Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020. godinu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Središnji savez udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 87. | članak 87 stavak 3: Nadomještanje se vrši u roku od 60 dana od događaja koji je doveo do nadomještanja te upisuje u registar na gospodarstvu i u JRDŽ. Korisnik obavještava Agenciju za plaćanja pisanim putem na Obrascu 5. iz Priloga 3. ovoga Pravilnika najkasnije u roku od 10 radnih dana od događaja koji je doveo do nadomještanja Dodati novi stavak u članku 87: U slučaju više sile ( uginuće, napad divlje zvijeri, bolest, ) korisnik nije dužan nadomjestiti grlo, te ostvaruje pravo na potporu za vremenski period u kojem je grlo bilo živo. APPRRR je dužna korisniku izdati novu potvrdu broja UG ukoliko korisnik ne želi nadomjestiti grlo koje je nastradalo od više sile. | Primljeno na znanje | Viša sila i iznimne okolnosti propisane su člankom 168. Pravilnika te o istima u skladu sa stavkom 5. navedenoga članka odlučuje Povjerenstvo za višu silu i iznimne okolnosti u Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. |
| 2 | Središnji savez udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 89. | Promjena stavka 2 članka 89. Udruge uzgajivača, uzgojne organizacije i ovlaštena ustanova obvezne su najkasnije do 9. lipnja. tekuće godine za tekuću godinu dostaviti Agenciji za plaćanja u elektroničkom obliku popis i identifikacijski broj grla za koja je ispunjena obveza iz članka 88. točke 2. ovoga Pravilnika za sve podnositelje zahtjeva za potporu kojima su izdali Potvrdnice. | Primljeno na znanje | Korisnik može ostvariti potporu za grla izvornih i zaštićenih pasmina koja su upisana u matične knjige/uzgojne upisnike i nalaze se tijekom cijele godine na gospodarstvu koje provodi uzgojni program. Iz tog razloga Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju administrativno provjerava stanje broja životinja do 31.12. godine za koju se podnosi zahtjev. |
| 3 | Središnji savez udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 88. | Iza stavka 2 članka 88. dodati sljedeću obavezu IZP korisnika: Korisnik je dužan zatražiti potvrdnicu za tekuću godinu od uzgojne organizacije ili uzgojnog udruženja ovlaštenog za zastupanje prije podnošenja zahtjeva za potporu a najkasnije do zadnjeg dana za zakašnjele zahtjeve 09.06.2020. Obrazloženje: prema dosadašnjem modelu puno korisnika je podnijelo zahtjev za grla za koje ne može ostvariti potporu te su zbog toga imali određene sankcije. Na listi D kod zahtjeva za potporu nije navedeno ime grla već samo životni broj, te na listi D se nalaze i grla koja su uginula ili koja su uzgojno nevaljana. Središnji savez ima uvid u Središnji registar kopitara u kojem su vidljivi svi podaci za grla dok u JRDŽ-u vidljiva su samo grla starija od godinu dana koja su mogla u međuvremenu u stvarnosti biti zaprimljenu u kafileriju. U JRDŽ-u nije vidljivo ime grla koje je ključni podatak za korisnika koji podnosi zahtjev. Korisnici ne poznaju grla po životnom broju već po imenu životinje. Većina korisnika je starije životne dobi koji ne znaju ni vlastiti OIB a kamo da znaju životne brojeve konja. Korisnici poznaju svoja grla po imenu. Izdavanjem potvrdnice prije podnošenja zahtjeva korisnik će bit upoznat sa stvarnim stanjem odnosno sa grlima za koje može zatražiti potporu te će imati uvid i u ona grla koja mogu služiti u slučaju potrebe za nadomještanje. | Primljeno na znanje | Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju isplaćuje potporu za IZP temeljem podataka o potvrđenom sudjelovanju poljoprivrednog gospodarstva u provedbi uzgojnog programa i potvrđenim grlima koja su upisana u matične knjige/uzgojne upisnike tijekom cijele godine (do 31.12.) za koju je podnesen zahtjev za potporu. Iz tog razloga udruge uzgajivača, uzgojne organizacije i ovlaštene ustanove trebaju Agenciji za plaćanja dostaviti podatke za godinu podnošenja zahtjeva do prvog veljače sljedeće godine. Potvrdnica je dokument kojim uzgojna organizacija potvrđuje da su životinje iz uzgojnog programa bile na gospodarstvu tijekom cijele godine. |
| 4 | Središnji savez udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 88. | Pružatelj usluga koji je akreditiran za izobrazbu i savjetovanje iz stavka 1. članka 88 dužan je pravovremeno obavijestiti korisnike na obavezu izobrazbe u tekućoj godini. Obrazloženje: dio korisnika nije pravovremeno obaviješten i informiran o lokaciji i terminu održavanja edukacije te zbog toga su imali određene sankcije. | Primljeno na znanje | Informacije o provedbi savjetovanja objavljuju se na mrežnim stranicama Savjetodavne službe (sada Ministarstva poljoprivrede) te su javno dostupne. |
| 5 | Središnji savez udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 57. | U ovom članku predlažemo još jedan stavak: (25) Kod svake promjene broja UG odnosno povećanja broja UG na zahtjevu za potporu u odnosu na prethodnu godinu, APPRRR je dužna izdati novu odluku broja UG do kraja tekuće godine. Obrazloženje: zbog kasnog izdavanja ili kod nekih korisnika ne izdavanja odluke o broju UG, odluku o broju UG potrebno je dostaviti do kraja tekuće godine kako bi korisnici prije podnošenja novog zahtjeva imali informaciju o njihovim obavezama za buduće razdoblje. | Primljeno na znanje | Stanje broja životinja/uvjetnih grla Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju administrativno provjerava za svaku godinu obveznog razdoblja do 31.12. pa se tek nakon ove kontrole može potvrditi koji je broj životinja iz uzgojnog programa bio na gospodarstvu tijekom cijele godine. |
