Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrta prijedloga uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2021. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga Biom PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2021. GODINU, Članak 2. Udio za udruge koje pridonose razvoju civilnog društva se ponovo smanjio, bez obrazloženja. Primljeno na znanje Postotak izdvajanja za programsko područje razvoj civilnog društva utvrđen je uzevši u obzir okolnosti uzrokovane pandemijom bolesti Covid -19 i potrebe ostalih korisnika. Postotno izdvajanje smanjuje se za 0,08 postotna boda u odnosu na 2020. godinu, međutim apsolutno gledajući radi se o povećanju od 3,3 milijuna kuna u odnosu na očekivano ostvarenje ovih prihoda do kraja 2020. godine. Isto tako važno je istaknuti kako se postotno izdvajanje za aktivnost Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva - udruge za razvoj zajednice povećava za 2,16 postotnih bodova unutar programskog područja razvoj civilnog društva u odnosu na 2020. godinu.
2 Udruga Biom PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2021. GODINU, Članak 2. Uredba i dalje ne sadrži zasebnu temu zaštite okoliša i prirode, koja je kao zasebna tema prepoznata na svim razinama kada se govori o organizacijama civilnog društva. Primljeno na znanje Područje djelovanja organizacija kojima se raspodjeljuje dio prihoda od igara na sreću ne propisuje se Uredbom već je isto propisano člankom 8. Zakona o igrama na sreću. Uredba ne može izlaziti iz okvira utvrđenog Zakonom.
3 Jadranska aero-svemirska asocijacija PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2021. GODINU Dana 28- listopada 2020 udruga Jadranska aero-svemirska asocijacija imala je službeni sastanak s predstavnikom i savjetnikom Vlade gospodinom Tomislavom Pokazom. Na sastanku smo izložili svoj program rada, postignute rezultate i prezentirali strategiju razvoja gospodarstva kroz razvoj svemirskih tehnologija. Udruga broji 68 članova od toga 18 pravnih subjekata s planom između ostalog i lansiranja prvog satelita u RH. Naš je prijedlog bio da se udruzi privremeno, na rok od tri godine, dodijeli status Nacionalnog ureda za svemirske tehnologije. Ured bi bio poveznica gospodarstva, znanosti i vanjskopolitičkih subjekata koji trenutno nemaju s kim u RH razgovarati o suradnji u svemirskim aktivnostima. Za financiranje smo predložili sredstva iz prihoda igara na sreću. Predložili smo da se iz tog prihoda smanje sredstva za sport i prebace na ulaganja u razvoj subjekata povezanih s tehnologijom. Prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) 2021-2023 oko 50 % sredstava bit će usmjereno na jačanje konkurentnosti, zelenu tranziciju i gospodarstvo. Prijedlog UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2021. GODINU s oko 37% izdvajanja je za sport a tek oko 3% za tehničku kulturu što je u suštoj suprotnosti s dokumentom NPOO. Mišljenja smo da Europska komisija neće bez kritika gledati na disproporciju između zadanih ciljeva i instrumenata kojima se ne pridonosi tim ciljevima. Sport ni na koji način ne pridonosi razvoju gospodarstva, sport spada u domenu zabave i igranja kojima u ovakvoj složenoj situaciji ne treba davati tolika financijska sredstva. Ovakvom raspodjelom sredstava i cijela RH ide prema scenariju odlaska mladih i propadanja razvojnog tehnologijskog sektora. Naša je želja svojim znanjem i radom pridonijeti razvoju i digitalizaciji gospodarstva kroz razvoj svemirskih tehnologija i kroz efikasno korištenje podataka sa satelita u zaštiti granica, ekologiji, prirodnih resursa, ljudi od prirodnih katastrofa - da se spomenu neke od koristi. To skupa sa suradnjom s ostalim uredima i agencijama u EU i svijetu bilo bi nam omogućeno obećanim ali neispunjenim uvrštavanjem u ovu raspodjelu dijela prihoda sa samo 1-2% koliko smo tražili. Očito smo bili preskromni i premalo glasni. No to se uvijek može promijeniti. Primljeno na znanje Postotak izdvajanja za programsko područje tehnička kultura utvrđen je uzevši u obzir okolnosti uzrokovane pandemijom bolesti Covid -19 i potrebe ostalih korisnika te ostaje na razini 2020. godine. Apsolutno gledajući radi se o povećanju od 1,2 milijuna kuna u odnosu na očekivano ostvarenje ovih prihoda do kraja 2020. godine. Također na dan 27. prosinca 2020. za prijenos u 2021. godinu na ovoj poziciji preostalo je neutrošenih 4,2 milijuna kuna koje će se moći iskoristiti za financiranje programa udruga u području tehničke kulture u 2021. godini.
