Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Podravka PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK • Utvrđivanje neoporezivog iznosa nadoknade troškova rada od kuće po danu do određenog iznosa Isplate nadoknade troškova za rad od kuće ne predstavlja zaradu zaposlenika već nadoknadu troška učinjenog u poslovne svrhe. Tijekom rada u uredu predmetni troškovi predstavljaju troškove režija. U slučaju rada od kuće dolazi do istih troškova samo što ih u ovom slučaju pružatelju usluga podmiruje zaposlenik, Ukoliko bi zaposleniku kompanija nadoknadila taj trošak bez obračuna javnih davanja –porezni status režijskih troškova bio bi isti bez obzira gdje trošak nastao. U slučaju oporezivosti nadoknade nominalno isti troškovi imaju različit porezni tretman – u ovisnosti gdje su nastali. Vrlo je vjerojatno da će poslodavci biti dužni, temeljem drugih propisa isplaćivati predmetne nadoknade i njihova potencijalna oporezivost učinila bi rad od kuće skupljim u odnosu na rad iz ureda, a što je posebno značajno uzmemo li u obzir da se odluka za rad od kuće u najvećem broju slučajeva temelji na okolnostima pandemije COVID-19 i preporukama stožera Dio država u okruženju imaju propisane maksimalne neoporezive iznose naknada za pokriće troškova rada od kuće, primjerice Slovenija do 5% prosječne mjesečne plaće. • Izmjena pravila za neoporezivu prehranu kojima bi se poslodavcima olakšalo prvenstveno administriranje, a ne povećanje neoporezivog iznosa za prehranu Prema sadašnjem propisu postoje dvije mogućnosti plaćanja prehrane po zaposleniku: paušal i plaćanje računa. Problem je što se te dvije opcije na godišnjem nivou međusobno isključuju po jednom zaposleniku, a što posebno dolazi do izražaja kad zaposlenik promjeni poslodavca i kad nastupe posebne okolnosti kao u slučaju COVID-a i potreba rada od kuće (cijeli ili dio mjeseca). Predložili bi stoga izmjenu zakonske odredbe na način da da radnik u jednom poreznom razdoblju (godini) od jednog ili više poslodavaca može ostvariti obje vrste primitka po osnovi prehrane odnosno da radnik za trošak prehrane na nivou godine neoporezivo može primiti do 7.000,00 kn (ili drugi iznos od 6.000,00 do 12.000,00 kn) kumulativno paušalne naknade i ostvariti troškove prehrane radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije nastale za vrijeme radnog odnosa kod jednog ili više poslodavaca (čl. 7. stavka 39.) • Povećanje neoporezivog iznosa prigodnih nagrada (regres i božićnica) s 3.000,00 kn na 5.000,00 kn Nije prihvaćen Dodatno proširenje/povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u postavljenim limitima financijskog okvira. U nastavku navodimo neoporezive primitke koji su propisani ili povećani od 2018. • Novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kn godišnje • Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam do 2.500,00 kn godišnje • Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika do 5.000,00 kn godišnje • Troškovi prehrane radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije do 12.000,00 kn godišnje pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem • Troškovi smještaja radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije do visine stvarnih izdataka podmirenih bezgotovinskim putem. • Naknade za troškove redovne skrbi djece radnika isplaćene na račun radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fizičkih osoba koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi do visine stvarnih izdataka • Premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije do 2.500,00 kn godišnje podmirene bezgotovinskim plaćanjem • Povećan iznos prigodne nagrade sa 2.500,00 kn na 3.000,00 kn • Povećan iznos potpore za novorođenče na 10.000,00 kn. Vezano za mogućnost podmirivanja troškova prehrane sukladno odredbama propisa o porezu na dohodak u istom poreznom razdoblju radnik može od poslodavca ostvariti jednu od propisanih neoporezivih naknada (novčanu paušalnu naknadu za podmirivanje troškova prehrane radnika do 5.000,00 kn godišnje ili naknadu troškova prehrane radnicima na temelju vjerodostojne dokumentacije do 12.000,00 kn godišnje uz propisane uvjete), o čemu odluku donosi poslodavac. Ukoliko je poslodavac u poreznom razdoblju odabrao radnicima osigurati prehranu na temelju vjerodostojne dokumentacije do 12.000,00 kn godišnje te je u jednom dijelu godine organizirao prehranu u vlastitoj organizaciji i prostorijama, pri čemu je neoporezivi iznos od 12.000,00 kn iskorišten samo djelomično odnosno nije iskorišten u cijelosti, u preostalom dijelu godine se za tog radnika može osiguravanjem prehrane i na druge propisane načine iskoristiti neiskorišteni neoporezivi iznos do 12.000,00 kn i to: putem usluge u ugostiteljskim objektima drugih ugostitelja ili kupnjom u trgovinama. Primjerice ako je za radnike u siječnju i veljači putem organizirane prehrane kod samog poslodavca za radnike iskorišten neoporezivi iznos od 1.000,00 kn, u preostalom dijelu godine se može radnicima neoporezivo osigurati prehrana u ugostiteljskim objektima drugih ugostitelja ili kupnjom u trgovinama do ukupno 11.000,00 kn uz uvjet da poslodavac o istom posjeduje vjerodostojnu dokumentaciju (račun koji glasi na poslodavca) te da je isti podmiren bezgotovinskim put.