| 6 | Željko Mihelić | U clanku 15 stavak 5 predlazem da se rok 31.7 zamjeni za 31.8. U gorsko planiskom podrucju zbog kasnije vegetacije a izbog puno kisnih dana nije moguce obaviti kosnju do 31.7 te predlazem da se rok produzi do 31.8. Jos jedan od razloga je veliki broj parcela koje su nakcesce udaljene jedna od druge. | Primljeno na znanje | Krajnji rok prve košnje na poljoprivrednim površinama pod trajnim travnjacima koje su definirane kao gorsko-planinsko područje sukladno posebnom propisu, usklađen je sa rokom propisanim u GAEC 7 (Sprečavanje zarastanja poljoprivrednih površina neželjenom vegetacijom; Očuvanje obilježja krajobraza; Minimalna razina održavanja) | |
| 7 | Hrvatski duhani d.d. | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 47. | Smatramo da se prijedlog državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2020. godinu, odnosno dosadašnji model potpore za duhan za prve četiri otkupne klase duhana tipa Viržinija i Burley pokazao iznimno uspješnim te podržavamo prijedlog u cijelosti. Model potpore za prve četiri otkupne klase osigurava održivost proizvodnje duhana općenito kao i brigu o profitabilnosti proizvođača duhana u lošijim proizvodnim godinama (berbama), a na taj se način ujedno kontrolira tok i promet duhana. Stoga ističemo važnost zadržavanja postojećeg modela poticaja za I, II, III i IV klasu. Svako isključivanje jedne od klasa, predstavlja opasnost da duhan završi na ilegalnom tržištu što je u RH sve veći problem. | Primljeno na znanje | Proizvodnja duhana prihvatljiva je poljoprivredna kultura, a sektor proizvodnje duhana prepoznat je kao osjetljiv. |
| 8 | Željko Mihelić | Clanak 15.stavak 3 umjesto 15.9 predlazem da se za gorsko planisko podrucje stavi rok ispase 31.10. Objasnhenje U gorsko planiskom podrucju zbog kasnije vegetacije ispasa pocinje sredinim svibnja ii pocetkom lipnja zavisi od godine do godine a zavrsava pocetkom studenog. Zbog prirodnih ogranicenja stocari moraju za jesen sacuvati dio pasnjska za ispasu stoke. Ako sve popasemo do 15.9 primorani smo dohranjivati stoku pola rujna,cijeli listopad i polovicu studenog sta iziskuje dodatna financijska sredsta a cilj nam je da stoka bude cim duze na ispasi da smanjimo troskove proizvodnje i time budemo konkurentniji na trzistu. | Primljeno na znanje | Razmotriti će se. | |
| 9 | GIU "CROATIASTOČAR" Zagreb, Ivana Šibla 9 | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 38. | Članak 38. Kod PVP za krave dojilje također u kriterijima valja uvrstiti obvezu držanje teladi uz kravu dojilju minimalno 4-6 mjeseci, eventualnu prodaju teladi prije tog roka ali registriranim uzgajivačima teladi za uzgoj ženskog rasplodnog podmlatka odnosno teladi za tov a nikako za klanje. | Primljeno na znanje | Isto će se uzeti u obzir prilikom određivanja kriterija za dodjelu potpore u 2021. godini. Izmjene kriterija trebaju se notificirati EK do 1. kolovoza tekuće godine s primjenom od sljedeće godine. |
| 10 | GIU "CROATIASTOČAR" Zagreb, Ivana Šibla 9 | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 133. | Članak 133 i 135. – Mjera 14. Dobrobit životinja U spomenutim člancima predlaže se osnova za izračun broja uvjetnih grla prema prosječnom broju grla tijekom godine. U stočarstvu i peradarstvu posjednici kod nekih kategorija stoke i peradi tijekom godine realiziraju više ciklusa proizvodnje pa bi s tim u vezi osnovica za izračun broja uvjetnih grla trebala proizaći iz uzgojenih uvjetnih grla nakon svakog ciklusa a ne iz prosječnog broja uvjetnih grla kao što je to predloženo člancima 133. i 135. predloženog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Razmotriti će se. |
| 11 | GIU "CROATIASTOČAR" Zagreb, Ivana Šibla 9 | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 37. | Članak 37. Nakon ulaska Hrvatske u članstvo EU iz godine u godinu povećava se uvoz mlade junadi u težinama većim od 300 kg pa je taj uvoz više nego utrostručen. Iz spomenutog razloga valja preispitati obvezno razdoblje tova na gospodarstvu od najmanje 120 dana. | Primljeno na znanje | Isto će se uzeti u obzir prilikom određivanja kriterija za dodjelu potpore u 2021. godini. Izmjene kriterija trebaju se notificirati EK do 1. kolovoza tekuće godine s primjenom od sljedeće godine. |
| 12 | GIU "CROATIASTOČAR" Zagreb, Ivana Šibla 9 | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 36. | Vezano na E savjetovanje Pravilnika o provedbi izravnih potpora poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2020. godinu očitujemo se na slijedeće članke (36, 37, 38, 133, i 135.) predloženog Pravilnika: Članak 36. PVP za krave u proizvodnji mlijeka predviđa potporu korisnicima za minimalnu godišnju isporuku mlijeka otkupljivačima od najmanje 3.500 litara po grlu s time da se kod izračuna primjenjuju koeficijenti umanjenja jedinične vrijednosti potpore zavisno od veličine stada mliječnih krava. Predlažemo da se kod jedinične vrijednosti ne primjenjuju koeficijenti prema veličini stada s obzirom da veća stada po grlu značajno isporučuju veće količine mlijeka pa predloženi model, koji je u primjeni već nekoliko godina, nije stimulativan za povećanu isporuku mlijeka i ne valorizira povećane troškove proizvodnje kod grla sa većom isporukom mlijeka. Primjerice, u susjednoj Sloveniji proizvodno vezana plaćanja jedinične cijene primjenjuju se u tri kategorije isporuke mlijeka po grlu (minimum 4.500 kg mlijeka, 6.500 te 7.500 kg mlijeka po grlu) a raspon plaćanja po grlu unutar pojedinih grupa je cca 15% u odnosu na veću isporuku mlijeka. S druge strane osim kriterija isporuke mlijeka valjalo bi ugraditi i kriterij za uzgoj teladi kako za žensku rasplodnu telad tako i za telad u tovu. Činjenica je da unatoč padu ukupnog broja krava u zadnjih pet godina od 14%, pada i broj ženskog rasplodnog podmlatka za 25% a od ulaska Hrvatske u članstvo EU nije došlo