4 Sniježana Matejčić PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2021. GODINU Bez obzira na utemeljenost na nacionalnim strategijama, potpuno mi je nelogično da udruge koje promiču sport dobiju najveći udio prihoda od igara na sreću, dok izvaninstitucionalni odgoj djece i mladih, tehnička kultura i udruge koje pridonose razvoju civilnog društva dobivaju tako mali iznos od ovih prihoda. Ovakva raspodjela odaje sliku Hrvatske kao države koja se ukopala i ne vidi kojim putem treba naprijed - ulaganje u razvoj tehničke kulture trebao bi biti prioritet (teorija i praktična primjena STEM znanja); u razvoj civilnog društva Hrvatska ulaže sve manje, premda to brojke možda ne pokazuju izričito, ali kroz Nacionalnu zakladu velikim se udjelom novca financiraju vjerske, sportske i udruge branitelja, nauštrb udrugama koje promiču toleranciju, multietičnost i multikulturalnost, dobro upravljanje i da ne nabrajam dalje. Posebno je alarmantna činjenica da se najmanji iznos planira za izvaninstitucionalno obrazovanje djece i mladih, čime se bavi čitav niz udruga koji angažiraju stručnjake i stručnjakinje u različitim područjima odgoja i obrazovanja, nastojeći nadoknaditi nedostatan interes/podršku/znanje države u tom području. Primljeno na znanje Prijedlog raspodjele i visina udjela pojedinih programskih aktivnosti u ukupnom dijelu prihoda od igara na sreću utvrđen je na temelju provedenih analiza prioritetnih sektorskih problema koji se u 2021. godini planiraju rješavati u suradnji s udrugama/organizacijama civilnog društva, a uzevši u obzir okolnosti uzrokovane pandemijom bolesti Covid -19 kao i visinu neutrošenih prihoda od igara na sreću u prethodnim razdobljima. Isto tako ističemo kako , se prijedlog raspodjele utvrđuje i ovisno o visini financiranja istih i sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i drugih vlastitih i namjenskih izvora sa pozicija tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću.
5 LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2021. GODINU, Članak 2. Poštovani, u točki 7. nacrta prijedloga Akcijskog plana za prevenciju i nadzor nad kroničnim nezaraznim bolestima 2020.-2026.god. se navodi kao jedan od izvora financijskih sredstava, prihod od igara na sreću. Sukladno tome predlažem da se u Članku 2. stavku 2. točka 3. dopuni i da glasi "onima koji se bave socijalnom, humanitarnom i zdravstveno-preventivnom djelatnošću" Primljeno na znanje Područje djelovanja organizacija kojima se raspodjeljuje dio prihoda od igara na sreću ne propisuje se Uredbom već je isto propisano člankom 8. Zakona o igrama na sreću. Uredba ne može izlaziti iz okvira utvrđenog Zakonom.
