnog ishoda koji se odnosi na promicanje ravnopravnosti spolova. Naime, ishod u 7. razredu osnovne škole predviđa da učenik „razmatra društvene procese i pravna pravila koja doprinose promicanju ravnopravnosti spolova u društvu“. Međutim, ovim putem želimo ukazati na jedan iznimno važan čimbenik koji nije zastupljen u ovom dokumentu, a koji je povezan ne samo s ravnopravnošću spolova, nego općenito s kvalitetom života žena romske nacionalne manjine. Romkinjama veliku prepreku za ostvarivanje emancipacije u romskim zajednicama i integraciju u hrvatsko društvo predstavlja običaj ranog stupanja u brak i ranog rađanja. Rani brakovi i maloljetničke trudnoće još uvijek su dio romske tradicije, a naglašena patrijarhalnost u romskim zajednicama, koja podrazumijeva da je primarna uloga žene u obitelji i zajednici uloga majke i kućanice, otežava im završavanje potrebnog stupnja obrazovanja koji bi im osigurao konkurentnost na tržištu rada. Romkinje su na taj način u velikom broju slučajeva osuđene na siromaštvo i besperspektivnost, te na ekonomsku ovisnost o muškarcima u obitelji. Radi se o problematici o kojoj je potrebno razgovarati i raspravljati, ponajprije sa samim pripadnicama/ima romske nacionalne manjine, a u ovom kontekstu s učenicima/ama osnovnih i srednjih škola. Prema podacima iz istraživanja baznih podataka „Uključivanje Roma u hrvatsko društvo“, koje su 2018. godine proveli Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, Centar za mirovne studije i tvrtka Ecorys, Romkinje prvi put rađaju u prosjeku s 18 godina. Od ispitanica koje su rodile, njih 50% rodilo je dok su još bile maloljetne. Kao jedan od posebnih ciljeva u Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma 2013.-2020. navodi se i sljedeći: „Poboljšati zaštitu reproduktivnog zdravlja žena, zdravlja trudnica i djece te smanjiti broj maloljetničkih trudnoća“. U Preporuci Vijeća Europske unije 2013/C 378/01 o djelotvornim mjerama integracije Roma u državama članicama, navodi se da je potrebno suzbijati sve oblike diskriminacije, kao i niz štetnih praksi koje predstavljaju prepreku za integraciju Roma, uključujući brakove maloljetnika. U Rezoluciji 1468(2005) i Preporuci 1723(2005) o prisilnim brakovima i dječjim brakovima, Vijeće Europe navodi niz mjera koje je potrebno provoditi u cilju sprječavanja maloljetnih brakova, uključujući i informiranje učenika u osnovnoj i srednjoj školi o njihovim pravima, a pogotovo o pravu na samostalno odlučivanje o ulasku u brak, pravu na slobodan izbor bračnog partnera i pravu na neulazak u brak prije 18 godina starosti. U skladu s navedenim, smatramo da bi ovu problematiku bilo vrlo korisno učenicima/ama razložiti u nekom od završnih razreda osnovne škole. Stoga Pravobraniteljica predlaže da se u predmetni kurikulum u okviru organizacijskog područja „Identiteti i ljudska prava (D)“ (poželjno u 7. razredu) uvrsti poseban odgojno-obrazovni ishod kojim će se učenici potaknuti da kritički sagledaju problematiku maloljetničkih trudnoća i maloljetničkih brakova (ili da se takav sadržaj integrira na neki drugi način koji donositelj dokumenta smatra prikladnim). Primjera radi, takav odgojno-obrazovni ishod mogao bi glasiti na sljedeći način: Odgojno-obrazovni ishod: -učenik razmatra specifičnosti romskih običaja vezano uz zasnivanje braka i obitelji i uspoređuje ih s običajima većinskog stanovništva u Republici Hrvatskoj. Razrada ishoda: -učenik razmatra pozitivne i negativne implikacije ranog zasnivanja braka i obitelji; -učenik uspoređuje prednosti i nedostatke zasnivanja braka i obitelji u maloljetnoj dobi u usporedbi sa zasnivanjem braka i obitelj u punoljetnoj dobi nakon završetka školovanja; -učenik kritički razmatra sve aspekte dogovorenih, odnosno prisilnih brakova; -učenik razmatra uzročno-posljedičnu povezanost običaja ranog zasnivanja braka i obitelji s mogućnostima za obrazovanje i zapošljavanje. Odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda: -učenik zna argumentirati razloge iz kojih je važno poštivanje prava učenica/ka na samostalnu odluku o ulasku u brak, prava na slobodan izbor bračnog partnera, prava na neulazak u brak prije 18 godina starosti i prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece; -učenik zna argumentirati razloge iz kojih maloljetnički brakovi i maloljetničke trudnoće predstavljaju prepreku za integraciju romskog stanovništva u društvo. Prihvaćen Iako se tematika bračnih običaja već obrađuje unutar organizacijskog područja Stvaralaštvo i tradicija (6., 7. i 8. razred), prihvaća se komentar Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova te će se problematika ranih brakova i maloljetničke trudnoće na prikladan način uključiti u kurikulum nastavnog predmeta.