do smanjenja neprimjerenog broja klanja teladi pa se u zadnjih pet godina prosječno godišnje kolje cca 41.000 komada teladi prema VETIS podacima, a zasigurno se dio teladi kolje u sivoj zoni. Kriterijem uzgoja teladi valja spriječiti klanje domaće teladi osim prinudnog klanja ili prodaje teladi registriranim uzgajivačima rasplodnog ženskog podmlatka ili registriranim uzgajivačima teladi za tov. Uz neprimjereno klanje domaće teladi u Hrvatskoj se povećava iz godine u godinu klanje i izvoz junica u ukupnoj količini većoj od 40.000 komada. Uostalom, prijedlog nove direktive o intervencijama u poljoprivredi u članku 7. upućuje i na pokazatelje učinaka intervencija što se odnosi kako na povećanje proizvodnje mlijeka po grlu tako i na uzgoj većeg broja ženske rasplodne teladi i teladi za tov. | Primljeno na znanje | Isto će se uzeti u obzir prilikom određivanja kriterija za dodjelu potpore u 2021. godini. Izmjene kriterija trebaju se notificirati EK do 1. kolovoza tekuće godine s primjenom od sljedeće godine. |
| 13 | Hrvatska voćarska zajednica | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 58. | Poštovani, prema prijedlogu pravilnika za 2020. g., jednako kao što je bilo u pravilniku za 2019. g., omogućene su kombinacije operacija unutar M10. Prema pravilniku u okviru kombinacija moguće je koristiti maksimalno 2 operacije. Predlažemo da se u okviru pravilnika za 2020. definiraju kombinacije i omogući korištenje kombinacija koje sadrže više od 2 operacije. Često je slučaj u praksi da proizvođači primjerice primjenjuju aktivnosti iz operacije 10.1.12. (Korištenje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki), 10.1.13. (Metoda konfuzije štetnika u višegodišnjim nasadima) koju su i prijavili kao kombinaciju, ali uz to primjenjuju aktivnosti i iz operacija 10.1.14. (Poboljšano održavanje međurednog prostora u višegodišnjim nasadima) te 10.1.15. (Primjena ekoloških gnojiva u višegodišnjim nasadima). Nedvojbeno je da svojom praksom iznad definiranih standarda doprinose ublažavanju nepovoljnog učinka poljoprivrede na okoliš te potiču bioraznolikost i očuvanje genetskih resursa značajnih za poljoprivredu što je i cilj ove mjere te s tim u vezi smatramo da bi trebali za to dobiti adekvatnu potporu. Jednako tako smatramo da bi trebalo omogućiti korištenje kombinacija M10 i M11 koje sadrže više operacija. | Primljeno na znanje | Dozvoljene kombinacije unutar mjere 10 definirane su Programom ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. (Program) te bez izmjena Programa koje odobrava EK nije moguće prihvatiti prijedlog za ovu godinu. Prijedlog će se razmotriti prilikom sljedeće izmjene Programa ruralnog razvoja. Pri tome je potrebno voditi računa o sprečavanju dvostrukog financiranja iz članka 9. Delegirane uredbe Komisije br. 807/2014, te maksimalnim jediničnim iznosima propisanim u Prilogu II. Uredbe (EU) br. 1305/2013. |
| 14 | Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 36. | Poštovani, diskriminatorno je da se u proizvodno vezanoj potpori za krave u proizvodnji mlijeka za korisnike koji nemaju minimalnu isporuku po grlu iz stavka 1. ovoga članka, a koji pravo na ovu potporu mogu ostvariti samo ako su registrirani za poslovanje s hranom životinjskog porijekla, stavljaju u jednaki položaj za ostvarivanje ove potpore kao i korisnici koji proizvedeno mlijeko isporučuju otkupljivačima i koji moraju zadovoljiti kriterij minimalne isporuke kako bi ostvarili ovu potporu. Podatak o tome da je korisnik registriran za poslovanje s hranom životinjskog porijekla ne govori da li je i u kojoj količini isporučivao mlijeko kroz mliječne proizvode za koje je registriran na tržište. Moguće je da takav korisnik veliki dio proizvedenog mlijeka na svom gospodarstvu zapravo utroši na othranu teladi, gdje tek višak proizvedenog mlijeka koji nije iskoristio za tu namjenu izravnom prodajom kroz mliječne proizvode isporuči na tržište. Nejasan je i položaj proizvođača kod ostvarivanja ove potpore koji su i registrirani za poslovanje s hranom životinjskog podrijetla te dio proizvedenog mlijeka prerađuju na svom gospodarstvu u mliječne prozvode namijenjene izravnoj prodaji, a istovremeno dio proizvedenog mlijeka isporučuju otkupljivačima. Postoje obvezne evidencije koje proizvođači koji se bave izravnom prodajom i koji su registrirani za poslovanje s hranom životinjskog porijekla vode i iz kojih je moguće utvrditi koliko je mlijeka kroz mliječne proizvode proizvedene na svom gospodarstvu korisnik kroz izravnu prodaju isporučio na tržište. Također i kod kriterija minimalne isporuke po grlu i kod razreda veličine stada smatramo da je potrebno uzeti u obzir i činjenicu koja su to poljoprivredna gospodarstva koja su nositelji robne proizvodnje sirovog mlijeka u našoj zemlji, gdje nismo izdvojeni slučaj jer mnoge države članice Europske unije bilježe rast prosječne veličine stada i proizvodnje mlijeka na mliječnim gospodarstvima kao procesa specijalizacije u ovoj proizvodnji. Dodatno po pitanju minimalne isporuke po grlu ovaj problem moramo sagledavati i sa ekološkog aspekta utjecaja proizvodnje mlijeka na okoliš, jer je već danas vidljivo da će navedeno imati značajan utjecaj na proizvodnju mlijeka u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i "zelenih" ambicija Europske unije. | Primljeno na znanje | Isto će se uzeti u obzir prilikom određivanja kriterija za dodjelu potpore u 2021. godini. Izmjene kriterija trebaju se notificirati EK do 1. kolovoza tekuće godine s primjenom od sljedeće godine. |
| 15 | Plodovi ravnice | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 97. | U navedenu mjeru 10.12 potrebno je, uz višegodišnji nasad, omogućiti i proizvođačima povrća da se prijave na navedenu mjeru . | Primljeno na znanje | Programom ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. nije predviđeno provođene ove operacije na oraničnim površinama. |
