Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	BOŽIDAR ĆAĆIĆ	Ovaj nacrt pravilnika je odlično pripremljen i usklađen s propisima i pravilima struke na koju se odnosi. Toliko je dobro napravljen da nevidim mogućnost da se bilo što dadaje ili mjenja.	Primljeno na znanje	Zahvaljujemo na komentaru.
2	Hrvoje Nevečerel	Repetitio est mater studiourum. Čitajući ovaj Pravilnik, svaki sam puta naišao na neki novi detalj. Stoga bi iznio detaljniji prikaz od samog primjećivanja lapsusa (kao u mom prvom komentaru). 1) Prva stvar koja malo bode u oči jest naslov, odnosno dio naslova – „Ulaganje u šumsku infrastrukturu.“ Ovaj se Pravilnik odnosi na sve vrste šumskih prometnica, stoga smatram kako bi naslov bolje zvučao kada bi se ubacila riječ „prometnu“ (Ulaganje u šumsku prometnu infrastrukturu). Uostalom, to i jest prvo pojašnjenje termina u sklopu Članka 3. sa kojim započinje Pojmovnik. 2) Nadalje, u Pojmovniku se trebalo razdvojiti „Izgradnju i rekonstrukciju traktorskog puta“, identično kao i na primjeru šumskih cesta. Ovako se stječe dojam (a i kroz cijeli Pravilnik) kako traktorski putovi ne predstavljaju jednakovrijednu sastavnicu ove Mjere. Navedena se tvrdnja proteže i dalje pa tako dolazimo do Članka 7. u kojem je (vjerujem) slučajno izostavljen Prihvatljiv opći trošak „glavnog projekta izgradnje i rekonstrukcije traktorskog puta“. „Stručni nadzor izgradnje i rekonstrukcije šumskih prometnica“ u tom slučaju vrijedi i za šumske ceste i za traktorske putove. 3) U Članku 8., Stavak 1, u dijelu popisa Prihvatljivih materijalnih troškova za izgradnju primarne i sekundarne šumske prometne infrastrukture bi trebalo usuglasiti popis (pripremni radovi, radovi na poboljšanju tla, itd.) sa Prilogom VI. „Lista prihvatljivih troškova“. 4) U Članku 10., Stavak 7 su definirani Uvjeti prihvatljivosti koji određuju maksimalnu gustoću primarnih šumskih prometnica po reljefnim područjima. Vjerujem da je i ovdje slučajno izostavljen podatak o maksimalnoj gustoći sekundarnih šumskih prometnica, jer o njemu ovisi izračun u prilogu V. (Kriteriji odabira) pod rednim brojem 3b (Postojeća gustoća sekundarne šumske prometne infrastrukture). Implikacije su jasne. 5) U Članku 13. (Korisno ulaganje) Stavak 1 se stječe dojam kako kompleksno ulaganje sadržava i izgradnju i rekonstrukciju šumskih cesta. Navedeni bi se problem riješio kada bi se ubacilo „i/ili“ pa bi rečenica glasila: Kompleksno ulaganje podrazumijeva izgradnju i/ili rekonstrukciju više šumskih cesta... 6) U Članku 14. su objašnjeni prihvatljivi Opći troškovi koji u slučaju odabira Elaborata i Glavnoga projekta daleko (u odnosu na ukupnu cijenu) premašuju navedene iznose. Takav omjer će odbiti svakog Korisnika od Zahtjeva za potporu, ukoliko se radi o sekundarnim šumskim prometnicama. 7) U članku 17. Stavak 8 se navodi: Ako je Zahtjev za potporu nepotpun ...itd. Agencija za plaćanja će Korisniku uputiti zahtjev za obrazloženje/ispravak. U članku 18. Stavak 2 se navodi: Prijave kod kojih elaborat učinkovitosti mreže šumskih prometnica prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu nije u cijelosti popunjen bit će odbijene. Pitanje je, zašto u jednom dijelu Zahtjeva Agencija za plaćanje traži ispravak/pojašnjenje u slučaju nepotpune dokumentacije, a u drugom ne? 8) U članku 19. Stavak 11 se spominju „referentne cijene istih ili sličnih roba, radova i usluga“. Gdje će one biti vidljive (i/ili hoće li) kako ne bi došlo do nepotrebnih korekcija u odabranim ponudama? 