2 KPMG Croatia d.o.o. PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK Predlažemo Pravilnikom o porezu na dohodak dodatno pojasniti pitanje reguliranja porezne rezidentnosti i plaćanja poreza na dohodak u posebnim okolnostima. Posebne okolnosti bi uključivale događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a koje ugrožava život i zdravlje građana. U konkretnom slučaju, posebne okolnosti, odnosno epidemija COVID-19 su imale neposredan utjecaj na radnike sa prekograničnim elementom, na način da je određeni broj radnika, neplanirano morao produžiti broj radnih dana u državi u kojoj nisu porezni rezidenti, dok se određeni broj radnika prije planiranog roka vratio u svoju matičnu državu te poslove obavljaju od doma (tzv. „home office“). S obzirom da je pitanje porezne rezidentnosti, kao i pitanje oporezivosti određenih dohodaka sa prekograničnim elementom u neposrednoj vezi s brojem dana provedenih u određenoj državi (primjerice pravilo od 183 dana), smatramo potrebnim Pravilnikom dodatno urediti pitanje eliminiranja negativnih efekata koje posebne okolnosti (uključujući i COVID-19) mogu prouzročiti u poreznom tretmanu osoba sa prekograničnim elementom. OECD je objavio OECD Analizu OECD Utjecaja COVID-19 krize na primjenu ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja („Secretariat Analysis of Tax Treaties and the Impact of the COVID-19 Crisis“), međutim, kako Hrvatska nije OECD članica, primjenjivost OECD komentara i analiza potrebno je propisati lokalnim propisima. Nije prihvaćen Napominjemo kako pitanje rezidentnosti nije uređeno propisima o porezu na dohodak već propisima kojima je uređen opći porezni postupak. Međutim, važno je istaknuti kako posebne okolnosti kao što je epidemija COVID-19 zahtijevaju procjenjivanje i tumačenje činjenica koje se odnose na određivanje porezne rezidentnosti i primjenu pravila o dodjeli prava oporezivanja određenih vrsta dohodaka u skladu s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i posebnim okolnostima koje utječu na te činjenice. Napominjemo da RH ima status države kandidata budući je Vlada RH u siječnju 2017. OECD-u uputila službeni zahtjev za članstvo te s OECD-om aktivno surađuje iako nije članica. Ističe se da je RH članica Okvira za implementaciju paketa mjera protiv BEPS-a (eng. BEPS Inclusive Framework) u kojemu države članice OECD-a i/ili Skupine G20 kao i ostalih država i jurisdikcija koje su se obvezale zajedno raditi na usuglašavanju pravila za oporezivanje u situacijama s međunarodnim elementom, uključujući i RH, zajedno usuglašavaju i predlažu međunarodna porezna pravila i mjere. U skladu s navedenim, RH prati i primjenjuje smjernice OECD-a za adekvatno tumačenje odredaba primjenjivih ugovora u okolnostima epidemije COVID-19.
3 MARINA KLOBUČAR PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK Smatram da je apsurdno da je obračun poreza na dohodak za sezonski rad u poljoprivredi konačan, odnosno stjecatelji takvog dohotka nemaju pravo po godišnjem obračunu na povrat uplaćenog poreza uz priznavanje poreznih olakšica - osobnog odbitka niti za sebe samog, kao što je bilo prije. Primjerice, osoba koja sve mjesece u godini radi za prosječnu ili nešto nižu plaću uz obračun propisanih olakšica za sebe i članove obitelji ne uplati niti kune poreza, a osoba koja radi sezonske poslove mjesec ili dva uplati cca 1500 kn poreza bez prava na povrat. Takav pristup je prvenstveno na štetu najslabijih slojeva društva - da bi se valjda rasteretio državni aparat, a istodobno se smanjuje porezno opterećenje visokih dohodaka. Sustav sam sebi svrha, a ne servis svim građanima!? Nije prihvaćen Radi pojednostavljenja postupka i smanjenja poreznog opterećenja, za primitke koje ostvare fizičke osobe na privremenim odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi je od 1. siječnja 2019. propisano da se isti smatraju konačnim drugim dohotkom, a ne više drugim dohotkom koji se ne smatra konačnim. Dakle, na tako ostvarene primitke se plaća konačan porez na dohodak po odbitku koji od 1.siječnja 2021. iznosi 10% te se po osnovi tako ostvarenog dohotka ne priznaje osobni odbitak niti isti od 1. siječnja 2019. ulazi u godišnji obračun poreza na dohodak što znači da niti ne postoji mogućnost oporezivanja tako ostvarenih primitaka po višim poreznim stopama (koje od 1. siječnja 2021. iznose 20% i 30%). Dakle, osim što je pojednostavljen način oporezivanja tako ostvarenih primitaka te omogućena i predvidljivost porezne obveze tako ostvareni primici podliježu oporezivanju najnižom propisanom stopom u sustavu poreza na dohodak čime je ujedno “kompenziran” osobni odbitak.