| 16 | OPG Branko Kolega | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 40. | (2) S obzirom na prosječnu proizvodnu veličinu današnjeg OPGa, valjalo bi razmisliti o smanjenju prihvatljive površine na minimum od 0,5 ha. | Primljeno na znanje | Isto će se uzeti u obzir prilikom određivanja kriterija za dodjelu potpore u 2021. godini. Izmjene kriterija trebaju se notificirati EK do 1. kolovoza tekuće godine s primjenom od sljedeće godine. |
| 17 | OPG Branko Kolega | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 34. | (2) Ako je nositelj OPGa stariji od 40 godina, a barem jedan član zadovoljava sve navedene uvjete za mladog poljoprivrednika, odobrava se 50 % od ukupnog plaćanja za mlade poljoprivrednike, pod uvjetom da osoba ostane članom OPGa barem 5 godina od podnošenja Zahtjeva | Primljeno na znanje | Predložena izmjena nema uporište u Uredbi 1307/2013 te ju nije moguće prihvatiti. |
| 18 | JAKŠA NAJEV | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 46. | Članak 46., stavak 3 (3) Do 01. veljače 2021. godine korisnik iz stavka 1. ovoga članka mora dostaviti podružnici Agencije za plaćanja: - prijavu prodanih minimalno 50 litara ekstra djevičanskog i/ili djevičanskog maslinovog ulja na listu E iz Priloga 2. ovoga Pravilnika | Primljeno na znanje | Prihvaća se. |
| 19 | JAKŠA NAJEV | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 46. | Članak 46, Stavak 2 (2) Korisnik ostvaruje plaćanje za ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje ako posjeduje najmanje 50 stabala maslina. | Primljeno na znanje | Minimalni broj od 30 stabala maslina određen je prema strukturi proizvođača koji ostvaruju pravo na potporu za maslinovo ulje. |
| 20 | JAKŠA NAJEV | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 13. | Članak 13, stavak 3 Minimlna površina poljoprivredne parcele za koju se može podnijeti zahtjev je 0,04 ha | Primljeno na znanje | Minimalna površina poljoprivredne parcele od 0,05 ha (500 m2) usklađena je s propisanom minimalnom površinom ARKOD parcele u članku 7. stavku 2. Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (NN 54/2019, 126/2019) |
| 21 | Udruga proizvođača agruma i povrća 'NERETVANSKA MLADEŽ' | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 41. | Tražimo izmjenu članka 41. st.(2) i smanjenje za mandarine na 'najmanje pola hektara' Još prošle godine smo reagirali na odrednicu Pravilnika i uvjet o minimalno 2 Ha za PVP za voće, odnosno mandarinu. Odgovoreno nam je da te stvari treba potvrditi EK do 8. mjeseca za sljedeću godinu. U sedmom mjesecu smo dobili iz HPK Tehnološke smjernice za voćare korisnike PVP, gdje se između ostalog navodi sljedeće: 'Za mandarinu kao voćnu kulturu koja se uzgaja samo u mediteranskom području zbog rascjepkanosti i veličine parcela, te trešnje zbog veličine parcela i intenzivnosti uzgoja PVP se dodjeljuju za površine pokrivene predmetnom kulturama od minimalno 0,5 ha do 10 ha. PVP za jagodu dodjeljuje se za minimalnu površinu pokrivenu tom kulturom od 0,25 ha do 10 ha.' Iz podataka APPRRR na području grada Opuzena 778 PG-a ukupno obrađuje 842 Ha, znači da jedno poljoprivredno gospodarstvo prosječno obrađuje 1,21 Ha. Na području općine Slivno 371 PG ukupno obrađuju 421 Ha, što čini prosječno 1,14 Ha po gospodarstvu. Slijedi cijeli dokument: HRVATSKA AGENCIJA ZA POLJOPRIVREDU I HRANU - Centar za voćarstvo i povrćarstvo i MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Tehnološke smjernice za voćare korisnike proizvodno-vezane potpore UVOD Proizvodno-vezana potpora za proizvodnju voća u okviru Izravnih plaćanja u razdoblju 2015.-2020. (u daljnjem tekstu: PVP) je mjera godišnje potpore dohotku poljoprivrednika koji se bave konvencionalnim uzgojem voćnih vrsta u Republici Hrvatskoj, a dodjeljuje se u skladu s člankom 34. Zakona o poljoprivredi (Narodne novine 118/2018) i relevantnim provedbenim člancima pravilnika koji regulira provedbu izravnih plaćanja. PVP se dodjeljuje za voćne vrste čija je proizvodnja od velikog značaja za Republiku Hrvatsku, za koju postoje povoljni prirodno proizvodni uvjeti i koja čini više od 80% sveukupne proizvodnje voća u RH. Analizirajući proizvodnju voća od 2010.-2017. godine vidljiva je prosječna proizvodnja voća od 190.006,75 tona, od čega 160.258,63 tona (84,34%) čini proizvodnja slijedećih voćnih kultura: jabuka, kruška, breskva i nektarina, marelica, trešnja, šljiva, višnja, jagoda, mandarina dok se 29.748,13 tona (15,66 %) odnosi na proizvodnju ostalih voćnih kultura (tablica 1). Nabrojane voćne vrste izdvojene su zbog udjela koji čine u ukupnoj voćnoj proizvodnji kao i zbog strateških ciljeva povećanja proizvodnje navedenih voćnih vrsta za koje postoje povoljni prirodno proizvodni uvjeti. Analizom strukture voćnjaka, na primjeru jabuke, primjetan je značajan udio voćnjaka površine do 1 ha, koje čine uglavnom stari ili ekstenzivni voćnjaci. Tako kod jabuke od ukupno 5.210 ha, koliko je upisano u Upisnik voćnjaka, 3.399 ha (2018) se odnosi na intenzivne nasade jabuka uglavnom na podlozi M9 za koje je tražena i proizvodno vezana potpora. Manji postotak proizvodnih nasada jabuke za koji se tražila PVP odnosi se na ekstenzivne nasade podignute na podlozi MM106. Sklop sadnje u tim nasadima iznosi manje od 2.500 sadnica po hektaru, te će temeljem toga potpore moći ostvariti kao ekstenzivni voćnjaci. Tablica 1. Prikaz proizvodnje (t) za najznačajnije voćne vrste Rd.Br. Voćna vrsta Proizvodnja voća u tonama (t) Prosjek 2010. – 2017. Udio % 1 Jabuka 80.100,38 42,16 2 Kruška 3.328,63 1,75 3 Breskva i nektarina 5.807,50 3,06 4 