6 Savez udruga Klubtura PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2021. GODINU, Članak 3. Unatoč ukupnom porastu postotka koji se izdvaja za organizacije u kulturi, do povećanja udjela u postotku nije došlo u području važnom za organizacije izvaninstitucionalne i nezavisne kulture - aktivnosti A565033 - Inovativne umjetničke i kulturne prakse u kojoj je došlo do smanjenja izdvajanja s 8,16% u 2020. godini na 7,55% u 2021. godini. Premda na savjetovanju nisu navedeni iznosi u kunama koji se ukupno izdvajaju za kulturu, pa tako se ne mogu sa sigurnošću znati ni iznosi za pojedinačne aktivnosti, za pretpostaviti je da navedenim smanjenjem postotka za aktivnost A565033 neće doći do povećanja iznosa. Napominjemo da su organizacije koje financiraju svoje programe u području inovativnih umjetničkih i kulturnih praksi jedne od najosjetljivijih u kulturnom sustavu, uglavnom su ograničene na projektno financiranje, a kroz programe im se ne osiguravaju troškovi za zaposlenike i hladni pogon. Ovim organizacijama bit će najzahtjevnije vratiti se na raniju razinu produkcije, nadoknaditi programske i kadrovske gubitke, kao i gubitke u broju publike nastale u 2020. godini. Iznimke u uredbi kojima se ovim organizacijama omogućuje djelomično vanprojektno financiranje su kroz aktivnost A781006 - Zaklada "Kultura nova", te kroz aktivnost A509051 (točka 8 raspodjele), odnosno kroz manji fragment sredstava koja se osiguravaju kroz sufinanciranje EU projekata organizacijama civilnoga društva. Međutim, u ovim slučajevima se organizacijama omogućavaju prijave u programskim područjima i prema kriterijima koji nisu isključivo temeljeni na kulturnoj produkciji. Prema navedenom i u skladu s okolnostima u kojima se cjelokupni sektor nezavisne kulture nalazi za vrijeme krize, u smjeru osiguranja stabilnih uvjeta nezavisne kulturne produkcije i programa, predlažemo da se za za aktivnost A565033 - Inovativne umjetničke i kulturne prakse zadrži prošlogodišnji udio od 8,16 % te da se, sukladno s ukupnim povećanjem postotka za područje kulture za 2021. godinu, prošlogodišnji udio proporcionalno uveća. Nije prihvaćen Postotno izdvajanje za aktivnost A565033 – Inovativne umjetničke i kulturne prakse predviđeno je sukladno natječajima koji se planiraju provesti u 2021. godini i apsolutno gledajući radi se o povećanju od 0,6 milijuna kuna u odnosu na očekivano ostvarenje ovih prihoda do kraja 2020. godine.
7 PGP Sisak PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2021. GODINU, Članak 3. Uspostavom sustava besplatne pravne pomoći omogućeno je socijalno i ekonomski ugroženoj kategoriji građana osiguranje stručne pravne pomoći u svrhu djelotvornog ostvarenja pravne zaštite pred javnopravnim tijelima čime se postiže svrha Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći. Kao preventivni mehanizam pomoći socijalno ugroženoj kategoriji stanovništva RH uspostavljen je sustav primarne pravne pomoći koju pružaju ovlaštene udruge i pravne klinike. Besplatna pravna pomoć jedini je dostupan instrument zaštite i ostvarenja prava osoba slabijeg imovnog stanja pri rješavanju njihovih egzistencijalnih pitanja. Zbog njezine izuzetne važnosti, država bi morala činiti sve što je u njezinoj moći kako bi se svima, bez diskriminacije, omogućio pristup pravdi. U Hrvatskoj je i nadalje pitanje besplatne pravne pomoći potisnuto na margine pravnog sustava, a dodatno moramo uzeti u obzir i razvoj pandemije