Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću na Nacrt Programa potpore za proizvođače šećerne repe za razdoblje od 2022. do 2027. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MIROSLAV BOŽIĆ PROGRAM POTPORE ZA PROIZVOĐAČE ŠEĆERNE REPE Vezano uz nacrt teksta Programa potpore proizvođačima šećerne repe u razdoblju 2022.-2027. godine, želio bih istaći da Hrvatska industrija šećera snažno podupire njegovo donošenje. Iznimno je važno da hrvatski poljoprivredni proizvođači koji uzgajaju ovu vrijednu ratarsku kulturu, putem ovog Programa, imaju jasnu sliku u pogledu planirane državne potpore tijekom višegodišnjeg razdoblja. Neraskidiva je poveznica domaće industrije koja prerađuje šećernu repu i proizvođača koji su kooperanti industrije. Važnost šećerne repe u plodoredu je neusporediva s bilo kojom drugom kulturom. Jednako tako i njezina uloga u pogledu okolišne održivosti, smanjenju emisija CO2 i vezivanju ugljika u tlo preko povrata organske mase, što je jasno prepoznato i u obrazloženju predlagatelja Programa. Vjerujemo da su dobra iskustva, kao i neki uočeni nedostatci iz provedbe tekućeg trogodišnjeg programa de minimis potpore, bili dobar putokaz u osmišljavanju novog programa kojim je napravljen važan iskorak u osiguravanju opstojnosti ove proizvodnje u Republici Hrvatskoj. U odnosu na nacrt Programa uočili smo dvije stvari za koje bismo sugerirali jasniji izričaj, odnosno izmjenu postojećeg teksta. Prva se odnosi na točku 8., odnosno na jasnije definiranje veličine razreda poljoprivrednih gospodarstava i nominalne iznose potpore koje poljoprivrednici mogu ostvariti u pojedinim skupinama. Naše je razumijevanje da se veličina razreda poljoprivrednih gospodarstava odnosi na veličinu gospodarstava u pogledu zasijanih površina pod šećernom repom. Takvo razumijevanje proizlazi iz čitanja cjelokupnog teksta. Stoga je nužno u tehničkom smislu korigirati zaglavlje priložene tablice u prvom stupcu u kojem bi trebalo preciznije odrediti da je riječ o veličini gospodarstava s obzirom na zasijane površine pod šećernom repom. U vezi s tim predlažemo i odgovarajuću korekciju dijela uvodnog teksta točke 8. kojom se utvrđuje poveznica veličine gospodarstava u smislu površina pod šećernom repom i iznosa nominalne jedinične potpore po površini. Umjesto postojeće rečenice predlažemo sljedeći tekst: „Raspored nominalnog jediničnog iznosa potpore u odnosu na veličinu gospodarstva u pogledu zasijanih površina pod šećernom repom i vrijeme sudjelovanja u Programu prikazan je u Tablici u nastavku.“ Naše je razumijevanje da su navedeni nominalni jedinični iznosi potpore ujedno gornja razina potpore koju je moguće ostvariti za površine pod šećernom repom koje se mogu podvesti pod jedan od tri predviđena razreda, u skladu s uobičajenim sustavom modulacije potpore ovog tipa. Poljoprivrednici koji će biti razvrstani u razrede broj dva (od 40,01 do 200 ha) i tri (više od 200 ha), imati će kombinaciju nominalnih jediničnih iznosa potpore koja će odražavati njihove konkretne površine u pojedinoj godini primjene programa. U tom smislu sugeriramo napomene uz tablični prikaz kojima će se u tehničkom smislu pojasniti način obračun potpore za poljoprivrednike iz razreda dva i tri. Taj se obračun za poljoprivrednike iz razreda 2 obavlja degresivno prema pripadajućim površinama pod šećernom repom koje se razvrstavaju u razrede 1 i 2, pri čemu se za prvih 40 ha potpora utvrđuje na temelju prvog nominalnog iznosa a za ostatak površina do 200 ha po drugom nominalnom jediničnom iznosu. Jednako tako se obračun potpore za poljoprivrednike iz razreda tri obavlja degresivno prema njihovim pripadajućim površinama pod šećernom repom koje se razvrstavaju u razrede 1, 2 i 3. Druga stvar koju smo uočili da može izazvati potencijalne probleme poljoprivrednika je definirana kao jedna od obveza korisnika potpore iz točke 6. Programa. Naime, trećom alinejom te točke je predviđeno da su korisnici potpore dužni „zadržati proizvodnju šećerne repe najmanje na razini početne, odnosno prethodne godine, za cijelo vrijeme trajanja Programa.“ Naš je prijedlog da se ne uvodi ovakva obveza kojom bi de facto bilo onemogućeno da u bilo kojoj godini za vrijeme trajanja programa poljoprivrednik ima manje zasijanih površina pod šećernom repom nego u prethodnoj godini. Vjerujemo da će predlagatelj Programa uočiti kako bi to bilo praktički neprovedivo, s obzirom na stvarnu situaciju s kojom se susreću poljoprivrednici koji godinama imaju šećernu repu u plodoredu. Naime, šećerna repa se zbog rotacije i plodoreda, u pravilu premješta iz godine u godinu s jedne table ili parcele na drugu. Nikada nije riječ o tablama jednake veličine, a posebno je teško očekivati jednaku kvalitetu poljoprivrednog zemljišta. To je zapravo glavni agronomski razlog zbog kojeg bi trebalo uvažiti da je potrebna određena fleksibilnost poljoprivrednika u plodoredu koji je zapravo svake godine donekle drugačiji. Dodatni je razlog ekonomske naravi jer bi obveza zadržavanja najmanje iste površine u odnosu na prethodnu godinu dovelo do toga da bi se mnogi poljoprivrednici već u prvoj i najosjetljivijoj godini Programa, opreza radi, odlučivali na manje površine u odnosu na stvarne mogućnosti, kako ne bi u drugim godinama morali sijati repu na manje pogodnim površinama. Zbog toga je prijedlog da se izostavi ova treća alineja točke 6. nacrta Programa. Napominjemo, međutim, da je potpuno neupitan cilj iz točki 4. ovoga Programa koji je jako dobro postavljen. To je nastojanje da se zadrži interes proizvođača za proizvodnju šećerne repe i smanji negativni trend u sektoru šećera u Republici Hrvatskoj s krajnjim ciljem povećanja ukupnih proizvodnih površina pod šećernom repom za najmanje 10 % u 2027. godini u odnosu na prvu godinu provedbe Programa. Uvjereni smo da će to uz pomoć ove državne potpore biti ostvareno. Procjenjujemo da će tom ostvarenju doprinijeti dijelom postojeći proizvođači šećerne repe a dijelom i 'stari' proizvođači koji će biti potaknuti ovom mjerom da ponovno siju šećernu repu, kao i jedan broj novih poljoprivrednika koji će vidjeti priliku za dodatni dohodak od uzgoja kulture koja donosi veću dodanu vrijednost njegovom gospodarstvu. Iskreno se nadamo da će ovi naši prijedlozi biti razmotreni i prihvaćeni u konačnom tekstu. mr.sc. Miroslav Božić, savjetnik Uprave HIŠ-a d.d. i predstavnik RH u CEFS-u Primljeno na znanje Primljeno na znanje.