Marelica 481,63 0,25 5 Trešnja 1.742,75 0,92 6 Višnja 6.839,38 3,60 7 Šljiva 14.491,38 7,63 8 Jagoda 2.622,13 1,38 9 Mandarina 44.844,88 23,60 Ukupno (1-9) 160.258,63 84,34 10 Ostale voćne vrste (10) 29.748,13 15,66 Ukupno 190.006,75 100,00 Izvor: Državni zavod za statistiku. Baza podataka, Poljoprivreda, lov, šumarstvo i ribarstvo, Biljna proizvodnja. Obrada HAPIH. Analizom površina pod strateškim voćnim kulturama te kategorizacijom istih s obzirom na veličinu posjeda, stručna procjena je da se za slijedeće voćne vrste; jabuka, kruška, breskva i nektarina, marelica višnja i šljiva, PVP dodjeljuje za površine čija je veličina minimalno 1 hektar do 10 hektara. PVP za površine preko 10 ha se neće dodjeljivati zbog smanjenih inputa i ostalih benefita koje proizvođači na takvim površinama ostvaruju. Za mandarinu kao voćnu kulturu koja se uzgaja samo u mediteranskom području zbog rascjepkanosti i veličine parcela, te trešnje zbog veličine parcela i intenzivnosti uzgoja PVP se dodjeljuju za površine pokrivene predmetnom kulturama od minimalno 0,5 ha do 10 ha. PVP za jagodu dodjeljuje se za minimalnu površinu pokrivenu tom kulturom od 0,25 ha do 10 ha. Tablica 2. Analiza nasada najznačajnijih voćnih vrsta prema veličini posjeda (ha) poljoprivrednih gospodarstava Voćna vrsta Površina nasada do 1 ha Površina nasada od 1 do 5 ha Površina nasada od 5 do 10 ha Površina nasada od 10 do 20 ha Površina nasada više od 20 ha Ukupno Ukupno traženo PVP za 2018. Jabuka 1.882,05 1.948,80 779,15 274,37 326,34 5.210,71 3.399 Kruška 521,91 285,09 86,50 34,11 1,07 928,68 432 Breskva 562,34 330,40 78,71 22,01 0,00 993,46 513 Šljiva 3.359,87 1.078,76 185,41 82,84 56,99 4.763,87 2.137 Marelica 142,71 135,13 17,64 0,56 5,10 301,14 187 Trešnja 568,30 208,87 33,21 53,21 33,81 897,40 567 Višnja 395,92 682,89 261,09 328,69 645,65 2.314,24 1.740 Mandarina 1.226,98 562,20 14,59 0,00 0,00 1.803,77 766 Jagoda 150,28 57,37 64,51 19,63 21,42 313,21 260 Ukupno 8.671,85 5.232,80 1.456,30 795,79 1.068,96 17.525,75 10.117 Izvor: Upisnik voćnjaka, APPRRR. Obrada HAPIH. Tablica 3. Prikaz realiziranih PVP-a za 2018. te prijedlog od 2020. godine u hektarima (ha). Prijedlog PVP-a od 2020. (ha) Realizirane PVP-e za 2018. za sve kulture (ha) Voćne vrste od 1- 10 ha, te mandarina, trešnja i jagoda 0-10 ha 8.634,66 15.625,20 Izvor: Upisnik voćnjaka, APPRRR. Obrada HAPIH. Temeljem analize strukture nasada i dosad isplaćenih PVP, stručno mišljenje HAPIH-a je da su prihvatljive voćne kulture za PVP slijedeće: jabuka, kruška, šljiva, trešnja, višnja, breskva i nektarina, marelica, mandarina i jagoda, u skladu s pravilnikom koji regulira izravna plaćanja. PVP se dodjeljuje za prvih deset prihvatljivih hektara korisnicima koji obrađuju najmanje 1 hektar za jabuku, krušku, šljivu, višnju, breskvu i nektarinu, marelicu; 0,5 ha za mandarinu i trešnju te 0,25 ha za jagodu. Prihvatljive površine su nasadi navedenih voćnih vrsta u rodu ili u fazi do ulaska u rod, pri čemu je svrha podizanja nasada isključivo proizvodnja plodova. Tehnološke smjernice propisuju osnovne (minimalne) agrotehničke mjere kojih se voćar treba pridržavati: 1. prilikom podizanja nasada: Poglavlje 1, 2. prilikom održavanja nasada: Poglavlje 2. POGLAVLJE 1. PODIZANJE VOĆNIH NASADA Odabir položaja Voćni nasad ne podiže se u depresijama, mrazištima, udolinama i na najnižim dijelovima obronaka. Primjereni položaji su oni koji odgovaraju zahtjevima za uzgoj pojedinih voćnih vrsta i sorti, koji su osunčani, otvoreni, prozračni s manjom opasnošću od pojave mraza . Odabir lokacije uključuje i odabir tla. Poželjno tlo za voćnjak je duboko i dobro ocjedito. Priprema tla za podizanje nasada; popravak plodnosti tla i gnojidba Prije podizanja nasada potrebno je izvršiti analizu tla i prema potrebi popravak plodnosti tla te meliorativnu gnojidbu, temeljem prethodno napravljene analize tla. Na osnovu analize tla, prije sadnje voćnjaka potrebno je provesti preporučene agrotehničke mjere poboljšanja i stabilizacije tla s ciljem postizanja optimalnog rasta i roda voćaka. Potrebno je uravnotežiti količinu humusa u tlu, popraviti pH vrijednost, te po potrebi dodati makro hranjiva. Humus u tlu Poželjna minimalna količina humusa u oraničnom sloju tla je 2%. Ako je u oraničnom sloju tla količina humusa ispod 2%, potrebno je provesti zelenu gnojidbu (sideraciju) i poboljšati tlo organskim gnojivima kako bi sadržavalo minimalno 2% humusa. 1. Reakcija tla ili pH vrijednost tla Nakon odabira položaja, jedna od najznačajnijih analiza je utvrđivanje pH vrijednosti tla, jer o pH vrijednosti ovisi odabir voćne vrste i podloge. Potrebno je postići optimalnu pH vrijednost tla dodavanjem fiziološki kiselih ili fiziološki lužnatih gnojiva i poboljšivača tla za tu namjeru . 2. Meliorativna gnojidba Meliorativna gnojidba obavlja se na temelju rezultata analize opskrbljenosti tla hranivima, o čemu je potrebno voditi i čuvati evidenciju. Analiza tla na količinu dušika (%N) je obvezna, a uključuje analizu na sadržaj ukupnog dušika. Isto tako obavezna je i analiza tla na količina fosfora (P2O5), kalija (K2O), humusa, te utvrđivanje pH vrijednosti tla. Po potrebi može se napraviti analiza na sadržaj mobilnog aluminija (Al3+) ili ukupnog vapna (%CaCO3) ili fiziološki aktivnog vapna (%CaO). Ovakva analiza radi se prije podizanja nasada zbog određivanja količine gnojiva za meliorativnu gnojidbu, te svake četiri godine u postojećim nasadima. U meliorativnoj gnojidbi ne dodaje se dušik, a od kompleksnih NPK gnojiva odabiru se ona s najnižim udjelom dušika. Količina fosfora i kalija može se regulirati gnojidbom kako bi se postigle okvirno vrijednosti iz donje tablice (uzimajući u obzir skale vrijednosti svake korištene metode za kemijsku