9) Osnovne sastavnice glavnog projekta šumske ceste i traktorskog puta su gotovo identične, što znači da je i vrijeme izrade Elaborata učinkovitosti mreže šumskih prometnica te vrijeme izrade glavnog projekta šumske ceste i traktorskog puta slično. Zašto je onda tolika razlika u bodovanju između izgradnje šumske ceste i izgradnje traktorskog puta? Iako šumska cesta zahtijeva veća financijska ulaganja, vrijeme utrošeno na provedbu cijelog postupka pripreme i izgradnje traktorskog puta je trebalo značajno reducirati. U tom bi slučaju bodovanje u sklopu Kriterija odabira bilo opravdano. 10) Kompleksni projekti imaju prednost pred jednostavnima jer će veći broj prometnica u većini slučajeva više povećati gustoću postojeće mreže šumskih prometnica. 11) Nije jasno na što se odnosi povećanje gustoće mreže šumskih prometnica. Je li to relativno povećanje koje se odnosi na postojeću (zatečenu) gustoću ili unaprijeđeni postotak u apsolutnom iznosu za pojedinu gospodarsku jedinicu (ili kompleks) sukladno vrijednostima za pojedino reljefno područje? Ovdje se ponavlja problem nedostatka podatka o maksimalnoj gustoći sekundarnih šumskih prometnica. 12) Na kraju, vjerujem da će Elaborati po svakoj pojedinoj sastavnici biti objašnjeni kako ne bi došlo do subjektivnih ocjena pojedinog elementa, kako tablice, tako i slikovnog prikaza/karte.	Djelomično prihvaćen	Iako bi predloženi naslov bio bolji, kao što su i tvorci Pravilnika konstatirali putem definicija u njegovu članku 3. te kroz veći broj priloga, a o čemu je više puta bilo i riječi na radnim sastancima Povjerenstva, predlagatelj vjerojatno ne poznaje strukturu i razinu dokumenata (Program/Mjera/Operacija) kao niti činjenicu da se već prihvaćeni dokumenti od strane EU, odnosno njihovi nazivi ne mogu mijenjati. NE PRIHVAĆA SE (1) Članak 3. pod k) donosi definiciju izgradnje i rekonstrukcije traktorskog puta. Tom je definicijom sve jasno, precizno i dovoljno obuhvatno rečeno. Nije potrebno razdvajati postojeću definiciju u dvije zasebne definicije. Valja napomenuti da su u istom članku pojmovi prikazani pod i) i j), na koje se predlagatelj poziva, prvotno bili objedinjeni u jednu definiciju ali kako izgradnja šumskih cesta, za razliku od rekonstrukcije šumskih cesta mora biti predviđena u šumskogospodarskim planovima ili u Elaboratima šumskouzgojnih radova u šumama šumoposjednika, pojmovi su u konačnoj inačici Pravilnika razdvojeni. Kod traktorskih putova niti izgradnja niti rekonstrukcija ne moraju biti predviđeni u šumskogospodarskim planovima ili u Elaboratima šumskouzgojnih radova u šumama šumoposjednika pa nema potrebe za odvajanjem spomenutih pojmova. NE PRIHVAĆA SE (2a) U članku 7. je „prihvatljiv opći trošak izgradnje i rekonstrukcije traktorskog puta“ namjerno izostavljen. Svi su prihvatljivi troškovi, povezani sa šumskim cestama, traktorskim putovima i nerazvrstanim cestama (izgradnja za prve dvije kategorije prometnica, a rekonstrukcija za sve tri kategorije prometnica) opisani pojmom šumskih prometnica. Nema potrebe za detaljiziranjem i daljnjom raščlambom prihvatljivih troškova. NE PRIHVAĆA SE (2b) Prilog VI. Lista prihvatljivih troškova puno detaljnije raščlanjuje sve prihvatljive troškove projekta (ne samo ali i materijalne troškove) nego