4 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK, Članak 7. Predloženim člankom 7. Pravilnika predlaže se da se u članku 66. stavku 1. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20, 74/20), kojim se propisuje sadržaj privremenog poreznog rješenja, umjesto navoda da podneseni prigovor odgađa izvršenje privremenog poreznog rješenja do donošenja rješenja po prigovoru, propiše da privremeno porezno rješenje sadrži navod da podneseni prigovor ne odgađa izvršenje privremenog poreznog rješenja. Kako Pravilnik, o kojem je u tijeku javno savjetovanje, ne sadrži obrazloženja predloženih odredbi, nije razvidna osnova za predloženu izmjenu članka 66. stavka 1. Pravilnika o porezu na dohodak, budući da je odredbom članka 54. stavka 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 115/16, 106/18, 121/19, 32/20, 138/20, dalje: Zakon) propisano kako izjavljeni prigovor odgađa izvršenje privremenog poreznog rješenja do donošenja rješenja po prigovoru. Stoga, ne sporeći ovlaštenje i obvezu ministra financija da, sukladno odredbi članka 54. stavka 12. Zakona, pravilnikom propiše sadržaj privremenog poreznog rješenja, upozoravamo na odredbu članka 5. Ustava Republike Hrvatske (NN 56/90, 135/97, 113/00, 28/01, 76/10 i 5/14) kojom je propisano da u Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom te da je svatko dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske. Nadalje, Zakonom o sustavu državne uprave (NN 66/19) propisano je da se pravilnikom, kao provedbenim propisom, detaljnije razrađuju pojedine odredbe zakona radi njihove primjene, a donosi ga čelnik tijela državne uprave kada je na to izrijekom ovlašten, u granicama dane ovlasti. Slijedom navedenog, budući da je predloženi članak 7. Pravilnika u suprotnosti s odredbom članka 54. stavka 3. Zakona koju razrađuje radi njene primjene, a time i prelazi okvir ovlasti koje su ministru financija dane odredbom članka 54. stavka 12. Zakona, predlažemo brisati ga. Nije prihvaćen Napominje se da je u okviru Izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine,broj 32/20) koje su stupile na snagu 20. ožujka 2020. izmijenjen članak 54. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine, br.115/16, 106/18, 121/19), kojim je uređeno postupanje Porezne uprave u posebnom postupku, izdavanja privremenog poreznog rješenja i podnošenje prigovora odnosno brisan je dio odredbe u stavku 3. toga članka kojom je bilo propisano da izjavljeni prigovor odgađa izvršenje privremenog poreznog rješenja do donošenja rješenja po prigovoru te se stoga predloženim izmjenama Pravilnika o porezu na dohodak, odredbe Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 10/17, 128/17, 106/18, 1/19, 80/19, 1/20 i 74/20) usklađuju s odredbama Zakona. Brisanjem navedene odredbe, omogućeno je da fizičke osobe kojima će biti dostavljena privremena porezna rješenja u posebnom postupku do 30. lipnja tekuće godine za prethodnu godinu u kojima je utvrđen iznos više plaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, isti će biti i isplaćen na njihove račune pri dostavi tih rješenja, a najkasnije do 30. lipnja i to neovisno o podnošenju prigovora. Dakle, na propisani način omogućeno je fizičkim osobama izvršenje više uplaćenog poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak već tijekom mjeseca lipnja dok je druge strane, rok za uplatu obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak ostao nepromijenjen uz zadržavanje mogućnosti podnošenja prigovora.