analizu tla) Razred dobre opskrbljenosti s obzirom na tip tla (*) Razred dobre opskrbljenosti (mg/100 g tla) laka tla srednje teška tla teška tla K2O – kalij 16 – 25 20 – 30 23 – 33 P2O5 – fosfor 12– 25 (*) primjer za Al metodu 3. Obrada tla i sadnja Prije sadnje potrebno je obaviti agromelioraciju površine - planiranje terena, meliorativnu gnojidbu, duboko rahljenje tla (oranje, podrivanje ili rigolanje tla) u svrhu poboljšanja plodnosti tla. Ako se radi o zamjeni postojećeg voćnjaka ili sadnji na iskrčenom terenu, prije sadnje treba temeljito ukloniti sve ostatke korijena i starih stabala te nakon toga pristupiti daljnjoj pripremi tla. Radi sprečavanja erozije tla na poljoprivrednim površinama s nagibom od 15 % ili više, oranje se provodi samo okomito na pad terena. Sadni materijal Sadni materijal mora biti zdrav i kvalitetan, proizveden sukladno zahtjevima propisanim Zakonom o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine«, broj 140/05, 35/08, 29/09, 124/10 i 55/11), Zakonom o biljnom zdravstvu (»Narodne novine«, broj 75/05, 25/09 i 55/11) i vezanim pravilnicima. Sadnica je biljka određene sorte nastala iz vegetativnih dijelova matične biljke Tako, npr. korjenovi izdanci višnje i šljive te sjemenjaci oraha nisu sadnice. Prilikom podizanja novih nasada, dopuna, te zamijene postojećih nasada potrebno je koristiti isključivo deklarirani sadni materijal proizveden u registriranim rasadnicima Republike Hrvatske, EU ili trećih zemalja koje imaju adekvatno (prihvatljivo) zakonodavstvo iz tog područja. Sadni materijal proizveden u Republici Hrvatskoj mora pratiti račun i certifikat o sadnom materijalu, dok reprodukcijski sadni materijal i sadnice porijeklom iz Europske unije i trećih zemalja treba pratiti fitocertifikat i prateći dokumenti. Podizanje nasada deklariranim sadnim materijalom dokazuje se računom i certifikatom o sadnom materijalu ili certifikatom proizvođača, kada je materijal proizveden u RH, te fitocertifikatom i pratećim dokumentom, kada je materijal proizveden u EU i trećih zemalja. Podignuti nasadi moraju se obavezno upisati u Upisnik voćnjaka pri APPRRR-u. Minimalni sklop (gustoća sadnje) Prilikom podizanja voćnih nasada potrebno je postići slijedeći minimalni sklop, odnosno broj biljaka (sadnica) po hektaru, ovisno o vrsti i podlozi pojedine vrste: Vrsta/podloga Minimalni sklop ( biljka po ha ) Jabuka/M9 2.500 Kruška/sjemenjak 300 Kruška/dunja 1.250 Šljiva 400 Trešnja 300 Trešnja/Gisela 1.000 Višnja 400 Breskva i nektarina 500 Marelica 300 Mandarina 400 Jagoda 25.000 POGLAVLJE 2. ODRŽAVANJE VOĆNIH NASADA Minimalni kriteriji održavanja nasada voćnih vrsta su slijedeći: Održavanje minimalnog sklopa Ako pojedina stabla/biljke u sklopu nedostaju (osušene, iskrčena zbog bolesti, polomljene biljke i dr.), potrebno ih je zamijeniti kako bi se održavao barem minimalni sklop iz Poglavlja 1 (str. 5). U tu svrhu popunjavanje sklopa vrši se isključivo deklariranim sadnim materijalom (uvjeti kao u Poglavlju 1, str. 4/5). Održavanje voćaka U voćnjaku se trebaju pravovremeno obavljati svi potrebni agotehnički i pomotehnički zahvati. Voćke se moraju održavati u uzgojnom obliku primjerenom vrsti, namjeni i bujnosti stabla . Uzgojni oblik mora omogućiti ravnomjerno osvjetljenje svih dijelova krošnje, razvoj kvalitetnih plodova, ravnomjerno raspoređivanje sredstava za zaštitu bilja po svim dijelovima krošnje i olakšan rad pri rezidbi i berbi. Rezidba se obavlja ovisno o voćnoj vrsti, uzgojnom obliku, plodnosti tla i gnojidbi. Stabla voćaka moraju sukladno godinama starosti biti odgovarajućeg vigora, primjerene bujnosti, odgovarajućeg prirasta mladica i tipičnih karakteristika vrste i sorte. Održavanje tla Način obrade voćnjaka je jedan od značajnih čimbenika uspješnog rasta, razvoja i redovite rodnosti voćaka. Međuredni prostor se može održavati kao njegovana tratina koja se redovito kosi malčerima po potrebi više puta godišnje . Tratina se zasijava specijalnim mješavinama trava otpornih na gaženje, sporijeg i zbijenijeg rasta. Ukoliko nije zasijan travnjak, obrada mora biti plitka (kultiviranje, plitko oranje). Nije dozvoljeno učestalo korištenje strojeva koji jako usitnjuju tlo i uništavaju strukturu (rotovatora) . Očuvanje obilježja krajobraza (dio obveza „višestruke sukladnosti“) Ako se na ARKOD parceli nalaze obilježja krajobraza (živice, lokve, jarci, drvoredi, pojedinačna stabla, šumarak, suhozid), ona se ne smiju uklanjati niti oštećivati. Zaštita od korova Nasad je potrebno održavati bez korova. Održavanje unutar rednog pojasa se zasniva na održavanju trake ispod voćaka. Zaštitni pojas mora biti čist od korova od ranog proljeća sve do jeseni, naročito u prvih nekoliko godina po sadnji. Korovi u pojasu ispod stabala odstranjuju se na slijedeći način: - prirodnim zatravljivanjem pojasa niskim biljkama koje imaju plitko korijenje, - pokrivanjem pojasa ispod stabala organskim materijalima ili folijom, - provođenjem drugih mehaničkih mjera, - primjenom herbicida. Širina herbicidog pojasa u nasadu ne smije premašivati u prosjeku 1/3 međurednog razmaka (ova odredba ne odnosi se na jagode). Međuredni prostor u zatravnjenom nasadu treba održavati (košnjom, malčiranjem). Gnojidba Uporaba gnojiva (mineralnih i organskih te poboljšivača tla) mora biti u skladu s Pravilnikom o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva NN 56/08, Pravilnikom o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja NN 9/14 i Zakonom o gnojivima i poboljšivačima tla NN 14/14. Gnojiva se koriste u skladu s potrebama biljaka za hranjivima, pri čemu se uzima u obzir bilanciranje u tlo unesenih i iz tla iznesenih hranjiva, očekivana razina proizvodnja i kakvoća prinosa, raspoloživa količina hranjiva u tlu, pH