Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o Obrascu naknadne procjene učinka Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 SMARTER d.o.o. PRILOG 5. a) Problem postoji sa zakonski propisanim rokovima plaćanja za svježe voće i povrće (30 dana), odnosno za prerađene proizvode (60 dana). Prerađivač plaća potrebnu svježu sirovinu u roku od 30 dana, dok se sam prerađeni proizvod prodaje sukcesivno kroz 12 mjeseci s rokom plaćanja od 60 dana. Dakle, postoji problem nerazmjernosti proteka vremena za podmirenje obveza u kojem prerađivač nije dovoljno zaštićen. Takav problem se pojavljuje i kod različitih valuta plaćanja, koje su izvan RH često puno duže od kod nas propisanih 30 dana, a to dovodi do neravnopravnog položaja hrvatskih proizvođača u odnosu na strane subjekte. b) Nadalje, pojavljuje se i problematika povrata isporučenih proizvoda (po Zakonu je zabranjeno vraćanje isporučenih, a neprodanih proizvoda) gdje subjekti sa značajnom pregovaračkom snagom unaprijed zahtijevaju mogućnost povrata takvih proizvoda i to najčešće kroz ovjerene izjave o povlačenju koje dobavljači zbog neravnopravnog položaja potpisuju. c) Proces dogovaranja promotivnih prodaja je previše dugotrajan, kompliciran, vezan za povratnu informaciju trgovca-naručitelja, a to je za kategorije svježih namirnica otegotno okolnost koja zahtijeva od proizvođača detaljno poznavanje stanja na tržištu. d) Zakon ne regulira prodaju svježih proizvoda izvan trgovina, direktno od strane proizvođača bez računa i prikaza prodaje („prodaja na crno“), a čemu pribjegava sve više malih proizvođača koji se ne pronalaze u zakonskim odredbama zbog slabog razumijevanja i poznavanja administrativnih procesa, kao i zbog pritisaka subjekata sa značajnom pregovaračkom snagom. e) Agencija primjenjujući odredbe zakona i tumačeći ih u strogoj formi na ovaj način, pri utvrđenju nepravilnosti izriče izrazito visoke i nerazmjerne kazne za nepoštivanje odredbi Zakona, pri tom ne uvažavajući problematiku proizvodnje i otkupa voća i povrća, niti na bilo koji način pruža savjetodavnu pomoć, koja bi mogla značajno pomoći u rješavanju ovako kompleksnog pitanja. U tom smislu bilo bi potrebno podignuti kvalitetu usluga koje puža Agencija, kao i stupanj razumijevanja sa stanje u praksi. f) Subjekti sa značajnom pregovaračkom snagom iznašli su načine kako da unatoč postojećoj zabrani, uračunaju rabate i bonuse izvan računa i to na način da ih izravno ugrađuju u neto nabavnu cijenu. g) postoji problem namjere da se cijena u lancu opskrbe hranom određuje administrativno i unaprijed za razdoblje od godinu dana, te da ugovori između proizvođača i otkupljivača budu unaprijed vremenski definirani neovisno o činjenici da se kod voća i povrća radi o sezonskoj proizvodnji, kao i sama cijena proizvodnje sirovine. Sve navedeno dovodi do toga da se hrvatska proizvodnja svježeg voća i povrća smanjuje, otkupljivači nemaju dovoljno robe, a trgovački lanci okreću se uvozu. Primljeno na znanje a) Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (Narodne novine, br. 117/17) strogo propisuje da rok plaćanja ne može biti dulji od 60 dana od dana primitka poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji je predmet isporuke, odnosno ne može biti dulji od 30 dana od dana primitka svježeg proizvod koji je predmet isporuke. Direktiva 2019/633 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. godine) o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima koja je na snazi od 30.04.2019. za koju je obveza država članica da je do 01.05.2021. implementiraju u nacionalne propise te do 01.11.2021. počnu primjenjivati njene odredbe, također propisuje navedene rokove plaćanja. b) Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (Narodne novine, br. 117/17) stavkom 3. članka 12. izrijekom zabranjuje vraćanje isporučenih, a neprodanih proizvoda, naplata nak¬nade za zbrinjavanje takvih proizvoda, naplata naknade dobavljaču za neprodane proizvode kojima je istekao rok trajanja, osim u slučaju proizvoda koji se prvi put isporučuju trgovcu, kao i proizvoda za koje dobavljač izričito traži prodaju, a unaprijed je pisanim putem upozoren od strane trgovca da zbog slabog obrtaja može doći do isteka roka trajanja tih proizvoda. c) Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (Narodne novine, br. 117/17) stavkom 17. i 18. članka 12. propisuje da se naplata naknade za marketinške i promidžbene usluge trgovca, osim u slučaju kada dobavljač izričito traži od trgovca posebnu promidžbu svojih proizvoda koji se nalaze na prodajnom mjestu trgovca