li članak 8. Pravilnika. Prikazani materijalni troškovi u okviru Prilogu VI. bi trebali biti, što i jesu, detaljniji nego li u članku 8. Pravilnika inače Prilog VI. ne bi imao smisla. NE PRIHVAĆA SE (3) Maksimalna gustoća mreže primarnih šumskih prometnica po reljefnim područjima je definirana u Mjeri/Operaciji kao jedan od kriterija/uvjeta prihvatljivosti ulaganja. Kao takva je navedena i u Pravilniku u članku 10. stavak 7. Maksimalna gustoća mreže sekundarnih šumskih prometnica po reljefnim područjima je, po prvi puta, vrlo detaljno, definirana u Prilogu II. Elaborat učinkovitosti mreže šumskih prometnica – sekundarne šumske prometne infrastrukture. Nema potrebe istu definirati i u tekstu Pravilnika. Naprotiv, možda bi trebalo razmisliti i o brisanju stavka 7. članka 3. iz Pravilnika. NE PRIHVAĆA SE (4) Formulacija članka 14. stavka 1. je pomalo nejasna. Predlaže slijedeći tekst: „Kompleksno ulaganje podrazumijeva izgradnju više šumskih cesta i/ili rekonstrukciju više šumskih cesta i/ili rekonstrukciju više nerazvrstanih cesta u .....“ DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA (5) Pitanje/konstatacija/promišljanje je pomalo nejasno. Pretpostavljam da je predlagatelj mislio na ukupni udio općih troškova koji se financiraju iz ulaganja. Svi smo potpuno svjesni činjenice da 10 postotno učešće općih troškova u troškovima ulaganja nije dostatno da se pokriju svi opći troškovi. Dosta se o tome raspravljalo i na sastancima Povjerenstva i zaključak je bio uvijek isti: realni opći troškovi su, ovisno o vrsti i obimu ulaganja, između 15 i 20 % vrijednosti ulaganja no s obzirom da se ulaganje financira u 100 postotnom iznosu, što nije čest i uobičajen slučaj, podnositelj zamolbe za financiranje ulaganja će jedan dio općih troškova (do najviše 10 % vrijednosti ulaganja), morati platiti iz vlastitih financijskih sredstava ili će dio usluga opisanih u općim troškovima morati izvesti vlastitim resursima. Porastom vrijednosti ulaganja opada postotno učešće općih troškova koje za kompleksno ulaganje u razvoj primarne šumske prometne infrastrukture, na gornjoj granici financijske prihvatljivosti ulaganja, ne prelazi 10 %. NE PRIHVAĆA SE (6) Ukoliko Elaborat učinkovitosti mreže šumskih prometnica neće biti potpun Agencija će izdati zahtjev za izmjenom/pojašnjenjem ali samo u fazi administrativne kontrole koja se ne odnosi na provjeru kriterija odabira. Ukoliko kod provjere kriterija odabira (eliminacijska provjera - nema mogućnosti obrazloženja/ispravka) neće biti vidljivi podaci koji su neophodni za dodjelu bodova korisnik neće ostvariti bodove ali Zahtjev neće biti odbijen. PRIMJEDBA SE PRIHVAĆA (7) Referentne cijene neće biti javno objavljene. Agencija se služi sustavom referentnih cijena kao alatom pri provjeri visine opravdanosti troškova, sukladno svojim internim procedurama. Korisnik koji prikupi i odabere ponude poštivajući načela transparentnosti i konkurentnosti može biti siguran da u njegovom projektu neće doći do korekcije zbog referefntnih cijena. (8) Pitanje/konstatacija/promišljanje je pomalo nejasno. Selekcijski kriteriji nemaju nikakve veze sa složenošću Elaborata učinkovitosti mreže šumskih prometnica (primarne i sekundarne šumske prometne infrastrukture) i Glavnog projekta za šumske ceste s jedne te traktorske putove s druge strane. Selekcijski kriteriji su pitanje strateškog