vrijednost tla, količina humusa u tlu i tekstura tla. Korisnik je dužan voditi evidenciju gnojidbe u koju se upisuju podaci o vrsti i količini primijenjenih gnojiva te načinu primjene gnojiva (širom, u trake ili fertirigacija). Nije dozvoljena gnojidba: - gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov od 15. studenog do 15. veljače; - gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama od 1. svibnja do 1. rujna. - digestatima raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama od 1. svibnja do 1. studenog. Zaštita od bolesti i štetnika Zaštita bilja vrši se s ciljem održavanja zdrastvenog stanja nasada, uzimajući pri tom u obzir i očuvanje okoliša, prirodnih staništa i plodnosti tla. Proizvođač je dužan koristiti sredstva za zaštitu bilja sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida (Narodne novine 14/2014, 115/2018). Proizvođač mora zadovoljiti uvjete propisane spomenutim zakonom glede izobrazbe o održivoj uporabi pesticida, mora posjedovati odgovarajuću iskaznicu i ispunjavati zakonske odredbe vezane uz ispravnost i redoviti pregled strojeva za primjenu pesticida. Proizvođač mora ispunjavati zakonske odredbe vezane uz primjenu, rukovanje i skladištenje sredstava za zaštitu bilja te gospodarenje njihovom ambalažom i ostacima. Proizvođač je dužan provoditi zaštitu od štetnih organizama prema općim načelima integrirane zaštite bilja, kako je navedeno u Zakonu o održivoj uporabi pesticida (Narodne novine 14/2014, 115/2018) i u Nacionalnom akcijskom planu za postizanje održive uporabe pesticida (NAP). Širenje štetnih organizama, ukoliko je moguće, treba spriječiti mehanički (izrezivanjem i odstranjivanjem dijelova voćke s rakastim tvorevinama, izboja zaraženih pepelnicom, bakterijskom paleži, štitastim ušima, potkornjacima, parazitskim biljkama ili drugim štetnim organizmima, odstranjivanjem trulih plodova zaraženih monilijom (mumija) i dr.) . Prije primjene kemijskih mjera zaštite mora se provesti procjena opasnosti od štetnih organizama, odnosno prognoza njihove pojave. Prognoza se mora temeljiti na praćenju klimatskih uvjeta za pojavu bolesti, praćenju populacije štetnih organizama i praćenju fenofaze razvoja određene voćne vrste. Sukladno zakonskoj regulativi o stavljanju na tržište sredstava za zaštitu bilja (=SZB), poljoprivrednici smiju koristiti samo registrirana SZB i to samo na način i u svrhu koja je propisana u uputama za uporabu na etiketi pojedinog SZB ili sukladno rješenju o dozvoli za male namjene, dozvoli za hitne situacije i dozvoli za paralelnu trgovinu . O korištenju SZB potrebno je voditi evidenciju (koja sredstva se koriste i na koji način) i čuvati ju najmanje pet godina. | Primljeno na znanje | Isto će se uzeti u obzir prilikom određivanja kriterija za dodjelu potpore u 2021. godini. Izmjene kriterija trebaju se notificirati EK do 1. kolovoza tekuće godine s primjenom od sljedeće godine. |
| 22 | Krešimir Kuterovac | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 133. | Komentar se odnosi na točku (5 ) i osnovice za izračun broja UG. Napisani model koji broj uvjetnih grla za plaćanje izračunava kao prosjek broja uvjetnih grla kroz 12 mjeseci potpuno krivo prikazuje broj životinja nad kojima se provode mjere dobrobiti životinja za svinjogojstvo i peradarstvo a time i broj UG . Konkretno i za prošlu godinu zbog ovakvoga izračuna svinjogojski proizvođači koji su sudjelovali u mjerama dobrobiti za prasad oštećeni su 720 % ( toliko im je manje isplaćeno ) a svinjogojci koji su sudjelovali u mjerama za DŽ za tov svinja 300% (manje im je isplaćeno). Nakon nekoliko naših prigovora na ovu temu ponovno Pravilnik predviđa ovu varijantu koja svinjogojstvu nanosi ne malu štetu još jednu godinu. Za ovakvu formulaciju nismo dobili nikakvo suvislo obrazloženje osim da se loptica (autor) prebacuje između bivše HPA ( danas ministarstvo) Ministarstva poljoprivrede i Agronomskog fakulteta koji je radio kalkulacije. Pokušat ću još jednom argumentirati zašto mislimo da treba promjeniti izračun na bazi prosjekeka broja UG. Kalkulacija Agronomskog fakulteta za DŽ za prasad opisuju gospodarstvo sa 18 grla u turnusu , 7.2 broj turnusa što uz uginuće od 5% daje izračun 137 prasadi nad kojima se provode mjere , pomnoženo sa koeficijentom za preračun 0,027 prasadi daje 3,7 UG nad kojima se provode mjere i konačno kada se podjele izračun dodatnih zahtijeva za modelno PG i podjeli sa brojem UG dobije se izračun u Eurima/UG. Isti princip je i kod tova svinja samo je koeficijent obrtaja 3. ali je izračun na kraju Eura/UG. I nadamo se da je to svima jasno iz kalkulacija Agronomskog fakulteta . Prema izričaju ove točke kada se računa prosjek broja po mjesecima dobije se kapacitet objekta a ne broj životinja nad kojima su se provodile mjere. Konkretno tov svinja : 1 mj- 50 svinja ulaz, 2 mj -50 svinja ,3 mjesec 50 svinja, 4 mjesec 50 svinja izlaz. 5 mjesec 50 svinja ulaz 6 mj 50 svinja 7 mj 50 svinja 8 mj 50 svinja izlaz, 9 mj 50 svinja ulaz, 10 mj 50 svinja,11 mj 50 svinja 12 mj 50 svinja izlaz. Koliko svinja je ovo gospodarstvo imalo pod mjerama DŽ. Prema uvom pravilniku prosječan broj (50x12= 600/12=50) je 50 svinja . Stvarni broj je 150 . Šteta za proizvođača je 300% manja isplata za tov svinja zbog ciklusa proizvodnje. Kod prasadi gdje je Agronomski fakultet predvidio koeficijent obrtaja 7.2 šteta je 720% za proizvođače . Svjesni smo da se kalkulacije i iznosi Pravilnikom ne mogu mjenjati ( iako je vrlo zanimljivo da za istu mjeru 10% povećanja podne površine Slovenski svinjogojac ima 3 do 9 puta veće iznose potpore iz iste mjere M14 iz istog fonda i iz iste EU. Krmače Tovljenici Prasad Hrvatska 43,81 4,32 6,86 Slovenija 129,6 36,70 36,70 Vrijednosti su u EUR/UG Zbog toga tražimo samo minimum razuma i usklađivanje samo izračuna brja UG . Za slijedeće razdoblje treba se ozbiljno pripremiti i potkovati sa kalkulacijama ili pozvati Slovence da nas okupiraju. Kako razvijati konkurentnost kad susjed dobiju 3-9 puta veću potporu , a to je samo jedan od primjera. a najgore za ovo nam nije kriva ni Eu ni Slovenci nego mi sami. (Morao sam začiniti malo sa politikom , možda odgovornima u ministarstvu je matematika dosadna , a i toliko puta smo prežvakavali ovu temu) S poštovanjem Krešimir Kuterovac, proizvođač svinja | Primljeno na znanje | Razmotriti će se. |