smatra nepoštenom trgovačkom praksom. d) Prodaja svježih proizvoda izvan trgovina, direktno od strane proizvođača bez računa i prikaza prodaje krajnjem kupcu nije predmet ovog Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (Narodne novine, br. 117/17). Ovim se Zakonom utvrđuju pravila i sustav mjera za sprječavanje nametanja nepoštenih trgovačkih praksi, utvrđuju se nepoštene trgovačke prakse u lancu opskrbe hranom čijim se nametanjem iskorištava značajna pregovaračka snaga otkupljivača i/ili prerađivača ili trgovca u odnosu na njihove dobavljače te ovlasti, zadaće i postupanje tijela nadležnog za provedbu ovoga Zakona pri čemu pojam lanca opskrbe hranom obuhvaća sve sudionike u proizvodnji, preradi i trgovini poljoprivrednim ili prehrambenim proizvodima, i to: proizvođače, otkupljivače i/ili prerađivače, trgovce na veliko i trgovce na malo. e) Za provedbu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (Narodne novine, br. 117/17) nadležna je Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. Stručna služba Agencije obavlja upravne i stručne poslove u smislu ovoga Zakona, a osobito: utvrđuje činjenice i okolnosti vezane uz utvrđivanje propisane visine ukupnoga godišnjeg prihoda trgovaca, otkupljivača i prerađivača, vodi upravni postupak utvrđivanja iskorištavanja značajne pregovaračke snage nametanjem nepoštenih trgovačkih praksi i postupak utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje upravno-kaznene mjere u pojedinačnim predmetima te nakon što utvrdi sve relevantne činjenice i okolnosti za donošenje odluke izvještava Vijeće koje rješava pojedinu upravnu stvar u skladu s odredbama Zakona, priprema nacrt godišnjeg izvještaja o radu u smislu Zakona i obavlja ostale poslove po nalogu Vijeća vezane uz provedbu Zakona. f) i g) Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (Narodne novine, br. 117/17) člankom 6. propisuje oblik i obvezni sadržaj ugovora dobavljača i trgovca te osim što mora biti sklopljen u pisanom obliku, mora sadržavati sve odredbe bitne za poslovni odnos ugovornih strana, a osobito sadržavati odredbe o: 1. cijeni proizvoda i/ili načinu određivanja, odnosno izračuna cijene 2. kvaliteti i vrsti poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji se isporučuje trgovcu 3. uvjetima i rokovima plaćanja isporučenog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda, a rok plaćanja ne može biti dulji od 60 dana od dana primitka poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji je predmet isporuke, odnosno ne može biti dulji od 30 dana od dana primitka svježeg proizvoda koji je predmet isporuke 4. uvjetima i rokovima isporuke poljoprivrednog ili prehrambenih proizvoda koji su predmet ugovora 5. mjestu isporuke poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda i 6. trajanju ugovora.
2 Udruga proizvođača agruma i povrća 'NERETVANSKA MLADEŽ' PRILOG 5., ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA Pozdravljamo aktivnosti MPS oko postupka izmjene ili donošenja novoga Zakona te usklađivanje sa novom direktivom EU. Očekujemo snažan angažman svih dionika procesa sa ciljem zaštite domaće proizvodnje i poljoprivrednih proizvođača. Na saborskom odboru za poljoprivredu održanom 28.02.2019.g. konstatirano je od strane proizvođača i saborskih zastupnika za je aktualni Zakon loš, manjkav te da su potrebne hitne izmjene i dorade. Nažalost, Zakon koji je najavljivan kao zadnja crta obrane poljoprivrednih proizvođača je doživio fijasko. Ne provodi se, manipulira se Zakonom, a sve na štetu proizvođača. Svjedoci smo posljednjih dana javno objavljene kazne za društvo Fragaria d.o.o., koji je zbog kršenja niza odredaba Zakona dobio tek 350.000 Kn kazne. Nadalje, ta ista tvrtka i ove godine na iste načine krši odredbe Zakona, ne vagajući lubenicu i ne izdavajući otkupne blokove. Slično je i kod drugih tvrtki, čast iznimkama, ali na žalost upravo loš Zakon ne daje mogućnost kvalitetnog nadzora provođenja. Slijedom svega navedenoga, molimo Vas da ubrzate proces koliko je moguće te uskladite Zakon sa novom direktivom posebno u sljedećim dijelovima direktive: Čl. 1. St.2. Ova se Direktiva primjenjuje na određene nepoštene trgovačke prakse do kojih dolazi u vezi s prodajom poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda od strane: (a) dobavljačâ čiji godišnji promet ne premašuje 2 000 000 EUR kupcima čiji godišnji promet premašuje 2 000 000 EUR; (b) dobavljačâ čiji je godišnji promet viši od 2 000 000 EUR, ali ne premašuje 10 000 000 EUR, kupcima čiji godišnji promet premašuje 10 000 000 EUR; Itd… Čl. 6. St. 