opredjeljenja hrvatskog šumarstva za određenu razinu otvaranja šuma (primarno ili sekundarno, a već sam naziv otvaranja kazuje što je prioritet i strateški interes, odnosno koje se otvaranje prvo provodi). Kriteriji odabira Zahtjeva za potporu su prihvaćeni u ponešto izmijenjenom obliku nego li su bili vidljivi na javnoj raspravi i o njima ne treba dalje raspravljati. NE PRIHVAĆA SE (9) Radi se o konstataciji koja je svima jasna, nema pitanja/prijedloga/sugestije. NEMA POTREBE ZA KOMENTAROM (10) Povećanje gustoće mreže šumskih prometnica je četvrti kriterij odabira zahtjeva za potporu. Kriteriji odabira Zahtjeva za potporu su, kao Prilog V., prihvaćeni i kao takvi nisu podložni izmjenama. U Prilogu V. jasno i nedvosmisleno piše „Projektirana/projektirane šumske prometnice povećavaju gustoću postojeće mreže šumskih prometnica .....“ Dakle se radi o postotnom povećanju postojeće mreže šumskih prometnica područja zahvata otvaranja (primarnog ili sekundarnog) šuma. Podaci za ovaj kriterij odabira se navode u odgovarajućem Elaboratu učinkovitosti mreže šumskih prometnica. Maksimalna gustoća mreže sekundarnih šumskih prometnica po reljefnim područjima je, po prvi puta, vrlo detaljno, definirana u Prilogu II. Elaborat učinkovitosti mreže šumskih prometnica – sekundarne šumske prometne infrastrukture. NE PRIHVAĆA SE (11) Sastavnice Priloga I. i Priloga II. neće biti detaljnije objašnjavane nego li je to sada jer za to nema potrebe i ne spada u okvire Pravilnika. Sve su sastavnice Priloga I. i Priloga II., kroz svoje naslove i formu obrazaca, dovoljno detaljno pojašnjene i trebale bi biti jasne svima koji se bave ovim segmentom šumarstva, odnosno onima koji su ovlašteni za izradu Elaborata učinkovitosti mreže šumskih prometnica. Ovlašteni inženjeri šumarstva pri HKIŠDT, u stručnom smjeru Šumske prometnice i šumarsko graditeljstvo, svojim potpisom i pečatom jamče za točnost podataka, a djelatnici Agencije će kroz vrlo jednostavne i pregledne obrasce, vrlo brzo, bez imalo subjektivnosti, moći procijeniti/ocijeniti sve sastavnice Priloga I. i Priloga II. NE PRIHVAĆA SE (12)
3	Danko Kuric	a) U Prilogu I pod C u točki 2 i 3. navodi se da se izrađuje Slojnička karta odnosno Tehnički opis s najboljom konačnom inačicom nulte linije. Iz opisanog sadržaja poglavlja C u Pilogu I nije razvidno po kojim kriterijima je odabrana inačica nulte linije najbolja. b) U Prilogu III "Osnovne sastavnice glavnog projekta traktorskog puta" opisana je detaljna sastavnica za koju smatram da je preobimna s obzirom na vrstu građevine. Dosadašnja praksa je pokazala da takav sadržaj projekta nije potreban prilikom izvođenja, a osim toga, smatram da bi troškovi izrade projekta s predloženim sadržajem bili nesrazmjerni u odnosu na troškove izgradnje traktorskog puta. c) Prilog II se ne može komentirati jer se u osnovi radi o sadržaju koji je identičan Prilogu I. d) Predlažem da tekst članka 3. točka e) glasi:„ Traktorski put “ je jednostavni građevinski objekt koji može biti i privremenog karaktera (ovisno o tehnologiji izgradnje i privlačenja) i koji omogućuje primarni transport drva (privlačenje) vučom skiderima ili adaptiranim poljoprivrednim traktorima i izvoženjem forvarderima ili traktorskim ekipažama, od sječine do pomoćnog stovarišta. Izgrađen je samo od donjeg ustroja.	