Covid 19 u 2020.g. , te globalne posljedice koje će nastupiti u 2021.g. Ne manje bitno smanjenje sredstava u 2021.g. u odnosu na 2020.g. je skoro dva milijuna kuna , točnije u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021.g. na ime BPP-a osigurano je svega 4.790.000 kn. PGP Sisak predlaže da se čl. 3 st. 1 toč. 3 dopuni: u razdjelu 109 Minisatrstva pravosuđa i uprave za Aktivnost A630048 treba se osigurati barem min. 5% od dijela prihoda od igara na sreću, vezano za čl. 2 st.2 toč. 3 Uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2021. Postavlja se pitanje zašto do sada sustav besplatne pravna pomoć nije financiran kroz prihode od igara na sreću!? Nije prihvaćen Prijedlog raspodjele i visina udjela pojedinih programskih aktivnosti u ukupnom dijelu prihoda od igara na sreću, pa tako i aktivnosti u okviru programskog područja socijalna i humanitarna djelatnost, izrađeni su na temelju zahtjeva nadležnih tijela iskazanih kroz Sektorske analize za utvrđivanje prioritetnih područja financiranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge i druge organizacije civilnoga društva iz javnih izvora u 2021. godini. Također u obzir je uzeta visina financiranja istih i sličnih programa/aktivnosti/projekata iz izvora financiranja opći prihodi i primici te vlastitih i namjenskih izvora sa pozicija tijela državne uprave koji su istodobno i korisnici prihoda od igara na sreću kao i visine neutrošenih prihoda od igara na sreću u prethodnim razdobljima. U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu u okviru izvora financiranja opći prihodi i primici za besplatnu pravnu pomoću ukupno je planirano 4,8 milijuna kuna što predstavlja povećanje, a ne smanjenje, u odnosu na 2020. godinu u iznosu od 0,5 milijuna kuna.
8 Hrvatski Crveni križ PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2021. GODINU, Članak 3. Predmet: Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2021. godini Veza: Savjetovanje o Nacrtu prijedloga uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2021. godini, otvoreno od 17. do 26.prosinca 2020. godine I. U postupku javnog savjetovanja o Nacrtu prijedloga uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2021. godini (dalje u tekstu: Nacrt), Hrvatski Crveni križ daje svoje prijedloge i komentare kako slijedi u nastavku. II. Hrvatski Crveni križ nacionalno je društvo Međunarodnog pokreta Crvenog križa koje, kao najveća humanitarna organizacija u Republici Hrvatskoj, djeluje nepristrano i bez diskriminacije radi promicanja i ostvarivanja humanitarnih ciljeva i programa od opće koristi. Humanitarno djelovanje i rad Hrvatskog Crvenog križa temelji se na odredbama Ženevskih konvencija, načelima Međunarodnog pokreta Crvenog križa i Crvenog polumjeseca te rezolucijama Međunarodnih konferencija Crvenog križa i Crvenog polumjeseca. Hrvatski Crveni križ aktivno i bez predaha, temeljem dodijeljenih mu javnih ovlasti provodi aktivnosti usmjerene na pomaganje najranjavijim skupinama društva u cilju ublažavanja ljudskih patnji, a osobito onih izazvanih oružanim sukobima, velikim prirodnim, ekološkim, tehnološkim i drugim nesrećama, s posljedicama masovnih stradanja i epidemijama, davanja doprinosa unapređenju i zaštiti zdravlja, prevenciji bolesti i podizanju zdravstvene i ekološke kulture građana te poticanja i unapređenja solidarnosti, promicanje volonterstva i međusobnog pomaganja te socijalne sigurnosti građana. U sustavu Hrvatskog