1. (c) ovlast da u okviru svojih istraga provode nenajavljene inspekcije na licu mjesta u skladu s nacionalnim pravilima i postupcima; U izvještajima koje smo slali prošle godine, žalili smo se i na krađu na kalibrima. Jeste li uspjeli doznati tko je nadležan za kontrolu i baždarenje kalibratora, odnosno kako zaštititi proizvođače od ove vrste krađe? Molimo da u novome Zakonu i ovaj dio bude definiran. Predlažemo uspostavu javnog sustava – aplikacije u koju bi svi otkupljivači i svi oni koje ZNTP obuhvaća, ali i ostali, unosili svoje dnevne otkupne cijene za svaki proizvod do npr. 18.00 za sljedeći dan. Ovo bi možda pomoglo u smanjenju otkupnih cijena, koje često nisu rezultat ponude i potražnje, a proizvođači bi možda imali veću mogućnost izbora kome prodati svoj proizvod. Jedna baza, aplikacija proizvođača i otkupljivača trgovaca – virtulana burza. Primljeno na znanje Europski parlament i Vijeće su 17. travnja 2019. godine donijeli Direktivu 2019/633 o nepoštenim trgovačkim praksama u odnosima među poduzećima u lancu opskrbe poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima koja je na snazi od 30.04.2019. Obveza država članica jest da do 01.05.2021. donesu i objave nacionalne propise a do 01.11.2021. počnu primjenjivati odredbe Direktive. Ministarstvo poljoprivrede planira u III. kvartalu 2020. donijeti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom. Usklađivanje Zakona s Direktivom provest će se terminološki i u postupcima a najvažnije novine koje donosi Direktiva odnose se na obuhvat proizvoda, obveznike Direktive gdje Direktiva uspostavlja dinamičan princip da nepoštene prakse nastaju samo u odnosima slabijeg dobavljača i jačeg kupca, popisa nepoštenih praksi, a Direktiva uvodi nenajavljene pretrage i zaštitu identiteta stranke. U skladu s člankom 8. stavkom 2. podstavkom 1. Zakona o Državnom inspektoratu ("Narodne novine", br. 115/18) poljoprivredna inspekcija, između ostalih obavlja i inspekcijske nadzore provedbe zakona i drugih propisa te propisa Europske unije kojima se uređuje tržište poljoprivrednih proizvoda, dok je člankom 154. stavkom 1. točkom 2. Zakona o poljoprivredi ("Narodne novine", br. 118/18) određeno da poljoprivredna inspekcija provodi inspekcijski nadzor usklađenosti voća, povrća, banana s tržišnim standardima te sustava certifikacije u sektoru hmelja. Tržišni standardi su dio zajedničke organizacije tržišta određeni Uredbom (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013 o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007, a člankom 78. stavkom 2. iste Uredbe, određeno je da se svi tržišni standardi, primjenjivi na sektor voća i povrća, primjenjuju u svim fazama stavljanja na tržište, uključujući uvoz i izvoz, te mogu obuhvaćati kvalitetu, kategorizaciju, težinu, veličinu, ambalažu, pakiranje, skladištenje, prijevoz, prezentiranje i stavljanje na tržište. Člankom 4. stavkom 2. točkom a. Provedbene uredba Komisije (EU) br. 543/2011 određeno je da odstupajući od odredbi članka 113.a stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, proizvodi ne moraju biti u skladu s tržišnim standardima unutar određenog proizvodnog područja, odnosno proizvodi koje uzgajivač prodaje ili isporučuje stanicama za pripremu i pakiranje ili objektima za skladištenje ili otprema sa svog gospodarstva u takve stanice. Kontrola usklađenosti voća i povrća s propisanim tržišnim standardima je kontrola koja se provodi na proizvodima koji su spakirani, označeni i imaju prateću dokumentaciju, a provodi se metodom procijene svakog pojedinog proizvoda na uzorku uzetom od kontrolirane partije.
3 Anita Boban PRILOG 5. Za apsolutnu zabranu pirotehnike, a vatromet samo za državne praznike! Dosta je terora! Želim živjeti u uređenoj civiliziranoj državi. Nije prihvaćen Nije predmet ovog Obrasca.
4 Tomislav Vulić PRILOG 5. Protivim se donošenju ovakvog zakona zato što će ljudi početi izrađivati kućnu pirotehniku koja nije testirana i puno je opasnija od one koja se prodaje od ovlaštenih trgovaca. Također će se povečati siva ekonomija i krijumčarenje pirotehnike.Smajnit će se proizvodnja pirotehnike te time i broj radnih mjesta u proizvodnji pirotehnike. Ja također imam psa, ali izdresirao sam ga da se ne boji pirotehnike.Zašto se onda ne ukinu i vatrometi, očigledno imamo jako pametne pse koji razumiju razliku između pucnja petarde i vatrometa. Ozljede koje se dešavaju tokom uporabe pirotehnike nisu zbog neispravnosti pirotehnike nego zbog ne pridržavanja uputa koje pišu na svakoj petardi i njenoj kutiji. Nije prihvaćen Nije predmet ovog Obrasca.