Djelomično prihvaćen	Najbolja konačna inačica nulte linije je ona inačica nulte linije koja u završnoj fazi planiranja šumskih prometnica (i primarnih i sekundarnih), na operativnoj razini planiranja, najbolje povezuje sve kardinalne točke na trasi šumske prometnice uz zadovoljenje svih tehničkih uvjeta pojedine vrste, odnosno kategorije šumske prometnice. Nulta linija, odnosno nul linijski poligon predstavlja finu, detaljnu razradu idejne trase šumske prometnice. Idejna se pak trasa šumske prometnice, temeljem različitih kriterija procjene/ocjene optimalnosti uklapa u postojeću mrežu odgovarajuće šumske prometne infrastrukture. Iz navedenog se iščitava kako nije potrebno definirati kriterije odabira konačne inačice nulte linije, oni proizlaze iz viših razina planiranja (strategijsko i taktičko) te iz tehničkih značajki vrste i kategorije buduće šumske prometnice. NE PRIHVAĆA SE (1) Dosadašnja praksa i planiranja i projektiranja i izgradnje (uz nadzor) traktorskih putova u RH nije bila na razini koju u smislu transparentnosti te mogućnosti kontrole kakvoće i koliko će sviju navedenih faza uspostavljanja optimalne mreže sekundarnih šumskih prometnica na terenu zahtijeva EU te ne može biti smjerokaz pri definiranju osnovnih sastavnica glavnog projekta traktorskog puta. Troškovi izrade glavnog projekta traktorskog puta nisu u suprotnosti s troškovima njegove izgradnje (poglavito kada se radi o kompleksnom ulaganju, ulaganju u dulje traktorske putove, ulaganju u traktorske putove na strmijim i sa stajališta gradnje zahtjevnijim terenima).Eventualno će se razmotriti mogućnost izmjena u Prilogu II. i Prilogu III. usmjerene ka reduciranju njihovih sastavnica uz zadržavanje potrebne stručne kvalitete. DJELOMIČNO SE PRIHVAĆA (2) Umjesto Priloga II je na web stranici greškom prikazan Prilog I Elaborat učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture. „Stvarni“ Prilog 1 se odnosi na sekundarnu šumsku prometnu infrastrukturu i ima odgovarajuće sastavnice. PRIHVAĆA SE (3) Postoji jasna distinkcija između traktorskog puta i traktorske vlake. Traktorski put ne može biti privremenog karaktera (dok traktorska vlaka to uvijek jest). U kontekstu izgradnje traktorskog puta u šumi i za šumarstvo nije potrebno navoditi da se radi o jednostavnom građevinskom objektu. Postojeća definicija traktorskog puta u članku 3. pod e) je dovoljno obuhvatna i precizna. NE PRIHVAĆA SE (4)
4	Hrvoje Nevečerel	Pravilnik je detaljan i opsežan stoga samo ukazujem na uočene nenamjerne pogreške. U članku 4. i članku 16. je navedeno kako se Prilog II. odnosi na Elaborat učinkovitosti mreže šumskih prometnica – sekundarne šumske prometne infrastrukture, a kompletan Prilog je identičan Prilogu I. Spomenuta je pogreška prisutna i u Word-ovom dokumentu za preuzimanje. Nadalje, brojeve Obrazaca tablica Elaborata je potrebno usuglasiti (primjer, B.6.: Određivanje pripadajućeg reljefnog područja za gospodarsku jedinicu ili veći šumski kompleks (grupa odjela/odsjeka) koja je predmet zahvata primarnog otvaranja šuma – za tablicu piše da je redni broj 7.) za kompletan Elaborat. U Prilogu IV. Tehničke značajke šumskih prometnica (primarnih i sekundarnih) se ponavlja definicija „Traktorskog puta“ koja je već prije dana u Pojmovniku (nema potrebe ponavljati istu definiciju). U istom Prilogu je prikazana Tablica 1. Elementi poprečnog presjeka, tlocrtni i visinski elementi različitih kategorija šumskih prometnica u kojoj treba točno posložiti zaglavlje u odnosu na podatke koje opisuju (primjer, radijus konveksnih i konkavnih krivina).	