Crvenog križa djeluje 131 županijsko, gradsko i općinsko društvo Hrvatskog Crvenoga križa. Društva Hrvatskog Crvenog križa provode socijalne usluge i druge socijalno-humanitarne aktivnosti na području cijele Republike Hrvatske, a sve s ciljem pomoći najpotrebitijima, povećanja socijalne uključenosti i povećanja kvalitete života socijalno ugroženim osobama i skupinama. Pomoć starijim osobama provodi se pružanjem usluga pomoći u kući starijim i nemoćnim osobama, provođenjem projekata „Zaželi – Program zapošljavanja žena“, uključivanjem starijih osoba u aktivnosti dnevnih boravaka i Klubova 65+ u kojima se organiziraju aktivnosti slobodnog vremena i promiče njihova socijalizacija, a u isto vrijeme i prevenira institucionalizacija starijih osoba. Osobama koje su socijalno isključene ili u riziku od socijalne isključenosti radi slabijeg imovinskog statusa, društva Hrvatskog Crvenog križa pružaju usluge socijalnih samoposluga i pučkih kuhinja, skloništa za beskućnike, kao i direktnu humanitarnu pomoć, a jedan od najvećih projekata pomoći u kojega je uključena većina društava Hrvatskog Crvenog križa su i FEAD projekti za najpotrebitije. Osobama s invaliditetom i djeci s teškoćama u razvoju društva Hrvatskog Crvenog križa pružaju usluge dnevnih boravaka i pomoćnika u nastavi. Mnoga društva Hrvatskog Crvenog križa provode i usluge posudionice medicinskih i ortopedskih pomagala, a neka od njih i usluge Savjetovališta za djecu, mlade i obitelj. Hrvatski Crveni križ provodi programe pomoći i zaštite tražitelja međunarodne zaštite i osoba pod međunarodnom i privremenom zaštitom, i drugim migrantima u potrebi, u suradnji i uz podršku Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) i Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR), te drugih nadležnih institucija i udruga civilnog društva. Jedna od najranjivijih skupina kojima pomaže Hrvatski Crveni križ su i žrtve trgovanja ljudima. Programom pomoći i zaštite pruža se podrška osobama kako bi se oporavile od iskustva trgovanja ljudima. Uz navedeno, neka društva Hrvatskog Crvenog križa provode programe i projekte s ciljem integracije pripadnike romske zajednice u društvo. Hrvatski Crveni križ i društva Hrvatskog Crvenoga križa provode program psihosocijalne podrške, koji uključuje razne aktivnosti kako bi pomogli onim najranjivijima u društvu, a u tu svrhu Hrvatski Crveni križ otvorio je besplatni jedinstveni telefonski broj 0800 1188 za psihosocijalnu podršku, organizaciju dostave hrane i lijekova osobama u samoizolaciji i pružanje drugih informacija. Povijesno, svoj poseban doprinos Hrvatski Crveni križ dao je tijekom Domovinskog rata osiguravši humanitarnu pomoć za više od 750 tisuća ljudi. U poslijeratnom razdoblju, Nacionalni ured Službe traženja, ustrojen u Središnjem uredu Crvenog križa, do danas je riješio više od 16 tisuća slučajeva nestalih osoba. Hrvatski Crveni križ uključen je u rješavanje svih međunarodnih i lokalnih kriza, pa je tako uslijed velikih poplava 2014. godine, kao i u migrantskoj krizi 2015. i 2016. godine stavio na raspolaganje svoje zaposlenike, članove, volontere, sredstva i znanje kako bi pomogao ljudima u nevolji. Tijekom 2020. godine i zdravstvene, humanitarne i gospodarske krize prouzrokovane virusom Sars-CoV-2 i širenjem bolesti Covid -19, Hrvatski Crveni križ odgovorio je promptno kako bi provodeći aktivnosti vezane uz suzbijanje širenja bolesti, kao i pružajući materijalnu i psihološku