| 23 | UHPD "KRUPAN LIST" | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 52. | U tablici 10 iz Priloga I. U jediničnom iznosu pod tip duhana Virginija .... izmjeniti i staviti 7,00 U ukupnom iznosu za duhana ....izmjeniti i staviti 45.000.000,00 ObrazloženjU osjetljivom sektoru duhan , potrebno je izdašnije poticati kvalitetu , jedino kvalitetan duhan osigurava nastavak proizvodnje i prodaju na tržištu. Smanjivanje omotnice nije riješenje za osjetljive sektore. | Primljeno na znanje | Predloženi iznos od 7 kn/kg predstavljao bi povećanje od čak 33% u odnosu na 5,25 kn/kg; nema argumentacije kako se došlo do tog iznosa s obzirom da se nadoknađuju troškovi sušenja. Ukupni iznos raspoloživih sredstava je određen državnim proračunom, stoga dodatno povećanje maksimalnog iznosa omotnice za duhan nije moguće. |
| 24 | UHPD "KRUPAN LIST" | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 51. | U stavku 1) iza riječi stvarna količina duhana dodati.... Virginija 1.do 3 , a Burley od 1. do 4 klase.... | Primljeno na znanje | Sorta Viržinija je u sklopu potpore za iznimno osjetljivi sektor prihvatljiva temeljem Uredbe 1407/2013, odnosno, potpore se dodjeljuju korisnicima koji djeluju u sektoru prerade, u slučaju duhana sorte Viržinija za sušenje te u tom slučaju je iznos potpore isti za sve klase. |
| 25 | UHPD "KRUPAN LIST" | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 47. | U stavku 2) iza riječi klase 1. do 4. dodati .... tipa Burley , te tipa Virginija od 1. do 3...... | Primljeno na znanje | Sorta Viržinija je u sklopu potpore za iznimno osjetljivi sektor prihvatljiva temeljem Uredbe 1407/2013, odnosno, potpore se dodjeljuju korisnicima koji djeluju u sektoru prerade, u slučaju duhana sorte Viržinija za sušenje te u tom slučaju je iznos potpore isti za sve klase. |
| 26 | KLARA BARIĆ | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 15. | Nisu samo ambrozija i mračnjak korovne vrste koje su štetne i koje treba unijeti u pravilnik. Još je niz nativnih i invazivnih vrsta koje treba suzbijati na pparceli. Vlasnik treba održavati parcelu bez prisustva korova , odnosno pogodnom za ispašu ili obradu. | Primljeno na znanje | Sukladno uvjetima GAEC 6 (Upravljanje žetvenim ostacima i sprečavanje zarastanja poljoprivrednih površina neželjenom vegetacijom) potrebno je redovito provoditi mjere suzbijanja korova i sprječavati zarastanje poljoprivrednih površina svom neželjenom vegetacijom. |
| 27 | Marinko Rokvić | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 32. | Poštovani, S obzirom da postrne usjeve provodim u cilju nadoknađivanja "izgubljenog" ugljika, pa onda tek kao uvjet za ispunjavanje zelenih plaćanja na mojim površinama, smatram da bi se rok sjetve trebao pomaknuti sa maksimalno 20. kolovoza na 10. rujan. Razlozi mišljanja su: ulazi se u jesensko vrijeme-veća vjerojatnost uspješne sjetve postrne kulture/gnojidbe, manja prisutnost određenih nametnika koji prave velik problem u nicanju, veća vjerojatnost oborina. Osam tjedana za razvoj zelene gnojidbe je dovoljan, te se nakon toga može pristupiti jesenskom dubokom zaoravanju zelene mase. | Primljeno na znanje | Predložena promjena roka može se eventualno primijeniti tek nakon što se notificira EK i to za proizvodnu 2021. godinu. |
| 28 | OPG Branko Kolega | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 99. | 2. Nije potrebno postavljati love za maslininu muhu prije 1. srpnja (korisnik osobno uočio nedostatak ulova muhe u razdoblju do početka srpnja). | Nije prihvaćen | Napadi štetnika ovise o mnogo čimbenika stoga odsustvo štetnika u jednoj sezoni ne znači da se napad neće dogoditi u istom periodu u idućoj sezoni. Rokovi su određeni od strane stručnjaka za navedeno područje. |
| 29 | OPG Branko Kolega | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 96. | 4. Nadopuniti Tablicu 10. s autohtonim vrstama grmlja i drveća koja se nalaze na području Dalmacije i otoka kao npr. lovor, trnina, planika, hrast crnika, tršlja, mirta, itd., a koje prirodno čine dijelove prirodnih živica na tim područjima. | Nije prihvaćen | Operacije koje doprinose očuvanju krajobraza ( Održavanje suhozida i Održavanje živica) kreirane su tako da se mogu primjenjivati kako u kontinentalnom tako i u mediteranskom dijelu Hrvatske. Time je operacija Održavanje suhozida namijenjena korisnicima u mediteranskom dijelu Hrvatske. S druge strane operacija Održavanje živica namijenjena je korisnicima u kontinentalnom dijelu Hrvatske i u skladu s time odabrane su samo autohtone vrste karakteristične za ovo područje. |
| 30 | OPG Branko Kolega | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 94. | 1. živica minimalne dužine 40 metara | Nije prihvaćen | Programom ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020. definirana je minimalna dužina živice . |
| 31 | JAKŠA NAJEV | II. POSEBNE ODREDBE, Članak 91. | Članak 91, točka 4 4. tradicionalni suhozid najmanje 0,2 m širine, najviše 2 m širine unutar parcele i 4 m na granici parcele te najmanje 0,3 m visine i najviše 3 m visine. | Nije prihvaćen | Dimenzije tradicionalnog suhozida definiralo je stručno Povjerenstvo. |