Djelomično prihvaćen	Umjesto Priloga II je na web stranici greškom prikazan Prilog I Elaborat učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture. „Stvarni“ Prilog 1 se odnosi na sekundarnu šumsku prometnu infrastrukturu i ima odgovarajuće sastavnice. PRIHVAĆA SE (1) U Prilogu I. i Prilogu II. će se usuglasiti brojevi pojedinih obrazaca s brojevima pripadajućeg opisa sastavnica. PRIHVAĆA SE (2) U Prilogu IV. Tehničke značajke šumskih prometnica (primarnih i sekundarnih) se navode tehničke značajke šumskih prometnica različite od onih definiranih u Tehničkim uvjetima za gospodarske ceste (Šikić i dr., 1989.). Kako u Tehničkim uvjetima za gospodarske ceste ne postoji jasna razlika između različitih vrsta sekundarnih šumskih prometnica definicija traktorskog puta upravo u Prilogu IV. je, bez obzira na njeno ponavljanje, zbog razumijevanja tehničkih značajki ove vrste sekundarnih šumskih prometnica, nužna. NE PRIHVAĆA SE (3) U originalnoj tablici je tehnički sve u redu, vjerojatno je došlo do pomaka stupaca pri prikazu tablice na web stranici. PRIHVAĆA SE (4)
5	Mario Vlašić	Ukratko osvrt na nacrt ovog pravilnika i to prvenstveno na dio koji se odnosi na ulaganje u šumsku prometnu infrastrukturu vezano za šume šumoposjednika. Tako bih se osvrnuo na Prilog V. KRITERIJE ODABIRA odnosno bodovanje pod rednim brojem 2. Tip korisnika gdje bih predložio ovakav sistem bodovanja: Šumoposjednici, udruženja šumoposjednika/šumovlasnika 30 bodova; Jedinice lokalne samouprave 20 bodova i Trgovačka društva i druge pravne osobe i tijela državne uprave 10 bodova. Razlog ovakvog prijedloga je što će projekte za šumsku prometnu infrastrukturu u šumama šumoposjednika većinom prijavljivati JLS, a ne grupe šumoposjednika i udruge (šumoposjednici i udruge neće biti u finacijskog mogućnosti javljati se na ovakve projekte bez pripomoći JLS). Pa kroz ovakav način bodovanja će se omogućiti što lakši prelazak paraga prolaznosti za šume šumoposjednika. Drugi komentar se odnosi na članak 10. stavak 9 koji je moguće protumačiti na na različite načine te bi ga trebalo predefinirati da bude što jasniji. Moja je pretpostavka da se ovaj stavak odnosi prvenstveno na šumsku prometnu infrastrukturu u šumama šumoposjednika gdje imamo u naravi niz šumskih cesta, vlaka... koje prolaze kroz niz k.č. u vlasništvu i posjedništvu niza šumovlasnika i šumoposjednika, a koje nisu u katastarskom operatu zavedene kao zasebne čestice te je u tom slučaju posebno ishoditi suglasnosti svih šumoposjednika/šumovlasnika na trasi šumske prometne infrastrukture.Jer pitanje je što u slučaju kada imamo kod šuma šumoposjednika šumsku prometnu infrastrukturu koja je u katastraskom operatu zavedena kao zasebna čestica (javno dobor; imamo samo jednog vlasnika u ovom slučaju JLS) dali je u tom slučaju potrebno ishoditi suglasnosti. Jer kod ovog članka stoji da je potrebno ishoditi suglasnosti u slučaju više vlasnika/posjednika. Također me interesira što u slučaju da vlasnici/ nisu žive osobe te nemaju nasljednika što u tom slučaju kako od njih pridobiti suglasnost. Također što ako je posjednik jedna osoba, a vlasnik (nekoliko) koje su u tom slučaju potrebne suglasnosti.Ovo su samo od nekih problema sa terena na koje će se nailazit prilikom prijavljivanja projekta. Pa bi bilo dobro da se članak 10, stavaka 9 malo detaljnije izdefinira da ne bi kasnije bilo problema.A inače nacrt pravilnika je jako dobro definiran i pripremljen i sve pohvale autorima.	