pomoć osobama koje su uslijed krize ostale bez zaposlenja. Uz navedeno, Hrvatski Crveni križ redovito putem raznih video materijala, tiskanjem priručnika i uputa educira građane o pravilima ponašanja i provođenju mjera zaštite u cilju sprječavanja širenja bolesti Covid – 19 i tako utječe na prevenciju širenja zaraze. III. Ustavni sud Republike Hrvatske je u postupku za ocjenu suglasnosti Zakona o Hrvatskom Crvenom križu („Narodne novine“ broj 71/10, u nastavku: Zakon o HCK.) s Ustavom Republike Hrvatske dana 3. studenog 2020. godine donio Odluku poslovni broj U-I-2282/2014, U-I-4773/2014 te U-I-2100/2015 (u nastavku: Odluka Ustavnog suda) kojom se ukidaju članak 33. stavak 1. točke 1., 2. i 3., te članci 34., 35. i 44. Zakona o HCK, a ukinuti članci prestaju važiti 1. svibnja 2021. godine. Sukladno navedenim člancima Zakona o HCK, Hrvatski Crveni križ ostvaruje prihode naplaćivanjem iznosa u korist Hrvatskog Crvenog križa i njegovih ustrojstvenih oblika za vrijeme trajanja Tjedna Crvenog križa, Tjedna borbe protiv tuberkuloze i Tjedna solidarnosti, u određenom postotku na svaku prodanu putničku kartu, na sve poštanske pošiljke u unutarnjem prometu, osim novina i časopisa te na svaku prodanu kartu za kulturne, zabavne i športske priredbe. Pojašnjenja radi, Tjedan Crvenog križa održava se svake godine u razdoblju od 8. do 15. svibnja., a za vrijeme njegovog trajanja održavaju se različiti koncerti, programi i natjecanja u cilju pomoći socijalno ugroženim skupinama, ali i podizanja svijesti ljudi o potrebi da svi pomažemo jedni drugima. Tjedan borbe protiv tuberkuloze obilježava se svake godine 14. do 21. rujna. čime se želi ukazati na važnost sprečavanja, ranog otkrivanja i pravilnog liječenja tuberkuloze u našoj zemlji organiziraju različite javnozdravstvene aktivnosti za odrasle osobe (predavanja, tribine) i radionice za djecu i mlade u školama. Tjedan solidarnosti obilježava se u razdoblju od 8. do 15. prosinca svake godine neposredno prije nadolazećih blagdana, tako da se socijalno ugroženim skupinama osigurava humanitarna pomoć u vidu hrane i higijenskih potrepština. Ukidanjem navedenih odredbi Zakona o HCK, ukida se najznačajniji prihod Hrvatskog Crvenog križa, ostvarivan u tri humanitarna tjedna svake godine, a koji na godišnjoj razini iznosi između sedam i osam milijuna kuna, što predstavlja umanjenje od približno 25% ukupnog prihoda Hrvatskog Crvenog križa. Time se uvelike dovodi u pitanje ne samo financiranje aktivnosti koje se provode u spomenuta tri tjedna godišnje, već provođenje većeg dijela svih aktivnosti koje Hrvatski Crveni križ obavlja temeljem javnih ovlasti dodijeljenih Hrvatskom Crvenom križu sukladno odredbama članka 8. Zakona o HCK. Nastavno na navedeno, napominjemo kako je Hrvatski Crveni križ u stvarnosti ostvarivao prihod isključivo temeljem članka 33. stavka 1. točke 2., odnosno naplaćivanjem određenog iznosa na sve poštanske pošiljke u unutarnjem prometu, dok točke 1. i 2. navedenog članka koje se odnose na putničke i karte za kulturne, zabavne i športske priredbe nikada nisu konzumirane budući da Ministarstvo zdravstva nikada nije donijelo provedbeni propis kojim bi se reguliralo isto. IV. Uvidom u Nacrt prijedloga uredbe o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele prihoda od igara na sreću za 2021. godinu utvrdili smo da se u članku 2. stavak 2. Nacrta organizacijama koji se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću raspoređuje dio prihoda od igara na sreću u postotku od 10,34% od ukupnog prihoda te je u članku 3. stavak 3. određeno da se u Državnom proračunu za 2021. godinu sredstva raspoređuju na način da Hrvatskom Crvenom križu pripada 5,75% od ukupnih sredstava raspoređenih na organizacije koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću. V. Vezano za predmetni Nacrt, a obzirom na gore navedenu Odluku Ustavnog suda i činjenicu da je Hrvatski Crveni križ izgubio četvrtinu prihoda na godišnjoj razini, predlažemo izmjenu kriterija za utvrđivanje korisnika i način raspodjele prihoda od igara na sreću navedenih u članku 2. stavak 2. te članku 3. stavak 3., u smislu povećanja udjela u raspodjeli prihoda od igara na sreću, a kako bi mogli osigurati nesmetano provođenje javnih ovlasti i aktivnosti vezanih za pomaganje onih kojima je to najpotrebnije. U Zagrebu, 22. prosinca 2020. godine URBROJ: 1003665-05-1-165-20/02-1 Nije prihvaćen Postotna izdvajanja za aktivnost A618007 Hrvatski crveni križ povećana su u odnosu na 2020. godinu za 0,34 postotna boda unutar programskog područja socijalna i humanitarna djelatnost te apsolutno gledajući radi se o povećanju od 0,1 milijun kuna u odnosu na očekivano ostvarenje ovih prihoda do kraja 2020. godine. Uzevši u obzir očekivano apsolutno ostvarenje ovih prihoda u 2021. godini i neutrošena sredstva iz prijašnjih razdoblja ukupno izdvajanje premašuje zahtjev za financijskim sredstvima, utvrđen u apsolutnim iznosima, iz sektorskih analiza nadležnih tijela.
9 Udruga Biom PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2021. GODINU, Članak 3. Smatramo potrebnim povećati udio koji pod točkom 8. ide na sufinanciranje EU projekata organizacija civilnog društva, jer je brojnim udrugama Ured za udruge Vlade RH jedini izvor (ili jedan od rijetkih izvora) za nacionalno sufinanciranje EU projekata. Sektor zaštite okoliša i prirode nema mogućnosti sufinanciranja kroz nadležno tijelo državne uprave, jer to tijelo godinama odbija ne samo sufinancirati EU projekte organizacija civilnog društva, nego uopće ne financira organizacije civilnog društva iz sektora zaštite okoliša i prirode, iako je upravo taj sektor u cijelom svijetu prepoznat kao važan segment civilnog društva. Nije prihvaćen Iako se postotno izdvajanje za aktivnost Sufinanciranje EU projekata organizacijama civilnog društva smanjuje u odnosu na 2020. godinu važno je istaknuti kako je na dan 27. prosinca 2020. za prijenos u 2021. godinu na ovoj poziciji preostalo neutrošenih 3,9 milijuna kuna. Uzevši u obzir očekivano apsolutno ostvarenje ovih prihoda u 2021. godini i ova neutrošena sredstva ukupno izdvajanje premašuje zahtjev za financijskim sredstvima, utvrđen u apsolutnim iznosima, iz sektorskih analiza nadležnih tijela.
10 Savez udruga Klubtura PRIJEDLOG UREDBE O KRITERIJIMA ZA UTVRĐIVANJE KORISNIKA I NAČINU RASPODJELE DIJELA PRIHODA OD IGARA NA SREĆU ZA 2021. GODINU, Članak 2. Pozdravljamo povećanje udjela u postotku za organizacije koje se bave kulturom u točki 6, iako iz Prijedloga uredbe nije jasno o kojem se povećanju u iznosima u kunama radi. U tom smjeru predlažemo da u Prijedlogu uredbe budu prikazana i obrazloženja povećanja i smanjenja u kunama kako bi se iznosi mogli preciznije komparirati, što je bila i praksa u prošlim godinama. Prihvaćen Uz Prijedlog uredbe bit će objavljeno i obrazloženje iz kojeg će biti vidljiva apsolutna izdvajanja po programskim područjima.