5 KARLO MURATAGIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK Molim da se u čl. 7., st. 2. doda točka "39." kojom će se omogućiti neoporeziva isplata naknade za rad od kuće radnika budući je dosta tvrtki tijekom pandemije prešlo na model "home office". Radnici koji rade od kuće imaju veće troškove vode, struje, interneta, grijanja (tijekom zime) te je potrebno omogućiti poslodavcu neoporezivu isplatu naknade za rad od kuće. Naknada se može odrediti u fiksnom iznosu (npr. do 500,00 kn/mj) ili u visini stvarnih izdataka prema računima radnika. Ako se određuje prema visini stvarnih izdataka potrebno je odrediti koji postotak istih bi bio neporeziv budući nije sav trošak mjesečnih režijskih troškova nastao zbog rada od kuće. Npr. ako je trošak interneta 100 kn/mj da poslodavac može mjesečno isplatiti 50 kn neoporezivo na račun radnika za troškove interneta (50%). Nije prihvaćen Propisivanjem neoporezive paušalne naknade za troškove koji nastanu uporabom vlastite opreme radnika uveo bi se još jedan u nizu neoporezivih primitaka, a dodatno proširenje neoporezivih primitaka nije moguće u postavljenim limitima financijskog okvira. U nastavku navodimo neoporezive primitke koji su propisani ili povećani od 2018. • Novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kn godišnje • Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam do 2.500,00 kn godišnje • Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika do 5.000,00 kn godišnje • Troškovi prehrane radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije do 12.000,00 kn godišnje pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem • Troškovi smještaja radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije do visine stvarnih izdataka podmirenih bezgotovinskim putem. • Naknade za troškove redovne skrbi djece radnika isplaćene na račun radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fizičkih osoba koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi do visine stvarnih izdataka • Premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije do 2.500,00 kn godišnje podmirene bezgotovinskim plaćanjem • Povećan iznos prigodne nagrade sa 2.500,00 kn na 3.000,00 kn • Povećan iznos potpore za novorođenče na 10.000,00 kn.
6 Samer Abdel-Jabbar PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POREZU NA DOHODAK S jedne strane se smanjuju opterećenja kako bi se na drugoj povećala...tako je kroz sve ove izmjene kroz zadnjih par godina. Ako građanima ostavite više novaca (bez dodatnih opterećenja), više će trošit, samim time državna blagajna će se brže punit. Vrlo jednostavna matematika...Prestanite kažnjavat poduzetnike ko da su obični kriminalci, oni hrane cijeli državni aparat, a neki službenici se ponašaju ko da su to najgori kriminalci i gledaju kako lupiti što veću kaznu...Ako napravite analizu i smanjite doprinose i poreze na plaću za 50%, ali sve redom poreze i doprinose, od dodatne potrošnje građana uprihodovat će se dva do tri puta više novaca od PDV-a i PD-a godišnje u državnu blagajnu...Analizu stvarno nije teško napravit... Nije prihvaćen U prethodna četiri kruga poreznog rasterećenja omogućeno je širenje poreznih razreda te smanjenje stopa poreza na dohodak s 25% na 24% i s 40% na 36% te je ukinuta najviša porezna stopa od 40%. U petom krugu poreznog rasterećenja odnosno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2021. propisano je daljnje porezno rasterećenje odnosno smanjene su porezne stope od 12% na 10%, od 24% na 20% te stope od 36% na 30%. Također ističemo kako je od 1.siječnja 2017. povećan osnovni osobni odbitak s 2.600 kn na 3.800 kn te osobni odbitci za djecu i druge uzdržavane članove, a od 1.siječnja 2020. osobni odbitak je ponovno povećan s 3.800 kn na 4.000 kn. Nadalje, u nastavku navodimo neoporezive primitke koji su propisani ili povećani od 2018. • Novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kn godišnje • Naknade za podmirivanje troškova ugostiteljskih, turističkih i drugih usluga namijenjenih odmoru radnika prema propisima ministarstva nadležnog za turizam do 2.500,00 kn godišnje • Novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika do 5.000,00 kn godišnje • Troškovi prehrane radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije do 12.000,00 kn godišnje pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama prehrane glase na poslodavca i da su podmireni bezgotovinskim putem • Troškovi smještaja radnika na temelju vjerodostojne dokumentacije do visine stvarnih izdataka podmirenih bezgotovinskim putem. • Naknade za troškove redovne skrbi djece radnika isplaćene na račun radnika temeljem vjerodostojne dokumentacije ustanova predškolskog odgoja te drugih pravnih ili fizičkih osoba koje temeljem posebnih propisa i odluka nadležnog tijela skrbe o djetetu predškolske dobi do visine stvarnih izdataka • Premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja na temelju vjerodostojne dokumentacije do 2.500,00 kn godišnje podmirene bezgotovinskim plaćanjem • Povećan iznos prigodne nagrade sa 2.500,00 kn na 3.000,00 kn • Povećan iznos potpore za novorođenče na 10.000,00 kn. Dodatno proširenje/povećanje neoporezivih primitaka nije moguće u postavljenim limitima financijskog okvira. Napominje se kako smanjenje doprinosa nije predmet Pravilnika o porezu na dohodak.