Nije prihvaćen	Kriterije odabira prihvatio je Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014.-2020. u ponešto izmijenjenom obliku nego li su bili vidljivi na javnoj raspravi i o njima ne treba dalje raspravljati jer ih više ne možemo mijenjati. NE PRIHVAĆA SE (1) Ukoliko ste jedini vlasnik ne treba Vam suglasnost već samo dokaz o vlasništvu/posjedništvu (na čestici kojom prolazi šumska prometnica ili na čestici koja je zavedena kao zasebna čestica, a u naravi je cesta – najčešće nerazvrstana). Slučajevi s vlasnicima koji nisu živi i nemaju nasljednika riješeni su u okviru nacionalnog zakonodavstva. NE PRIHVAĆA SE(2) Zahvaljujemo na komentarima.
6	Tomislav Poršinsky	Prijedlog Pravilnika u potpunosti odgovara njegovoj namjeni. Osim navedenoga, Pravilnik predstavlja i primjer "dobre prakse" pojedine branše, jer do sada hrvatsko šumarstvo nije imalo niti jedan pravilnik koji suvislo daje definicije vezane za šumsku infrastrukturu, odnosno otvaranje šuma (osim par redova u ZOŠ-u, za koje osobno smatram da su nesuvisli). Posebno u Pravilniku valja istaknuti, distinkciju između traktorske vlake i traktorskoga puta iz razloga što su se te dvije značajno različite vrste sekundarnih šumskih prometnica u operativnome šumarstvu poistovjećivale. S obzirom na količinu (godišnji opseg) i troškove gradnje traktorskih putova, prijedlog njihovoga planiranja i projektiranja je svakako opravdan. Mislim da je prilikom uploada materijala na mrežnu stranicu došlo do nenamjerne zbrke vezane za neke tablice koje se odnose na primarnu, odnosnu sekundarnu infrastrukturu. Prijedlog unaprijeđenja predloženoga Pravilnika, odnosi se na način izračuna širine omeđene šumske površine sa svrhom utvrđivanja relativne otvorenosti šuma (tablica B11). U Pravilniku se izračun ovoga parametra, poziva na sliku 1, u kojoj se vrijednosti odnose na stvarne udaljenosti privlačenja drva. Mislim da bi puno kvalitetnije, bilo širinu omeđene površine oko primarne šumske promete infrastrukture, vezati za orografska područja te ju odrediti kao ciljanu geometrijsku udaljenost privlačenja drva (jer je analiza relativne otvorenosti zasnovana u tlocrtu) na osnovi ciljanih (budućnosno željenih) gustoća cesta pojedinih orografskih područja šuma koje su i precizirane u Šumsko-gospodarskoj osnovi područja RH, odnosno u mnogim publiciranim istraživanjima.	Prihvaćen	Zahvaljujemo na komentaru (1) PRIHVAĆA SE (2) Umjesto Priloga II je na web stranici greškom prikazan Prilog I Elaborat učinkovitosti mreže šumskih prometnica – primarne šumske prometne infrastrukture. „Stvarni“ Prilog 1 se odnosi na sekundarnu šumsku prometnu infrastrukturu i ima odgovarajuće sastavnice. PRIHVAĆA SE (3) Izračun/određivanje širine omeđene površine uokolo sastavnica primarne šumske prometne infrastrukture se može odrediti na više načina od kojih svaki ima i svoje prednosti i svoje nedostatke. Izračun/određivanje širine omeđene površine putem ciljane geometrijske udaljenosti privlačenja drva za pojedino reljefno područje se čini kao dobar i operativno primjenjiv prijedlog. U konzultacijama s predlagateljem treba pronaći optimalno rješenje. PRIHVAĆA SE (4)